HP 02-2004 korice.qxd 21.4.2006 22:09 Page 1 GODIŠTE 96 ÈASOPIS VELJAÈA HRVATSKOG 2004 ISSN 0354-0650 PLANINARSKOG SAVEZA 22 HP 02-2004 korice.qxd 21.4.2006 22:09 Page 4 »HRVATSKI PLANINAR« - ÈASOPIS HRVATSKOG PLANINARSKOG SAVEZA ÈASOPIS »HRVATSKI PLANINAR« izlazi u 11 brojeva godišnje (za srpanj i kolovoz kao dvobroj). Prvi broj izašao je 1. lipnja 1898. Èasopis nije izlazio od 1919. do 1921. i od 1945. do 1948., a od 1949. do 1991. izlazio je pod imenom »Naše planine«. PRETPLATA za 2004. godinu je 120 kuna (za inozemstvo 32 eura). Pretplata se uplaæuje na žiro-raèun Hrvatskog planinarskog saveza IZDAVAÈ 2360000-1101495742, pri èemu na uplatnici u rubrici »Poziv na broj« obavezno treba biti upisan Vaš pretplatnièki broj. Pretplata HRVATSKI PLANINARSKI SAVEZ za inozemstvo (32 eura) uplaæuje se na raèun SWIFT-ZABA-HR XX KOZARÈEVA 22, 10000 ZAGREB 25731-3253236, takoðer uz poziv na pretplatnièki broj. E-MAIL: [email protected] 1 2 http://hps.inet.hr TEL./FAX 01/48-24-142 HRVATSKI PLANINARSKI SAVEZ Potarina plaæena poti Kozarèeva 22, 10000 Zagreb, HR - Croatia 10412 PRETPLATNIK Donja Lomnica tel. 01/48 23 624; tel./fax. 01/48 24 142 Port payé au bureau de poste Pretplatnièki broj: XXXXXX UPLAÆENO e-mail: [email protected]; www: hps.inet.hr 10412 Donja Lomnica HR - CROATIE TEL. 01/48-23-624 ADRESA XXXXX NASELJE 1 2 UREDNIŠTVO TISKANICA PRETPLATNIK IMPRIMÉ Pretplatnièki broj: XXXXXX UPLAÆENO [email protected] =120,00 ADRESA XXXXX NASELJE PRETPLATNIK ADRESA PRETPLATNIKA, http://hps.inet.hr/hp XXXXX NASELJE HRVATSKI PLANINARSKI SAVEZ 2360000-1101495742 KOZARÈEVA 22, 10000 ZAGREB VAŠ PRETPLATNIÈKI BROJ (1) XXXXX UREDNIK otisnut je uz Vašu adresu, koja 1 ALAN ÈAPLAR je naljepljena na omotnici za PALMOTIÆEVA 27, 10000 ZAGREB slanje èasopisa. Nakon izvršene uplate, uz adresu æete moæi vidjeti naznaku o uplati, èime možete E-MAIL: [email protected] provjeriti je li Vaša uplata za tekuæu godinu uredno primljena i TEL./FAX 01/48-17-314 evidentirana pri HPS-u (2). TEL. 091/51-41-740 NOVI PRETPLATNICI, odnosno zainteresirani za pretplatu, trebaju UREDNIÈKI ODBOR se pismom, telefonom, faxom ili e-mailom javiti Hrvatskom plani- DAMIR BAJS narskom savezu. Za nekoliko dana poštom æe primiti uplatnicu i DARKO BERLJAK brojeve izašle od poèetka godine, a zatim æe svaki mjesec na svoju adresu redovno primati svoj primjerak èasopisa. VLADO BOžIÆ TOMISLAV ÈANIÆ CIJENA POJEDINAÈNOG PRIMJERKA je 15 kuna. MR. DARKO DOMIŠLJANOVIÆ VESNA HOLJEVAC FARUK ISLAMOVIÆ SURADNJA: Prilozi se mogu slati putem e-maila ili poštom. Krajnji ZDENKO KRISTIJAN rok za primitak priloga je 10. dan u prethodnom mjesecu (30 dana ŽELJKA LISAK prije izlaska broja). Uredništvo zadržava pravo kraæenja i obrade PROF. KRUNOSLAV MILAS tekstova, posebno za duže priloge. Svi primljeni materijali se na PROF. DR. ŽELJKO POLJAK zahtjev vraæaju autorima. Prednost imaju prilozi popraæeni što boljim izborom ilustracija. Slike se mogu slati poštom ili u digitalnom for- TISAK matu (e-mailom, na CD-u ili disketi). Detaljnije upute možete potražiti na Internetu na adresi http://hps.inet.hr/hp/upute.pdf ili »EKOLOŠKI GLASNIK« D.O.O. izravno od urednika. DONJA LOMNICA ISSN 0354-0650 HP 02-2004.qxd 17. 01. 2004. 17:47 Page 41 2, 2004 41 SADRAJ Godite Broj Volume 96Number 2 Veljaèa - February 2004 CARSTVO SAMOGRADSKOG POSKOKA 42 JOSO GRACIN DOLINOM RJEÈINE - OD TRSATA I BANSKIH VRATA DO NJENOG IZVORA 45 VLATKO OTRIÆ CESARGRADSKA GORA - MALA GORA 42 DINARA ZA VELIKE UITKE 49 ALAN ÈAPLAR ZAGREBAÈKI PLANINARI PRIJE 120 GODINA 53 ELJKO POLJAK ÐURÐENOVAÈKI FOTO-DIA FESTIVAL 2003. 60 BAVKI GRINTAVEC - MALENI VELIKAN JULIJSKIH ALPA 62 49 CESARGRADSKA GORA BRANKO BALAKO MJESEC I SNIJEG U PAKLENICI 65 SLAVKO PATAÈKO NOVA SKLONITA I OZNAÈIVANJE PRILAZNIH PUTOVA 69 ZDENKO KRISTIJAN IN MEMORIAM: LJ. STANIÈIÆ I M. DIJAÈIÆ 71 HRVATSKA PLANINARSKA OBILAZNICA 72 53 PRIJE 120 GODINA PLANINARSKI TISAK 76 TKO JE TO U HRV. PLANINARSTVU: JOSIP ÈINKL 78 VIJESTI 79 KALENDAR AKCIJA 80 SLIKA NA NASLOVNICI: ZIMA NA BIJELIM STIJENAMA, FOTO: ELJKA LISAK 62 BAVKI GRINTAVEC HP 02-2004.qxd 17. 01. 2004. 17:47 Page 42 42 2, 2004 DINARA CARSTVO SAMOGRADSKOG POSKOKA Uspon na Dinaru kroz najveæu stijenu Hrvatske JOSO GRACIN, ibenik Neka krilata grabljivica to se gnijezdi visoko nad vijugavom kanjonskom dolinom tajanstvenog Krèiæa mogla je dolje u dubinama zapaziti vozilo boje praine kako starom makadamskom cestom napreduje prema izvoru. Bezbrojni zavoji i jesenja tuga presuene rijeke. Renault 4, u njemu nas troje i miris avanture. Nedostaje nam èetvrti. Iza nas odraz plavog praskozorja i mrtva kaskada Topoljskog buka, a ispred maglièasti oblaci i sumnjivo utilo izlazeæeg sunca. »Neæemo valjda imati kiu!« Selo Krèiæ, zatvoreni prozori, uznemireni psi mjeanci i stoljetne kotele to nad- svoðuju i cestu, i kuæe, i suho korito rijeke. Kad sam prvi puta proao pjeice kroz to selo i ugledao tu ljepotu morao sam stati i tugovati: »O, zato ne mogu tu ostati zauvijek!« Svibanjsko zelenilo probodeno zrakama zlat- noga sunca zarobilo je i duu i tijelo. Biserni sla- povi su kao zavjese padali preko rubova kaskada, voda se pjenila i vrtloila udarajuæi u zidove ka- nala i staru mlinicu, a malo dalje krava na ispai i starica pokraj kuæe s pogledom na zasaðene vrto- Odmor foto: Joso Gracin ve i krunu bunara izraslog iz vode. A zrak, zrak je bio zaèaran blizinom planine i umiven svjeinom Selom sada vlada jesensko mrtvilo i lave pro- rijeke. Rekao sam: »Boe, ovo je raj koji ne za- buðenih pasa. Ni dalje, podno dolomitnog stupa, sluujem!« ni ispod kamenog mosta iz 1888. godine ne teèe Stari Gojko Crnogorac, s kojim sam se tada nita. A onda, na kraju kanjona odjednom voda, upoznao i koji jo uvijek ivi u Krèiæu, isprièao izvire, ubori i protjeèe pokraj opustjelih podi- mi je kako su dvije kotele to rastu ispred kuæe narskih mlinica i provlaèi se ispod èudesnih stare koliko i ta »Napoleonova cesta« koja je ne- lukova pa opet nestaje negdje u podzemlju. Lukovi kad povezivala Knin i Vrliku (cesta je izgraðena su slièni onim s Kudinog mosta na rijeci Krupi za 1784. godine). Zatim je pokazao na treæu kotelu koji se prièa da je star 1400 godina. nevjerojatne debljine i rekao: »A ova, ova je sta- Iznad nas na sjeveroistoku, mjesto naeg ièe- rija pedesetak godina i od ceste i od ove dvije.« kivanja, planina Dinara u sjeni jutra i cilj naeg HP 02-2004.qxd 17. 01. 2004. 17:47 Page 43 2, 2004 43 puta, impozantna i zastraujuæa jugozapadna sti- u kuloar, taj jedini prolaz uz moænu jugozapadnu jena, najveæa i najdua u Hrvatskoj. Duga 6 km, u stijenu. najviem dijelu visoka i do 700 m, uz to to je naj- Dinara je od pamtivijeka bila prirodni bedem veæa vjerojatno je i najupeèatljivija, a sigurno naj- i granica izmeðu dviju klima (mediteranske i kon- nepristupaènija i najtajnovitija stijena u zemlji. tinentalne), dviju drava i dvaju svjetova. Iznjed- Sve loija cesta kao stvorena za mog »malog rila je i dvije krke ljepotice, Krku i Cetinu, a s diva« krivuda, penje se i sputa pustim Podinarjem. njenih visokih vrhova i proplanaka planinske vile Nakon svega, svjeina jesenjeg jutra, kratka su nam oduvijek slale buru da oèisti zemlju od priprema i beskrajna tiina. Na goleti podinarskoj, bolesti, grijeha i zla. nas troje nasuprot velikoj stijeni. Preko »Redaka« Objed i sunèanje na zaravni ispod kuka. upuæujemo se ravno prema samogradskom kuku. Jedem pancetu, pijem crno vino iz aluminijskog Red stijena, pa red otre trave i ljutog grmlja, red potiæa i promatram okomitu liticu Oljaka nad stijena, pa red i tako u nedogled. Iza Redaka, ni nama. Neopisiva je. Koliko je visoka ta stijena iz- s koje strane vidljiva mala travnata visoravan »Ki- brazdana vodoravnim crtama ne mogu odrediti. jevsko bojite«. Pasite je to stisnuto izmeðu dviju Moda 300 - 400 metara, moda 500, moda i udolina koje se kao neki suhi klanci sputaju od vie. Ova ljepota je samo za odabrane. Veremo se Samograda, jedna prema Krèiæu, druga prema uz kuk visok pedesetak metara. U sredini travnata zemljanom iskopu u Suhom polju. udubina, bonsai crnog bora, orao visoko na nebu Razdvajamo se. Traimo Slavica peæinu. i jato divljih golubova to leti podnojem litice. Oprezno gazim travnatim terenom i razmiljam o »eljeznim gljivama«. Prolazim ispod kote 919 m, iznad mene greda »Srnine lastve«, kukovi, gudure, izboèine, otvori i rupe. Odjednom zec. Bjei Stijena Dinare najvia je u Hrvatskoj foto: Joso Gracin prema Samogradu. Bjei od nas, od orla, od lisice, bjei od svega. Dugo gledamo za njim. Za preiv- ljavanje u ovoj divljini mora imati brze noge. pilja u gredi, idealno sklonite od kie i nevre- mena, sklonite od buke, vreve i brzog ivljenja. »Zmija u rupi!« - zaviknu Stipe. »Koja je?« - upitam. »Neka arulja« - odvrati. Na trenutak Sti- panova ruka nestane u otvoru i izvuèe najopasni- jeg stvora dinarskog bespuæa. Ovdje u »kantunu divljine« u ruci je drao ljutog samogradskog poskoka èije su se are stopile s bojom jesenjeg okolia. Zmija je uzdigla roèiæ, izbacila ona dva zlokobna zuba i stala se uvijati oko Stipanovih prsta prijeteæi mu ugrizom. »Baci je!« - viknuh. Spustio ju je lagano na sivu liticu i smireno rekao: »Ne bojim se ugriza, ne moe mi nita, znam to trebam uèiniti ako se to dogodi«. Poskok je nesta- jao u svom carstvu samogradskom, a mi smo na- stavili hrptom grede prema gore. U litici preko puta okrugli piljski otvor. Moda je to Slavica peæina. Daleko je. Iznad nas Samo- gradski kuk, istureni kameni zub izrastao podno divovske stijene Dinare. Gorostas straari na ulazu HP 02-2004.qxd 17. 01. 2004. 17:47 Page 44 44 2, 2004 Prvi mrazovi su veæ udarili po Dinari, ukrasili cale, rahle i podmukle, a prsti nam zgrèeni i izra- klekovinu injem, omekali prve plodove mukinja i njavani otrinom nazubljenih bridova.