PORTRET: FADIL HAD@I] uredio: Jurica Pavi~i} UDK: 791.44.071.1 Had`i}, F. Jurica Pavi~i} Igrani filmovi Fadila Had`i}a Uvod `i} uspje{no tjerao bila je ona novinskog urednika i autora. Redateljska sudbina Fadila Had`i}a posve je atipi~na za Tijekom vi{e desetlje}a, Had`i} je ure|ivao humoristi~ki list kontekst hrvatskoga filma. Kerempuh, Vjesnik u srijedu, Telegram, OKO, kulturnu ru- briku Vjesnika i Filmsku kulturu. I u razdoblju kad je ve} bio U kinematografiji u kojoj su ~ak i najve}i klasici snimili fil- afirmiran kao pisac i filma{, Had`i} je i dalje bio aktivan kao mova koliko je prstiju jedne ruke, igranofilmski opus Fadila karikaturist i humoristi~ki kolumnist pod pseudonimom Zo- Had`i}a ponajprije odska~e opsegom. Od 1961, kad je sni- ran Zec. Tim dvjema karijerama valja dodati i Had`i}ev rad mio svoj cjelove~ernji debi Abeceda straha, pa do danas Fa- u kazali{tu kao dramaturga i ravnatelja, 23 objavljene puto- dil Had`i} je dovr{io ~etrnaest cjelove~ernjih filmova, a pisne, antologi~arske i prozne knjige, romane Konvertit i Cr- 1 upravo proizvodi petnaesti. To ga ~ini najplodnijim hrvat- veni mozak, redovitu slikarsku aktivnost te op}i dru{tveni i skim redateljem uop}e: samo je jo{ Branko Bauer snimio ~e- kulturtregerski rad koji je uklju~ivao osnutak barem dva ka- trnaest igranih filmova. zali{ta, vi{e tiskovina, pulskoga festivala, crtanofilmske pro- Prete`iti dio tog opusa nastao je u razdoblju koje je trajalo dukcije i koje~ega drugog. U tako razgranatoj i golemoj pribli`no desetlje}e: od 1961. do 1972. Tijekom dekade fre- dru{tvenoj aktivnosti nije ~udo da je Had`i}ev redateljski neti~ne filmske aktivnosti Had`i} je snimio ~ak dvanaest od opus premda golem4 do`ivljavan kao ne{to periferno svojih ~etrnaest filmova, re`iraju}i i po dva filma godi{nje u u njegovu stvarala{tvu. grozni~avu ritmu kakav si hrvatski redatelji ponaj~e{}e nisu Unutar filmske kulture koja je gajila kult predanosti filmu mogli priu{titi, niti su za njega bili spremni. U to razdoblje te mukotrpno branila autonomiju filmskog medija od izvanj- intenzivna filmmakinga Had`i} }e se otisnuti u zreloj `ivot- skih kriterija vrednovanja, dojam da Had`i} tek gostuje u noj dobi: godine 1961. on je ~etrdesetogodi{njak, ve} afir- filmu nije pridonosio valorizaciji njegova opusa. K tomu, miran novinar, komediograf i producent. I ba{ kao {to se re- dojam da Had`i} nije u pravom smislu filma{ i u filmu nego `ije igranih filmova latio iznenada i preko no}i, Had`i} }e da mu je film tek podru~je izleta i samooku{avanja temeljio gotovo jednako naglo zabaciti igrani film na stranu. Godine se na jo{ dva razloga. Kao prvo, Had`i} je snimao brzo, jef- 1972, u vrijeme kad Had`i} ima pedeset godina i u punom tino, a pojedine kolege tvrdile su i nemarno.5 Drugo, u jav- je naponu snage, dovr{it }e film Lov na jelene. Nakon toga nim istupima i u intervjuima iskazivao je nerijetko nepopu- napu{ta intenzivno bavljenje filmom, ponovno se okre}e sli- larna i (za tada{nje pojmove) retrogardna estetska stajali{ta. karstvu, knji`evnosti i kazali{noj produkciji. Dodu{e, Had`i} }e se i nakon toga vra}ati filmskoj re`iji: otad pa do danas Had`i}evi poeti~ki nazori snimit }e tri filma, po jedan u svakom desetlje}u. Ipak, na- U vrijeme kad su ideje o ~istom filmu na svom vrhuncu i kon Novinara, koji nastaje 1979, Had`i} vi{e nije ozbiljno kad se film jo{ bori za punopravno uva`avanje imanentno prisutan u filmskom `ivotu. filmskih kriterija vrednovanja, Had`i} je javno promovirao Had`i} je dakle u igrani film u{ao iznenada, u zreloj dobi, nemoderan stav kako je film tek privjesak knji`evnosti. kao afirmirani kulturnjak, a iz njega izi{ao na vrhuncu krea- Tako }e 1978. u intervjuu koji je s njim vodio gost-novinar, tivnih snaga posve}uju}i se drugim poljima kreativnosti. Ta- a (tada ve} slavni) glumac Rade [erbed`ija u Studiju Fadil kvo trasiranje karijere u suvremenika je neizbje`no proizve- Had`i} re}i: lo dojam kako je Had`i} gost u filmu, umjetnik kojem je re- `ija tek usputna zanimacija me|u mnogim podru~jima krea- Film nije izvorna umjetnost. On je depandansa knji`ev- tivnoga bavljenja. Taj dojam mo`e se i egzaktno potvrditi: u nosti. Film je snimljena knji`evnost. Za mene je film zna- medijskom smislu Had`i}ev je filmski rad bio u debeloj sje- ~io pro{irivanje mog knji`evnog rada.6 ni njegovih ostalih dru{tvenih i kulturnih aktivnosti.2 Sli~ne poglede Had`i} }e iznijeti i u monografskom intervju- Za njegove suvremenike, Fadil Had`i}3 bio je ponajprije ka- u za Filmsku kulturu koji je Radosav Lazi} vodio 1987. zali{ni komediograf. Od 1952, kad je napisao svoj prvi ka- zali{ni tekst, Dosadna komedija, Had`i} je napisao najmanje Scenarij je po meni knji`evnost i bez knji`evne podloge 57 teatarskih tekstova, koji su izvo|eni na desecima jugosla- nema filma. Prema tome u svaki film mora biti upleten venskih i inozemnih pozornica. Druga karijera koju je Had- knji`evnik.7 3 HRVATSKI FILMSKI LJETOPIS 34/2003. Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 9 (2003), br. 34, str. 3 do 38 Pavi~i}, J.: Igrani filmovi Fadila Had`i}a Oboru`an takvim pogledima, Had`i} dakako nije mogao biti filmofile vi{e smetalo u Had`i}evu opusu bila je ~injenica da ni prista{a tada dominantna autorskog filma. Usuprot tada je on heterogen ne samo kvalitativno nego i poeti~ki. prevladavaju}oj politici autora i ideji o kameri-nalivperu Unutar dogmatskih postulata tzv. autorskog filma i autorske Had`i} skromnije dimenzionira ulogu redatelja u filmskom kritike, temeljni kriteriji po kojem se vrednuje redatelj jesu procesu i diobi autorstva: norma nazorne utemeljenosti cjeline filma te s njom poveza- na norma tzv. autorskog svijeta.15 Od cijenjena redatelja Zato mi se ~ini vrlo nepravedno kad pro~itam na {pici da o~ekuje se da bude u svakom svom pojedinom filmu prepo- je film toga i toga autora jer je ono glavno, du{u tog fil- znatljiv po svom rukopisu. S druge strane, filmovi u opusu ma, ipak stvorio scenarista. Mislim da je uloga filmskog takva redatelja trebali bi imati jedinstvenu nit, autorski pe- redatelja prili~no izmistificirana...8 ~at. Ideal takve politike autora bili su redatelji poput Ozua, Sli~ne antitrendovske poeti~ke sklonosti Fadil Had`i} iskazi- Antonionija ili Tarkovskog, za koje se vulgarizirano ka`e vat }e i o drugim pitanjima oko kojih su se lomila koplja iz- kako cijeli `ivot snimaju isti film. me|u modernista i antimodernista. Tako }e u jeku moder- Iz takve valorizacijske perspektive Had`i} nije mogao biti ci- nisti~koga pokreta (koji zagovara elitizam i ru{i kult klasi~- jenjen. S motri{ta autorske kritike on se doimao, dodu{e, ne naracije) Had`i} izravno zagovarati s jedne strane popu- kao radoholik i znati`eljan istra`iva~, ali i mnogo vi{e od lizam (»moje je duboko uvjerenje da film bez publike nema toga, kao posve nekriti~an re`iser kojem beznadno nedosta- 9 nikakva smisla«), s druge pak isti~e jasno i jednostavno na- je autorski pe~at. Had`i}evi filmovi su, kao prvo, bili `an- rativno izlaganje kao temeljni smisao filmskog medija. Za rovski i tematski heterogeni. Od partizanskog spektakla Had`i}a film je (Desant na Drvar), trilera (Abeceda straha), film policiera (Druga strana medalje), preko crnovalovskih dru{tvenokri- ...vje{tina da se komponira dramski ljudska pri~a. Ja bez ti~kih drama (Protest), pa do artfilmskih eksperimenata (Idu takve pri~e ne vidim filma, i filmovi koji to nemaju po dani), ti su filmovi zahva}ali najrazli~itije `anrove, takore}i 10 meni nisu filmovi. sve osim jednog onoga koji bi Had`i}u kao kazali{nom Njegova kritika modernisti~kih strujanja nerijetko je po vo- komediografu naizgled ponajprije le`ao komedije. A ta- kabularu i tezama bila socrealisti~ki kruta. Tako }e, gotovo kva `anrovska heterogenost i{la je pod ruku i sa stilsko-svje- pa leksikom kasnih ~etrdesetih, Had`i} o filmskom moder- tonazornom, ~ime je Had`i} nu`no bio diskvalificiran kao nizmu govoriti kao o dosadnom, namjerno zamagljenom, filma{ bez autorstva. formalisti~kom bizarnom, sklonom egzibicijama i pra- Iz perspektive autorske kritike Had`i}a je jo{ i vi{e diskvali- znoj apstrakciji.11 U vrijeme kad je francuski novi val tren- ficiralo to {to su njegovi filmovi iskazivali jake utjecaje pro- dovska roba i objekt kultisti~kog uzdizanja, Had`i} prema ~itanog i gledanog. Tako je Abeceda straha u velikom mjeri njemu ima podrugljiv odnos.12 Takvim deklarativnim kon- bila odgovor na Bauerov Ne okre}i se, sine, a Slu`beni polo- zervativizmom Had`i} je nu`no morao ljutiti dominantni `aj na (opet Bauerov) Licem u lice. Da li je umro dobar ~o- filmski ukus, pri ~emu se gubilo iz vida to kako Had`i}ev re- vjek odavao je utjecaj Jacquesa Tatija, Desant na Drvar bio dateljski rad ne iskazuje toliku krutost spram novog, dapa- je odgovor na Bulaji}evu Kozaru. Tri sata za ljubav @ilnika, ~e. Had`i} je takvim konzervativnim ispadima stjecao image Makavejeva i novog vala, Novinar tzv. feljtonisti~kog filma. amatera koji se u biti u film ne razumije. Idu dani kompilira utjecaje zagreba~ke animatorske {kole i teatra apsurda, Protest je evidentno na tragu crnovalovaca, Had`i} kao antiautor a Ambasador je pod sna`nom sjenom Krle`e.