PETAR HAJEK POVIJEST NAŠIČKE ROCK SCENE ZAVIČAJNI MUZEJ NAŠICE, 2017. IZDAVAČ Zavičajni muzej Našice ZA IZDAVAČA Silvija Lučevnjak AUTOR I GLAVNI UREDNIK Petar Hajek KOAUTORI Aleksandar Holiga, Andrea Kopri Lončarić, Bojan Holiga, Boris Seničanin, Branka Hajek, Damir Šimunović, Daniel Kopri, Darko Silađi, Darko Dudjak, Davorin Silađi, Dean Kopri, Dražen Udovčić, Goran Stanić, Hrvoje Horvatek, Ivan Gelenčir, Ivica Pintarić, Ivan Sušjenka, Ivan Šimunić, Krešimir Stojanović, Marko Falamić, Marko Galetić, Marko Hrčka, Matija Matišić, Mihael Katavić, Naco Oster, Neven Škoro, Petar Hajek, Siniša Lolić, Tena Byemkovski, Tihomir Oreški, Vanja Hrvoje Dražić, Vinko Kubica, Zoran Gvozdanović, Zvonimir Hajek, Zvonko Hvizdak, Zvonko Koprivčić, Željko Schwabe LEKTORICA Silvija Šokić PRIJEVOD SAŽETKA NA ENGLESKI JEZIK Tin Jurković DIZAJN NASLOVNICE Ivan Lončarević GRAFIČKO OBLIKOVANJE Zvonko Pinter TISAK Tisak Našice d.o.o. za grafičku djelatnost i ostale usluge Našice, Ivane Brlić Mažuranić 1 A Tel. 031/ 655-202 Naklada 100 kom. ISBN 978-953-7606-23-7 CIP zapis dostupan je u računalnom katalogu Gradske i sveučilišne knjižnice Osijek pod brojem 140617099 3 RIJEČ IZDAVAČA Veliki muzeološki projekt u suradnji Zavičajnog muzeja Našice, Udruge mladih “Kreativni laboratorium” Našice i Turističke zajednice Grada Našica kulminirao je u Noći muzeja 2016. godine. Njegov je uspjeh pota- knuo Zavičajni muzej Našice na tiskanje nešto izmijenjenog kataloga izlož- be “Povijest našičke rock scene”. Svi koji su imali prilike biti tog siječanjskog dana (29. 1. 2016.) u prostorima našega muzeja, a kasnije i hotela, bili su vraćeni u prošlost našega zavičaja, čija je kulturna scena od 1960-ih godina obilježena i brojnim rock grupama. Na izložbi je muzej imao niz suradnika, od glavnoga autora Petra Hajeka, koji je uz Mariju Božić izvršio i odabir izložaka do brojnih osoba koje su posudile svoje predmete. Uz materijal iz Zavičajnog muzeja Našice i Srednje škola Isidora Kršnjavoga Našice, to su bili: Sven Braz, Siniša Dukarić, Tomo Đurić, Zvonimir Hajek, Siniša Kajgana, Siniša Lolić, Zvonko Pinter, Jo- sip Suk, Ivan Sušjenka i Ivan Šimunić. Na postavu izložbe bili su angažirani (abecednim slijedom) Marija Božić, Petar Hajek, Jasna Jurković, Lea Kolar, Silvija Lučevnjak i Aurora Rakić. Zahvaljujući svima njima našička se rock scena zauvijek upisala u povjesnicu našega kraja. Nakon otvorenja izložbe i koncerta za pamćenje, na kojem su se okupile legende našičke rock scene, katalog izložbe bio je iznimno tražen kao trajan podsjetnik na jedan značajan dio zavičajne povijesti. Stoga je Zavičajni muzej Našice pristupio drugom izdanju ove publikacije, sa željom da zvuci našičkoga rocka još dugo odzvanjaju našim srcima! Svim surad- nicima na ovome projektu, a osobito Petru Hajeku, magistru kulturologije, Zavičajni muzej Našice upućuje svoju najiskreniju zahvalu. Silvija Lučevnjak 4 PREDGOVOR Domaće kulturne elite iz nekoga su razloga gotovo u potpunosti „zaboravile“ na rock kao dio popularne kulture 20. stoljeća. Takav stav traje i danas. Gotovo svi povjesničari, kulturnjaci, i većina onih ljudi koji jesu i oni koji se smatraju dijelom rock scene ne vide važnost ili potrebu prisjetiti se i zabilježiti što je rock scena učinila i kako je utjecala na društvenu zajednicu, u kojoj je ravnopravno, štoviše dominantno postojala svojim bogatim opu- som. U Hrvatskoj se rock glazbi nikada nije pridavalo dovoljno pažnje niti joj se pristupalo s ikakvom važnošću priznajući rock’n’roll kao dio glazbene umjetnosti i kreativnosti. Zavičajni muzej Našice i Udruga mladih Kreativni laboratorium Na- šice (KLAN) sredinom 2015. godine pokrenuli su veliki projekt čiji je cilj što detaljnije istražiti povijest našičke rock scene; od njenih samih početaka pa sve do danas. Sudeći prema glazbenim aktivnostima i dostupnim poda- cima, u Našicama se 2016. godine bilježi pedeseta godišnjica rock scene. Iako nikako ne možemo sa sigurnošću utvrditi kada je zaista neka osoba prva uzela neki instrument i zasvirala rock u miru vlastitoga doma, poja- vu „električarske“ rock glazbe povezujemo sa sredinom 60-ih godina 20. stoljeća kada su VIS Krijesnice prve nastupile na srednjoškolskoj razrednoj zabavi s obradama tada svjetski popularnih i domaćih rock skladbi. Upravo 1966. godine nastaje grupa Pingvini te zbog toga možemo sa sigurnošću tvrditi da se 2016. godine bilježi pedeset godina postojanja rock scene u Našicama. Stoga 2016. godinu smatramo idealnom za obilježavanje ovo- ga jubileja. Povodom 50-oga rođendana našičke rock scene provedeno je istraživanje koje je objavljeno u ovoj knjizi. Središnji događaji obilježavanja ove godišnjice su izložba koja je postavljena u Izložbenom salonu Zavičaj- nog muzeja Našice na kojoj će javnosti biti predstavljeni rezultati istraži- vanja, te veliki koncert i susret generacija našičkih rock skupina. Koncert i susret će biti održan u Noći muzeja, 29. siječnja 2016. u klubu Dance te će na taj način biti odana počast ovoj zaista bogatoj i legendarnoj gradskoj rock sceni. Ovo je prvi pokušaj da se istraži bogatstvo, doprinos i utjecaj na- šičke rock scene na društvo koja će, kako će se pokazati, u nekim svojim elementima i izaći iz okvira lokalne zajednice. Sjećanja blijede, ljudi odlaze. U ovaj projekt uključeno je više od pedeset ljudi koji su svojim radom i trudom doprinijeli da projekt bude uspješno priveden kraju i da ova knjiga kao krajnji rezultat projekta ostane budućim generacijama Našičana. Želja svih uključenih u ovaj projekt je ispričati jednu priču iz koje se može ponešto naučiti, priču koja će pokazati da su Našice gotovo od samih početaka hrvatske ili tada jugoslavenske rock scene pa sve do danas imale zaista bogatu te specifičnu rock scenu; priču koja će biti poticaj i motiv nekim novim generacijama za umjetničko i kreativno stvaralaštvo. Ovo je priča koja, ako ništa drugo, zaslužuje ovu publikaciju koju držite u rukama, koja će ju čuvati od zaborava i biti poticaj za daljnja istraživanja. Petar Hajek autor 5 UVOD Pisati i istraživati povijest rock glazbe zasigurno je jedna od najza- htjevnijih i najnezahvalnijih radnji kada je u pitanju istraživanje povijesti neke umjetnosti. Kada govorimo o rock kulturnoj sceni jako je teško i za- htjevno raspravljati zbog nedostatka literature, pogotovo domaće i javnih rasprava. Pod pojmom rock, jasno je kako nikako ne možemo uzeti u obzir samo glazbeni žanr, te u isto vrijeme isključiti način života, životnu filo- zofiju i kulturu koja je odgojila brojne generacije. Rock kultura je složen kulturološki fenomen koji je nesumnjivo ostavio dubok trag u kulturnoj memoriji cjelokupnoga čovječanstva, a njen utjecaj je neizbrisiv, značajan, pa ponekad i presudan za brojne povijesne događaje svjetskoga znača- ja. Rock kultura je dinamična, povijesno ju karakterizira eksplozivno širenje kojoj civilizacijske i kulturološke razlike uopće nisu predstavljale prepreku. Rock kultura probila se u gotovo sve dijelove zemlje, neovisno o politici, ideologiji i općeprihvaćenim društvenim svjetonazorima. Rock se probio iz SAD-a, iz svoje kolijevke preko cijele zapadne civilizacije, do zemalja bivšeg SSSR-a, Afrike, Južne Amerike, Azije. Rock kultura se svugdje nametnula kao kostur popularne i urbane kulture, a ovisno gdje se proširila, često se nastavila razvijati pod utjecajima domaće kulture. Naravno, rock kultura nigdje nije iz početka prihvaćena kao nešto pozitivno i potrebno, već kao nešto potpuno suprotno i devijantno, no to je već tema politike i društvene elite te njezine tromosti, ali i strah od novoga, nepoznatoga i stranoga, koja u mnogim društvima, nažalost djelomično traje i danas. Još jedan vrlo bitan razlog zašto je tako jest i sama činjenica da je rock scena subverzivne i alternativne prirode koja svoje korijene vuče iz američkoga bluesa koji je proizašao kao rezultat rasne diskriminacije i segregacije u SAD-u. Rock kultura od svojih izvornih početaka nije bila subkultura koja bi živjela unu- tar zajednice i društva, već kontrakultura koja je predstavljala alternativu i otpor tadašnjim paradigmama, stavovima i razmišljanjima, a koje su bile općeprihvaćene pod „normalno“. Rock glazba i kultura koja se razvila uz tu glazbu jedan je od najzani- mljivijih i najfascinantnijih fenomena u novijoj ljudskoj povijesti. Od samih svojih početaka i izvora koji sežu još u 19. stoljeće rock nije bio samo glaz- beni pravac i izričaj. Rock glazbom ne bave se samo povjesničari umjetnosti i povjesničari glazbe. Rockom se bave i sociolozi, filozofi, kulturolozi te je napisana cijela biblioteka radova na temu rock fenomena. Ono što je ključ- no i čime se svi slažu je to da rock nadilazi samu glazbu jer se uz rock vežu ključna sociološka i kulturološka pitanja tokom povijesti. Rock se od samih svojih početaka razvio iznad onoga što nazivamo rock glazbom. Veliki se broj društvenih znanstvenika, kritičara društva, sociologa i povjesničara sla- že s činjenicom da je rock glazba i kultura, ako ne generirala, onda je barem artikulirala značajan dio nagomilane energije mladih ljudi. Duh i glavno obilježje rock kulture je propitkivanje samoga sebe, ali i društva u kojemu se živi. Rock je glazba koja nadilazi puku potrebu za zabavom. Šezdesete su obilježili masovni antiratni prosvjedi, studentske demonstracije, javno propitkivanje društva i odnosa u njemu. Taj humanistički impuls nezadrživo se planetom širio baš uz pratnju rock zvuka. Taman kada se činilo da će ta atmosfera nadvladati, svjetski režimi i vladari posegnuli su za represijom i učinili sve da rasprše taj polet i snove o uspostavi ljepšega i pravednijega svijeta. Rock glazba potkraj