>>>povijest Giancarlo Morbidelli Mnogi su Ëuli, a mnogi moæda i nisu, za Giancarla Morbidellia, Ëovjeka nevjerojatnog entuzijazma i velike ljubavi koju gaji prema motociklizmu, a posebno prema moto sportu. Ovaj bivπi natjecatelj i sponzor, konstruktor je svjetski priznatih i poznatih trkaÊih motocikala od 50, 125, 250, 350 i 500 ccm, konaËno i projektant, te izvoaË PI©E: MIRO BARI∆ cestovno - sportskog osmocilindriËnog motocikla Morbidelli Konstruktor iz Pesare Morbidellijev konstruktorski prvijenac bio je motocikl od 50 ccm, hlaen vodom, s rotira- juÊim diskom na usisu. 1969. godine je to bilo veliko iznenaenje, a naroËito zato jer je sam Morbidelli bio potpuno nepoznat motociklistiËkim krugovima. Ubrzo je postao najpoznatiji konstruktor natjecateljskih motocikala sedamdesetih godina Giancarlo Morbidelli bio je amaterski natjecatelj, strastveni motociklist i buduÊi slavni konstruktor. Ovdje ga vidimo 1958. godine na Alpinu 48, motor-biciklu sa startnim brojem 6 anas 71-godiπnjak, u rodnom ta- taja. Koliko su tada sliËni obrti uzeli maha lijanskom gradu svoju je strast na jadranskoj obali Italije govori podatak D pretvorio u kolekciju sa fundu- da je postojalo preko 400 malih proizvo- som od preko 220 izloæenih primjeraka i aËa namjeπtaja. RadeÊi u toj djelatnosti Gi- tko zna koliko joπ njih u fazi restauracije, ancarlo je uvidio da bi se mnoge poslove obnove i nabave. U kolekciji su motocikli moglo obaviti strojno, a time bræe i bolje. podijeljeni na najstarije, natjecateljske i Moæemo πpekulirati da je bio lijen, kao i motocikle vlastite proizvodnje. veÊina velikih izumitelja koji su krenuli od Ovaj izuzetan Ëovjek roen je u prosjeË- ideje da si uπtede trud. Nakon odsluæenja noj obitelji kao najstariji od Ëetvoro djece. vojnog roka, daleke 1960., s kapitalom od Otac mu je bio vrtlar, a majka domaÊica. 30.000 Lira i uz pomoÊ prijatelja zapoËinje Iako nije pohaao poznata veleuËiliπta, ni- sa konstruiranjem i izradom strojeva za ti imao pomoÊ od bogate rodbine, imao je obradu drveta u vlastitoj tvrtki. Danas je ono neπto πto je trebao. Ta posebna osob- njegova tvrtka viπe nego velika. Joπ 1989. Nedugo nakon jednocilindriËnog modela 50 nost ga je lansirala iz prosjeËnog æivota u godine je bio vlasnik tvornice sa 240 za- pojavila se verzija 125. Jasno je da se radi o krug najpoznatijih i najimuÊnijih industri- poslenih i nositelj mnogih patenata koje je sliËnom agregatu. U prvom planu je suha jalaca Italije. izvezao u 44 zemlje svijeta. Jasno da su se spojka i Dell'orto rasplinjaË iz serija SSI. Sa 14 godina paralelno sa πkolovanjem brojevi zaposlenih i patenata kroz godine RotirajuÊi diskovi su postavljeni sa svake u tehniËkoj πkoli poËeo je raditi kao stolar- poveÊavali. strane agregata ski nauËnik (πegrt) u maloj tvornici namjeπ- Uspjesi u poduzetniπtvu su Morbidelliu omoguÊili da se poËne baviti amaterskim moto trkama. Prvi trkaÊi motocikli na koji- ma se iz zabave natjecao tada mladi Mor- bidelli bili su Laverda 75 i Alpino 48. Nje- gov pravi interes bio je usmjeren na neπto posve drugo. Kako je bio prijatelj sa veli- kim struËnjakom za 2-t motore Francom Ringhinijem i s Domenicom Agostinijem, oni su mu bili velika podrπka u ostvarenju cilja. San o natjecateljskom motociklu od 50 ccm pojavio se 1966., a realiziran je U prvom planu je Morbidelli 125 prve generacije. Ovaj model proizveden izmeu 1970. i 1975. karakteristiËan je po kotaËima sa æbicama i bubanj koËnicama sprijeda i straga, te podignutom ispuhu. Maksimalna snaga iznosi 32 ks pri 14500 okretaja u minuti. Najpoznatiji piloti bili su Parloti i Ringhini o Pileri. Proizvedeno je 88 primjeraka ove serije 90 MOTO PULS br. 59/5./2005. >>> Doba najveÊeg uspjeha tima i motocikla Morbidelli 125, 1975. godine. Gianfranco Morbidelli u sredini, a s njegove desne strane je Ëuveni Jorg Möller, njemaËki inæenjer i struËnjak za 2-T motore. Ostatak tima Ëine tri mehaniËara i dva tehniËara Slavni inæenjer Jorg Karter motora od Möller rekonstruirao 350 ccm sa 4 je stari, prvi model cilindra postavljena Morbidellija 125. Morbidelli pored motocikla kojeg je u V i 4 rotirajuÊa Davne 1975. godine posljednjeg konstruirao. OsmocilidriËni diska izraena od motor je davao 42 ks cestovni model proizveden je u tek nekoliko elektrona. pri 14.000 okretaja u primjeraka. Sada se nalazi u muzeju uz Ambiciozan projekt , minuti i predstavljao ostalih 220 primjeraka na povrπini od 3000 naæalost, napuπten vrhunac na svjetskoj Ëetvornih metara u ranoj fazi sceni 1969. Te je godine u Imoli predstavljen prijenosa bio je predloæak za sljedeÊe Mor- vaonica, modelarija, bravarije i lakirnice. Morbidelli 50, vodom hlaeni laki moped bidellijeve projekte. Model 50 izraen je u Pesaro, malo mjesto na jadranskoj obali koji je odmah zainteresirao tadaπnju jav- malenoj seriji i danas predstavlja raritet. Italije, obiluje motociklistima te gaji dugu nost. Prvi natjecatelji na tim motociklima Vaæno je napomenuti da Morbidelli nije motociklistiËku tradiciju. Osim Morbidelli- bili su sam F. Ringhini i kasnije svjetski pr- bio konstruktor motocikala, veÊ natjeca- jeve u Pesaru je utemljena i tvornica Benel- vak Eugenio Lazzarini, tada na poËetku teljskih motocikala. Njegovi proizvodi nisu li, a od tamo potjeËu i spomenuti Lazzari- karijere. bili namijenjeni πirokom træiπtu, veÊ oda- ni i Renzo Pasolini. Takvo okruæenje je ne- Morbidelli nije bio poznat u krugovima branim korisnicima. sumnjivo dodatno pomoglo Morbidelliju u moto sporta. Viπe je volio biti izvan glavne To je bilo vrijeme brzog rasta proizvod- ostvarivanju zamisli. scene, promatrati stvari iz mase, s tribina nje talijanskih trkaÊih motocikala poput Odmah nakon predstavljanja modela ili iz guæve boksova. Preferirao je obiËne Benellija, Minarellija, Morinija, Garellija i 50, veÊ iste 1969. godine, zbog velikog prijateljske razgovore i susrete, a ne gla- drugih. uspjeha zapoËet je razvoj modela 125. mur i svjetlo reflektora. Sam Giancarlo je imao odliËne predis- Kao i prethodnom modelu i ovom je glav- S prezentacijom svojeg prvijenca od 50 pozicije za ulazak meu poznate proiz- ni konkurent bila Yamaha, tada vodeÊi ccm, takozvane "zanzare", odnosno mu- voaËe natjecateljskih motocikala. Uz pos- motocikl u klasi 125. Dvoboji sa Yamaha- he, Morbidelli je na sebe skrenuo pozor- jedovanje strasti, znanja, poznanstava i fi- ma su predstavljali poËetak Morbidellije- nost natjecateljskog svijeta. Vodom hlae- nancijskih moguÊnosti svoje zamisli je mo- vog velikog uspjeha. Ringhini je debitirao ni motor s jednim cilindrom nagnutim 30 gao brzo pretvoriti u realnost. U njegovoj 1970. godine s modelom 125, a iste godi- stupnjeva prema naprijed, rotirajuÊim dis- tvrtki postojale su sve moguÊnosti kao πto ne je Gilberto Parlotti na svjetskom prven- kom na usisu i mjenjaËem sa 6 stupnjeva su struËno osoblje, raznovrsni strojevi, lje- stvu u »ehoslovaËkoj osvojio prvo mjesto. »etverocilindriËni, redni, vodom hlaeni motor s horizontalno postavljenim rotirajuÊim diskovima. Joπ jedan projekt napuπten u ranoj fazi razvoja Konstruiranje modela 250 takoer je povjereno Nijemcu Jorgu Mölleru, a agregat je bio uveÊana varijanta modela 125. Treba napomenuti da je i na naπim prostorima postojao jedan primjerak ovog motocikla i dva "mlaa" brata od 125 ccm. VozaËi su bili Zdravko Leljak, Vladimir Hegel i Vilko Sever. Motocikl je razvijao 62 ks pri 12.000 okretaja u minuti i bio teæak 95 kg, dok je promjer kotaËa bio 18 inËa br. 59/5./2005. MOTO PULS 91 Giancarlo Morbidelli povijest *** Dva puta je model 125 osvajao nacional- Radionice za devedesetih godi- no prvenstvo Italije, a na tom motociklu je restauraciju u na. ZapoËeo je pro- smrtno stradao i tvorniËki vozaË Morbidel- Morbidellijevom jekt cestovnog lija i njegov veliki prijatelj Gilbeto Parlotti. muzeju sliËne su sportskog motoci- Niz uspjeπnih vozaËa nastavio se Paolom laboratorijima kla od 750, a zatim Pilerijem. i 800 ccm. Zamisao VeÊ 1973. Morbidelli konstruira Ëetve- je bila da motor bu- rocilindriËni "V" motor od 350 kubiËnih de V8 konstrukcije, centimetara, vrlo sliËan Jawi 350, a kasni- postavljen uzduæno je predloæak za Suzuki RG 500. Problemi u okvir, poput La- su se javili jer je novi Morbidelli previπe sli- verde V6. Projekt Ëio Jawi, koja je bila zaπtiÊena patentom. V8 je uspjeπno Upravo zbog tih poteπkoÊa projekt je na- okonËan i motocikl puπten. je Ëak bio uvrπten u Iste godine zapoËet je razvoj joπ jednog prodajne liste, ali motora sa Ëetiri cilindra popreËno postav- do masovne proiz- ljena u okvir. Ovaj vodom hlaeni motor vodne nije doπlo. bio je specifiËan po razvodnim rotirajuÊim Posljednja Gian- diskovima postavljenim horizontalno. Iz carlova aktivnost neznanih razloga i ovaj prototip je napuπ- vezana uz motoci- ten u ranoj fazi razvoja. klizam je moto mu- 1975. godina je bila godina velikih us- zej koji smo spo- pjeha jer je 1974. Morbidelli zaposlio no- menuli na poËetku vog inæenjera. ZaËudo, nije ga naπao u Ita- teksta. Posvetivπi se liji, veÊ je zaposlio vrhunskog struËnjaka muzeju istim æarom za 2-T motore, Nijemca Jorga Möllera. kao i prethodnim Ovaj individualac velikog kapaciteta i teh- projektima, Morbi- niËkog znanja donio je napredak ionako delli je osposobio i uspjeπnom Morbidelliju. Tada mladi inæe- restaurirao sve mo- njer, rekonstruirao je motor i okvir mode- tocikle koje je godi- la 125. Iskustvo koje je stekao kod nje- nama skupljao, a maËkog Kreidlera i razvijajuÊi Ëuveni Van naroËito one koji su Veenov motor upotrijebio je za otklanja- izaπli iz njegove nje problema kod Morbidellija. Treba spomenuti i jednu GP pobjedu tvornice. Prvi nivo muzeja sadræi najstarije Rezultat Möllerovog rada bio je motor modela 250. Ostvario ju je nitko drugi ne- primjerke motocikala, joπ s poËetka proπ- koji razvija 40 ks pri 14.000 okretaja u mi- go Graziano Rossi, otac danaπnjeg prvaka log stoljeÊa. Najstariji je napravljan davne nuti i ima znatno iskoristiviji zakretni mo- i to na naπem Grobniku. To je bilo 1979. 1906. godine. Ovaj dio se najviπe svia su- ment. Morbidelliju se zapoπljavanje mla- godine, a veÊ sljedeÊe godine je ambicioz- prugama i æenskom dijelu posjetitelja. dog inæenjera svakako isplatilo, jer ga je iz- ni Morbidelli zapoËeo razvoj motora od Drugi nivo su natjecateljski motocikli raz- bacilo meu svjetsku motociklistiËku elitu.