ZADARSKA SMOTRA GODIŠTE LXIV, BROJ 4, 2015. ČASOPIS ZA KULTURU, ZNANOST I UMJETNOST ZADAR, 2015. Nakladnik: Ogranak Matice hrvatske u Zadru – Za nakladnika: Božidar Šimunić – Glavni i odgovorni urednik: Josip Lisac – Uredništvo: Josip Lisac (Zadar), Ante Uglešić (Zadar), Adnan Čirgić (Podgorica), Zvjezdan Strika (Augsburg) – Tajnik uredništva: Anica Serdarević – Lek- tor: Josip Galić – Grafičko oblikovanje:Ljubica Marčetić Marinović – Slog: Meri Lozić – Tisak: Denona Zagreb – Tiskano u 600 primjeraka. Zadarska smotra izlazi tromjesečno – Nakladnik: Ogranak Matice hrvatske u Zadru – Glavni i odgo vor ni urednik: Josip Lisac – Uredništvo i uprava: Don Ive Prodana 1, 23000 Zadar, telefon: 023 211 891, e-mail: [email protected]. hr – Mrežna stranica: www.ogranakmaticehrvatskeuzadru.hr – Cijena pojedinom primjerku: 50 kn, dvobroju: 70 kn, godi š nja pret pla ta: 150 kn, godišnja pretplata za inozemstvo: 50 eura – Pretplatu i narudžbe upućivati u korist ži rora ču na Ogranka Matice hrvatske u Zadru, IBAN HR8224070001100044634 (s naznakom: za Zadarsku smotru). ZADARSKA SADRŽAJ STUDIJE, RASPRAVE, ESEJI Ante Bralić 7 Zadar od Londona do Rapalla (1915. – 1920.) Edo Pivčević 22 Putovanje Sir Richarda Guylforda hrvatskom obalom 1506. g. Zvjezdan Strika 32 Prilozi za biografiju zadarskoga nadbiskupa Viktora Ragazzonija (1604. –1615.) povodom njegove 400. godišnjice smrti Ivan Pederin 43 Prijepori oko Smojina “Malog mista” Šime Ljubičić 48 Tamburica u Dalmaciji od 1892. godine do Prvoga svjetskog rata Srećko Lorger 55 Dok mi je abe, ne bojim se age Pavuša Vežić 71 Ksenija Radulić (1933. – 1975.) – 40 godina poslije Mladen Dorkin 74 O poeziji Tomislava Meštrića (Ogled uz zbirku Malo misto srca moga) BAŠTINA Ivan Šiško Gundulić 79 Filomena. Uvod i transkripcija: Josip Lisac PROZA Ivan Tadić 121 Mjesto za dvoje POEZIJA Rafaela Božić 125 Pjesme Vlatko Majić 130 Kroz godišnja doba Ivan Klarić 133 Martina Petranović 192 Pjesme Knjiga koju želite imati u kućnoj biblioteci. Dunja Kalilić 142 Slobodan Prosperov Novak, Knjiga o Pjesme teatru Željko Bajza 148 Rafaela Božić 195 Pjesme Hamletova istina Kazalište lutaka Zadar, Hamletova PRIJEVOD istina Robert Browning (1812. – 1889.) 159 Mirko Tomasović 196 Devet pjesama. Preveo i bilješkom Lekcionar izvarsiti. popratio Mate Maras Vladimir Bubrin & Vinko Grubišić, The Glory and Fame / Dike ter IN MEMORIAM hvaljen'ja Inga Vilogorac Brčić 175 Sanja Knežević 199 In memoriam Petar Selem Samoodreknuće – ideal koji spašava. (1936. – 2015.) Zvjezdana Rados, Proza Vladimira Nazora Josip Lisac 178 Krunoslav Pranjić (1931. – 2015.). Josip Galić 204 U sjećanje Dokoličarska proza. Josip Bratulić, Priče o lijepim stvarima Abdulah Seferović 180 “Ja odoh, fotografije ostaju...”. Marija ili Blagdan skromnih darova Braut (1929. – 2015.). In memoriam Josip Galić 207 O liku i djelu Ljudevita Jonkea. Frane Bilić 182 Ljudevit Jonke, Šibenski memento. A. Dediću Rasprave i članci Josip Galić 212 OSVRTI I PRIKAZI Prvi dio trilogije. Branimir Belaj – Goran Tanacković Fabijan Lovrić 185 Faletar, Luko Paljetak – U raskoši riječi i Kognitivna gramatika forme. hrvatskoga jezika. Knjiga prva. Imenska sintagma i sintaksa padeža Luko Paljetak, Tisuću šiba preko usta (pjesme) Josip Galić 217 Rezultat dugogodišnjega rada. Marina Čapalija 188 Martin Jakšić, U pjesničkome kolu. Rječnik govorā slavonskih, baranjskih i srijemskih Ivica Šušić, Versi hrvatski Josip Galić 221 Ivo Kalinski 190 Vrijedilo je čekati. Erotikon Zlate Bujan-Kovačević i Milan Mihaljević, Grge Marijanovića. Slavenska Zlata Bujan-Kovačević i Grga poredbena gramatika, 2. dio: Morfologija, Prozodija, Slavenska Marijanović, Erotikon pradomovina Samir Bajrić 225 Jedna od vodećih teorija jezika. Vjekoslav Ćosić, (Psiho)sistematika jezika Gustavea Guillaumea Ante Periša 227 Iznimna važnost. John L. Austin, Kako djelovati riječima (How to do things with words) Sanja Baričević 233 Hrvatski jezikoslovac Adolf Bratoljub Klaić. Rasprave: Časopis Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje, knjiga 40, svezak 2, str. 233–593, Zagreb, 2014. Josip Lisac 238 Čakavska akcentuacija. Keith Langston, Čakavska prozodija. Naglasni sustavi čakavskih govora Josip Lisac 241 Vrijedan izbor iz opusa Krune Krstića. Kruno Krstić, Studije, rasprave i članci Ozren Kosanović 242 Prvo glasilo Hrvata Istre i kvarnerskih otoka. Maja Polić i Petar Strčić, Kalendar Istran 1869. i 1870. godine. Ivan Paštar 244 Suverenost u okviru federalizma EU-a. Mate Kovačević, Sudbina hercegbosanskih Hrvata Goran Galić 250 Vrijedan priručnik. Dragan Damjanović, Zagreb – Arhitektonski atlas Tomislav Marijan Bilosnić 252 Fotografski ciklus “Postojanost vjere”. Ante Jaša, “Postojanost vjere” zadarska smotra 4, 2015. Ante Bralić Zadar od Londona do Rapalla (1915. – 1920.) studije, rasprave, eseji Zadar je tijekom povijesti bio dalmatinsko središte, što se može, uz neke diskontinuitete, pratiti od početka 9. stoljeća i osnivanja bizantske teme Dalmacije sve do 1918. godine i sloma Austro-Ugarske Monarhije. Odgovor na pitanje zašto je Zadar u 20. stoljeću izgubio dalmatinski primat nalazi se u vremenskom razdoblju omeđenom dvama ugovorima: Lon- donskim iz 1915. i Rapalskim iz 1920. godine. Uoči Prvoga svjetskog rata Zadar je bio glavni grad austrijske pokrajine Kraljevine Dal- macije, koja je imala oko 650 tisuća stanovnika. Sam grad imao je prema popisu pučanstva iz 1910. g. nešto preko 13 tisuća stanovnika. U gradu se nalazilo sjedište autonomnih orga- na vlasti kao što su Zemaljski sabor Kraljevine Dalmacije i njegov izvršni organ – Zemalj- ski odbor. Važnija je činjenica da je grad bio sjedište austrijskih organa vlasti za Dalmaciju kao što su Namjesništvo, Pokrajinsko školsko vijeće, Pokrajinsko financijsko ravnateljstvo, Pokrajinsko zapovjedništvo žandarmerije itd., kao i nižih organa vlasti: Kotarskoga pogla- varstva i Kotarskoga školskog vijeća. Djelovalo je više financijskih institucija: Zemaljski ze- mljišno-veresijski zavod, ispostava središnje Austro-Ugarske banke te više privatnih banaka. U crkvenome pogledu Zadar je bio metropolitansko središte za Dalmaciju i jedini je imao nadbiskupski status. I za pravoslavne vjernike Zadar je bio eparhijsko središte u kojem je sto- lovao “dalmatinsko-istrijski” episkop. U gradu su djelovale jedine dalmatinske visokoškolske ustanove: Katolička i Pravoslavna bogoslovija. Zadar nikada nije bio industrijsko središte. Dapače, u predratnom razdoblju primat u “novim” industrijama imali su Split i Šibenik. Je- dina relevantna industrijska grana bila je proizvodnja maraskina, gdje su se natjecala četiri najveća proizvođača: Luxardo, Salghetti-Drioli, Vlahov i Pivac. Zadar je bio dominantno či- novnički grad, u kojem su oni (državni, pokrajinski, lokalni činovnici, umirovljeni činovnici, srednjoškolski i sveučilišni profesori) i njihovi članovi obitelji činili blizu 40% ukupnoga broja građana. Brojno educirano činovništvo činilo je osnovicu većine društvenih organizacija u športu, kulturi i dobrotvornim ustanovama. U gradu su djelovale relativno brojne školske ustanove na hrvatskom, talijanskom i njemačkom jeziku u čitavoj obrazovnoj vertikali od dječjih vrtića (dva talijanska, dva hrvatska i jedan srpski), pučkih škola (šest hrvatskih, četiri 7 ZADARSKA SMOTRA 4 2015. talijanske i dvije njemačke), građanskih djevojačkih škola (jedna talijanska, jedna dvojezična – hrvatska i talijanska – i jedna srpska), srednjih škola (dvije gimnazije na talijanskom jeziku, jedna gimnazija na hrvatskom jeziku i jedna preparandija na hrvatskom jeziku). Tablica br. 1 – Nacionalna struktura Kraljevine Dalmacije 1880. 1890. 1900. 1910. Nacionalnost Broj % Broj % Broj % Broj % Hrvati 369 531 77,62 423 536 80,30 481 499 81,09 520 073 80,56 Srbi 78 852 16,56 87 160 16,53 96 466 16,25 106 308 16,46 Talijani 27 305 5,73 16 000 3,03 15 279 2,57 18 028 2,79 Ostali 414 0,09 730 0,14 540 0,09 1 257 0,19 Ukupno 476 102 100 527 426 100 593 784 100 645 666 100 Tablica upućuje na tendenciju rasta udjela hrvatskoga stanovništva do 1900. g. kada do- lazi do stagnacije njegova udjela, što je povezano s rastom broja ostalih, ali još više s prestan- kom opadanja udjela dalmatinskih Talijana, što je osobito vidljivo na području Zadra. Udio je Srba konstantan uz jedva vidljiv pad udjela u ukupnom stanovništvu. Prema zemljopi- snom rasteru, Srbi čine većinu u zaleđu sjeverne Dalmacije te u Boki kotorskoj. Hrvati imaju veliku većinu u otočnom i priobalnom dijelu Dalmacije te u najvećem dijelu zaleđa srednje i južne Dalmacije. Tablica br. 2 – Nacionalna struktura zadarske općine Nacionalnost Broj Postotak pripadnika Hrvati 21 516 59,9 Talijani (talijanskih 11 552 32,1 govornika) Srbi 2135 5,9 Ostali 704 2,1 Nacionalna struktura zadarske općine odudara od ostatka Dalmacije. Više od polovice dalmatinskih Talijana smješteno je na području zadarske općine, gdje od njih 11 500 čak 9 300 živi u užem gradskom području (Poluotok, Jazine, Voštarnica i Brodarica). Ako znamo da grad broji oko 13 200 stanovnika, onda bi talijanski govornici činili oko 70% stanovništva. Prema hrvatskim izvorima, u samome gradu živi između 1500 i 2000 “svjesnih” Hrvata, tako da hrvatski udio u gradu čini jedva 15% stanovništva. Ipak, na razini općine Hrvati čine jasnu većinu. Postavlja se pitanje kako je bilo moguće da hrvatska zajednica koja ima apsolutnu većinu za čitavo vrijeme austrijske uprave nije uspjela osvojiti vlast u zadarskoj općini. Od- 8 studije, raspraVE, eseji govor se krije prvenstveno u austrijskom izbornom zakonu. Naime, izbori u austrijskome dijelu Monarhije odvijali su se prema kurijalnom izbornom modelu. Prema njemu, za op- ćinske izbore