PROSTOR 22 [2014] 1 [47] ZNANSTVENI ÈASOPIS ZA ARHITEKTURU I URBANIZAM A SCHOLARLY JOURNAL OF ARCHITECTURE AND URBAN PLANNING SVEUÈILIŠTE POSEBNI OTISAK / SEPARAT OFFPRINT U ZAGREBU, ARHITEKTONSKI FAKULTET Znanstveni prilozi Scientific Papers UNIVERSITY OF ZAGREB, FACULTY 96-109 Dragan Damjanoviæ Neogotièka arhitektura Neo-Gothic Architecture OF ARCHITECTURE Josipa Vancaša of Josip Vancaš ISSN 1330-0652 u Bosni i Hercegovini in Bosnia and Herzegovina CODEN PORREV Pregledni znanstveni èlanak Subject Review UDK | UDC 71/72 UDK 72.035.3 J. Vancaš (497.6)”18/19” UDC 72.035.3 J. Vancaš (497.6)”18/19” 22 [2014] 1 [47] 1-158 1-6 [2014] Sl. 1. Katedrala u Sarajevu poèetkom 20. stoljeæa Fig. 1. Sarajevo Cathedral, early 20th century Znanstveni prilozi | Scientific Papers 22[2014] 1[47] PROSTOR 97 Dragan Damjanoviæ Sveuèilište u Zagrebu University of Zagreb Filozofski fakultet Faculty of Humanities and Social Sciences Odsjek za povijest umjetnosti Department of Art History HR - 10000 Zagreb, I. Luèiæa 3 HR - 10000 Zagreb, I. Luèiæa 3 [email protected] [email protected] Pregledni znanstveni èlanak Subject Review UDK 72.035.3 J. Vancaš (497.6)”18/19” UDC 72.035.3 J. Vancaš (497.6)”18/19” Tehnièke znanosti / Arhitektura i urbanizam Technical Sciences / Architecture and Urban Planning 2.01.04. - Povijest i teorija arhitekture 2.01.04. - History and Theory of Architecture i zaštita graditeljskog naslijeða and Preservation of the Built Heritage Humanistièke znanosti / Povijest umjetnosti Humanities / Art History 6.05.01. - Povijest i teorija likovnih umjetnosti, arhitekture, 6.05.01. - History and Theory of Fine Arts, Architecture, urbanizma i vizualnih komunikacija Urban Planning and Visual Communication Èlanak primljen / prihvaæen: 22. 4. 2014. / 10. 6. 2014. Article Received / Accepted: 22. 4. 2014. / 10. 6. 2014. Neogotièka arhitektura Josipa Vancaša u Bosni i Hercegovini Neo-Gothic Architecture of Josip Vancaš in Bosnia and Herzegovina historicizam Historicism neogotika Neo-Gothic Sarajevo Sarajevo Vancaš, Josip Vancaš, Josip zaštita spomenika monument protection U èlanku se obraðuje neogotièki segment opusa hrvatskog i bosanskoher- This paper analyzes the Neo-Gothic segment of Josip Vancaš’s architectural cegovaèkog arhitekta Josipa Vancaša. To su projekti nastali tijekom školovanja work. Some of his most important works are: the church tower in Eppan/Ap- u Beèu (toranj crkve u Eppanu/Appianu) te realizacije u Bosni i Hercegovini: piano (made during his academic studies in Vienna) and some built in Bosnia katedrala, rezidencija nadbiskupa i Prvostolnog kaptola Vrhbosanskog, fra- and Herzegovina: the cathedral, the archbishop’s residence, the Franciscan njevaèka crkva u Sarajevu, zatim župne crkve u Žepèu, Tuzli, Vitezu i Podmi- church in Sarajevo, the parish churches in Žepèe, Tuzla, Vitez and Podmilaèje laèju kod Jajca. near Jajce. 98 PROSTOR 1[47] 22[2014] 96-109 D. DAMJANOVIÆ Neogotièka arhitektura Josipa Vancaša u Bosni i Hercegovini Znanstveni prilozi | Scientific Papers UVOD škole proistjeèu i dva najvažnija arhitekta neogotike u Hrvatskoj - Herman Bollé i Josip INTRODUCTION Vancaš.4 U Vancaševu sluèaju, uz Schmidtov, ne smije se zaobiæi ni utjecaj drugoga, tada najvažnijega beèkog neogotièara - Heinricha Ferstela, buduæi da se on školovao kod obo- jice - najprije na Visokoj tehnièkoj školi, a potom na Akademiji likovnih umjetnosti u Beèu. Vancaševo školovanje u Beèu izuzetno je dobro dokumentirano zahvaljujuæi saèuva- nim spisima obiju spomenutih institucija. Na Politehniku se upisao 1876. godine.5 Od poz- natijih profesora koji su mu predavali ponaj- prije treba istaknuti arhitekta Karla Königa, kod kojega je slušao arhitektonske oblike, arhitektonsko crtanje, kompoziciju, perspek- tivu i antièko graditeljstvo. Kod povjesnièa- ra arhitekture Carla von Lützowa slušao je 1878.-1879. Povijest antièke arhitekture6, a 1879.-1880. Povijest arhitekture srednjega i novog vijeka.7 Meðu profesorima kojih je ko- legije pohaðao treba istaknuti i arhitekta Franza Grubera, kod kojega je uèio crtanje or- namenata i glasovitoga beèkog arhitekton- skog skulptora Rudolfa von Weyra koji ga je poduèavao modeliranju.8 Najsnažniji je utje- caj na njega ipak izvršio Ferstel, koji mu je najprije držao predavanja iz predmeta sliè- noga onome koji je slušao kod Lützowa, Po- O pus Josipa Vancaša (Sopron, 1859. - Za- vijest arhitekture srednjega vijeka9, te u za- greb, 1932.), osobito njegovi radovi u Bosni i vršnoj godini studija 1880.-1881. kolegij Arhi- Hercegovini te Hrvatskoj, povjesnièari arhi- tektonski crtež.10 tekture istražuju veæ desetljeæima.1 Usprkos tomu još je uvijek mnogo nepoznatih epizoda Drugi državni ispit položio je Vancaš meðu iz njegova života i stvaralaštva, a to je i razum- prvim studentima beèke Politehnike uopæe, u ljivo jer rijeè je o arhitektu s više od dvije srpnju 1881. upravo kod Ferstela, i to s odli- stotine realizacija, meðu koje se ubraja 70 kovanjem.11 Što je radio sljedeæih godinu crkava, 10 graðevina za razne organe vlasti, dana, odaje nam njegova biografija: praktici- 12 školskih zgrada, 6 hotela i kavana, 110 rao je u atelijerima najprije zagrebaèkog arhi- Sl. 2. Josip Vancaš palaèa i najamnih zgrada, 10 banaka itd.2, (Sopron, 22.3.1859. - Zagreb, 15.12.1932.) koje je izgradio na širokom podruèju, kako je 1 Najznaèajniji tekst svakako je doktorat Jele Božiæ Fig. 2. Josip Vancaš [Božiæ, 1989.]. Od ostalih djela treba istaknuti: Pilar, (Sopron, 22 Mar 1859 - Zagreb, 15 Dec 1932) to slikovito 1933. opisao Stjepan Szavits- 3 1930: 80-81; Makanec, 1932: 2-4; Horvat, 1933: 193-195; -Nossan „od Triglava do Ivanplanine” , dakle Krzoviæ, 1987.; Božiæ, 1988: 379-390; Kurto, 1998: 369- na podruèju koje obuhvaæaju današnja Bosna 385 (iscrpan popis radova s bibliografijom); Donia, 2006: i Hercegovina, Hrvatska i Slovenija. U dva æe 92-94; Juriæ, 2007: 516-523; Damjanoviæ, 2011: 26-31. se èlanka nastojati obraditi neogotièki dio 2 S., 1929: 1-3. Slièno, iako ne potpuno identièno i u: opusa ovoga arhitekta, zanimljiv s obzirom Horvat, 1933: 193-195; Božiæ, 1988: 379; Božiæ, 1989: 33. na velièinu i kvalitetu realiziranih graðevina, 3 Szavits-Nossan, 1933: 30 koji je dosad bio nesistematiziran, a dijelom i 4 Sisa, 2002: 170-187 nepoznat. U ovome tekstu bit æe više rijeèi o 5 TUWU, Post Nr. 1270., Matrikel Nr. 193/1876. Haupt- njegovim neogotièkim radovima nastalim -Katalog der ordentlichen und ausserordentlichen, sowie tijekom školovanja i na podruèju Bosne i Her- der Hörer der Bodencultur im Studienjahre 1876./1877., M-Z cegovine. 6 TUWU, Haupt-Katalog der ordentlichen und ausseror- dentlichen, sowie der Hörer der Bodencultur im Studien- ŠKOLOVANJE JOSIPA VANCAŠA jahre 1878./1879., N-Z I BUÐENJE INTERESA ZA GOTIKU 7 TUWU, Haupt-Katalog der ordentlichen und ausseror- dentlichen, sowie der Hörer der Bodencultur im Studien- JOSIP VANCAŠ’S EDUCATION AND HIS jahre 1879./1880., Mio bis Z GROWING INTEREST IN GOTHIC 8 TUWU, Haupt-Katalog der ordentlichen und ausseror- dentlichen, sowie der Hörer der Bodencultur im Studien- jahre 1879./1880., Mio bis Z Povijest neogotike krajem 19. stoljeæa u sred- 9 TUWU, Haupt-Katalog der ordentlichen und ausseror- njoj Europi obilježena je snažnim utjecajem dentlichen, sowie der Hörer der Bodencultur im Studien- beèkog arhitekta Friedricha Schmidta, iz èije jahre 1879./1880., Mio bis Z Znanstveni prilozi | Scientific Papers Neogotièka arhitektura Josipa Vancaša u Bosni i Hercegovini D. DAMJANOVIÆ 96-109 22[2014] 1[47] PROSTOR 99 tekta Janka (vjerojatno Nikole) Grahora, a noga gotièkog prozora na èetvrtom katu tor- potom u glasovitomu beèkom atelijeru Fell- nja u triforu s mrežištem. Na vrhu je, meðu- ner i Helmer.12 Obrazovanje zatim nastavlja tim, projektirao podizanje dodatnoga neogo- kod Friedricha Schmidta na Akademiji. Okol- tièkog kata i reprezentativne zidane kape nost da je pod Ferstelovim mentorstvom iz- umjesto postojeæeg renesansno-baroknoga radio projekt za gotièku katedralu13 i odabir završnog kata i lukovice. Kapa zatvorenog Schmidta za profesora, pokazuju njegov izra- tipa, rašèlanjena rakovicama, vrlo je slièna zit interes za gotiku u ranim fazama karijere. onima kakve je Schmidt projektirao za tor- Upisuje se u listopadu 1882., a studira samo njeve zagrebaèke katedrale18 i za župnu crkvu tri semestra: u zimskom i ljetnom semestru u Steyru u Gornjoj Austriji. Projekt je pred- 1882.-1883. te u zimskom semestru 1883.- viðao i podizanje novoga neogotièkog pred- 1884. Ispisnicu mu potpisuje Schmidt 3. ožuj- vorja pred glavnim portalom crkve, no èini se ka 1884. u trenutku kada je veæ angažiran na da njegovo rješenje nije Vancašev rad, veæ gradnji sarajevske katedrale.14 djelo njegova kolege sa studija Carla Wein- brennera.19 O školovanju na Akademiji svjedoèi nekoliko crteža sa studijskih putovanja objavljenih u Vancašev se projekt za Eppan/Appiano treba èasopisu „Wiener Bauhütte”15 i jedna studija promatrati u kontekstu Turmvollendunga, baldahina-piramide tornja katedrale u Kölnu, dovršavanja tornjeva srednjovjekovnih crka- koju je 1882., dakle neposredno nakon upisi- va na podruèju srednje Europe u 19. stoljeæu, vanja Akademije, izradio zajedno s Martinom kada su se barokne lukovice i slièni skromni Pilarom, još jednim hrvatskim uèenikom Frie- završetci tornjeva zamjenjivali stilski priklad- dricha Schmidta, koji se u to vrijeme školovao nijim neogotièkim kapama. S obzirom na na Akademiji (Sl. 4.).16 I ovaj je crtež svjedo- doba nastanka, vrlo je vjerojatno upravo ovaj èanstvo njegova interesa za gotiku, kao i dio projekt uvjerio Schmidta u Vancašev talent arhitektonskih