IM 38 (1-2) 2007. TEMA BROJA IBA EMSCHER PARK TOPIC OF THIS VOLUME KREATIVNI PRISTUP INDUSTRIJSKOM NASLIJEĐU ∑ PRIMJER REGIJE RUHR U NJEMA»KOJ NIKŠA BOŽI∆, SANJA GAŠPAROVI∆ Arhitektonski fakultet SveuËilišta u Zagrebu sl. 1. Putovi industrijske kulture regije Ruhr 1. Uvod - od urbanih transformacija u poslijeindustrijskom razdoblju preko definiranja kulturnih putova i razvoja Regija Ruhr u njemaËkoj saveznoj dræavi Sjevernoj kulturnog turizma do procesa urbane, gospodarske i Rajni Westfaliji bila je tijekom 1990-ih godina jedan socijalne preobrazbe prostora. od najveÊih europskih laboratorija u kojemu su se istraæivale moguÊnosti urbane, gospodarske i socijalne Tijekom gotovo 150 godina ruhrska je regija bila sinonim preobrazbe nekadaπnjih industrijskih lokacija. Izraz za intenzivne procese industrijalizacije - procese koji pejsaæni urbanizam uveo je Charles Waldheim tek su joπ od sredine 19. stoljeÊa omoguÊili gospodarski 1997. godine definirajuÊi ga kao “granu pejsaæne i tehnoloπki napredak, ali doveli i do niza prostornih ekologije koja se bavi napuπtenim industrijskim lokaci- sukoba te ekoloπkih problema. U vrijeme kada je pojam jama u gradovima”.1 U to vrijeme preobrazba ruhrske odræivi razvoj postao najËeπÊe upotrebljavana rijeË u regije veÊ se pribliæavala svom vrhuncu - velikoj izloæbi prostornom planiranju, regija Ruhr bila je primjer kako desetogodiπnjeg projekta IBA Emscher Park2, koja je se ne treba odnositi prema prirodnim resursima - u odræana 1999. godine. toj regiji oni su bili gotovo dokraja iscrpljeni, πto je uz druge promjene na gospodarskom podruËju dovelo do Obnova ekoloπkog sustava i prirodnog krajolika te zatvaranja rudnika i proizvodnih pogona. Taj je proces redefiniranje regionalnoga kulturnog krajolika bazira- zapoËeo joπ 1960-ih godina, da bi se krajem 1970-ih noga na bogatom industrijskom naslijeu bile su glavne pretvorio u opÊu sliku gospodarske, ali i socijalne krize zadaÊe procesa obnove pa je stoga projekt obnove obiljeæene velikim rastom nezaposlenosti te padom ruhrske regije bio jedan od glavnih primjera pejsaænog broja stanovnika zbog ekonomske recesije. Tako su 1 Waldheim (2006.). urbanizma u Europi. BuduÊi da projekt nije zavrπavao krajem 20. stoljeÊa ekoloπki problemi bili samo dio 2 IBA je kratica od Internationale samo na pejsaæu, IBA Emscher Park bio je i ogledni Bauausstellung ∑ meunarodna sumorne slike nekadaπnjega prosperitetnog podruËja izloæba graditeljstva. primjer u joπ nekoliko disciplina koje su obiljeæile 1990-e 7 sl. 2. Ulaz u nekadaπnji rudnik Zeche Zollverein u Essenu sl. 3. Nekadaπnja kotlovnica rudnika Zeche Zollverein, danas preureena u muzej Red Dot Design sl. 4. “Industrijska priroda” polako osvaja prostore bivπeg kompleksa Zeche Zollverein u Essenu. PjeπaËke staze ureene su po nekadaπnjim industrijskim trakama i tako omoguÊuju doæivljaj krajolika iz poviπene vizure ∑ dok priroda “osvaja” teren, pjeπaci se kreÊu meu kroπnjama drveÊa. sl. 5. ∑ 6. Izloπci u starim proizvodnim halama rudnika Zeche Zollverein doËaravaju proπla vremena. Kroz kompleks se moguÊe kretati u grupama uz struËno vodstvo, pri Ëemu se posjetiteljima objaπnjavaju nekadaπnji proizvodni procesi. koje je zahtijevalo nove programe u poslijeindustrijskom stvorene su nove moguÊnosti za razvoj ruhrske regije, razdoblju. Ëime su se generirale dublje strukturalne promjene. Pri tome je industrijsko naslijee prepoznato kao glavni Sredinom 1980-ih godina sazrela je spoznaja da element identiteta prostora i na njemu je baziran razvoj regiji Ruhr treba sveobuhvatni program preobrazbe i kulturnih ruta kao osnovne infrastrukture za razvoj razvoja koji bi bio potpomognut i sa dræavne (federalne) kulturnog turizma. razine. Godine 1988. pokrenut je savezni program gospodarskoga i socijalnog oporavka te restrukturira- 2. Tradicija vrtnih i graditeljskih izloæbi nja regije koja obuhvaÊa 17 velikih gradova3 ruhrske konurbacije u kojima je æivjelo gotovo pet milijuna NjemaËka tradicija organiziranja vrtnih izloæbi traje stanovnika. Organizacijski okvir toga programa bila je veÊ viπe od 150 godina, a drugu polovicu 20. stoljeÊa IBA - meunarodna desetogodiπnja izloæba graditelj- obiljeæile su i velike izloæbe graditeljstva, pri Ëemu rijeË stva - koja je obuhvatila cijelu regiju i bila usmjerena na izloæba treba shvatiti uvjetno. Iako je i u jednome i u napuπtene industrijske lokacije i preostale neizgraene drugom primjeru rijeË o pokazivanju vrhunskih dosega 3 Duisburg, Oberhausen, Mülheim an der Ruhr, Bottrop, Essen, prostore. Programima rekonstruiranja i restrukturiranja hortikulturne odnosno graditeljske prakse, te izloæbe Gladbeck, Bochum, Gelsenkirchen, neizgraenih prostora i prirodnog krajobraza, koji je bio nikad nisu ograniËene samo na izloæbu i propitivanje Recklinghausen, Herne, Herten, gotovo potpuno uniπten intenzivnom industrijalizacijom, aktualnih trendova u podruËju hortikulture ili arhitekture Castrop-Rauxel, Waltrop, Lünen, Dortmund, Kamen i Bergkamen. 8 sl. 7. Napuπteni koridori industrijskih kolosijeka danas su pjeπaËke i biciklistiËke staze kojima su povezane toËke u velikome regionalnom parku. sl. 8. Velike hale sklopa Zeche Zollverein u Essenu Ëesto sluæe za povremene umjetniËke izloæbe. sl. 9. - 11. Pogoni nekadaπnje koksare Kokerei Zollverein u Essenu danas stoje kao gigantske skulpture u prostoru. Okolni prostor i strukture koksare moguÊe je doæivjeti i iz nedavno instaliranoga panoramskog kotaËa. veÊ se uvijek organiziraju i s ciljem obnove i unapreenja 3. IBA Emscher Park urbanog podruËja na kojemu se dogaaju. IBA Emscher Park je projekt πto se provodio u razdoblju Vrtne izloæbe u NjemaËkoj organiziraju se svaki put na izmeu 1989. i 1999. godine i bio je usmjeren na drugoj lokaciji, a njihova veliËina, ciljevi i rezultati ovise prostor koji obuhvaÊa jednu od najveÊih europskih o tome je li rijeË o lokalnoj izloæbi (IGA), izloæbi na razini konurbacija. Gradovi koji Ëine tu aglomeraciju bili su savezne dræave (LAGA) ili pak o federalnoj vrtnoj izloæbi razdijeljeni na Ëetiri administrativna podruËja za koje su (BUGA). Vrtne izloæbe svode se na stvaranje eventa kao bile nadleæne dvije planerske institucije. Ono πto ih je “dobro organiziranog kazaliπta druπtvenih promjena”4 ujedinjavalo bili su proπlost industrijske regije i zajedniËki kojim se potiËe preobrazba odreenog podruËja, πto problemi koji su se pojavili nakon propasti industrije je Ëinjenica dobro poznata u gradovima koji su bili ugljena i Ëelika. domaÊini velikih sportskih ili izloæbenih priredbi. BuduÊi da je to prostor koji je veÊ bio gotovo potpuno Ideja velikih meunarodnih izloæbi graditeljstva (IBA infrastrukturno opremljen, pozornost je bila usmjerena - Internationale Bauausstellung) neπto je mlaa od na neizgraene prostore. Otuda i naziv IBA Emscher ideje vrtnih izloæbi, ali i one su organizirane sa sliËnim Park, koji je izvrsno odabran ali i potencijalno vodi ciljevima. Cilj berlinskog Interbaua iz 1957. godine bio je pogreπnim zakljuËcima. Taj “park” obuhvaÊa prostor propitivanje tehnoloπkih moguÊnosti suvremene arhitek- veÊi od 800 km², koji se prostire otprilike 75 kilometara ture, ali i poslijeratna obnova ratom razruπenih podruËja. u smjeru istok - zapad te 15 kilometara u smjeru sjever - Meunarodna izloæba IBA Berlin 1970-ih godina bila jug, tako da je teπko govoriti o parku u klasiËnom smislu je viπe usmjerena na probleme planiranja grada putem rijeËi. RijeË park upotrijebljena je “namjerno, kako bi se arhitektonskih projekata te na obnovu socijalnoga i naglasilo da je rijeË o projektiranom prostoru”.5 RjeËica urbanog tkiva u Ëetvrtima tadaπnjega zapadnog Berlina. Emscher, koja protjeËe otprilike sredinom tog podruËja Kada se 1980-ih godina poËelo razmiπljati o novoj od istoka prema zapadu, u vrijeme kada je projekt meunarodnoj IBA izloæbi, odluËeno je da ona bude zapoËet nije bila mnogo viπe od industrijskog kanala u usmjerena na obnovu cijele regije - u tom primjeru regije koji su se izlijevale velike koliËine otpadnih i industrijskih Ruhr - koju su muËili problemi deindustrijalizacije te niz voda iz okolnih gradova i industrijskih pogona i koji ih je prostornih, ekoloπkih i socijalnih problema. Prvi je put nosio prema Rajni. meunarodna izloæba graditeljstva prerasla gradsku Projekt IBA Emscher Park definiran je kao dræavni 4 Kohler (1999.). razinu te razinu urbanistiËko-arhitektonskih projekata program za ekonomsku, urbanu i socijalnu obnovu 5 Poblotzki (1999.). fokusiravπi se na prostorno planiranje. te kulturalnu reorganizaciju regije Ruhr koji bi pratili 9 sl. 12. - 13. RadniËko naselje Margaretenhöhe u Essenu izgradio je industrijalac Krupp za svoje Ëinovnike izmeu 1909. i 1920. godine. Danas je naselje obnovljeno i ukljuËeno u kulturne putove regije Ruhr. sl. 14. - 15. Kazaliπte Colloseum u Essenu smjeπteno je u nekadaπnjoj industrijskoj hali izgraenoj poËetkom 20. stoljeÊa. sl. 16. Pokraj svake lokacije u sustavu kulturnih putova postavljene su informacijske ploËe s osnovnim podacima na njemaËkome i engleskom jeziku. pretvorbu iz industrijskoga u usluæno gospodarstvo. kojoj viπe nije cilj izvedba novih projekata nego koor- Osnovni ciljevi projekta bili su oËuvanje postojeÊih diniranim akcijama i programima odræavati i upravljati neizgraenih prostora, njihovo meusobno povezivanje postojeÊim resursima. u sustav javno dostupnih podruËja i programa te prena- mjena preostalih podruËja u zelene povrπine. Posebna 4. IBA Emscher Park i strukturne promjene ruhrske regije je pozornost pridana odræivosti projekata - prije svega Osim arhitektonske i urbane preobrazbe regije, program u gospodarskom smislu - jer je od samog