HOD U VJERI Banja Luka I Okolica Jurica Šalić, OFM

HOD U VJERI Banja Luka I Okolica Jurica Šalić, OFM

Jurica Šalić. OFM HOD U VJERI Banja Luka i okolica Jurica Šalić, OFM HOD U VJERI Banja Luka i okolica Lektor: fra Ivo Radman Izdavač: Franjevački samostan Petrićevac Štampa: MP »Nova Štampa« d.d. Bosanska Gradiška Banja Luka, 1991. godine Predgovor Postoji više korisnih izdanja novijeg datuma, u kojima se priznati stručnjaci različitih zanimanja bave studijskim proučavanjem ili popularnim prikazivanjem Banjaluke i nje- zine okoline. Do sada je ipak izostao jedan cjelovitiji prikaz vjerovanja i vjerskih prilika i neprilika žitelja našeg grada i okoline, barem kad je riječ o članovima najstarije ovdaš- nje vjerske zajednice. Katoličke crkve. Ne znači to da nema vrijednih i pouzdanih pisanih iz- vara i kad je u pitanju tisućugodišnji život i djelovanje Ka- toličke crkve u ovom gradu i kraju. Dapače, upravo pisani — objavljeni i mnogi neobjavljeni — povijesni izvori kao i arheološki nalazi koji su bili dostupni piscu ovog hvalevrije- dnog djela, osnovna su podloga za sve što se može naći na sljedećim stranicama. Nižući u jedan prepoznatljiv i dobro ukomponiran mo- zaik povijesne izvore i arheološke (i druge neke) nalaze, au- tor ove popularno pisane povijesnice, namijenjene najširem krugu čitatelja, posvećuje posebnu pažnju vjeri i izrazima religioznosti stanovnika ovog banjalučkog bazena, dakako prvenstveno i ponajviše Hrvata katolika, naroda i vjerske zajednice čiji je i sam član. Njegova nakana nije niti želi bi- ti da u obliku znanstvene studije iscrpno prikaže burni i vi- talni život te blagotvorno djelovanje Katoličke crkve i po- sebno franjevaca među stanovnicima Banjaluke i njezine okoline. Autor želi tek malo razgrnuti zastor nad dugostolje- tnom prošlošću ovog kraja i na prikladan način usredotoči- ti pogled čitatelju na jasno izraženu i lako prepoznatljivu crvenu nit — kako mnogostoljetne neprestane nazočnosti i organiziranog života i djelovanja Rimokatoličke crkve, tako i (zapravo posebno) djelovanja njezinih vjernih i revnih sino- va, redovnika — franjevaca provincije Bosne Srebrne. 3 Uz ovogodišnji veliki i hvale vrijedan sedamstogodiš- nji jubilej dolaska franjevaca u naše krajeve (1291 — 1991.), te uz skoru petstotu obljetnicu prvog spomena imena Banja- luke i franjevačkog samostana u ovom gradu (1494 — 1994.), i ovo djelo, pisano s ljubavlju prema svome narodu i kraju, ali prvenstveno prema istini, sigurno će unijeti kako među katolike pripadnike hrvatskog i drugih naroda tako i među sve naše sugrađane dodatno potrebno svjetlo novih spozna- ja o vrijednosti i postojanosti religioznog elementa u čovje- ku — stanovniku i ovog našeg podneblja, kao i o očitoj nad- vremenosti djela koje se zove Crkva Kristova, za koju mud- ri i dalekovidni čovjek reče još prije dvadeset stoljeća: »Ako je ovo djelo od ljudi propast će, ako li je pak od Boga neće ga se uništiti« (usp. Dj 5,39). Čitajući stranice ove knjige, pisane laganim i zanimlji- vim stilom i lijepim jezikom, dolazimo do jasne spoznaje ka- ko su članovi Katoličke crkve u banjolučkom kraju proživ- ljavali raznovrsno i burno svoju mnogostoljetnu prošlost: od davnih vremena starog rimskog imperija, preko višesto- ljetnog obilnog sudjelovanja u bujnom životu i rastu prost- rane zagrebačke biskupije u sklopu hrvatsko-ugarskog kra- ljevstva, kroz ne male patnje u dugom periodu osmanlijske vlasti, pa sve do ovostoljetnog sudjelovanja u radostima, procvatu, nadama i napretku ali i žalostima, tjeskobi i no- vim izazovima zajedničkim i drugim vjerskim zajednicama, prvenstveno Srpskoj pravoslavnoj crkvi i Islamskoj vjerskoj zajednici. Upada pri tome u oči čitatelju da je, za razliku od pojedinih epoha iz ranijih stoljeća, period u ovom zad- njem stoljeću života i djelovanja Katoličke crkve prikazan samo u sažetom obliku. Očito je, da je za ovaj period, pre- ma postojećim dostupnim izvorima i materijalu, potrebna i moguća jedna zasebna publikacija. Nadajmo se da na nju nećemo dugo morati čekati. Za blagotvornu nazočnost kršćana i Crkve u ovom kraju kroz tolika duga stoljeća neka je hvala i slava Kristu Isusu, Kralju vjekova i Gospodaru ljudske povijesti, koji je isti jučer, danas i uvijek (usp. Hebr. 13,8). U njegovim ru- kama i njegovu srcu nalazi se također sadašnjost i buduć- nost njegovih učenika. Ta svijest ulijeva članovima njegove Crkve sigurnost i neuništivi optimizam, čineći ih ujedno me- đu sugrađanima i suvremenicima neumornim graditeljima 4 Kristovog kraljevstva: kraljevstva istine, pravde, ljubavi i mira i tako ujedno graditeljima nove civilizacije, civilizacije ljubavi. I ovo djelo našeg vrijednog subrata, svećenika i redo- vnika—franjevca Junice Šalića, župnika u župi Barlovci na- domak Banjaluke, neka bude tako shvaćeno i prihvaćeno, kako od strane svih vjernika katolika — napose našeg ba- njalučkog kraja, tako i od svih ljudi dobre volje. Za sav trud i ljubav što je iskazao svome narodu, kraju i Crkvi — uz svoje redovne župničke poslove i ovim pisanim djelom, izražavam fra Jurici svoju iskrenu zahvalnost. Uvjeren sam da neću u tome biti jedini. Banjaluka, na blagdan Katedre sv. Petra 1991. + FRANJO, biskup banjalučki 5 PRETKRŠĆANSKI PERIOD Prapovijest Prije nego što počnemo govoriti o prvim stanovnici- ma banjalučkog kraja, potrebno je napomenuti da se kreće- mo u domenu povijesti i arheologije, tj. govorimo, ukoliko te znanosti mogu osvijetliti početke naseljavanja Balkana. Slijedeći dosadašnje nalaze, naseljavanje Balkana stavljamo u period srednjeg kamenog doba (paleolit: 120.000 — 12.000 godine). Do sada poznati ostaci najstarijeg ljudskog obita- vališta na području Bosne i Hercegovine otkriveni su 1949 godine na Kamenu kod Makljenovca. To je lokalitet na uš- ću rijeke Usore nedaleko od Doboja (1). Prilikom rada u kamenolomu, pronađeni su ostaci s brojnim primjercima oruđa. Ostaci sličnog naselja otkopani su na susjednom Grdu zvanom »Crkvina«. Slično naselje otkriveno je i u Lu ščiću u Kulašima kod Prnjavora. Ova i druga manje važna otkrića govore da je čovjek bio prisutan u dolinama Usore, Ukrine i Bosne još u vrijeme paleolita. Istovremeno se za- paža prisutnost čovjeka i u dolini Vrbasa. Povoljan geografski položaj banjalučke kotline u do- njem toku rijeke Vrbasa omogućavao je rano naseljavanje. Najstarije naselje u blizini Banje Luke otkriveno je u Klaš- nicama, poznato kao lokalitet »Pećine«. Naselje datira iz srednjeg kamenog doba a pripadalo je tzv. kulturi musteri- ena. Nalazi iz »Pećina« dokazuju da su ti naši davni prasta- 1) Dr A. Benac, Kulturna istorija Bosne 1 Hercegovine, Sarajevo 1955., str. 9.; S. Hasani. ., Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina, Ju- goslavenski leksikografski zavod, Zagreb 1983., str. 76. 7 novnici na ovome prostoru živjeli po pećinama, bavili se lo- vom, ribolovom i skupljanjem plodova. Ostaci kamenih pre- dmeta sa spomenutog lokaliteta vidno su ornamentirani. U bakarnom dobu (eneolit: 2.500 — 1.800 godine) nalazimo da je čovjek prisutan na spomenutom lokalitetu »Pećine« u Klašnicama i »Kastelu« u centru današnje Banje Luke. Po- sebnost iz ovog perioda predstavljaju naselja gradinskog ti- pa, građena na uzvišenjima, koja su opasana odbrambenim zidovima i palisadama. Takvo gradinsko naselje na području »Kastela« čini prvi kulturni soj, na kome se rađaju kasniji rimski, slavenski, srednjovjekovni i turski. Ovaj prvi kultur- ni sloj predstavlja prvo do sada otkriveno naselje na pod- ručju Banje Luke. U Kastelu i Klašnicama otkrivene su gla- čane kamene i bakarne sjekire, te keramika s ornamentima, karakteristična za bakarno doba. Tragovi naselja iz bronča- nog doba (1.800 — 700. godine) naziru se u Barlovcima i Me- denom polju (danas depo banjalučke celuloze). Na tim loka- cijama pronađeni su: bodeži, sjekire s krilcima, srpovi, kop- lja, narukvice, ukrasi za kosu... I metal i keramika nose obi- lježja geometrijske dekoracije. Ovi nalazi mogu se vidjeti kao eksponati u Muzeju Bosanske krajine u Banjoj Luci. Istovremeno, nizvodno uz Savu razvijala su se naselja sojeničkog tipa (Donja Dolina). Ilirski period Između 1.500 — 1.400. godine — što za naše krajeve predstavlja raskrižje prethistorije i historije — počinje se formirati već prilično jasna protoilirska kultura, čiji tipični primjerak predstavljaju nalazi na Glasincu (Romanija) i okolnim mjestima. Rađanje te kulture u Krajini treba tražiti po već navedenim gradinama i sojeničkim naseljima. Na za- sadama te izvorne kulture na Balkanu se formirao novi svijet, etnička grupa u povijesnom smislu, u dobroj mjeri prožeta grčkom kulturom. Riječ je o Ilirima, prvom povijes- ti poznatom organiziranom narodu na našem području. Ilir- sku etničku grupaciju sačinjavalo je više plemena, od kojih su najpoznatiji: Delmati, Desidijati, Japodi, Oserijati, Breu- ci, Mezeji, Ardijejci, Daorsi.. U ovome slučaju zanima nas samo pleme Mezeja. Oni su nastanjivali krajeve oko Prije- dora, Sanskog Mosta, Banje Luke..., što će reći, da su obi- 8 tavali u području donjeg toka rijeke Vrbasa. S ovom činje- nicom već se možemo usredotočiti na banjalučki kraj i nje- gove stanovnike ilirskog perioda, te o njima govoriti u po- vijesnim okvirima. Nažalost, pisanih tragova o životu Mezeja nemamo, jer su bili narod bez pisma. Što znamo o njima, to potječe od Grka, Rimljana i arheoloških nalaza. Živjeli su plemen- skim načinom života. Gradova — u pravom smislu riječi — nisu imali. Obično su im naselja bila veće ili manje utvrde na pogodnim glavicama, ili su im ta zakloništa bila u blizini njihovih naselja. Bavili su se lovom, ribolovom, stočarst- vom, pa i zemljoradnjom. Do rimskog prodora, grčko-rimski uticaj na Mezeje bio je vrlo malen. Uticaj grčko-rimske kul- ture više se osjećao kod južnih

View Full Text

Details

  • File Type
    pdf
  • Upload Time
    -
  • Content Languages
    English
  • Upload User
    Anonymous/Not logged-in
  • File Pages
    231 Page
  • File Size
    -

Download

Channel Download Status
Express Download Enable

Copyright

We respect the copyrights and intellectual property rights of all users. All uploaded documents are either original works of the uploader or authorized works of the rightful owners.

  • Not to be reproduced or distributed without explicit permission.
  • Not used for commercial purposes outside of approved use cases.
  • Not used to infringe on the rights of the original creators.
  • If you believe any content infringes your copyright, please contact us immediately.

Support

For help with questions, suggestions, or problems, please contact us