»asopis za svjetsku knjiæevnost Godiπte LI / 2019 Broj 192 (2) SADRÆAJ Kanadska frankofonska knjiæevnost 87 Véronique Arseneau Razbiti prostor i vrijeme: ontoloπka poezija 3 Uvod zbirke Putnica (La Voyageuse) Andrée Lacelle Geneza i kretanja 7 Evaine Le Calvé IviËeviÊ Pripadanje i identitet Kronoloπki pregled kanadske frankofonske 95 Diana PopoviÊ knjiæevnosti: od poËetaka (1763) Prostor i konstrukcija identiteta u romanu do viπeglasja (1970) Lutalica (La Québécoite) Régine Robin 21 Dorothea Scholl 101 Eva Voldichová Beránková Nacija, domovina, religija, kultura: PreskakaËica granica: inuitska æena u franko-kanadska knjiæevnost pred izazovom kanadskoj frankofonskoj knjiæevnosti komparativne knjiæevnosti Prijevodi Povijest i sjeÊanje 109 Honoré Beaugrand 29 Sanja ©oπtariÊ LeteÊi kanu Maria Chapdelaine: o recepciji Hémonove pripovijesti iz francuske Kanade 113 Patrice Lacombe Na rodnoj grudi 41 Marija Papraπarovski Lepageova pri/povijest u scenskom tekstu 117 Jacques Ferron 887 Cadieu, PriËe iz neizvjesne zemlje 53 Mirna SindiËiÊ Sabljo 121 Marie-Claire Blais Povijest, sjeÊanje i pamÊenje u Rasjedima Jedno godiπnje doba u Emmanuelovu Nancy Huston æivotu 123 Antonine Maillet Prostor i unutarnji krajolik Pelagija od Kola 63 Rosemary Chapman 125 Madeleine Blais-Dahlem Frankofonski prostor u djelima Gabrielle Glas mog oca Roy radnjom smjeπtenim u Manitobi 129 Izbor pjesama: Louis Fréchette, Émile 73 Adina Balint Nelligan, Hector de Saint-Denys Garneau Poetika i imaginariji Montréala u suvremenoj kvebeËkoj knjiæevnosti 79 Petr Kylouπek O pravilnoj upotrebi distopijskih prostora: Catherine Mavrikakis, Christian Guay- Poliquin i David Calvo Savjet Ëasopisa Sonja BaπiÊ Jerzy Jarz‚bski (Uniwersytet Jagiello„ski, Krakov) Nikita Dimitrov Nankov (University of Puerto Rico, San Juan) Maxim D. Shrayer (Boston College, Chestnut Hill) Milivoj TeleÊan Andrea Zlatar Viktor ÆmegaË Uredniπtvo Knjiæevne smotre srdaËno zahvaljuje gi Jo Ann Uredniπtvo Lanneville na pristanku da se u ovom broju naπeg Ëasopisa i na Dalibor Blaæina njegovoj naslovnici objave reprodukcije nekoliko njezinih djela. Marijan Bobinac Jo Ann Lanneville djeluje kao likovna umjetnica od 1979. godine –urica »iliÊ ©keljo i aktivna je kulturna djelatnica. SuosnivaËica je Centra za pro- Nikica GiliÊ izvodnju i istraæivanje o suvremenom graviranju Atelier Presse Nenad IviÊ Papier, pokrenula je viπe likovnih manifestacija, meu kojima i Mislav JeæiÊ Meunarodni bijenale suvremene grafike Trois-Rivièresa (1998), Maπa KolanoviÊ kao kustosica postavila je nekoliko skupnih izloæbi i odræala viπe Ivan MatkoviÊ majstorskih radionica u Kanadi i inozemstvu. Izlagala je samostal- Ivana Peruπko VindakijeviÊ no svoje radove u viπe od deset zemalja svijeta. VeÊi broj djela Jo Jelena ©esniÊ Ann Lanneville pohranjeno je u galerijskim i muzejskim zbirkama Nikica Talan Kanade, SAD-a, Europe (Belgija, Danska, Francuska, Italija, Ma- Josip UæareviÊ arska, Portugal, Rumunjska, Srbija) i Indije. Tajnica uredniπtva Ivana Peruπko VindakijeviÊ Glavni i odgovorni urednik Za reprodukciju znanstvenih Ëlanaka suglasnost su ljubazno Dalibor Blaæina ustupili: dr. sc. Dorothea Scholl i Ëasopis Interlitteraria; dr. sc. Rosemary Chapman i Ëasopis Globe; dr. sc. Adina Balint i Ëasopis Urednice ovog broja Interfaces Brasil Canadá. Za objavu knjiæevnih tekstova i ulomaka Evaine Le Calvé IviËeviÊ suglasnost su ljubazno ustupili: g. Patrick Leimburger iz agencije Marija Papraπarovski John C. Goodwin & Associés i autorica ga Marie-Claire Blais; GrafiËka oprema ga Laura Ancé iz nakladniËke kuÊe Grasset & Fasquelle i autorica Ivan Picelj Antonine Maillet; ga Katarina Fasiangova iz nakladniËke kuÊe Les Éditions de la nouvelle plume i autorica Madeleine Blais- Lektura Dahlem. Dijana ∆urkoviÊ Naslovnica Jo Ann Lanneville, Paliti svoje æelje ‡ serigrafija, 2015. Priprema za tisak Marina ∆oriÊ Cijena ovomu broju 50 kuna Godiπnja pretplata (4 broja) 110 kuna, za inozemstvo dvostruko Æiro-raËun ZagrebaËka banka HR7423600001101551990 Hrvatsko filoloπko druπtvo ‡ s naznakom “za Knjiæevnu smotru” Narudæbe slati na Filozofski fakultet u Zagrebu, I. LuËiÊa 3, 10 000 Zagreb Arhiv e-mail: [email protected] Online izdanje Ëasopisa besplatno je dostupno na stranicama HFD-a IzdavaË (URL: http://www.hfiloloskod.hr/index.php/knjizevna-smotra), Hrvatsko filoloπko druπtvo te na portalu hrvatskih znanstvenih i struËnih Ëasopisa HrËak (URL: https://hrcak.srce.hr/knjizevna-smotra ) Adresa uredniπtva Filozofski fakultet, I. LuËiÊa 3, Zagreb Uredniπtvo prima stranke ponedjeljkom od 10 do 11 sati (u sobi B-225) i srijedom od 11 do 13 sati (u sobi B-221) tel.: 4092-119 i 4092-122, e-mail: [email protected] i [email protected] Ovaj broj tiskan je uz novËanu pomoÊ Ministarstva kulture RH, Ministarstva znanosti i obrazovanja RH i Kanadskog veleposlanstva u Republici Hrvatskoj Tisak: Denona, Zagreb Kanadska frankofonska knjiæevnost Kreπimir ©IMI∆ Izvorni znanstveni rad. Filozofski fakultet, Osijek PrihvaÊen za tisak 28. 9. 2018. Uvod Od svih knjiæevnosti na francuskom jeziku, ka- nutom mjestu uvrπtava Ëlanak5 koji se bavi dakako nadska je, unatoË demografskoj i kulturnoj vaænosti nezaobilaznim utjecajem Francuske na kvebeËku knji- zajednica iz kojih je proizaπla1 zacijelo najslabije æevnost, ali koji naæalost u odsustvu kontekstualizacije predstavljena na hrvatskoj knjiæevnoj sceni. Hrvatska naπoj publici pruæa donekle izobliËenu sliku knjiæev- javnost opÊenito slabo poznaje frankofonski kanadski nosti Québeca time πto naglasak stavlja samo i isklju- svijet, a knjiæevnost gotovo nimalo, πto zbog neupu- Ëivo na tu vezu a da pritom ne spominje nikakvu drugu Êenosti, πto zbog nezainteresiranosti naπih kulturnih dimenziju niti drugi izvor utjecaja. krugova. Zanimljivo je da su u zadnjih dvadeset pet Naposljetku, i unutar kanadskoga frankofonskog godina u Hrvatskoj objavljene dvije antologije2 kratkih kruga, zajednice izvan Québeca ostaju u sjeni te po- priËa koje se predstavljaju kao “kanadske”, a da pritom krajine, jedine u kojoj se veÊinski govori francuski6 i u njih nije uvrπten ni jedan tekst frankofonskog auto- koju se najËeπÊe u inozemstvu smatra jedinim fran- ra. OËito da je za sastavljaËe tih antologija, kao i za kofonskim kulturnim i knjiæevnim prostorom Kanade. prosjeËnoga graanina, Kanada prije svega (ako ne i Tako, trideset osam autora koje se spominje u Pro- iskljuËivo) anglofonska zemlja.3 leksis enciklopediji7 vezano uz temu “Kanadska knji- Osim toga, Ëini se da se predstavljanje kanadske æevnost na francuskom jeziku”, svi pripadaju kve- knjiæevnosti na francuskom jeziku u Hrvatskoj, kao i beËkoj knjiæevnosti,8 a da to nigdje izrijekom nije u mnogim drugim sredinama, pa i u samoj Kanadi, navedeno. Isto se ponavlja i u Hrvatskoj enciklopediji uvijek veæe uz Francusku. Tako katalog izloæbe Ka- u kojoj su zastupljena (samo) tri kvebeËka autora nadske knjige i kanadski pisci u Hrvatskoj,4 koja je (Anne Hébert,9 Réjean Ducharme i Victor-Lévy Beau- bila postavljena u Nacionalnoj i sveuËiliπnoj knjiænici u Zagrebu od 20. oæujka do 15. travnja 2003. u prikazu kvebeËke knjiæevnosti na francuskom jeziku na istak- 5 Allard, Jacques, 2003. “Uloga Francuske u fikcionalnoj knjiæevnosti Québeca”, izabrala, priredila i s francuskog prevela Ingrid ©afranek. U: Kanadske knjige i kanadski pisci u Hrvatskoj, Zagreb: Nacionalna i sveuËiliπna knjiænica, str. 81‡90. Tekst 1 Prema podacima zadnjeg popisa stanovniπtva (2011) oko objavljen pod naslovom “La France de la fiction”. U: Québec 2000: 10 milijuna graana Kanade vladaju francuskim jezikom. Danas annuaire politique, social, économique et culturel, Montréal: Fides, francuskim kao materinjim jezikom govori oko sedam i pol miliju- 2001, str. 599‡605. na stanovnika Kanade, odnosno oko 21,4% njenoga ukupnog sta- 6 Velika veÊina frankofonskog stanovniπtva Kanade (njih oko novniπtva. πest i pol milijuna) æivi u Québecu (i Ëine oko 78% stanovniπtva te 2 Gorjup, Branko i LovrinËeviÊ, Ljiljanka (ur.), 1991. Antolo- pokrajine), gdje je 1974. francuski jezik proglaπen jedinim sluæbe- gija kanadske pripovijetke, s predgovorom Franka Daveyja, Za- nim jezikom. Ostali Kanaani francuskoga govornog izriËaja pri- greb: Matica hrvatska. Primorac, Antonia (ur.), 2009. Æivot na padaju veÊim ili manjim zajednicama u ostalim dijelovima zemlje sjeveru: Antologija kanadske kratke priËe, Zagreb: Profil Interna- (najveÊa zajednica izvan Québeca je franko-ontarijska zajednica tional. koja broji oko 600.000 ljudi). 3 U antologiji Antuna ©oljana 100 najveÊih romana svjetske 7 Leksikografski zavod Miroslav Krleæa (LZMK). “Kanadska knjiæevnosti (Zagreb: Mladost, 1982) nije se naπlo ni jedno djelo knjiæevnost”. URL: http://proleksis.lzmk.hr/57194/. Pristup 17. ni iz anglofonske ni iz frankofonske kanadske knjiæevnosti. U srpnja 2019. kazalu Leksikona svjetske knjiæevnosti ‡ djela (Zagreb: ©kolska 8 SliËno, u Povijesti svjetske knjiæevnosti (Zagreb: Mladost, knjiga, 2004) na popisu nacionalnih knjiæevnosti uz “Kanadska 1982) u poglavlju “Ostale knjiæevnosti francuskog jeziËnog izraza” knjiæevnost” Ëitatelja se upuÊuje na popis autora i djela pod “En- (str. 741‡765) frankofonska kanadska knjiæevnost poistovjeÊuje gleska i anglofonska knjiæevnost”. Na popisu “Francuska i franko- se s “knjiæevnoπÊu Québeca”. fonske knjiæevnosti” nije uvrπteno ni jedno frankofonsko kanadsko 9 Autorici se k tome pogreπno pripisuje otac Francuz. Vidi: djelo. Leksikografski zavod Miroslav Krleæa (LZMK). “Hébert, Anne”. 4 LovrenËiÊ, Sanja (ur.), 2003. Kanadske knjige i kanadski URL: http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=24695. pisci u Hrvatskoj, Zagreb: Nacionalna