UDK 552.1.067.1 Originalni znanstveni rad UDC 552.1.067.1 Original scientific paper METALOGENIJA JUŽNE TISIJE - MOSLAVAČKA GORA, PSUNJ, PAPUK, KRNDIJA IVAN JURKOVIĆ Rudarsko-geološko-naftni fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Pierottijeva 6, HR-10000 Zagreb, Croatia Ključne riječi: Južna Tisija, Moslavačka gora, Psunj, Papuk, Key words: South Tisia, Moslavačka Mt., Psunj, Papuk, Krndija Krndija, S-graniti, migmatiti, pegmatiti, kvarc, grafitit, uran, talk, Mts., S-granite, migmatite, pegmatite, quartz, graphitite, uranium, talc, rezistati rijetkih minerala rare minerals Sažetak Abstract Jezgra Moslavačke gore izgrađena je od S-tipa granita i Core of the Moslavačka Mt. is built of S-type granite and granodiorita. Obavijena je migmatitima, a vanjsku zonu pretstavljaju granodiorite, wrapped up in migmatites. Outer zone is represented metamorfiti amfibolskog facijesa. Moslavačka gora je produkt with metamorphites of amphibolite facies. The Moslavačka Mt. is a regionalnog metamorfizma donjopaleozojskog i starijeg pelitsko- product of regional metamorphism on Lower Paleozoic pelito- psamitskog protolita. U sva tri tipa stijena mjestimice su uočene jače psammitic protholite. Numerous quarries exploited granite, koncentracije minerala silimanita, andaluzita, kordijerita, granata i amphibolite, gabbro, orthogneiss. Stronger concentrations of turmalina. U pegma-titskoj fazi formirano je niz lećastih tijela i žila sillimanite, andalusite, cordierite, garnet, and tourmaline were metasomatsko-injekcijskih pegmatita s podređenim turmalinom, observed in different types of rocks. The pegmatite phase generated granatom i kvarcem čađavcem. Hidrotermalne kvarcne žice sa veins and irregular boddies of metasomatic-injected pegmatites with sulfidima su mineraloškog značaja. Za potrebe građevinarstva bili su garnet and tourmaline. Hydrothermal quartz veinlets with sulphides otvoreni ili još rade kamenolomi granita, granitgnajsa, amfibolita, have only mineralogical significance. gabra i ortognajsa. Migmatites and S-granites form central parts of the Slavonian Migmatiti i S-graniti izgrađuju središnje dijelove slavonskih Mts. Dating gave age of 314-333 Ma (Namurian-Westphalian). planina. Namir-vestfalske su starosti, od 314 do 333 Ma. Metaklastiti Metaclastites of lower metamorphic sequences contain palynomorphs nižih metamorfnih sekvenci sadrže palinomorfe silurske do from Silurian to the Lower Carboniferous. Graphitite deposits donjokarbonske starosti. Regionalnim metamorfizmom formirana generated by regional metamorphism were exploited in the mines grafititna ležišta otkapana su u rudnicima Brusnik, Sivornica i Brusnik, Sivornica and Brezovo Polje in the Psunj Mt. and in the mine Brezovo Polje u Psunju te u rudniku Kaptol u Papuku. Brojne Kapitol in the Papuk Mt. Numerous metasomatic injected pegmatites metasomatsko-injekcione žile i tijela pegmatita otkapane su na were exploited on the locations Veliki and Mali Debeljak, Točak, lokacijama Veliki i Mali Debeljak, Točak, Bilo, Lom. Kvarcne žile su Bilo, Lom and quartz veins at Zavlaka and Motičina Gornja. vađene u Zavlaci i Motičini Gornjoj. Za postkolizione I-granite vezan Postcollisional I-granites gave a small volastonite skarn deposit in the je volastonitski skarn u Kišeljevačkom potoku. Za dijabaze vezane su Kiseljevački brook. Mineralogical occurrences of hematite, pyrite, mineraloške pojave hematita, bakra, pirita i azbesta. Talk-kloritni asbestos and copper are genetically bounded with diabases. Talc- škriljavci vađeni su u rudniku Koprivna na Psunju. Višegodišnja chlorite schists were exploited in the mine Koprivna (Psunj). intenzivna istraživanja sedimentnih pojava urana u Radlovačkoj Longlasting investigations of sedimentary uranium occurrences were formaciji Papuka nisu dala pozitivne rezultate. Najznačajnije pojave negative. The best results were obtained in the Kaptol, Cipalovac and nađene su u potocima Kaptol, Cipalovac i Ninkovac. U području Ninkovac brooks. In the alluvium of numerous brooks more slavonskih planina bili su otvoreni ili još rade kamenolomi granita, significant quantities of gold, monazite, rutile, zircon and scheelite amfibolita, dijabaza i permotrijaskih kvarcita. U aluvionima brojnih were found. potoka nađene su značajnije količine zlata, šelita, monacita, rutila, cirkona. Metalogenija Moslavačke gore Osnove geološke građe Moslavačke gore Uvod Osnovne postavke o geologiji Moslavačke gore dali U radu je dan prikaz magmatskih, metamorfnih i su Kišpatić (1889), Korolija et al. (1985), Pamić (1990), sedimentnih rudnih ležišta i mineralnih pojava u Jurković & Pamić (2001) i Pamić & Jurković (2002). slavonskim planinama Moslavačka gora, Psunj, Papuk i Jezgra Moslavačke gore površine 100 km2 Krndija. Autor je iznio kritički osvrt na dosadašnje predstavlja granitski pluton pretežno izgrađen od biotit- publicirane radove predstavivši svoje stavove o muskovitskih granodorita i granita (moncogranita). metalogeniji tog područja. Jednotinjčasti varijeteti su rijetki. Moncodioriti, dioriti i gabrovi javljaju se kao omanja tijela. Ishodna taljevina je nastala iz krustalnih pelitskih i psamitskih stijena. Radi se o S-granitima sintektonskog porijekla 18 karakteriziranim s δ OSMOW = 10-13 ‰ i K2O > Na2O. Stijene su peraluminijskog tipa. Značajna je prisustnost je akcesoran sastojak, rjeđe podređen, rijetko kao bitan povišenog sadržaja andaluzita, silimanita, kordijerita, sastojak. Zbog njegovih idiomorfnih kontura Pamić granata i turmalina. (1990) smatra da je magmatogenog porijekla, a ne Pluton je obavijen migmatitima, naročito na ksenomorfan mineral. Česte su mu idiomorfne konture, zapadnoj i jugoistočnoj strani. Granitoidi na svojim u feldspatima se vide uklopljeni prizmatski kristali marginama pokazuju jasnu folijaciju konformnu s andaluzita. Kordijerit [(Mg, Fe)2Al4Si5O18)] se naročito migmatitima i metamorfitima. Metateksitni migmatiti javlja u šriljavcima amfibolskog facijesa, dominiraju u vanjskoj zoni migmatita a stromatitni u paragnajsevima, rjeđi je u migmatitima, rijedak u unutarnjoj zoni. Stupanj migmatizacije je različit što se granitoidima i tinjčevim škriljavcima. Ponekad se nalazi odražava na odnosu paleosoma, leukosoma i u sekundarnim žilicama s kvarcem. Granat (almandin) melanosoma. [Fe3Al2(SiO4)3] se kao bitan sastojak javlja u nekim Metamorfiti amfibolskog facijesa predstavljaju varijetetima granitoidnih stijena a naročito u vanjsku zonu Moslavačke gore. Najviše su prisutni na paragnajsevima. U migmatitima je sporedan sastojak, u jugoistoku i istoku ali se javljaju kao uske zone u granitoidima kao akcesorni mineral. U postkinematskoj granodioritima (sl. 1). Dominiraju biotitski paragnajsevi fazi javlja se kao porfiroblast s uklopcima kvarca. sa uslojenim amfibolitima i rijetkim tinjčastim Turmalin je nađen kao akcesoran mineral u granitima i škriljavcima. Česti su i kordijeritsko-biotitski te migmatitima. U nekim granitima je sporedan ili čak andaluzitsko-kordijeritsko-biotitski paragnajsevi. bitan sastojak. U paragnajsevima je akcesoran mineral. Silimanitski granatski hornblenda tipovi paragnajseva Na sjevenom rubnom dijelu moslavačkog plutona u su rjeđi. Pamić (1990) smatra da parageneze sa granodioritima, moncogranitima količina turmalina andaluzitom, silimanitom i kordijeritom klasificiraju te doseže 2-5%, izuzetno i do 25% (Pamić, 1990). Crni stijene u tzv. Abakuma seriju (niski do srednji turmalin je redoviti sastojak pegmatita Moslavačke metamorfizam). gore. Moslavačka gora je produkt regionalnog Na pojedinim lokacijama neki od tih minerala metamorfizma donjopaleozojskog i starijeg pelitsko- postaju bitni sastojci stijena i time sirovina za abrazive. psamitskog protolita za vrijeme donjokarbonske U okolini takvih lokacija trebalo bi ispitati aluvione kolizije. Formirani su progresivno metamofozirani zbog mogućeg pronalaska rezistata s nekim od tih kompleksi stijena grinšist i amfibolitnog facijesa minerala. Abakuma serije. Dijelovi tih metamorfita zahvaćeni su Glavna faza kristalizacije palingene taljevine. U toj procesima anateksisa i palingeneze te se formirao fazi kristalizirale su plutonske stijene, mnoge od njih sinkematski granodioritski i granitski pluton S-tipa s pogodne za otvaranje kamenoloma tehničkog i rudimentarno razvijenom pegmatitsko-pneumatolitskom građevnog kamena. fazom. Tehnički kamen. Najpoznatiji su kamenolomi U toku krede i donjeg paleogena (88-43 Ma) granit-gnajseva Garić grad, Grabovica, Mikleuška, odnosno za vrijeme laramijske i pirinejske faze alpske granita Mikleuška, Gornja Jelenska (Bolčić, 1949, orogeneze moslavački pluton i njegov omotač 1953), amfibolita Pleterac, gabra Podgarić ortognajsa migmatita i metamorfita doživio je metamorfni Novo Selo. overprint. Izdizanje Moslavačke gore kao horsta počelo Građevni kamen. Granit na lokalitetu Kamenica je u miocenu i nastavilo se u pliocenu i kvartaru. koristio se u graditeljstvu i kiparstvu (Koch, 1899). Postoje podaci da se u Mikleuški klesao granit i da su se Metalogenetski procesi izrađivale kocke od granita u kamenolomu Zorovac Tajder (1948a, 1948b), Tućan (1949), Kucelj (1949a; Faza regionalnog metamorfizma. U toj fazi 1949b). Kasnije je bilo više kamenoloma granita, no formirani su abrazivni minerali silimanit, andaluzit, kopalo se uglavnom u površinskim rastrošenim kordijerit i granat koji se pojavljuju kao bitni, dijelovima. sporedni ili akcesorni minerali u S-granitoidima, U Moslavačkoj gori ima kvarcita koji sadrže malo migmatitima i metamorfitima amfibolitnog facijesa u kordijerita i muskovita (Barić, 1956, Jurković, 1962). Moslavačkoj gori. Na sl. 1 označena su