CRNOGORSKA PLEMENA KATUNSKA NAHIJA: Katunska Nahija se dijeli na devet plemena: Cetinjsko Pleme (Bajice;Donji Kraj; Gnjijevin Do; Jabuka; Bjeloši; Očinici; Ugne) Pleme Njeguši (Dugi Do; Herakovići ili Erakovići; Velji Kraj; Kopito; Vrba; Rajičevici; Velji Zalaz; Mali Zalaz; Žanjev Do; Mirac; Majstori) Pleme Ćeklići (Kućišta; Vuči Do; Krajnji Do ili Pod-Bukovicu; Vojkovići; Milijevići; Petrov Do; Dragomi-do; Jezer) Pleme Bjelice (Dub; Prediš; Lješev Stup; Malošin Do; Ublice; Dide; Tomići; Mikulići) Pleme Cuce - Velje i Male (Velje Cuce: Zaljut; Grepca; Trešnjevačka opština)(Male Cuce: Trnjine; Rovine; Pretin Do ili Prentin Do; Vrljerog; Kobilji Do) Pleme Ozrinići ili Kčevo ili Kčevljani (Kčevo; Donji Kraj; Ožegovice; Ubli; Poljane; Lastva; Velestovo; Markovina; Zagreda) Pleme Pješivci (Gornji Pješivci: Stubica; Povija; Cerovo)(Donji Pješivci: Drenovštica; Milojevići; Vitasovići; Bogmilovići; Zagorak i Selišta; Do) Pleme Zagarač ili Zagarače (Gornje Zagarače: Mijogošt; Mušterovici; Đuričkovići)(Donji Zagarač ili Jednoše ili Jednoško Polje: Povrpoljina ili Povrpolje; Osoje; Prisoje; Podnodoljina ili Podnopolje) Pleme Komani (Bandići): Đeđeza; Mokanje; Milate Bandićske; Župa Bandićska; Mugošina Livada ili Livada)("Komani" u užem smislu: Milate "Komanske"; Dolovi; Zeleni Dolovi; Crvena Paprat; Župa Bezdanska; Baloče; Ora'ovica; Ćava ili Ćafa) LJEŠANSKA NAHIJA: Cijela Lješanska Nahija smatra se kao jedna velika oblasna i narodna cijelina sa nepotpunim plemenskim karakterom. Podjela ide na veća i manja naselja (sa manjim djelovima:"selima" i "seocima") i na dva "plemena", Gradac i Draževinu. Kako ova dva "plemena" nijesu prava plemena to ih stavljamo pod znake navoda. Orasi; Štitari; Releza; Ćepetići; Progonovići; Buronje; Stanisaljići; "Pleme" Gradac; "selo" Gradac; Parci; Župa Gradačka; "Pleme" Draževina; Gornji Kokoti sa Lekićima; Farmaci ili Varmaci; Šteke ili Šteci; Kruse; Beri. RIJEČKA NAHIJA: Pleme Ceklin Pleme Kosijeri Pleme Dobrsko Selo Pleme Ljubotinj Pleme Građani CRMNICA (ili CRMNIČKA NAHIJA): Pleme Podgor (Utrg; Ovtočići ili Optočići; Orahovo; Kruševica; Braćeni) Pleme Dupilo (Dupilo; Papratnica; Trnovo) Pleme Brčeli ili Brčelo (Gornji Brčeli; Donji Brčeli; Tomići; Brijege) Pleme Gluhi Do (Gluhi Do; Bukovik) Pleme Sotonici (Sotonići; Mačuge) Pleme Limljani Pleme Boljevići ("Boljevići"; Godinje; Vir) Pleme CETINJE Ovo pleme je na istoku oivičeno nizom visova, koji ga odvajaju od Riječke Nahije i među kojima su i Granica i Vrtijeljka. Na sjeveru su: najprije najviša tačka zaravni Čekanja na samom drumu za Kotor, pa zatim dalje na istoku visovi Ruda Glava, Sredanova Lazina i Košarice kao međa prema Ćeklićima. A na zapadu u glavnom razvođe preko Lovćena i preko visova na jugu od njega (među njima i Trestanik) odvaja ovo pleme od Njeguša. Na jugu granica prema Boki Kotorskoj ide sve preko visokih planinskih vrhova. Središte Cetinjskoga Plemena čini Cetinjsko Polje. Njegova pristupačnost s istočne strane, preko Riječke Nahije, činila je bez sumnje, da je još i prije nego što se je Ivan Crnojević nastanio na Cetinju (1481 ili 1482), ovo polje imalo saobraćajni i trgovinski značaj za svoju širu okolinu. U Cetinjskom Polju i po njegovim stranama su naselja: Bajice (Martinovići), Humci i Donji Kraj. BAJICE Zahvataju cijeli zapadni dio Cetinjskoga Polja i strane visoko iznad njega. Zovu ih često i po imenu njihova glavnog bratstva: Martinovići. Počevši od sjeveroistočne strane (prema Donjem Kraju) bajička "sela" idu ovim redom: Najprije je Kosanov Kraj sa 4 "kuće" Martinovića Do njega je Brajanov Kraj sa 10 "familija" Martinovića i 5 "familija" Borilovića Zatim nastaje veliko "selo" Donje Selo sa 80 "domova" Martinovića, koji se zovu užim prezimenom Tomaševići, a njini su "manji nazivi po brastava": Stijepovići (Nikolići, Dragovići i Andrići), Vojinovići, Vukosavovići, Đurovići i Latkovići. Uz Donje Selo se računaju i Vuksanovići, zasebno bratstvo od 7 "kuća". Dalje je Gornje Selo, u kome su Martinovići (i to: Ivanovići, 20 "domova"; Markovići, 15 "domova"; Batrićevići, 10 "domova"; Miloševići, 30 "domova") i Musulimovići (6 "domova"). U Bajice spada i nešto udaljenije "selo" ili "zaseok" Dubovik, na sjecerozapadu od Cetinjskoga Polja. Tu su Miloševići (5 "kuća"), Martinovići (3 "kuće"), Vuksanovići (2 "kuće") i Ozrinići (Radovići i Perovići, 5 "kuća"). Takvo je i zasebno bajičko seoce Inogor, na sjeveru od Bajica, pod visom istoga imena, sa 4 "kuće" Martinovića. HUMCI ili, po narodnom izvoru, "UMCI" su omanje naselje od petnaestak "kuća" uz južnu ivicu Cetinjskog Polja, do varoši Cetinja. Sve su kuće na Tomovoj Glavici osim dvije koje su u Bogdanovu kraju. Svi su Humci jedno bratstvo, koje se zove "Umci" ili Miloševići. DONJI KRAJ je poveliko naselje, koje zahvata sjeveroistočni dio Cetinjskoga Polja. I on se dijeli na "sela". U svakome od tih "sela" živi samo po jedno bratstvo, po kome se "selo" i zove. Sa jugoistoka najprije dolazi "selo" Ivaniševići, u kome je samo bratstvo istog imena, 18 "kuća". Do njih su Špadijeri, 12 "kuća"; pa Počeci, 4 "familije; Delje, 3 "familije"; Ćeranići 11 "kuća"; Jabučani, 11 "familija"; Lajislavići ili Ivanovići, 17 "familija. Na tri četvrti časa daljine, na sjeveroistoku od Cetinjskog Polja, ima "donjekrajsko selo" : Gnjijevin Do, u kome je naseljeno desetak kuća Ivanovića (5), Ćeranića (3) i Delja (2). A na jedan i po sat daljine na sjeverozapadu je malo "selo": Jabuka ili "Na Jabuku", sa 3 "kuće" Jabučana. Osim toga ima tih Jabučana jos 4-5 kuća od skora naseljenih u cetinjskom Donjem Polju pod brdom Granicom. Na jugu od Cetinjskog Polja je najprije naselje: Bjeloši - ono se dijeli na dva "sela": 1) Jovanovići, kod crkve, sa 18 "familija" sve bratstva Jovanovića, i 2)Grljevići, jugozapadno od Jovanovića, sa bratstvima: "Lipovina" (11 "familija"), Boškovici (1 "familija"), "Kokot" (6 "familija), "Đajko" (1 "familija") i "Perović" (9 "familija"). Na jugoistoku od Bjeloša su: Očinići. Dijele se na tri "sela". Najviši i najsjeverniji dio sela, pod brdom, oko crkvice Sv. Nikole, zove se Gornje Selo ili Gornji Očinići, a često se čuje i naziv Borišići po bratstvu koje u njemu sjedi (16 "kuća"). Oko glavne crkve je Srednje Selo sa 26 "kuća" od tri srodna bratstva: Batrićevića, Paovića i Glendža (Petrovića). Dalje je na jugu, nize crkve Donje Selo ili Donji Očinići. Tu žive dva srodna bratstva Marinovići i "Aladin", (zajedno 7 "familija") i malo bratstvo Kažije (3 "kuće"). Na jugu od Očinića su: Ugne (2. Padež Ugana, 3.p. Ugnima idt., pridjev: uganjski) a još dalje na jugu uganjski zaselak Vrela. Ugne se dijele "na bratstva". Počevši od sjevera pa k jugu najprije su Kape (23 "kuće"), pa "Zuber" (13 "kuća"), zatim Lagatori (7 "kuća") i Mirovići (8 "kuća"). Na Vrelima su bratstva: Kape (7 "kuća"), "Zuber" (2 "kuće"), Lagatori (5 "kuća"), Mirovići (2 "kuće") i Belade (8 "kuća") Naselja Bjeloši, Očinići i Ugne zovu se u narodu i opstim imenom Konak ili Konadžije. Pleme NJEGUŠI Ovo pleme je oko Njeguškoga Polja i po zapadnoj podgorini planine Lovćena, koja se diže nad tim poljem. Istočna granica je prema Cetinjskom Plemenu. Na sjeveru, prema Ćeklićima, granica ide od zaravni Čekanja (koje spada u Ćekliće) najprije na zapad planinom Bukovicom, tako da u glavnom "džada" razdvaja ova dva plemena. Zatim više njeguškog sela Dugog Dola granica skreće na sjeverozapad i ide neprekidno u tome pravcu preko mnogih visova, među kojima su i Vršanj, Koslavina Glavica, Međedski Vrh, Konjski Vrh, vijenac iznad Konjskih Rupa i najzad Ivovo Osoje. Kod Ivova Osoja se sučeljavaju ćeklićska i njeguška granica sa međom Crne Gore prema Boki. A odatle je ujedno ta međa i granica Njeguša kako na zapadu tako i na jugu. Za pleme Njeguše ima Njeguško Polje (ili "Polje", kako ga Njeguši obicno zovu), isti onakav značaj kao što ga ima Cetinjsko Polje za svoje pleme. I Njeguško je Polje srazmjerno dosta prostrano i rodno i zbog toga su u njemu sjedišta najvećih i najglavnijih bratstava njeguških. Osobito mu je pak povećalo vrijednost, što je vrlo blizu Kotora i Kotorskoga Zaliva, sa kojima je od vajkada bilo u vezi, a još je zbog toga preko njega bio najzgodniji izlaz na more i za veliki dio ostale Crne Gore, pa čak i Brda. U Njeguškom Polju i po njegovim stranama su naselja: na krajnjem istoku Dugi Do, do njega u južnom dijelu polja Herakovići (Erakovići) i Kopito, u zapadnom dijelu polja Vrba a u sjevernom dijelu Rajićevići. DUGI DO se dijeli na manje djelove, jer je cijelo "selo" u grupi. Ima 52 "familije", koje su sve od istog bratstva (Punoševića, sa manjim prezimenima: Miloševići sa Pejovićima, Otaševići, Marićevići sa Pajovićima, Parače, Vodalije ili Vodalovići sa Boratovićima i Đuranovići) osim 2 "kuće" Jovovića sa Stijepovićima, koje su zasebnog porijekla. HERAKOVIĆI ili po narodnom izgovoru Erakovići su takoođe dosta zbijeno veliko naselje i ne dijeli se na zasebne manje djelove. Samo se u slučaju potrebe čini razlika po sjedištima glavnih brastava. Najzbiveniji dio Herakovića je oko samog glavnog puta za Kotor. Oko njega je s obje strane poređan dosta dugačak niz lijepih kuća, tako da čini utisak palanačke ulice. Zbog toga će se ponekad čuti, da taj dio Herakovića zovu: "Varoš Njeguška". Osim Herakovića tu živi i 1 "kuća" od brastva Padalica (Gačovića) iz Veljeg Zalaza. U Herakovićima živi glavno brastvo istoga imena, koje se dijeli na Petroviće (3 "familije") i Popoviće (43 "familije"); osim toga još i ova brastva: Kustudije - Božovići (3 "kuće"), Kadije (2 "kuće") i Andrići (4 "kuće"). U Herakoviće se računa i seoce Velji Kraj, koje je na sjeveroistočnoj ivici Njeguškoga Polja. U njemu živi brastvo "Veljokrajani", kojega sad ima svega 3 "kuće". KOPITO je malo naselje, u kojemu žive dva brastva: Bogdanovići (16 'kuća"), i Radovići (Bašovići) - Pende (10 "kuća"), Kovačevići (2 kuće), Mirkovići (2 kuće), Rajkovići (1 kuća). VRBA (pridjev: "vrbanjski") je takodje omanje naselje i "nema manjih sela". U njoj su brastva: Vuckovici sa Vrbicama (32 "kuće"), Vujkovići (Dejani; 4 "kuće") i Lučići (5 "kuća"). RAJIĆEVIĆI se redovno zovu tako, a vrlo se rijetko čuje oblik Rajičevići. Mada je ovaj drugi oblik pravilniji (od imena Rajič), ipak je onaj prvi uobičajen zbog lakšeg izgovora. Rajićevići su veliko naselje i dijele se na četiri "sela". Najgornje i najsjevernije selo, "za glavicom", zove se Džupane.