Program | Uprava | O nama | Reagovanja, pisma... | Plemena u CG | Prezimena u CG B Bab (Babal=Babalević), Riježević (Paštrovići) Baba, iz Boke Kotorske preselili su se (1521.god) u dolinu Tare Babaje = Babanja, Kuči; u Podgorici, u Nikšiću, kao: Ibričević Babajić, Bijelo Polje Babalj, Podgorica Babadriz, Ulcinj 1884. god Babanja, vidi: Babaje Babarović, Budva; Dobrota i Perast (Boka Kotorska) Babačić, u bjelopoljskom području u Tucanima i Gornjem Bihoru su iz Njeguša (Cetinje). Srodni su Zekićima, kod Rožaja i Obradovićima u Gornjim Selima (Vasojevići); Nikšić Babić, Plana i Meka Gruda (Bileća), Hercegovina, porijeklom iz Kobiljeg Dola (Cuce), Cetinje, ranije: Krivokapić. Jedno vrijeme živjeli u Planjskom polju (Hercegovina). Njihovi srodnici Babići prešliu Selište, Meku Grudu i Trnovice (Bileća); Košute i Fatnica (Hercegovina). Busak (Banjani), Nikšić, njihovi bliži srodnici, od pretka K. iz Kobiljeg Dola (Cuce), jesu: Avdić u Plani, Pandurši, Podosoju, Šakotićima i Krivašu (Bileća), Zimonjić u Gacku, Šarenac u Bijelim Rudinama, Vlaovićima (Ljubinje), Davidovićima, a u Bijeljanima, Fatnici i Mostaru (Hercegovina) i području Drobnjaka (Žabljak sa okolinom), u Paniku (Bileća) kao: Parežanin; Zagora (Gornji Ceklin), Rijeka Crnojevića. Oko 1730. god. jedni se odselili u Srbiju. Ogranak Maraša u Donjoj Zeti; Prčanj (Boka Kotorska); iz Kuča jedni su se preselili u Pješivce; iz Nikšića (oko 1884. god.) preselili su se u Otiloviće, Prenćane, Bukovicu i Maoče (Pljevlja); Dobrilovina, Mojkovac (matronimik) po babi iz Banjana (Nikšić); Mokro (Šavnik), ogranak Nikitovića iz grane Milutinovića, potomci Novljana; Crkvičko polje i Žeička (Piva), doseljenici iz Banjana (Nikšić), iz Stabna (Piva) i kao: Babić (Filipović) pređu u Beč (Austrija); jedni su se iz Nikšića preselili u Novi Pazar; u Pješivce su se doselili od Nikšića; u Nikšić doselili iz Čeva (Kčeva); Cetinje u 13. v. kao: Toljić, razgranati; iz Vrbice (Bijelo Polje) preselili su se u Berane, gdje ima posebnih Babića; u Šekularima, sa ogrankon Tomović; i u Kaludre (Berane); Dumezići (Bar); Budva (u 17. v.) doselili iz Stare Crne Gore, a jedni su po majci; Zupci (Bar), porijeklom od Bileće; Spič (Sutomore), Bar (u 16. v.) doselili su se iz Stare Crne Gore; Vitasojevići (Pješivci), ogranak Gupkovića; Ulcinj, starinom iz Hercegovine, došli 1901. god.; na području Nikšića: Grahovo, Viluse, Gornje Polje, Dragovoljići i od njih u područno Oblatno; u selu Brajovići (Bjelopavlići); Martinići (Bjelopavlići), ogranak Stojkovića. Od njih su u područnim: Gostilju, Laću, Jelenku, Bjelovoj Glavici i u planini Bukovici. U Gostilju Brajovića posebni; Golija; 1) Krstac od Nevesinja i 2) Gosliću (Nikšić) iz Bjelica (Cetinje) Babići, bratstvo u Pješivcima Babići, u Šekularu (bratstvo Ćetkovići, šekularski Drobnjaci) Babići iz Pive (D.Crkvica), starosjedioci iz Babića, 3 kuće, slava: sv. Stefan Babica, Bar Babiči, Podgorica Babo, Kotor, porijeklom su iz Venecije (Italija) Babović, grana Novakovića u Konjusima (Vasojevići); Šušanj (Bar); Gusinje; Radanovići (Tivat); Ogranak Bajramovića u Herceg-Novom. Od njih su u Fatnici i Zaušju (Hercegovina); Brguli, Herceg-Novi, od njih su u Trebinju i Prijevoru (Bileća) Babunčić, Babunci i Klinci (Grbalj) u 15.v. Bavadi, Kotor 1227. god. Bavčić, u Kotoru, porijeklom su iz Padove (sjeverna Italija); Bavčići (Pljevlja) ogranak Jaukovića, grana Melešević Mandića iz Drobnjaka Bagaš, Budimlja (Berane) i kao Bukumir, jedni su porijeklom iz Kosovog Luga (Bjelopavlići), a drugi su srodnici Furumdžića iz Rasove Bijelo Polje. Ovi su porijeklom iz Kuča; kod Berana i kao: Milanović ogranak Novakovića u Vasojevićima; Jablan i Brijeg (Plav), porijeklom iz Bratonožića Bagdov, Brgule (Boka Kotorska); Bar Badglava, Budva 1650. god. Badelić, Pljevlja; Bijelo Polje Badić, od Bijelog Polja preselili su se kod Novog Pazara Badnjaković (Hadžiomerović), Cetinje, odakle su u Tuzima, Podgorici, Sarajevu, Skadru i Carigradu Badnjar, grana Radulovića, iz grupe Trepčana, koji su se preselili iz Nikšićkih Trepača u Drobnjak; Podgorica Baždar, iz okolice Pljevalja, kretali su se prema BiH, neki članovi porodice su ostali tamo oko Foče, Goražda itd, a jedan dio (vjerojatno puno kasnije) iselio na Baniju u okolicu Gline (selo Borovita), a odatle u Obljaj, Bijele Vode i Banski Drenovac. Sva nabrojana sela su na Baniji. Krsna slava im je Đurđevdan, a to je praznik povezan sa svecem Jurajem ili tako nešto. (prilog: Judita Keglevi [email protected] ) Bažisko, Donja Lastva (Grbalj) Baz, i, Ulcinj Bazan, Baćan = Bačan, kasnije i kao Bacianović, barska vlastela 1417. god., tako i u Ulcinju u 13.v. Bazdan, Grbaljska naselja Bazilija, Bar Bazilio, Kotor 13 - 14.v. i u Baru Bazović, Mojstir (Bijelo Polje) Bazović, oni su iz Gornjeg Lipova pored Kolašina. Tamo su se doselili prije nekih 200 godina iz Donje Morače, ima jedna familija sto je doselila u selo Žari izmedju Mojkovca i Bijelog Polja, ali ta se porodica tu doselila iz Lipova. (Prilog: Srđa Bazović [email protected] +82 67 264 707 ) Bail, Rabrovac (Drobnjak) Baile, nadimak bratstva Jovetića-Radojevića Bailović, Vranovo i Bobovo (Pljevlja); Podgorica Baipovski, Kotor, po nahočetu Baić, Nikšić Baica, Baice (Cetinje )u 16. v.; Bar Baja, Nikšić, jedni su se odselili u Pilatoviće, Donje Dragačevo i Žitni Potok (Srbija), a u Ivanjicu i kao: Balić Bajagić, grana Branilovića u Pivi. Od njih su na Glasincu (Romanija) Bajagići, bratstvo iz sela Zukve, pleme u Pivi 21 kuća, Stubice 2 kuće, G.Crkvice 1 kuća; slava: sv. Jovan Bajar, Podgorica; Donji Stoliv (Boka Kotorska) Bajatović, Pljevlja Bajač, Bogdašići (Boka Kotorska), porijeklom su iz Stare Crne Gore Bajadžić, Pljevlja Bajević, Stijena Piperska i u Rovcima, potomci Bilatovića Bajezić, Drobnjak Bajer, Herceg-Novi i područni Podi Bajilović, iz Pive su se preselili u Vranovine (Pljevlja) Bajić, od Kolašina su preseljeni u Pljevaljsko polje, razgranati. Od njih su u Maoču, Židovićima, Mraovićima i Grevu (Pljevlja), pa jedni kasnije kao: Cvijović; Police (Berane), ogranak Mijomanovića; kod Gusinja; ogranak Martinovića u Komaima, porijeklom iz Bajica (Cetinje); iz Kuča u Podgoricu; Bjelice (Cetinje), ogranak Mrvaljevića, preseljenih u Gostilje brajovićko (Bjelopavlići), posebno bratstvo Bajić; Od Nikšića odseljeni u Ivanjicu (Srbija) i oko 1487. god. preselili se (Radovan Baja) i kao: Pilatović u Pilatovićima (Donje Dragačevo), vidi: Baja; odseljeni u Srbiju, nakon pohare Kuča; Škaljari (Boka Kotorska) 1557. god.; u Pljevljima 1895. god. Bajići (Martinovići), bratstvo u Komanima Bajica (Bajo), predak Martinovića Bajica, Bajice (Cetinje) 1597. god., ranije: Bajičić; vidi: Baja; Nikšić Bajica, Komnen, predak Samardzica Bajičić, Bajice (Cetinje), vidi: Bajica; Kotor Bajičići, staro bratstvo u Bajicama Bajkin, vidi Bajkov Bajko, predak bratstva Bajkovića Bajkov i kao: Bajkin, Žitište (Sentđuraš) i Iđoš (sjeverni Banat), porijeklom iz Stare Crne Gore Bajković, Zalupe (Cuce), Cetinje, ranije: Orlović. Od njih su u: Građanima i Riječanima (Rijeka Crnojevića); Dujevu i Sotonićima (Crmnica) 1552. god. Od ovih su u Metohiji kao: Banov; Kavač i Glavati (Grbalj) i kao: Balković. Porijeklom od Rijeke Crnojevića i kao: Banović; Bigovo (Grbalj) 9 - 14. v.; Baošići, Srbina i još neka naselja u Boki Kotorskoj, porijeklom sa Bajkovih Kamenica; Krivošije; Kotor (1551. god.) i kasnije u područni Mide; vidi: Balković Bajković, bratstvo u Sotonićima Bajkovići (Krivokapići i Preobrežani), grupa bratstava u Cucama Bajlović, Šestani (Primorska krajina) i Bratica (Ulcinj) Bajmak, Zaljevo (Bar) Bajmaković, Bar Bajo, Prčanj (Boka Kotorska) Bajović, Židovići, Maoče, Mrzovići i Gvero (Pljevlja), pa jedni i kao: Cvijović. Porijeklom su od Kolašina; Radulići u Bihoru (Bijelo Polje); Rudinice i Bezuje (Piva), pa od njih jedni pređu u Dubrovsko i Rudinice (Žabljak), pa jedni kao: Čepur; Vilanj i Pelev Brijeg (Bratonožići), vidi: Ratković-Bukumir; Crnci (Piperi); Rastovaci Gornje Polje (Nikšić); Njeguši (Cetinje) i u područnim Brajilovićima (Bjelice) i kao: Pravilović; Jugovići (Nikšićka Župa); Komani (Podgorica), grana Bezdanovića i kao: Pejović - Bajović Bajovići (Pravilovići), bratstvo u Ublicama Bajovići (Čepuri) iz Pive (Rudinice 2 kuće, Bezuje 6 kuća), starosjedioci u Rudinicama i neposredni potomci Baja Pivljanina; slava: sv. Nikola Bajor, Podgorica Bajra, Podgorica Bajr, i , Kravari (Ulcinj) Bajrailić, Babića Brijeg (Bijelo Polje) Bajraktarević, Plav i okolina 1875. god.; Bar; Kod Vladimira (Ulcinj) Bajramić, Ulcinj 1865. god. Bajramlić, Bijelo Polje, jedni su preselili u Novi Pazar Bajramović, Lagatori i Mojstir (Bijelo Polje); Pljevlja; Kunje (Ulcinj); Bar; Pečurice, Kosići i Velje Selo (Bar); Herceg-Novi, zvani: Stolica. Od njih su na Plani (Bileća) Bajramspahić, Bijelo Polje Bajri, Kravari (Crogorsko primorje) Bajrović, iz Kuča su se preselili u:Nikšić, Kruševo i Glibaće (Pljevlja), jedni kao: Dizdarević i dalje u područje Raške i kao: Cvijović; kod Vladimira (Ulcinj) Bujurin, Kotor Bajčeta, Banjani (područje Jelovice9, Nikšić 1597. god. i 1600. god.; vidi: Lalović; Kruševo (Kruševice), Zatarje (1660. god.), pa jedni oko 1875. god. presele se u Zminice (Žabljak); Kovren, Kičevo, Grab i Lekovine (Pljevlja) i kao: Bajčetić u Ljucama, Brvenici, Kosanici, Bobovu i Kakmužima; od ovih su u Lekovini (Pavino Polje), Pljevlja, porijeklom su iz Banjana (Nikšić). Jedno vrijeme su živjeli na Tjentištu (Foča); od njih su: Džogava, Tomić i Ilić u pljevaljskom području; polovinom 19. v. iz Nove Varoši preselili se u Grab i Gobu (Pljevlja). Odatle su se jedni preselili u Bukovik (Nova Varoš), Grab i Rogaču, Donje Dragačevo, kao: Bajčeta