ČASOPIS MATICE HRVATSKE Broj 1 Godište XIII / 2013. Cijena 30,00 kn Broj 1 Godište XIII / 2013. Tema broja POLJOPRIVREDA Stota obljetnica rođenja Ranka Marinkovića In memoriam Krsto Papić 1/2013. Jugoslavija kao neuspjeli projekt političkih manjina KNJIŽEVNI LIST ZA UMJETNOST, KULTURU I ZNANOST Vijenac je vodeći hrvatski kulturni list, koji U posljednjih dvadeset godina Vijenac Vijenac nastavlja najbolju tradiciju je Matica hrvatska pokrenula još davne je pratio kulturnu scenu, komentirao hrvatskoga novinarstva. Za to su jamac 1869. radi promicanja hrvatskoga jezika društvena događanja i ukazivao na Vijenčevi suradnici, vodeći hrvatski mnoge probleme. Tako je zadaću koju je i književnosti u nepovoljnim kulturnim i intelektualci, koji u kritikama i esejima političkim okolnostima 19. stoljeća. imao u razdoblju oblikovanja nacionalne svijesti Vijenac s posebnom odgovornošću s jasnim stavovima i utemeljenim U demokratskoj Hrvatskoj Vijenac je nastavio i danas, kada je medijski prostor prosudbama, iz broja u broj, promišljaju obnovljen 1993. kao prve novine posvećene suvremenoga hrvatskog društva preplavljen svekoliku hrvatsku kulturnu i društvenu kulturnoj problematici i već punih dvadeset senzacionalizmom pred kojim je kultura sadašnjost. godina donosi kritičke preglede najvažnijih nestala s novinskih stranica, a objektivnost zbivanja u umjetnosti, društvu i znanosti. iščeznula iz društvenih komentara. UVODNA RIJEČ Hrvatska revija 1/2013. Časopis Matice hrvatske za književnost, umjetnost Poštovani čitatelji, i kulturu življenja. Utemeljen 1928. pred vama je prvi broj Hrvatske revije za ovu godinu, koji izlazi za Obnovljen 1951. u Buenos Airesu. Uskrs. Uredništvo sa zadovoljstvom može reći da je sva četiri prošlogo- Od 1991. ponovno u Hrvatskoj. Izlazi tromjesečno. dišnja broja, odnosno jedan dvobroj i dva broja, uspjelo izdati u tijeku druge polovice 2012. godine te da se ovim brojem vraća uobičajenom Nakladnik ritmu izlaženja Revije. Matica hrvatska Premda je broj uskršnji, možda će vas začuditi što on sadržajem ne Ulica Matice hrvatske 2, Zagreb prati taj najveći kršćanski blagdan. Sadržaj nije aktualan u tom smislu. Za nakladnika Međutim, on nekim prilozima, a posebice »Temom broja«, itekako pra- Igor Zidić ti trenutačno važna zbivanja u nas. Tema je broja ovog puta hrvatska Glavna urednica poljoprivreda, odnosno tko zna koji u nizu rasap hrvatskoga sela. Kao Mirjana Polić Bobić što ćete se uvjeriti, autor »Teme broja«, Branko Salaj sa suradnicima, podastire nam vrlo stručnu usporednu analizu stanja u hrvatskoj po- Uredništvo Dubravka Oraić Tolić, Cvijeta Pavlović, ljoprivredi, koje se nažalost predobro uklapa u sveopće lutanje hrvatske Mirjana Polić Bobić, Josip Užarević politike. Ilustracije s idiličnim motivima kao dodatni kontrast podcr- tavaju sumornost stanja, a usporedbe sa seoskim gospodarstvom u Eu- Fotografi ja na naslovnici European Milk Board ropskoj uniji pokazuju kako se u nas ili ne razumije ili ne želi razumjeti filozofija koju je ta nadnacionalna zajednica kojoj pristupamo iznjedri- Likovno-grafi čki urednik la i njeguje ju da bi svaka od njezinih članica sačuvala svoje selo. Željko Podoreški U »Povjesnici« ovoga puta donosimo dva teksta o novijoj prošlosti: Suradnici zanimljivu povijest zagrebačkog predjela Črnomerca, razmjerno novi- Gojko Borić, Milka Car, Maša Grdešić, Mladen Klemenčić, jega dijela grada, te raspravu Gojka Borića, po stažu jamačno najstari- Miroslav Kovač, Zdenko Kremer, Tomislav Kurelec, jeg »revijaša« s kojim je ovo uredništvo dosad imalo priliku surađivati, Vladimir Lay, Josip Lisac, Lana Molvarec, Krešimir Nemec, Vedran Obućina, Pavao Pavličić, Leo Rafolt, Branko Salaj, o stajalištima njemačke povjesničarke hrvatskog podrijetla Marie-Jani- Marija Tonković ml., Dragutin Vincek ne Calic u njezinoj knjizi o povijesti Jugoslavije. U »Putovnici« donosi- mo putopis po Japanu protkan nizom zanimljivih opaski o toj velikoj i Lektura i korektura uvijek zagonetnoj kulturi i civilizaciji hrvatskoga kroatista mlađe gene- Mirjana Mataija racije Lea Rafolta. Tajnica uredništva Rubriku »Obljetnice« otvara In memoriam nedavno preminulom Dorotea Milas Krsti Papiću, velikanu hrvatskog filma, iz pera njegova dobra znanca, Priprema za tisak filmologa Tomislava Kurelca. Slijedi tekst Krešimira Nemeca o stotoj Služba tehničke pripreme MH obljetnici rođenja drugog velikana hrvatske kulture: književnika Ran- ka Marinkovića. Tisak Denona d.o.o., Zagreb Nastavljamo i kroniku festivala hrvatske kulture u Francuskoj, a u rubrici u kojoj objavljujemo tekstove hrvatskih književnika pisane na- http://www.matica.hr/hrvatska_revija ISSN 1330-2493 pose za Hrvatsku reviju objavljujemo Pavličićev tekst o osobnom do- življaju popularne kulture šezdesetih godina prošlog stoljeća. Uvodimo Uredništvo: Zagreb, Ulica Matice hrvatske 2 rubriku »Altera« u kojoj donosimo tekst Zdenka Kremera o šahovskoj telefon (01) 48 19 195, (01) 48 78 360 igri i nadamo se dobru prijmu toga za Reviju neuobičajena sadržaja. I telefaks (01) 48 78 369 e-mail: [email protected] naposljetku, recenziramo tri važna izdanja i prikazujemo jedan skup: tematski dvobroj Matičina Kola posvećena sadašnjem stanju hrvatskog Cijena pojedinog broja iznosi 30,00 kn odnosno 4,50 EUR. Godišnja jezika, knjigu politologa Jure Vujića o borbi euroazijanizma i atlantiz- pretplata za Hrvatsku, uključujući poštarinu, iznosi 120,00 kn, a za inozemstvo 60,00 EUR. ma za prevlast u današnjem svijetu, roman Austrijanca Heimita von Doderera Slunjski vodopadi u hrvatskom prijevodu, i, vraćajući se sto- Kunske uplate na žiro račun broj toj obljetnici Marinkovićeva rođenja, donosimo osvrt na 6. dane Ranka 2481000-1110106604 kod Kreditne banke Zagreb d.d. Marinkovića, održane u rujnu 2012. u Komiži. Devizne uplate na IBAN broj HR96223600001101517838 To je štivo naš dar vama za Uskrs, koji vam od srca čestitamo. kod Zagrebačke banke. Za uredništvo, s poštovanjem, Objavljivanje »Hrvatske revije« potpomogli su Ministarstvo kulture RH i Gradski ured Mirjana Polić Bobić za obrazovanje, kulturu i šport grada Zagreba. Glavna urednica HRVATSKA REVIJA 1/2013 1 Kazalo TEMA BROJA: POLJOPRIVREDA Branko Salaj SELO JOŠ UVIJEK ČEKA SVOJU PRILIKU . 4 Branko Salaj i Dragutin Vincek HRVATSKA POLJOPRIVREDA PRED VRATIMA UNIJE . 11 Miroslav Kovač USPOREDBE AUSTRIJSKOG I HRVATSKOG SUSTAVA GOVEDARSTVA . 17 Vladimir Lay NACIONALNI INTERES PREHRAMBENE ODRŽIVOSTI . 18 POVJESNICA Mladen Klemenčić ČRNOMEREC . 20 Gojko Borić OBJE JUGOSLAVIJE KAO NEUSPJEŠNI PROJEKTI POLITIČKIH MANJINA . 32 PUTOVNICA Leo Rafolt EKONOMIJOM POJMOVA UHVATITI PRAVO ZNAČENJE: JAPAN KAO NESTABILNI OZNAČITELJ . 40 OBLJETNICE Tomislav Kurelec IN MEMORIAM KRSTO PAPIĆ . 51 Krešimir Nemec IGNORIRAM STRAŠNU SILU ŠTO PROLAZI PORED MENE… . 56 2 HRVATSKA REVIJA 1/2013 KRONIKA: EVO HRVATSKE (CROATIE, LA VOICI) Marija Tonković ml. DVIJE IZLOŽBE HRVATSKE UMJETNOSTI NA FESTIVALU CROATIE, LA VOICI . 60 NEOBJAVLJENA HRVATSKA KNJIŽEVNOST Maša Grdešić KAD SU STARI BILI MLADI . 70 Pavao Pavličić SJEĆANJA NA POPULARNU KULTURU . 72 ALTERA Zdenko Kremer ŠAHOVSKE ALTERNATIVE . 80 RECENZIJE, OSVRTI I PRIKAZI SKUPOVA Josip Lisac BITKA ZA JEZIK . 86 Vedran Obućina BORBA LEVIJATANA I BEHEMOTA . 88 Milka Car SLUNJSKI VODOPADI I HRVATSKI KONTEKST . 91 Lana Molvarec KULTURNO-ZNANSTVENI DOGAĐAJ U KOMIŽI . 94 HRVATSKA REVIJA 1/2013 3 Tema broja: Poljoprivreda Branko Salaj SELO JOŠ UVIJEK ČEKA SVOJU PRILIKU al euroatlantske gospodarske krize zahvatio je Hrvat- a sekundarni učinci rasta (sigurnost, okoliš, infrastruktu- Vsku u trenutku kad je dodatno oslabljena nesuvislom ra) isto tako važni kao i primarni, nema sumnje da težnja domaćom politikom i pod pritiskom izazova skorog ulaska vlastitoj prehrambenoj opskrbljenosti mora biti prioritet u Europsku uniju. Već odavno potrošen gospodarski mo- gospodarske politike. Do promjene može, međutim, doći del doveo je zemlju na sam rub dužničkog ponora i drama- jedino radikalnom promjenom dosadašnje agrarne politi- tično suzio mogućnosti izbora. Dužničko ropstvo nije fra- ke i jasnim usmjerenjem na regeneraciju obiteljskih gos- za ili nekakva udaljena opasnost, babaroga kojom se plaši podarstava na selu po načelima koja su zemljama EU do- djecu – taj izraz u ovom trenutku na žalost najbolje sažima pustila da unutar svojih ekonomija postignu i održe taj cilj. krutu realnost u kojoj je čak i Vlada procijedila kroz zube U ovom prikazu zadržat ćemo se zato najprije na uzroci- da se moramo zaduživati da bismo mogli plaćati kamate. ma teške situacije u koju je zapala hrvatska poljoprivreda, a Na žalost, velik dio političke i društvene elite zabavljen je zatim upozoriti na neke njezine strukturne specifičnosti s čak i u toj ekstremnoj krizi sitnim partikularističkim igri- obzirom na zajednicu u čije članstvo ulazimo. cama. Zemlja zato nastavlja svoje razvojno i političko lu- tanje, a ono će se posebice nakon ulaska u Uniju iskazati neodrživim. Neke strateške odluke moraju se donijeti vrlo brzo. Među takve odluke pripada i ona o poziciji hrvatske Blizu cilja – i što sad? poljoprivrede prilikom ulaska u EU. Velika neposredna zadaća zemlje jest da na koliko-to- Politički je establishment svojedobno praktički jedno- liko održivim temeljima izbalansira platnu bilancu s ino- glasno kao nadređen cilj nacionalne politike postavio ula- zemstvom. Prvi impuls naše politike, uvijek usmjerene na zak u europsku zajednicu a u nastojanjima da to postigne traženje prividno najbezbolnijeg izlaza iz krize, jest da to pokazao je neuobičajenu konzistentnost, dapače prozelit- postigne nastavljenom rasprodajom »obiteljskog srebra« ski žar,