ladislav tadić Časopis Gordogan Bibliografija 1979-2013 Gordogan Biblioteka Gordogan Mala edicija, sv. 3 izdavač: Novi Gordogan, udruga za kulturu Pantovčak 23, 10 000 Zagreb Elektronička pošta: [email protected] Portal: gordogan.com.hr za izdavača: Branko Matan urednik: Branko Matan isbn: 978-953-99744-6-4 cip za knjigu dostupan u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu grafički urednik: Ruta tisak: Grafički zavod Hrvatske, Zagreb, svibanj 2015. tiraža: 300 Objavljeno uz financijsku potporu Ministarstva kulture Republike Hrvatske ilustracija na prednjoj strani korica: prizor iz filma Dvadeseto stoljeće, 1976, režija Bernardo Bertolucci, fotografiju je grafički obradio Davor Tomičić i koristio u opremi naslovne strane prvoga objavljenog broja časopisa Gordogan godine 1979 (vidi str. 452 ove knjige) ilustracija na stražnjoj strani korica: naslovna strana Gordogana broj 10, nova serija, 2006, grafička oprema Ruta, na fotografiji Nenad Ivić, snimio Ivica Bralić, fotografija je snimljena uz Ivićev tekst Mikrofašizam na Filozofskom fakultetu (vidi bibliografske jedinice br. 1880 i 1914 na str. 251 i 255 te str. 468) ladislav tadić Časopis Gordogan Bibliografija 1979-2013 gordogan 2015 Sadržaj Pristupne bilješke — 9 Zahvale — 21 Akronimi, kratice, znakovi — 22 Kronološki pregled časopisa — 25 Kronološka tablica — 44 Bibliografija 1979-2013 pregled članaka i likovnih priloga Stara serija — 49 Nova serija — 179 Indeksi imenski indeksi Indeks autora — 379 Indeks prevoditelja — 401 Indeks priređivača — 405 predmetni indeksi Osobni predmetni indeks — 411 Tematski indeks — 427 indeks likovnih priloga — 435 appendix i: Biblioteka Gordogan — 441 appendix ii: O jednom internom izdanju — 448 appendix iii: Gordoganov album slika – naslovne stranice — 451 Časopis Gordogan Bibliografija 1979-2013 Pristupne bilješke Pretpostavljam da je među ljudima koji u svom stručnom radu povre- meno posežu za bibliografskim manualima prošireno uvjerenje da je od zavirivanja u bibliografije manje inspirativno samo još pisanje o njima. Za nekoliko uvodnih bilježaka koje prethode razjašnjenjima očekivanima uz svaki bibliografski pregled odlučio sam se usprkos ovoj pretpostavci. Okolnost, naime, da se bibliografija časopisaGordo - gan pojavljuje samostalno, nasuprot planu po kojem je trebala biti sastavnim dijelom veće cjeline, zavređuje barem kratak komentar. Glavnina knjige Časopis Gordogan; Bibliografija 1979-2013 nastala je od kasne jeseni 2011. do početka proljeća 2012. Nastajući, zamišljena je kao dio »Festschrifta« časopisa Gordogan, svojevrsnoga memoarsko- -dokumentarnog zbornika posvećena historijatu časopisa, koji bismo glavni urednik Branko Matan i ja, svaki zadužen za svoj dio posla, sastavili i opremili odgovarajućim proslovima: urednik bi okupio sa- držaje tematski relevantne za povijest časopisa i napisao opsežan po- pratni tekst, a ja bih priredio bibliografiju koju bih – dakako, s priklad- nim objašnjenjima koja joj uobičajeno prethode – dometnuo na kraj planirana sveska. Od ove smo namjere odustali zbog posnih izdavač- kih prilika. Naime, svezak koji bi ujedinio »Festschrift« i bibliografiju bio bi, zbog velikoga opsega, pogodan samo za Veliku ediciju Bibliote- ke Gordogan za koju bi dostajala sredstva kojima u doba krize ne raspolažu ni izdavači financijski moćniji od našega. Stoga se kao sa- morazumljiva i ostvariva pokazala odluka da idemo s dvama svesci- ma: najprije s bibliografijom, a nešto kasnije i s »Festschriftom«. Ali, u međuvremenu se ispostavilo da naši planovi i financijske moguć- nosti leže u različitim domenama, pa je pala odluka da memoarsko- -dokumentarnu ediciju ostavimo za doglednu budućnost, pri čemu 9 Pristupne bilješke se, suprotno koncepciji i planovima, bibliografija prometnula u sa- mostalnu cjelinu. Fragmentiranju prvotno osmišljene strukture, financijskim i vre- menskim prisilama za volju, pridružila se još jedna redukcija. U izra- du bibliografije, naime, krenuo sam sa zamišlju da njezinu cjelinu tvore dva dijela: prvi bi bio bibliografski popis članaka i likovnih pri- loga objavljenih u objema serijama Gordogana, staroj i novoj, a drugi je osmišljen kao »pregled povijesti kritičke misli« o časopisu ili pak o pojedinačnim tekstovima na koje su odjeci izišli u novinskim i časo- pisnim publikacijama. Taj bi dio valjalo predstaviti deskriptivno, a djelomično i analitički, jer reakcija na časopis ili na neke od tekstova objavljenih u njemu nije manjkalo: bilo ih je u izobilju, a kadšto i u preobilju. Stekavši uvid, doduše, prilično ograničen i površan, u broj- nost tekstova posvećenih Gordoganu u razdoblju što ga »kritička mi- sao« o njemu dijeli s bibliografijom, shvatio sam da u vremenu kojim sam raspolagao ne mogu okupiti čak ni sve najvažnije jedinice iz po- dugačkoga popisa literature, pa sam od zamišljena pregleda odustao kako se i inače odustaje od pothvata čije predradnje, sa svojim objek- tivnim ograničenjima, ne daju naslutiti očekivanu cjelinu. Međutim, dio planirana pregleda ipak je uključen u bibliografiju. God. 1984. i 1985, o petoj obljetnici časopisa, u dvama nastavcima (br. 15-16 i 17-18) objavljen je izbor iz tekstova posvećenih Gordoganu naslo- vljen »Pet gordih godina«, čime je »pregled povijesti kritičke misli« u bibliografskom popisu djelomično sadržan, izuzimljući razdoblje 1987-1998. u kojem reakcije na časopis nisu bile zabilježene, a Odjeci na časopis i knjige, rubrika uvedena u novu seriju, redovito obavješćuje či- tatelje o rezoniranju javnosti neposredno nakon pojave novih brojeva i knjiga Biblioteke Gordogan. Posegne li zainteresiran čitatelj za tek- stovima posvećenima Gordoganu, naići će, doduše, ne na sve odjeke, ali zacijelo na sve relevantne članke, usprkos praznini u naznačenu razdoblju, pa je literatura, opsegom i vremenskom pokrivenošću kraj- nje ograničena, našla mjesto u ovoj knjizi, kojoj nedjeljivo pripada. 10 * * * Ovu bibliografiju – kao proizvod iz strukovnoga područja u kojem do- sad nisam imao vlastitih priloga – ne otvara proslov svojstven sličnim djelima: bilješke koje slijede objašnjavaju strukturu bibliografskoga popisa i popratnih indeksa, nude i gdjekoju uputu na iznimke od bib- liografskih pravila, gdješto ukazuju na metodičku profiliranost, ali ništa ne govore o samu časopisu, o okolnostima njegova pokretanja, o razlozima privremenoga prekida, o obustavi stare serije niti o pokre- tanju nove. Ništa ne govore ni o idejnoj orijentaciji ili o poziciji časo- pisa na rubovima ideološkoga spektra, što bi čitatelj mogao manje-vi- še opravdano očekivati. Premda se tim stvarima nisam sistematično pozabavio, navodim za ovu prigodu nekoliko usputnih dojmova. Kad su mi prije sedam-osam godina prvi svesci nove serije Gordo- gana došli u ruke, pomislio sam da bi se orijentacija časopisa dala dija- gramatski odrediti smještanjem u polje omeđeno centrumaškim poli- tičkim doktrinama s jedne strane i naprednjačkim ideologijama s druge, uz povremene tendencije bliske lijevim građanskim koncepti- ma, dok su me se pojedinačni prilozi u svescima stare serije iz ranih osamdesetih doimali kao implicitne obrane svjetonazorâ i revizionis- tičkih raspoloženja koji su ortodoksnoj ljevici, određenoj tadašnjom marksističkom doktrinom kao njezinom normom, suprotstavljali prevrednovanja i nove interpretacije, očitovane, na primjer, u teksto- vima o estetički neortodoksnim lijevim zagovorima Zvonimira Richtmanna i Rikarda Podhorskoga ili pak one u tematskom broju po- svećenu Majakovskom. Spomenuti prilozi, naime, atmosferu zreloga staljinizma iz predratnoga sukoba na ljevici nisu ignorirali ni ranih osamdesetih, u doba kad su rehabilitacija predratne protustaljinske opozicije i nova interpretacija lijevoga spora u posttitovskoj epohi bi- le još preuranjene. Nakon pažljivijega začitavanja u neke od članaka iz obiju časopis- nih serija rekao bih da je Gordogan trajno išao protiv »struje« ili mimo nje, a da pritom nikad nije imao sigurnu zavjetrinu. To se lako zam- 11 Pristupne bilješke jećuje u reakcijama na sadržaje prvih pet godina časopisa (1979-84). Premda je, naime, prethodni politički poredak već osamdesetih, oso- bito nakon Titove smrti, bio doveden u stanje labilne ravnoteže, ni ta- da nije nastupilo vrijeme povoljno za podvrgavanje kritici političkih, povijesnofilozofskih i ideoloških pretpostavaka aktualnoga poretka. Gordoganu su, na primjer, upisivani minusi kad je god kritizirao kakav književni, filozofski ili filmski proizvod nastao u dosluhu sa zahtjevi- ma političkoga trenutka. Poslije završetka socijalističke epohe, s druge strane, pogotovo nakon što je Branko Matan ponovno oživio ča- sopis, nastupile su nove, po sadržaju i predznaku drukčije, ali nelijepe pojave tranzicijskoga doba koje Gordogan također nije ignorirao, pa je novim političkim trendovima u javnoj i kulturnoj sferi prilazio s jed- nakom nesklonošću kao i ljevičarskima u prethodnom razdoblju, o čemu svjedoči Matanov programatski uvodnik u prvom svesku nove serije. Stoga bi se za opći smjer časopisa, kad se god pozabavio stvari- ma kakve obično sažimljemo sintagmom signum temporis, moglo reći da je uglavnom bio – kadšto implicitno, kadšto manje implicitno – opozicijski, dakako, ne u stranačkom smislu. Svojim usputnim dojmovima dodao bih još jedno obilježje koje će budući povjesničar kulture ili književnosti, pristupi li svom predme- tu bez svjetonazorskih preduvjerenja, zamijetiti vrlo brzo nakon što stekne uvid u cjelinu Gordoganova sadržaja. To bih obilježje ovdje na- zvao dijalogom, što znači misao na drugoga i razumijevanje njegovih poruka, mirno podnošenje svih opposities, ali istodobno znači