SVEZAME, OTVORI SE! ~itanka za 9. razred devetogodi{nje osnovne {kole SVEZAME, OTVORI SE! ~itanka za 9. razred devetogodi{nje osnovne {kole Autorice i autori: Nenad Veli~kovi} Nada Gaši} (Dobri vojak Švejk) Namir Ibrahimovi} Sanja Juri} Karmen Lon~arek (wikipedia) @eljko Malinovi} Klaudija Mlaki} Vukovi} Dijana Pupi} Azra Rizvanbegovi} Amer Tikve{a Recenzentice i recenzent: Alma Balagija Radojka Had`iselimovi} Halida Kurtovi} Nusret Omerika Marica Petrovi} Superrecenzentice i superrecenzent: Ned`ad Ibrahimovi} (izdvojeno mišljenje) Edina Nizi} Ljubica [anti}. Jezi~ki savjetnik: Sr|an Arko{ Ilustracija na naslovnoj strani: Dobrosav Bob @ivkoviæ Dizajn: Asim \elilovi} DTP: Bori{a Gavrilovi} Izdava~: NIK “Sezam“ d.o.o. Jovana Bijeli}a 8 71000 Sarajevo Za izdava~a: Emir Vu~ijak Sarajevo, 2013. Ova ~itanka nije odobrena za upotrebu u {kolama prema Odluci o postupku pripremanja i odobravanja ud`benika, radnih ud`benika i drugih nastavnih sredstava za osnovne i srednje {kole Koordinacije kantonalnih ministara obrazovanja i nauke. Svezame, otvori se! ~itanka za 9. razred devetogodi{nje osnovne {kole ^itanka je podijeljena u vi{e poglav- lja, tako da tekstove u njima pove- zuju zajedni~ke teme, o kojima se na ~asu mo`e razgovarati ili pisati. Knji`evna djela uvijek su nastajala u nekoj zajednici i u nekom vremenu, i uvijek su iskazivala ~ovjekov (umjetnikov) odnos prema `ivotu. (A `ivot je u svemu, i sve je u `ivo- tu: ljubav i mr`nja, sre}a i nesre}a, pravda i nepravda... pa ~ak i smrt.) Poglavlja ~esto po~inju ilustracijama koje na prvi pogled nemaju mnogo veze ni s knji`evno{}u ni sa samom najavljenom temom. Ali, kao {to mnogi pjesnici vjeruju, sve je sa svim u vezi, i upravo je otkrivanje tih veza avantura u koju nas ~itanje knjiga poziva. Da, ba{ tako! – ljepotu i veli- ~inu svemira mo`emo otkrivati u knjigama – razmi{ljaju}i o smislu pro~itanog. Knji`evna djela uvijek su u vezi sa svijetom u kojem nastaju. Pored njih, u ~itanci, prona}i }e{ uokvirene slike i tekstove koji se trude dopuni- ti Tvoje znanje o pokrenutoj temi. Nekada su te dopune vezane za knji`evne pojmove i u njima se obja{njavaju termini koje }e{ tako lak{e razumjeti i kojima }e{ se onda ~e{}e koristiti. Krugovi u kojima je broj strane razli~itih su boja, a boje se odnose na oblasti Uvodni tekst otkriva u kakvoj su ve- kojima se ~itanka bavi. To su: zi ilustracije s temom poglavlja. On `uta – lirska narodna pjesma je ~esto provokativan, postavlja za- zelena – epsko-lirska narodna pjesma nimljiva pitanja i o~ekuje iskrene i crvena – lirsko pjesni{tvo pametne odgovore. Za pronala`enje roza – pri~a, pripovijetka takvih odgovora ne}e biti dovoljno narand`asta – roman nekoliko minuta, ne}e ni cijeli {kol- tamnoplava – drama ski ~as, ali cijela {kolska godina mo- ljubi~asta – knji`evnost i stvarnost: putopis, ljetopis, dnevnik... `da ho}e. Ako se o pitanjima bude razmi{ljalo, i razgovaralo u {kol- skom dvori{tu, na ~asu odjeljenske zajednice, u porodici, na internetu. 4 Naslovi poglavlja su ponekad ~udni, u izrekama na koje smo navikli pro- mijenjena je jedna rije~ ili samo jedno slovo. I to }e biti jedan zadatak, za razgovor u {kolskoj klupi: kako se smisao promijenio tom jedva primjet- nom promjenom, i u kakvoj je vezi takav naslov sa sadr`ajem poglavlja. U ~itanci mo`e{ pro~itati i zanimlji- ve podatke o autoricama i autorima izabranih tekstova. Oni su ponekad va`ni, jer poma`u da se djelo bolje razumije. Svijet u kojem `ivi{ je veoma, veoma star. A ljudi su govorili i kad je svijet bio veoma, veoma mlad. Koristili su jezike koji su potekli i razvili se iz je- dnog prajezika, kao grane na starom razgranatom stablu. Jezik kojim Ti govori{ pripada indoeuropskoj jezi~- noj porodici. Svaka rije~ Tvog jezika ima svoj korijen, porijeklo. Nauka o porijeklu rije~i zove se etimologija (gr~ki: étimos: pravi, istiniti + logos: rije~, govor). Jedan od ciljeva na{e ~itanke je da nau~i{ {to vi{e rije~i, da razumije{ lak{e druge {ta govore, i da Tebi bu- de lak{e izra`avati misli i osje}aje. Nekada se to mo`e grimasom ili do- dirom, ali nekada, zaista, nema dru- gog na~ina nego rije~ima, i re~enica- ma. [to su one jasnije i ljep{e, Tvoja misao }e potpunije i br`e sti}i do onoga kome se obra}a{. Ako u tek- stu ~itanke nai|e{ na novi pojam ko- ji ne razumije{, potra`i na str. 184 i dalje njegovo obja{njenje. Naravno, ~itanke nema bez knji`ev- O svakom knji`evnom djelu mogu- nih djela. U ovoj ih ima, {to cijelih }e je razgovarati. Taj razgovor mo`e (pjesama, pri~a, basni...), {to odlo- se ponekad odnositi na neke dijelo- maka (pripovijetki, romana...) oko ve koji su nam privukli pa`nju (ne- ~etrdeset! Sva se ne}e ~itati, i o svi- obi~an jezik, zanimljivi likovi, uzbud- ma se ne}e raspravljati na ~asovima. ljivi doga|aji), ali je cilj razumjeti O kojima i kada ho}e, odlu~i}e Tvoj djelo u cjelini. A razumjeti djelo u nastavnik ili Tvoja nastavnica. Ali na cjelini zna~i shvatiti za{to je napisa- njihovu odluku mo`e utjecati i Tvo- no – koju ideju o svijetu i ~ovjeku u ja `elja! tom svijetu ono ima. Pitanja nisu te{ka, ali ponegdje se, za svaki slu~aj, nude dva ili tri odgo- vora, pa je dovoljno samo izabrati pravi. 5 ^itanka9 SADR@AJ 8 Kvantov moralni zakon 9 Antun Branko [imi}, OPOMENA 10 Jean-Baptiste Poquelin Moliere, MIZANTROP 15 Me{a Selimovi}, DJE^IJE SVIRALE 21 Dervi{ Su{i}, VELIKI VEZIR I MALI SULTAN 25 Branislav Nu{i}, SPASIOCI 32 Du{ko Radovi}, MALI @IVOT 33 Isaac Bashevis Singer, GRO@\ICE I BRABONJCI 36 Miljenko Jergovi}, LJUDI OD STAKLA 40 BALADA O MORI]IMA I jo{: CERN, Versailles, Pan, Tesla i {ah, dvorska luda, Davidova zvi- jezda, Pieta, Rashomon, opti~ka iluzija... Plus, djetinjstvo rije~i: mini- star, `ena, zakon. 44 Biblioteka za radoznale prste 46 Nekom rat, nekom brat 47 Jaroslav Ha{ek, UPLETANJE DOBROG VOJNIKA [VEJKA U SVJETSKI RAT 58 Rastko Petrovi}, LJUDI GOVORE 64 Miroslav Krle`a, BITKA KOD BISTRICE LESNE 73 Paul Polansky, MOJA OMILJENA KU]A 74 Edhem Mulabdi}, [KOLA U POLJU 78 Abdulah Sidran, ZA[TO TONE VENECIJA 80 Silvije Strahimir Kranj~evi}, MOJ DOM 82 Ivan Goran Kova~i}, MRAK NA SVIJETLIM STAZAMA 93 Dragoslav Dedovi}, OVAKO MI JE GLUVONIJEMI SARAJLIJA PRSTIMA PREPRI^AO DIREKTAN PRENOS KONCERTA BE^KE FILHARMONIJE I jo{: Moderna vremena, atentat u Sarajevu, Bugsy Malone, Putopis na Facebooku, pismenost, Dru{tvo mrtvih pjesnika, Flora... Plus, dje- tinjstvo rije~i: tenk, gostioni~ar, krava. 94 Play-Books 96 Dijete je otac ~ovjekov 97 Olja Savi~evi} Ivan~evi}, KU]NA PRAVILA 101 Adisa Ba{i}, HE-HE-HELIJUM 102 Milo{ Crnjanski, ^ARNOJEVI]EVA PUTOVANJA 112 Orhan Pamuk, [KOLA, TRENUCI DOSADE I U@ITKA 121 Ivan Cankar, GRIJEH 125 Marko Ve{ovi}, DVIJE STROFE O MOJOJ K]ERKICI I jo{: ~aj, prozor, Corto Maltese, poruka u boci, Sumatra, Bart Simp- son, zombiji, praznik beskvasnog kruha... Plus, djetinjstvo rije~i: stih, prozor, otac i majka, roman. 6 126 Svi za znanje, znanje za sve 130 Rod srednji, prednji i zadnji 131 ]amil Sijari}, ^UVAR HAREMA 135 Ned`ad Ibri{imovi}, ZMAJEV PORTRET 138 Oscar Wilde, O, DA JE SAMO OBRATNO 143 Aida [e~i}, PAL^ICA 144 Radmila Lazi}, AUTOBUSKE @ENE 145 Walter Scott, U [UMI OKO ZAMKA 149 Sevdalinka, TELAL VI^E OD JUTRA DO MRAKA I jo{: trgovina ljudima, stare kule, Gilgame{, portreti, Narcis, ne~ista posla, feminizam, Bau-Bau... Plus, djetinjstvo rije~i: istina, kralj i car. 150 Mp3oezija 154 Ko je rekao eroTIka? 156 Oskar Davi~o, SIN MUTNOG LOVCA 160 Vojislav Ili}, LJUBAVNA PRI^A O DONU NUNECU I DONA KLARI 163 RAZBOLJE SE [E]ER SALIH-AGA 164 Aleksandar Sergejevi~ Pu{kin, ELEGIJA I jo{: Had, Dionis, ptice, Seviljski berberin... 166 POZERi{te vs. POZORi{te 168 Od a~enja do zna~enja 169 Vladimir Nazor, ZNA^ENJE RIJE^I 170 Tin Ujevi}, KOLAJNA 171 Ivo Andri}, A. G. MATO[ 175 Ivan Andrejevi~ Krilov, MAGARAC I SLAVUJ 176 Predrag Luci}, POSLIJE KARUZA 177 \ermano ]i}o Senjanovi}, DORIN DNEVNIK 182 Vasko Popa, LJUBAV BELUTKA 183 Mak Dizdar, ZAPIS O ZEMLJI I jo{: spomenici pjesnicima, Nobelova nagrada, satira... Plus, djetinj- stvo rije~i: groblje. 184 Da ima{ POJMOVNIK 191 Izgovor i pisanje stranih rije~i 192 Indeks imena i pojmova 194 Prava i zahvalnost 7 ^itanka9 KVANTOV MORALNI ZAKON CERN je jedan od najve}ih is- Po~etkom pro{log vijeka, otkri}em najmanje koli~ine tra`iva~kih centara u svijetu, energije, kvanta, fizi~ari su pokazali da granica izme|u smje{ten na granici [vicarske i Francuske, u blizini @eneve. mase i energije nije jasna i stroga kao {to se do tada misli- Nau~nici u njemu, koriste}i naj- lo. Cijeli dvadeseti vijek na raznim poljima nauke ljudi su savremenije instrumente, poku- po~eli postavljati pitanja o granicama: ko ih je postavio, {avaju odgovoriti na pitanja po- za{to ba{ na tom mjestu, jesu li stvarne ili izmi{ljene, mo- put: kako je nastao svemir, od raju li postojati. Za{to ima{ izlaz do devet, a ne do deset, ~ega se sastoji i po kojim priro- dnim zakonima funkcioni{e. za{to mo`e{ glasati s osamnaest, a ne sa sedamnaest go- Ukupno 20 evropskih zemalja dina, za{to je 4,4 vrlodobar, a 4,5 odli~an uspjeh? u~estvuje u radu CERN-a. Mnoge granice oko nas odre|uje nevidljiva sila koju ~es- to zovemo moral.