IZ POVIJESTI GRADITELJSTVA Građevinar 2/2012 ISTARSKI KAŠTELI Utvrđena naselja središnje PRIPREMILI: Krešimir Regan i Branko Nadilo sjeverne Istre Prostor sjeverno od rijeke Mirne bio je glavna obrana Istre i Italije dvaput su obnovljeni i učvršćeni grad- od osvajačkih prodora s Istoka i bio je uklopljen u obrambeni ski bedemi. Tada je u Grožnjanu bilo sustav koji je zatvarao prilaz Julijskim Alpama sjedište seoske odnosno pazenatičke (paezanatico) kapetanije mletačke Istre koja je krajem stoljeća bila preseljena u U nastavku prikaza istarskih kaštela kaštel Rašpor u brdima Ćićarije, da bi na predstavljamo gradove i naselja koja su kraju jedinstveno zapovjedništvo bilo u se iz njih razvili na sjevernom i središ- Svetom Lovreču Pazenatičkom. Spaljen njem dijelu Istre, u zaleđu desne obale je poput mnogih drugih istarskih gradi- rijeke Mirne. Sva su ta naselja uglav- ća početkom 17. st. u Uskočkom ratu iz- nom izgrađena na vrhovima brda i na među Habsburške Monarhije i Mletačke mjestu prapovijesnih gradina nastalih Republike, a istodobno je velika epide- na razgraničenjima starih ilirskih ple- mija kuge praktički desetkovala stanov- mena. Na tom je brdovitom prostoru ništvo. Tada je Grožnjan gotovo opustio, bilo mnogo utvrđenih gradova i kaštela, a propadanje se nastavilo i za francuske o čemu svjedoče i brojna utvrđena na- i austrijske uprave jer se našao izvan selja u susjednoj Sloveniji, jer je to bila Tlocrt Grožnjana glavnih prometnih pravaca. Možda je glavna obrana prodora s Istoka tijekom upravo zahvaljujući tome danas gotovo seobe naroda, ali i poslije, prema Istri i Pretpostavlja se da su na negdašnjim u cijelosti sačuvao izgled obrtničkoga i Italiji, s obzirom na to da im je sa zapad- gradinskim ostacima Bizantinci podigli trgovačkog središta s početka 17. st. ne strane velika prepreka bio planinski manju utvrdu za zaštitu okolnih seo- Srednjovjekovne su zidine s kaštelom masiv Alpa. skih naselja u koja se tijekom 7. i 8. st. građene od 13. do 15. st., a u grad se trajno naselilo novopridošlo slavensko ulazilo kroz danas srušena sjeveroza- Grad koji su preporodili umjetnici stanovništvo. Gradić se u izvorima prvi padna gradska vrata i istočna, na mje- put spominje 1102. kada ga je istarski stu gdje završava cesta iz Ponte Ponto- Grožnjan (tal. Grisignana) pripada naj- markgrof Ulrik II. poklonio Akvilejskom na, pred kojima je stajao pokretni most ljepšim utvrđenim gradićima sjeveroza- patrijarhatu. Mlečani su 1358. zaposjeli preko obrambenog jarka koji je grad do- padne i sjeverne Istre, a smješten je na Grožnjan i njime vladali sve do propasti datno štitio s istoka. Na tim su gradskim čunjastom brdašcu iznad rijeke Mirne, 7 Republike 1797. godine. Zbog iznimne vratima uzidane ploče s natpisima i gr- km jugoistočno od Buja. Pretpostavlja strateške vrijednosti tijekom 14. st. bovima mletačkih načelnika (podestata). se da talijanski naziv Grisignana potječe od antičkog naziva Graeciana ili latin- skog izraza grisium (krševito brdo) iako gradić leži na laporastom terenu, a Gri- sia (Grizia), kao naziv za kameno brdo, jedan je od najčešćih istarskih toponi- ma. Ipak sasvim sigurno hrvatski naziv Grožnjan nema nikakve veze s grožđem iako se na brežuljku i okolici od pam- tivijeka uzgajaju bujni vinogradi. Ne- sumnjivo je riječ o jednom od najstarijih istarskih naselja, na što upućuje zidina- ma opasana prapovijesna urbanistička gradinska jezgra nepravilnoga elipsoid- nog tlocrta, s koncentričnom mrežom ulica i zgusnutom gradnjom. Pogled na Grožnjan s jugozapada GRAĐEVINAR 64 (2012) 2 158 Građevinar 2/2012 IZ POVIJESTI GRADITELJSTVA Pokraj istočnog ulaza s vanjske strane prazne kuće koje pretvaraju i u radne je kapela Sv. Kuzme i Damjana s lo- prostore. Dio su praznih grožnjanskih picom (natkrivenim trijemom, prema kuća naselile i obitelji iz okolice, a preo- staronjem. louppia) iz 1554., pregrađe- stale su 1969. ustupljene na korištenje na 1834., a 1990. zidnim ju je slikama Međunarodnoj federaciji Muzičke omla- ukrasio Ivan Lovrenčić. Unutar zidina s dine. unutrašnje se strane istočnih vrata na- lazi renesansna loža iz 1587. iznad koje U Grožnjanu je obnovljeno je bio fontik (skladište hrane, najčešće mnogo ruševnih zgrada pa to žita). postaje njegovan i uređen kameni gradić, a dio se mladih okreće obrtništvu i poduzetništvu U Grožnjanu danas djeluje čak 28 ate- lijera, a uz manifestacije Hrvatske glazbene mladeži i Imaginarne filmske akademije (od 1999.), svakog se ljeta Grožnjanska ulica tijekom ljeta održavaju tradicionalni koncerti ljetne muzičke škole, podjednako popularni poveljom dodijelio grožnjanskoj crkvi. U među turistima i dvjestotinjak stalnih sklopu je crkve sa zapadne strane i ma- stanovnika (u Grožnjanu ih je 1910. bilo sivni pravokutni zvonik s osmerokutnim 1658). Sada među obnovljenim kućama tamburom i poligonalnom osmerostra- i po malim trgovima i uličicama, među nom piramidom (izgrađen 1603.-1682.). ložama, valjkastim dimnjacima, arhitra- Od ostalih građevina vrijedi istaknuti cr- vima te balkonima s kovanim željezom kvice Sv. Roka i Sv. Martina iz 14. st., re- odjekuju glazbeni zvukovi koji od za- nesansnu podestatovu palaču iz 1588. borava čuvaju taj drevni grad. Posljed- (preuređenu 1726. u baroknome stilu) njih se godina mnogo ulagalo u obnovu te baroknu palaču Spinoti. ruševnih zgrada pa Grožnjan, koji je od Grožnjan je nakon Drugoga svjetskog 1993. općinsko središte, sve više po- rata bio u sastavu Zone B u okviru tzv. staje njegovan i uređen kameni gradić Slobodne teritorije Trsta. Tada se zbog s lijepim pogledom na dolinu Mirne i optiranja (lat. optare = željeti, odlučiti se nedaleku morsku pučinu. U gradu i oko- za), uzrokovanog brojnim restriktivnim lici temeljito je obnovljena i komunalna Crkva i zvonik Sv. Vida, Modesta i Krešencije mjerama (nacionalizacijom, konfiska- infrastruktura (vodovodi, ceste, elek- cijom, prisilnim zadrugarstvom, agrar- trična mreža, javna rasvjeta i sl.), a dio Na glavnom je trgu, smještenom u sje- nom politikom, narušavanjem vjerskih se mladih okrenuo obrtništvu i malom verozapadnom dijelu gradske jezgre i prava…) i jakom talijanskom propa- poduzetništvu [1, 2, 3]. okruženom koncentričnim uličicama, gandom, do 1956. s cijeloga područja barokna župna crkva Sv. Vida, Modesta iselilo dvije trećine stanovništva, a u Obrana glavnoga cestovnog prjelaza i Krešencije (zajednički stradalih u Di- Grožnjanu je ostalo samo nekoliko obi- oklecijanovim progonima 304. ili 305.). telji. Ipak zalaganjem kipara Aleksandra Kostanjica, ponekad i Kostanjevica (tal. Crkva je izgrađena 1600. na mjestu Rukavine (1934.-1985.), nastavnika u Castagna), sljedeće je utvrđeno naselje starije crkve Uznesenja Blažene Djevice osnovnoj školi i gimnaziji u Bujama, a koje je smješteno između Grožnjana na Marije iz 13. st. i temeljito obnovljena potom u Brtonigli (gdje djeluje memo- sjeverozapadu i Završja na sjeveroisto- 1770. U unutrašnjosti te jednostavne rijalna galerija), te autora brojnih reljefa ku od kojih je udaljena približno 3 km i skladne sakralne građevine poseb- monumentalnih skulptura i spomenika, odnosno i 1,5 km. To se malo selo ni- no ističu barokne korske klupe, ulje na Grožnjan je 1965. dobio likovnu koloniju kako ne smije brkati s istoimenim osta- platnu iz 17. st. s prikazom sv. Petra i proglašen ”gradom umjetnika”. Likovni cima naselja u šumi pokraj Valture u od Alcantare, mramorni kasnobarokni umjetnici iz Hrvatske, Slovenije i Vojvo- blizini pulske zračne luke, a gotovo zbu- oltari i oltar s moćima svetaca što ih je dine oživljavaju grad i sprečavanju dalj- njuje koliko se često u raznim napisima papa Pio VII. godine 1800. posebnom nje propadanja te postupno naseljavaju pogrešno naziva Kostajnicom. Dakako 159 GRAĐEVINAR 64 (2012) 2 IZ POVIJESTI GRADITELJSTVA Građevinar 2/2012 da naziv potječe od stabla kestena, što trijarhat potom je upravu na svim tim žom. Jednobrodna je crkva u gotičkom je i izravno značenje talijanskog naziva. posjedima prepustio svojim vazalima stilu izgrađena 1500., a potom temeljito – Devinskoj gospodi i Goričkim grofovi- preuređena u obnovi od 1747. do 1770. ma. Nakon što je 1374. izumrla istarska godine. Tada je nad svetištem izvede- grana grofova Goričkih, Kostanjica je na kupolno svođena apsida, a s istočne pripala Habsburgovcima koji su je držali su strane nedozidane bočne kapelice do 1510., a onda su je zaposjeli Mlečani. nejednakih dimenzija. Istodobno je Potpisivanjem mirovnog ugovora 1521. na drugoj strani trga kao samostojeća i službeno je postala mletačkim vlasniš- građevina izgrađen masivni pravokutni tvom, zajedno sa susjednim Završjem i zvonik s osmerokutnim tamburom i po- Barčeneglom (više ne postoji). Na javnoj ligonalnom osmerostranom piramidom je dražbi 1530. Kostanjicu kupio Veneci- [1, 3, 4]. janac Giustignano Contarini i njegovi su je potomci držali gotovo do 18. st. Istarski Pijemont i ”kosi toranj” Kako je Kostanjica branila pristup Zavr- šju s južne strane iz doline rijeke Mirne, Završje (tal. Piemonte d’Istria) nalazi se za mletačke je vladavine bila utvrđena 7 km istočno od Grožnjana i 12 km jugo- obrambenim zidovima, a ostaci su se istočno od Buja, na vrhu brežuljka (240 Tlocrt Kostanjice dijelom sačuvali na južnom kraju nase- m) iznad doline Mirne. Hrvati ga iz okol- lja. Ipak u epidemiji kuge 1630. stradali nih mjesta nazivaju Završje, vjerojatno Kostanjica je poput većine su gotovo svi stanovnici, pa su Mlečani, zato što se s tri strane nalazi iza drugih istarskih gradića tlocrtom radi osiguranja dovoljnog broja brani- i viših brda, a službeni je talijanski naziv telja, u Kostanjicu naselili stanovnike iz Piemonte,