HRVATSKA – HRVATI I NJIHOVI POTOMCI NA STRANIM POŠTANSKIM MARKAMA Tragom jednog napisa ovom þlanku nastavljam pisati o na- otvorenju s novog aerodroma u Avordu kraj Ušem sunarodnjaku, zrakoplovcu Ivanu grada Bourgesa (200 km južno od Pariza). Bilo Bjelovu þiüu. je to 20. listopada 1910. na mitingu koji se za tu Preletjevši prvi relaciju Pariz-Bordeaux, prigodu održavao od 20. do 25. listopada pred Ivan Bjelovu þiü je samo u jednom danu prele- 40.000 ljudi. Sudjelovalo je pet poznatih pilota. tio 295 km, i time postigao novi rekord koji je Tada je Bjelovu þiü obletio katedralu u Bourge- do tada držao njegov u þitelj Louis Paulhan. Na su, što je ovjekovje þeno razglednicom. Tko je Velikom tjednu zrakoplovstva u Bordeauxu (od u to vrijeme slutio, da üe se tu, dvije godine ka- 11. do 18. rujna 1910.), me ÿu 29 prijavljenih snije, graditi zrakoplovna baza, a 1928. zapo þe- pilota, Bjelovu þiü je bio najmla ÿi, a natjecalo ti zrakoplovna industrija ? ih se je 21. Najprije je letio na otvaranju mitin- ga u grupi od osam zrakoplova na zrakoplovu Sommer II. Popodne istoga dana osvaja prvo mjesto u disciplini polijetanja. Tre üega dana dobiva nagradu za najduži let. Kasnije još po- bje ÿuje u letu s dvoje putnika, a za ukupnu du- žinu leta od 850 km, zauzima 5. mjesto sa zra- koplovom Voisin I. Bjelovu þiü za upravlja þem zrakoplova Voisin Bjelovu þiü nadlije üe katedralu u Orleansu (Francuska) Dana 18. rujna Bjelovu þiü se rukuje s pred- sjednikom Francuske, Armandom Fallièresom, U Peruu, domovini Bjelovu þiüeva ro ÿenja, koji je predsjedao zatvaranju mitinga. sve više raste oduševljenje njegovim uspjesima Od 25. rujna do 1. listopada sudjeluje na u Europi. Ve ü u studenome 1910. dobiva na- Me ÿunarodnom zrakoplovnom natjecanju u rudžbu od predsjednika peruanske Lige za zra- Milanu (Circuito Internationale Aero di Mila- koplovstvo, generala Pedra E. Muñiza, za dva no), gdje osvaja “Veliku nagradu” zrakoplov- zrakoplova i za putne troškove dolaska u Peru. nog jedrenja u teškoj konkurenciji me ÿu 25 Bjelovu þiü javlja generalu Muñizu brzojavom pilota te zauzima peto mjesto na svjetskoj rang- od 25. studenoga, da zrakoplovi kre üu bro- -listi udaljenosti. dom 1. prosinca. Sa zrakoplovima su krenula Prvi je pilot koji je poletio na sve þanom dva francuska tehni þara, pilot Henry Chailley i 17 mehani þar René Stucke. Bjelovu þiü je stigao u nja) nije imao sre üe, jer mu je zakazao motor, Peru 8. sije þnja 1911. i iskrcao se u luci Callao, pa je morao sletjeti u mjestu Juvisy kraj Pariza. gdje mu je prire ÿen veli þanstveni do þek, kao i Isto mu se dogodilo s motorom u lipnju, na Eu- istoga dana u Limi. Uprili þena su mu mnoga ropskom krugu. primanja, a u vladinoj pala þi primio ga je pred- sjednik države Augusto B. Leguia. Dana 14. sije þnja u 16 sati izveo je prvi (probni) let na hipodromu Santa Beatriz u Limi (koji je prikazan na peruanskoj marci 1937.), a sutradan (u nedjelju) 15. sije þnja letio je na službenom otvaranju zrakoplovnog letenja u Peruu uz nazo þnost predsjednika države i mnoštvo naroda. Ivan Bjelovu þiü u zrakoplovu Voisin Zatim sudjeluje na mitingu u Saint-Etie- nneu od 29. srpnja do 7. kolovoza u grupi od osam pilota i tu, poslije duže vremena, sre- üe svoga školskog kolegu Rolanda Garrosa. S njim obnavlja staro prijateljstvo, te ga upoznaje i povezuje s Charlesom Voisinom, koji ve ü vodi njegove poslove. Zahvaljuju üi Bjelovu þiüu, iz- me ÿu Garrosa i Voisina se razviju prisni odno- si, tako da ga Voisin uzima u svoju školu i od- mah po þinje pripremati za daljnje nastupe. To je kod nadarena mladi a brzo urodilo plodom, Središnji motiv marke prikazuje Bjelovu þiüev ü prvi let na hopodromu Santa Beatriz u Limi pa ve ü 4. rujna letom iznad Saint-Maloa posti- 14. sije þnja 1911. že rekordnu visinu od 3910 metara. Od tada Garros po þinje obarati mnoge rekorde i više Let je zapo þeo u 11 sati i 15 minuta, tako nije “vje þiti drugi”, kako su ga novinari podru- je Ivan Bjelovu þiü postao prvi pilot Perua i ci- gljivo zvali. Tijekom 1911. Bjelovu þiü je me ÿu jelog južnoameri þkog kontinenta. U Peruu je ostalim uspjesima 9. prosinca postigao visinu ostao tri mjeseca obu þavaju üi budu üe leta þe, od 1300 metara, lete üi s jednim putnikom iznad bio je instruktor i ravnatelj prve zrakoplovne Pariza. škole. Uo þi povratka u Europu imenovan je re- Godine 1912. leti širom Francuske i Euro- zervnim potporu þnikom i vojnim predstavni- pe. Od 11.do 14. travnja sudjeluje na Zrako- kom Perua u Francuskoj za zrakoplovstvo. Na plovnoj sve þanosti u Toulu, onda leti od Bar- put je krenuo 11. travnja i stigao u Pariz 5. svib- de-Duca do Pariza, a krajem travnja preletio je nja 1911. Tada je u Parizu živio na adresi 3, rue 325 km za samo 2 sata i 35 minuta na relaciji du Bac. Reims – Nogent-le-Retrou. Dolaskom u Pariz odmah je nastavio s lete- Po þetkom lipnja se natje þe u Be þu, a od 16. njem. Tako mu se 12. svibnja prilikom polije- do 17 lipnja u Prvoj velikoj utrci Francuskog tanja s aerodroma Issy-les-Moulineaux zapalio Aerokluba (Circuit d’Anjou), na liniji Angers – zrakoplov, ali se na sre üu spasio kuražnim sko- Cholet – Saumur. U kolovozu, na francuskom kom. Prvog dana utrke Pariz – Rim (28. svib- vojnom natjecanju, zrakoplovom Hanriot po- 18 bje ÿuje u brzinskom letu. Istog je mjeseca je- slije Gabya sam prepoznao svoj put i bez okli- dan od laureata na engleskom vojnom natjeca- jevanja ubrzao ravno, paralelno s lancem Flets- nju, tj. u svim disciplinama postiže briljantne chorn. Od tog trenutka osjetio sam dojam koji rezultate. Krajem 1912. Berliotovim dvokril- me ne üe nikad napustiti. Prije zaobilaska lanca cem za 12 minuta dostiže visinu od 2200 m. Pa- Laquinhorna dominirao sam cijelim Alpama. riški dnevnik Le Matin proglašava Bjelovu þiüa Sam, a Mont Leone sa svojim vrhovima dizao najboljim francuskim pilotom godine. se prijete üi iza mene. Gledaju üi odatle, Sim- plon je izgledao kao staza izme ÿu dva ledenja- ka, a dolina Gondo kao mala crna vrpca. Istom jasno primjetih Domodossolu i odmah zapo þeh spuštanjem jedre üim letom. Barometar se po- þeo još brže spuštati, ali termometar je ostao od po þetka na 5 stupnjeva ispod ništice. Atmosfe- ra je bila toliko bistra, da sam lako primijetio zastavu koju razviše za do þek moji prijatelji. Približuju üi se tlu, kad sam bio na 100 meta- ra, osjetih strašno strujanje zraka, koje je ubi- lo Chaveza. Kada sam se spustio, moje veliko uzbu ÿenje bila je uspomena na moga nesretnog prijatelja, a moj prvi poklik bio je : “Slava Cha- vezu !”. Nijednog trenutka tijekom leta nisam pomislio na neuspjeh. Zrakoplov i motor su me odli þno služili. Saznali ste za oduševljeni do- þek pri mojem slijetanju. Do þek se ponovio u Brigueu, Ženevi i Milanu. Svugdje sam þuo kli- canje Francuskoj, jer sam s francuskom pticom Lijepi primjerak pisma s markom posve üenom svladao Alpe”. Godine 1945. o tom je prelijeta- Ivanu Bjelovu þiüu nju još rekao: “S moje desne strane Alpe su se protezale sve do Sredozmlja, ispred mene jeze- ro Maggiore i u daljini lombardijska nizina sve Jedan od najve üih uspjeha Bjelovu þiü posti- do Milana” (Audiosnimka njegova glasa). že u nedjelju, 25. sije þnja 1913. kada prelije üe Bjelovu þiü je preletio Alpe za 26 minuta, Alpe. O tome idu üeg tjedna, me ÿu ostalim go- zrakoplovom Hanriot koji je napravljen spe- vori za novine L’Auto: “Gledaju üi kako stalno cijalno za taj let, a bio je opremljen motorom vlada loše vrijeme, naglo se jednog jutra odlu- Gnom od 80 KS. Za taj uspjeh tvornica Han- þih poletjeti. Tako sam prošle nedjelje to þno u riot mu dodjeljuje nagradu od 50.000 franaka. podne krenuo iz Briguea. Prije toga mi je 60 Tako je postao drugi þovjek u povijesti letenja ljudi o þistilo 300 kubika snijega. Poslije 17 mi- koji je preletio Alpe, ali prvi koji je to u þinio nuta leta dostigao sam visinu od 1200 m, pošto bez posljedica (jer je Géo Chavez smrtno stra- sam napravio dvije spirale iznad ledenjakâ. Ali dao prilikom slijetanja 1910.). Još iste godine, iznenada mi se ugasio motor, jer sam nehotice 3. listopada, postiže novi rekord, i za samo 150 gurnuo ru þicu od gasa. Ne gube üi prisebnost, sekundi doseže visinu od 1000 m zrakoplo- pokrenuo sam sve što treba i spasonosni šum vom Ponnier opremljenim motorom Le Rhône motora se ponovo þuo. Nastavljaju ü uzlet, do- od 60 KS. U srpnju 1914. sudjeluje na mitin- stigoh brzo 2500, pa 3200 m nad Monserom. gu u Be þu, a francuskom ratnom zrakoplovstvu Iznad Simplona osjetih snažno strujanje zra- (2. grupa) pristupa dobrovoljno odmah po þet- ka, i u þini mi se da propadaju Alpe. Taj strašan kom Prvog svjetskog rata (20. kolovoza 1914.) osje üaj je nestao kad sam bio iznad Gabya. Po- kao francuski i peruanski þasnik te se priklju- 19 þuje borbenoj eskadrili M.S. 26 iz Dunkerqu- erre, u Neuilly sur Seine (u utorak 18. sije þnja). ea, zvanoj Les Cigognes (Rode). Za svoje izvi- Pokopan je bio u kripti iste crkve. Majka mu je ÿaþke akcije duboko iznad okupirane Belgije, umrla tri mjeseca kasnije u Evreuxu, a posmrtni posebice iznad Furnesa, koji je bio danono üno ostatci su joj preneseni u « Nouveau cimetière bombardiran, dobio je odlikovanja belgijskog de Neuilly », blizu Pariza u novu grobnicu (12. i francuskog Ratnog križa (Croix de guerre) i svibnja 1949).