Dvorci, kurije i njihovi vlasnici Dva dvorca u Oroslavju Barokna baština bez baštinika Oroslavje Gornje, glavno zapadno pročelje, početak 20. st. Izvor: zbirka Ščitaroci Oroslavje Gornje, main western façade, beginning of the 20th century Source: Ščitaroci lomično sačuvani. Usprkos takvu stanju, Napisali: akademik Mladen Obad Perivoj nestalog vrijedno je na njih podsjetiti i posjetiti ih Šćitaroci i prof. dr. sc. Bojana Bojanić jer se u mjestu osjeća njihova emanacija. dvorca Oroslavje Obad Šćitaroci Oroslavski dvorci primjer su kulturnog Gornje valja zaštititi naslijeđa koje propada – baštine bez baš- ijetko su u jednome mjestu dva tinika. Nažalost, ilustriraju stanje većine i spriječiti amaterske dvor ca. Takvo je Oroslavje u Hr- dvoraca u Hrvatskoj. obnove i improvizacije vat skom zagorju, naselje koje se Dva oroslavska dvorca i dva posjeda, Rjače razvilo tek u prvoj polovici 20. sto- koji su imali različite vlasnike, imaju za- jer prilikom obnove ljeća. Udaljeni 300 metara jedan od dru- nim ljivu prošlost povezanu sa životom go ga, u središtu Oroslavja nalaze se dva ug lednih plemićkih obitelji. Oroslavje kulturnoga naslijeđa dvor ca. Sudbina im nije bila naklonjena. Gor nje je stariji posjed i dvorac. Krajem nisu dovoljni samo Dvo rac Oroslavje Gornje odavno je ne- 16. i početkom 17. stoljeća postojala je stao, a na njegovu je mjestu izgrađena ku rija, a dvorac je izgrađen u prvoj po lo- entuzijazam i dobra tvor nička hala koja se odavno ne koristi. vici 17. stoljeća, dok je dvorac u Oro slav- Dvo rac Oroslavje Donje je prazan, u lo- ju Donjem izgrađen krajem 18. sto ljeća. namjera šem sta nju, gotovo devastiran, posebice Oba su dvorca bili vrsni primjeri ar hi tek- nje gova unutrašnjost. Perivoji su tek dje- tonskog i umjetničkog ostvarenja svoga 86 TWO CASTLES IN OROSLAVJE BAROQUE HERITAGE WITHOUT AN HEIR Oroslavje Gornje, neoromantičarski perivoj, pogled iz istočnog krila dvorca, početak 20. st. Oroslavje Gornje, Neo-Romantic park, view from eastern wing of the castle, beginning of 20th century doba – Oroslavje Gornje ranog baroka, a Vlasnici: Ratkaji, Čikulini, Oroslavje Donje kasnog baroka. Osobita Sermage, Vranyczany, Vojkovići PARK AROUND THE ONETIME vrijednost bile su stropne i zidne slike, kao Najstariji vlasnici posjeda Oroslavje OROSLAVJE GORNJE CASTLE i perivoji. Gor nje bili su grofovi Ratkaji (do 1614.), U dvorce su zalazili poznati umjetnici. poz nati po dvorcima Veliki Tabor, Milja- IS WORTH PRESERVATION U Oroslavju Gornjem dvaput je boravio na i Velika Horvatska u desinićkom kra ju. Franz Liszt, klavirski virtuoz u 19. stoljeću. U njihovo doba vjerojatno je u Orosla vju AND TO BE PREVENTED FROM Na putu iz Graza u Zagreb i povratku, Gornjem postojala kurija. Nakon Rat- AMATEUR RECONSTRUCTION Dioniz Sermage ugostio je glazbenog kaja vlasnici su grofovi Čikulini (1614.- umjetnika, 26. i 28. srpnja 1846. Početkom 1746.), a njih nasljeđuju grofovi Ser mage AND IMPROVISATION 20. stoljeća u tom je dvorcu boravio slikar od Susedgrada (1746.-1885.), koji su u Vlaho Bukovac, portretirajući vlasnika jed nom trenutku u Hrvatskoj posje do- BECAUSE ENTHUSIASM AND Lu ju Vranyczanya i slikajući dvorac. Na vali 24 dvorca i kurije. U svom su grbu GOOD INTENT ARE NOT po ziv grofa Vojkovića-Vojkff ya, sredinom nosili geslo kao i Zrinski: Arte et marte 19. stoljeća u Oroslavju Donjem boravio (Perom i mačem). Rikard Sermage 1885. SUFFICIENT FOR THE REVIVAL je sli kar Ivan Zasche, poznat po grafi kama pro daje dvorac i posjed Oroslavje Gor nje Mak simira u grafi čkoj mapi Jurjaves iz Ljudevitu-Luji Vranyczanyu-Dobrino vi- OF CULTURAL HERITAGE 1853. godine. ć u, koji je obnovio dvorac, ali njegov ba - 87 rok ni izgled nije mijenjao. Posjedovao ga komu nistička vlast konfi scirala je sve nje- dvorcu je bilo 15 soba na katu, 18 postelja, je do 1921. godine. Lujo je dao izgra diti gove posjede. 23 stola različitih velič ina i oblika, nekoliko p alaču Vranyczany na Zrinjevcu u Za- pisaćih stolova (sekretera) i brojnog drugog grebu (u kojoj je danas Moderna galerija), Ranobarokni dvorac Oroslavje pokućstva te čak 502 sli ke na zidovima, od a njegova su braća u Hrvatskom zagorju Gornje kojih 422 bakro reza i 13 portreta. posjedovali dvorce Mirkovec, Sveti Križ Ne znamo tko je i kada sagradio ne- Nakon 1885. Ljudevit Vranyczany ob- Začretje, Gornju Bedekovčinu i Laduč. stali dvorac Oroslavje Gornje. Pret po- navlja dvorac, ne mijenjajući bitno ba rokni Lujo je bio Strossmayerov pristaša u po- stavlja se da je dvorac gradio Julije Čikulin izgled. Na ulaznom zapadnom pročelju litičkoj borbi za samostalnost Hrvatske, (1580.-1634.) koji je nekoliko važnih obi- 1904. dograđuje se klasicistička altana na poz nat i kao mecena mnogih umjetnika. telj skih isprava izdao baš u Oroslavju. Na osam stupova, prema projektu Ignjata Fis- Oroslavje Donje posjedovala je obi- te melju povijesnih isprava zna se da je u chera. U Vranyczanyevo doba istočno kri- telj Vojković koja je pripadala starom hr - 16. stoljeću postojala kasnorenesansna lo dvorca bilo je namijenjeno kuhinjsko- vat skom plemenskom plemstvu, pa im je kurija grofova Ratkaja. Prema starim aus- ser visnim prostorijama, u juž n o m s u k r i l u ugar sko-hrvatski kralj Bela IV. dodi je lio trijskim kartama, čini se da je novi barokni bile sobe članova obitelji, u sjevernom so- pod ručje Klokoča gdje je bio Voj ko vić- dvorac izgrađen pokraj kurije koja je sta- be za goste, a zapadno krilo s pogledom grad (ne daleko Vojnića). U 17. sto ljeću ja la na mjestu gdje je kasnije podignut na parterni perivoj i ulaz bili su saloni za Vojkovići su se preselili u Hr vat sko zagorje ures ni parterni perivoj ispred glavnog za- boravak i društveni život. Obiteljsko krilo jer su 1646. naslijedili dio ne ka daš n j e g a padnog pročelja dvorca. Dvorac je imao imalo je kupaonicu, a trijem unutrašnjeg Susedgradsko-stubičkog vla ste lin stva u ranobarokni četverokrilni tlocrt s unu- dvorišta bio je ostakljen. sklo pu kojeg se nalazilo i Oro slav je. Kra- traš n j i m d v o r i štem i okruglim kulama Prilikom preuređenja dvorca za tvor- ljica Marija Terezija do dij e lila im je 1763. na uglovima te jednostavna pročelja. Uz ni cu, nakon 1921., srušena je većina pre- grofovsku titulu te im odobrila promjenu dvo rišna pročelja nalazio se trijem koji grad nih zidova i umjesto njih postavljena prezimena u Voj ko vić-Vojkkfy i pridjevak je služio za ulazak u pojedine prostorije. drvena konstrukcija. Budući da dvorac de Klokoch et Voj kovich. Sigismund (umro Na katu se stanovalo, a u prizemlju su bile nije bio dovoljno velik, kasnije je tvornica 1792.) dao je sag raditi dvorac Oroslavje pomoćne i gospodarske prostorije. pre mještena u drugu zgradu. Do nje, ute meljio je crkvu u obližnjem Kad je dvorac pripao obitelji Sermage, Oslikana unutrašnjost Oroslavja Za boku, a neki smatraju da je upravo on nakon 1755. godine, oni ga temeljito preu- lik Siniše iz ro mana "Grička vještica" Ma- ređuju, dodajući mu barokna arhitek- Donjeg rije Jurić Za gorke. Vojkovići su gra ditelji ton ska obilježja na pročeljima. Između Dvorac Oroslavje Donje izgrađen je gradskoga barok noga dvorca na za gre- ostalog, na zapadnom ulaznom pročelju iz među 1770. i 1790. Od tri krila, koja tlo - bačkom Gor njem gradu u Matoševoj ulici, dodaje se središnji rizalit i tornjić sa sa tom crtno čine slovo U, glavno je sjeve rois toč- poznatog pod imenom palača Vojković koji se izdiže iznad krovišta, a u unu t raš- no krilo šire i više, pa krovište nad vi suje – Oršić – Kulmer – Rauch. U Oroslavju njosti se izvode barokni svodovi, tzv. češ- ma nja i uža bočna krila. Kasnije iz gra đe na Donjem Vojkovići žive do 1897., kad pro- ke kape i zrcalni svodovi. Bio je to je dini ko njuš nica i još kasnije izvedene pri gra d- daju po sjed Ugarskoj hipotekarnoj banci dvo rac grofova Sermage, koji je um jesto nje bočnih krila dvorca zatvaraju s dvor- koja zemlju rasprodaje seljacima. uo biča j e n o m šindrom bio pokri ven cri- cem unutrašnje dvorište. Projekt dvor ca Završetak Prvoga svjetskoga rata jepom. Prema popisu inventara iz 1746., u donosi novost u dotadašnjoj ra no ba roknoj (1918.) donio je velike političke i gospo- dar ske promjene. Stara vlastelinstva su se ras pala, a Oroslavje i obližnji Za bok bu dućnost grade na industrijskoj proiz- vodnji. Zagrebački industrijalac Milan Pr pić (rođen 1874.) kupuje 1921. oba oro slavska dvorca. Vranyczanyjev dvor ac ku pio je s pokućstvom i slikama, koje je pre selio u donji dvorac koji je oda brao za stanovanje svoje obitelji, a gornji dvorac preuredio u tekstilnu tvornicu. Bio je to početak industrije u Oroslavju i Zaboku. Milan Prpić podiže nekoliko tvornica, fi - nancijski pomaže izgradnju infra struk- ture, osniva Tekstilnu i Vrtlarsku školu. Financira rad Hrvatske seljačke stranke Stjepana Radića, kojem ustupa i pola pa- lače na Zrinjevcu, koju je kupio od Luje Vranyczanya. Mjesec dana prije završetka Drugoga svjetskoga rata ustaška vlast Prpića je zatvorila i osudila na smrt, a mjesec dana nakon rata, u lipnju 1945. Oroslavje Donje, salon dvorca, oko 1925. Izvor: Ivan Tomić, Oroslavje 88 shemi zagorskih dvoraca. Um jes to hod ni- ca Eugena Savojskog nad Turcima kod s obje strane pružao perivoj bez drveća, ka s arkadama na dvorišnoj stra ni, hodnik Beo grada 1717. U veži su bila četiri me da- velik otprilike 1,3 hektara. Jugozapadni dio se po javljuje u unutrašnjosti tlocrta, u ljona u štuku, ispunjena fi gurama. Sve su perivoja naslanjao se na gospodarski dio uz duž noj osovini glavnog krila i na taj te slike nestale u požaru 1949. dvorskoga sklopa. U stražnjem dijelu na na čin omogućuje gradnju prostorija s po vršini 4,4 hektra oko sjevernog, istoč- obje strane hodnika.