Tragovipostojanja 01.Qxd

Tragovipostojanja 01.Qxd

Ninoslav Miqkovi} GREDETIN HRONIKA sela GREDETIN Ateqe 63 Ninoslav Miqkovi} GGRREEDDEETTIINN 2004. 5 RE^ AUTORA U pripremi ove kwige vodila me jedna ideja - jedna misao: da je velika sre}a, a i privilegija, da ~ovek, u toku svoga postojawa, mo`e da ostavi neki trag. Naime, `eqa mi je da ova kwiga, prvi deo Hronike Gredetina (kao i drugi koji je u pripremi), bude ostav{tina za budu}e nara{taje Gredetinaca iz koje }e ne{to vi{e saznati o `ivotu qudi i svog sela u kome se vekovima organizuje `ivot i rad me{tana. Jo{ vi{e bih voleo da ovo moje "pisanije" bude polazna osnova za neka budu}a, iscrpnija, istra`ivawa na ovu zapo~etu temu. Na `alost, i pored svih napora koje sam ~inio, neka poglavqa su u kwizi ostala nedore~ena, naro~ito u delu koji se odnosi na vreme oslobodila~kih ratova od 1912. do 1918. godine. Zbog toga molim sve me{tane, ukoliko imaju neka dokumenta (zapise, fotografije i sl.) iz tog vremena, da ih dostave autoru, da bi u nekom slede}em izdawu bila ispravqena ova nenamerno u~iwena nepravda. Kwigu posve}ujem svim Gredetincima u na{em nasequ i onima koji su iz bilo kojih razloga oti{li iz na{e sredine i nastanili se u drugim krajevima i delovima sveta. Posebno je posve}ujem onima sa kojima sam odrastao i koji su na neki na~in uticali na formirawe moje li~nosti. Na`alost, mnogi od wih nisu vi{e me|u `ivima, i sada ose}am izvesnu prazninu {to neka od wihovih kazi- vawa nisam zabele`io, jer je to dragoceni materijal za poduhvat ovakve vrste. I ovde ~inim nepravdu {to }u pomenuti samo neka imena. Pored ostalih kwiga je posve}ena i gospodinu Marku Ivi}u, sa kojim sam jo{ kao dete razmewivao {tampu, i wegovoj supruzi Radi u ~ijem sam domu bio ~est gost. Zatim deda Qubi Zdravkovi}u i baba Staniki, `eni koja je kuvala najukusniji srps- ki pasuq i najboqe igrala karte sa decom, potom plemenitim - baba Mileniji i deda Trifunu Raki}u, svojim kom{ijama i ostalim pri- jateqima, naravno, mojoj familiji Miqkovi} i stri~evima Dobrivoju i Budimiru, koji su do kraja ostali po{teni i ~estiti i 6 u situaciji kada su, na ime ratnog plena, mnogo toga mogli da prib- ave i da svoju budu}u sre}u grade na tu|oj nesre}i. Na tome sam im izuzetno zahvalan. Voleo bih da ovaj rukopis vide i bra~ni par Obrad i Bosiqka Manojlovi}, zatim i moji ku}ni prijateqi, veliki qubiteq sporta @ivorad Nikoli} i @ivota Filipovi} - Amazonac, strastveni pratilac {tampe i po{tovalac novinarske profesije. Kwigu posve}ujem i mojim starijim i mla|im drugarima sa kojima sam se dru`io, igrao fudbal i ko{arku i provodio moma~ke dane, {kol- skim drugaricama i drugovima i svim Gredetincima sa kojima se i danas dru`im. Ovaj prostor je isuvi{e mali da bih mogao da pomenem sva imena, ali vas ovom prilikom molim i pozivam da jo{ vi{e ulo`imo napore, sredstva i slobodnog vremena u izgradwi ovog na{eg prele- pog mesta. Na{i preci, a i budu}e generacije, bi}e nam na tome zah- valni. Nadam se da }e kwiga koja je ispred vas, u koju je ulo`eno neko- liko godina istra`ivawa po raznim arhivima i dokumentima, obezbediti sredstva da se pojavi i drugi deo Hronike Gredetina u kome }e biti re~i o stanovni{tvu i familijama. Autor, Ninoslav Miqkovi} 7 NASEQE GREDETIN [UMADIJA KRAJ MORAVE Naseqe Gredetin sme{teno je na 15. kilometru puta Aleksinac - Ribarska Bawa, podjednako udaqeno od op{tinskog centra i ovog le~ili{ta. Okru`eno je selima: na severu Gorwom Pe{~anicom, na istoku Gorwim Adrovcem, na jugu Kru{jem, jugozapadu Radevcem i na zapadu Velikim [iqegovcem, selu koje pripada SO Kru{evac. Gredetin se nalazi na oko 184 metara nadmorske visine, a najvi{a ta~ka u ataru je mesto zvano "\eren~e" sa 321 mnv. Samo selo je sme{teno u nizini i kroz wega proti~e reka, a okru`eno je sa sev- era, istoka i juga blagim bre`uqcima, dok se na zapadu uzdi`u plodni i {umoviti bregovi. Selo je samo {est kilometara od reke Ju`ne Morave, pa posetioci koji borave u wemu ~esto za Gredetin znaju da ka`u: "[umadija pored Morave". Takvu konstataciju je dala i ekipa Radio Bora, na ~elu sa muzi~kim urednikom @ikom Stani}em, koja je jednom prilikom prespavala u Gredetinu prate}i aleksina~ku manifestaciju "Na Moravi vodenica stara". Sli~nog mi{qewa je i Dragoslav Antonjevi} koji Gredetin svrstava u tre}u grupu koju ~ine naseqa u pobr|ima koja le`e na blago zata- lasanom zemqi{tu, tamo gde prestaje moravska ravnica u pravom smislu te re~i, pa se prote`u do potplaninskih naseqa. Ovaj pre- deo u geografskom pogledu u mnogome podse}a na predeo niske [umadije1. Gredetin zauzima teritoriju od 1.390 hektara, 80 ari i 43 kvadratna metra i najprostraniji je u ovom kraju (prim. aut.), Radevac ima 736 hektara, 83 ara i 85 metara kvadratnih, D. Pe{~anica 192 hektara, 88 ari i 36 metara kvadratnih, G. Pe{~anica 482 ha, 19 ari i 91 kvm, Jakovqe 754 ha i 28 kvm, Kru{je 514 ha, devet ari i 97 kvm, Loznac 612 ha, 85 ari i ~etiri kvm, Kamenica 380 ha, 12 ari i pet kvm i Gorwi Adrovac 653 ha, 33 ara i 60 kvm. Gredetin je po povr{ini koja ulazi u wegovu Katastarsku op{tinu na 11. mestu od 72 naseqa u op{tini Aleksinac. Prvo je Mozgovo sa 4.605 hektara, 45 ari i 79 kvm, zatim Vukawa 3.627 hek- tara, 79 ari i 67 kvm, pa Bovan sa 2.496 ha, 30 ari i tako daqe. Jedino dva naseqa sa leve strane Ju`ne Morave imaju ve}u povr{inu od Gredetina i to su: ve} pomenuta Vukawa i Vr}enovica, koja je na osmom mestu, sa 1.786 ha, 45 ari i 32 kvm. 8 Zdravstvena ambulanta U ataru Gredetina ima 931 hektar, 63 ari i jedan metar kvadratni oranica (wiva), vo}waci su na 63 hektara, 42 ara i 89 kvm, vinogradi na 42 hektara, 29 ari i 94 kvm, livade na 14 hektara, 46 ari i 95 kvm, dok su pa{waci na 26 hektara, 37 ari i 29 metara kvadratnih. Pod {umom je 271 hektar, 14 ari i 58 kvm, vrtovi su na 16 ari i 89 kvm, a neplodnog zemqi{ta je 58 hektara, 28 ari i 88 metara kvadratnih. Ove podatke treba uzeti sa rezervom, iako su od zvani~nih institu- cija, jer svake godine dolazi do promene strukture zemqi{ta. Interesanti su i nazivi potesa u Katastarskoj op{tini Gredetin, koji glase: Kqu~, Selo, Kod grobqa, Cvejin potok, Kru{janski laz, Le{tak, Do{inac, Kosa, Osredak, Adrova~ki potok, Golo brdo, Lokvine, [anci, \eren~e, Raskrsje, Tr{evine, Pe{~anski laz, Rupski potok, Ba~ije, Veliki laz i Gorwa vratnica. Po popisu iz 1991. godine Gredetin ima 219 doma}instva i 784 stanovnika, dok je deset godina ranije imao 859 stanovnika. Godine 1961. naseqe je brojalo 229 domova u kojima je `ivelo 992 stanovni- ka, od ~ega je 474 mu{karca. Radevce je po tom popisu iz 1991. godine imalo 637 stanovnika u 149 doma}instava, dok je Gorwa Pe{~anica imala 85 doma}instva i 306 `iteqa, Gorwi Adrovac 73 gazdinstva i 232 stanovnika. U Loznacu je `ivelo 209 stanovnika u 70 doma}instava, u Kamenici 142 u 41 gazdinstvu, dok je u Dowoj Pe{~anici `ivelo 129 stanovnika u 32 doma}instva. 9 Na`alost, skoro sva sela su prema popisu od 2002. godine, zabele`ila smawewe broja stanovnika. Gredetin je centralno naseqe ovog dela op{tine Aleksinac. Sedam okolnih sela gravitiraju Gredetinu, u kome je sme{tena osmogodi{wa {kola, zdravstvena ambulanta, apoteka, mesna kance- larija. U nasequ su tri prodavnice me{ovite robe i isto toliko poqoprivrednih apoteka. Prodavnicu pod nazivom "Raskrsnica" dr`i Vladica \or|evi}, trgovinu "Zoki" Zoran Stojanovi} i kiosk Miodrag Dimitrijevi}. Poqoprivredne apoteke u Gredetinu su "Javor" vlasnika Bobana Tomi}a, zatim apoteka u objektu Milana Krsti}a i u centru apoteka u dvori{tu Branimir Miti}a. U Mesnoj kancelariji rade {ef Qubi{a Savi} i radnik Radoslav Petkovi}. Naseqe je prete`no sme{teno pored glavnog puta i to u du`ini od nekoliko kilometara, pa postoje i tri autobuske stanice (kod crkve, u centru sela i na izlazu prema Radevcu). Deo sela gde je sme{tena tre}a stanica javnog prevoza naziva se "Luka". Autobusku liniju odr`ava "Ni{-ekspres" i iz Aleksinca i Ni{a ima dnevno devet polazaka za selo. Od ve}ih delova naseqa koji nisu pored glavnog puta izdvajaju se "Crvena zvezda", "Cvejinska mala", a Gredetinu pripada i zaseok "Drenovak" koji se nalazi izme|u sela i susedne Gorwe Pe{~anice. Podru~je Gredetina je poznato i po slabim atmosferskim padavinama, jer ki{a naj~e{}e pada samo kada je ima u celoj zemqi. Obi~no lokalni pquskovi ga zaobilaze. Jednom prilikom Svetomir Filipovi} - poznat po nadimku "Bosanac", mada sa Bosnom nije imao nikakvih dodirnih ta~aka, prepri~ao je kazivawe jednog in`ewera koji je, borave}i u selu, izrekao pregr{t pohvala o wegovom prirodnom bogatstvu i polo`aju, ali i objasnio da su u Savremena arhitektura sve prisutnija 10 neposrednoj blizini dva dalekovoda koji odvla~e ki{u. Dodu{e bilo je i par poplava poput one iz 1931. godine u prole}e i jula 1997.

View Full Text

Details

  • File Type
    pdf
  • Upload Time
    -
  • Content Languages
    English
  • Upload User
    Anonymous/Not logged-in
  • File Pages
    145 Page
  • File Size
    -

Download

Channel Download Status
Express Download Enable

Copyright

We respect the copyrights and intellectual property rights of all users. All uploaded documents are either original works of the uploader or authorized works of the rightful owners.

  • Not to be reproduced or distributed without explicit permission.
  • Not used for commercial purposes outside of approved use cases.
  • Not used to infringe on the rights of the original creators.
  • If you believe any content infringes your copyright, please contact us immediately.

Support

For help with questions, suggestions, or problems, please contact us