Rijeka je kroz povijest bila lučki i industrijski emporij te se razvijala kao mjesto dodira različitih jezika, tradicija i kultura. Ispreplitanjem mediteranske i srednjoeuropske tradicije, u TRAGOVI Rijeci je došlo do zanimljivoga civilizacijskog međudjelovanja hrvatskoga, talijanskoga, mađarskoga i njemačkoga kulturnog kruga, što će ostaviti značajnoga traga i u europskim razmje­ GRAĐANSKE rima. Tradicija višejezičnosti ogleda se ne samo u uporabi spomenutih jezika nego i u periodici, tiskarstvu, prevodilaštvu i književnosti općenito. Stoga je nužno pokrenuti sustavno TRADICIJE proučavanje i širu popularizaciju te osebujne riječke inte­ lektualne baštine što će pridonijeti razvijanju senzibilnosti za vrijednosti, povećanju znanja i opće kulture, jačanju svijesti o kulturnom identitetu i njegovu značaju u promicanju zajed­ ničkih nacionalnih i europskih vrijednosti. Tradicija je poluga koja može pokrenuti razvoj u pozitivnom smislu te omogućiti da se riječki povijesni identitet spoznaje u međunarodnom kontekstu. Irvin Lukežić TRAGOVI GRAĐANSKE TRADICIJE GRAĐANSKE TRAGOVI ZBORNIK RADOVA S KOLOKVIJA RIJEČKA GRAĐANSKA KULTURA 19. STOLJEĆA ZBORNIK RADOVA TRAGOVI GRAĐANSKE TRADICIJE ZBORNIK RADOVA S KOLOKVIJA RIJEČKA GRAĐANSKA KULTURA 19. STOLJEĆA Izdavač Sveučilište u Rijeci, Filozofski fakultet, Odsjek za kroatistiku Za izdavača Ines Srdoč-Konestra Urednici Irvin Lukežić, Sanja Zubčić Tajnica uredništva Sandra Jukić Recenzentice Mirjana Crnić Novosel, Andrea Roknić Bežanić Lektura Sanja Holjevac, Sandra Jukić, Sanja Zubčić UDK članaka Aleksandra Moslavac, Filozofski fakultet u Rijeci Grafička obrada Tempora Rijeka Tisak Tiskara Zelina d.d., Sveti Ivan Zelina Naklada 250 primjeraka TRAGOVI GRAĐANSKE TRADICIJE ZBORNIK RADOVA S KOLOKVIJA RIJEČKA GRAĐANSKA KULTURA 19. STOLJEĆA SVEUČILIŠTE U RIJECI FILOZOFSKI FAKULTET Rijeka, 2020. Tisak ovoga Zbornika omogućili su: Sveučilište u Rijeci kroz UNIRI projekte Hrvatski kulturni krug Rijeke 19. stoljeća, voditelja I. Lukežića, i “Liber Fluminensis” – prilozi za proučavanje hrvatskoga jezika u djelima riječkih tiskara do 20. stoljeća, voditeljice S. Zubčić Grad Rijeka Filozofski fakultet u Rijeci i Odsjek za kroatistiku Filozofskoga fakulteta u Rijeci. ISBN 978-953-361-015-3 (e-izdanje) KAZALO UVODNIK ............................................................................................................... 7 I. RIJEČKA GRAĐANSKA KULTURA Irvin Lukežić ŠTO JE TO RIJEČKA GRAĐANSKA KULTURA? ............................ 11 PUTOPISNA SVJEDOČANSTVA O RIJECI U DEVETNAESTOME STOLJEĆU (izabrao Irvin Lukežić) ............................................................................. 21 II. RADOVI Ervin Dubrović ADAMIĆ KAO KULTURNI POSLENIK ............................................. 67 Sanja Holjevac TISKARSKA DJELATNOST OBITELJI KARLETZKY U RIJECI .................................................................................................... 79 Srećko Jelušić GRAĐANSKA KULTURA I TISKARSTVO RIJEKE U 19. STOLJEĆU .................................................................................... 101 Silvana Vranić RIJEČKI GOVOR U STROHALOVIM ZAPISIMA HRVATSKE RIJEČKE USMENE KNJIŽEVNOSTI 19. STOLJEĆA ........................................................................................ 125 Ivona Smolčić JURAJ MATIJA ŠPORER – ISTAKNUTI PREDSTAVNIK HRVATSKOGA GRAĐANSKOG DRUŠTVA ................................... 139 Tea Perinčić REVOLUCIONARNA 1848. U RIJECI ............................................... 155 Iva Lukežić, Sanja Zubčić ČAKAVSKI TEKSTOVI RIJEČKOGA POSTANJA NASTALI U 19. STOLJEĆU ................................................................. 165 Diana Stolac FILOLOŠKA STRUJANJA U RIJECI U 19. STOLJEĆU .................. 203 5 TRAGOVI GRAĐANSKE TRADICIJE Zbornik radova s kolokvija Riječka građanska kultura 19. stoljeća Milorad Stojević RIJEČKA HRVATSKA POKUŠENJA, ILI SLUČAJNO RIJEČKO KNJIŽENSTVO U CIJELOM XIX. STOLJEĆU .............. 219 Boris Petković IZ POVIJESTI RIJEČKE (SUŠAČKE) HRVATSKE GIMNAZIJE I O NJEZINU UTJECAJU NA GRAĐANSKU KULTURU RIJEKE U 19. STOLJEĆU ................................................ 223 Tea Dimnjašević NARODNA ČITAONICA RIEČKA .................................................... 235 Corinna Gerbaz Giuliano POGLEDI NA RIJEKU U TALIJANSKOJ DIJALEKTALNOJ KNJIŽEVNOSTI S KRAJA 19. STOLJEĆA ....................................... 247 Nina Spicijarić Paškvan MAĐARSKI KULTURNI KRUG U RIJECI U 19. STOLJEĆU ...... 257 Petra Žagar-Šoštarić, Irvin Lukežić TRAGOVIMA KULTURE NJEMAČKOG GOVORNOG PODRUČJA U RIJECI ........................................................................... 277 Rina Brumini ŽIDOVI U RIJECI .................................................................................. 299 Barbara Riman SLOVENCI U RIJECI U 19. STOLJEĆU ............................................ 313 Ana Alebić-Juretić KLUB ZA PRIRODNE ZNANOSTI (I NE SAMO NJIH) U RIJECI .................................................................................................. 325 Daina Glavočić GRAĐANSKA LIKOVNA KULTURA RIJEKE U 19. STOLJEĆU .................................................................................... 339 III. PORTRETI U PREDSOBLJU Ante Simonić OBITELJSKE TRADICIJE I SJEĆANJA ............................................. 359 6 TRAGOVI GRAĐANSKE TRADICIJE Zbornik radova s kolokvija Riječka građanska kultura 19. stoljeća UVODNIK U Rijeci je početkom ožujka 2020. održan Znanstveno-stručni kolokvij Tragovi građanske tradicije: riječka građanska kultura 19. stoljeća koji je okupio dvadesetak izlagača, sve redom osoba iz kulturnoga i akademskoga miljea kojima je Rijeka područje interesa. Iako je ideja o Kolokviju nastala nakon zaklju čenja programa u okviru projekta Rijeka 2020. Europska prijestolnica kulture, njegovo se održavanje posve uklopilo u nj, predstavljajući Rijeku kakvom jest – multikulturnom, višejezičnom, progresivnom i otvorenom sredinom, koja je i u 19. stoljeću pokazivala jednake atribute. Često ni sami nemamo dovoljna uvida u prošlost Rijeke, u temelje koji su oblikovali ove ljude i prostore, a ideja okupljanja oko teme građanske kulture Rijeke u 19. stoljeću pokazala se vrlo produktivnom i poticajnom. Zanimljivost Kolokvija, kao i Zbornika radova koji je pred nama, upravo je brojnost i razno- likost radova i područja izrazito relevantnih za kulturnu povijest Rijeke. Svaki je od autora prezentirao samo djelić teme koju inače proučava, što upućuje na činjenicu da posljednjih 30-ak godina možemo uočiti kontinuiran porast istraživanja kojima je Rijeka u središtu interesa. Inicijativa za održavanje Kolokvija potekla je od prof. dr. sc. Irvina Luke- žića s Odsjeka za kroatistiku Filozofskoga fakulteta u Rijeci, autora brojnih knjiga i članaka koji tematiziraju kulturnu povijest ovoga područja. U pripremu se uključila i prof. dr. sc. Sanja Zubčić s istoga Odsjeka te su zajedničkim snagama realizirali Kolokvij i uredili ovaj Zbornik. Posebno valja podcrtati da su kolege voditelji projekata dobivenih u okviru Natječaja UNIRI PROJEKTI za dodjelu sredstava potpore znanstvenim istraživanjima na Sveučilištu u Rijeci, i to Hrvatski kulturni krug Rijeke 19. stoljeća (I. Lukežić) i “Liber Fluminensis” – prilozi za proučavanje hrvatskoga jezika u djelima riječkih tiskara do 20. stoljeća (S. Zubčić). Zahvaljujem sudionicima Kolokvija i autorima na njihovim prilozima, urednicima, recenzentima i lektorima na uloženu trudu te Gradu Rijeci na svesrdnoj i kontinuiranoj podršci. Podarili su nam Zbornik koji otvara brojne teme i daje brojne odgovore, ali ponajprije pobuđuje znatiželju upoznavanja riječkoga 19. stoljeća. Svima velika hvala, a čitateljima želim radost čitanja! Ines Srdoč-Konestra, dekanica Filozofskoga fakulteta u Rijeci 7 I. Riječka građanska kultura IRVIN LUKEŽIĆ Sveučilište u Rijeci, Filozofski fakultet TRAGOVI ŠTO JE TO RIJEČKA GRAĐANSKE GRAĐANSKA KULTURA? TRADICIJE izlaganje na skupu UDK: 930.85-054.5(497.5Rijeka)“18“ ZBORNIK RADOVA s kolokvija Pitanje koje želimo postaviti jest što je to riječka Riječka građanska kultura, i to kroz sasvim posebnu prizmu građanska jedne vrlo zanimljive i dinamične epohe, epohe kultura burnoga devetnaestoga stoljeća koje predstavlja 19. stoljeća temelje modernoga doba. Do sada se, koliko nam je poznato, o tome kao posebnom kompleksnom kul- tur no­­povijesnom problemu nije posebno pisalo niti se o tome temeljitije raspravljalo premda je ova epoha bila ključna za cjelokupnu noviju riječku povijest. U slučaju se Rijeke uvijek mnogo toga nepravedno prešućivalo, stavljalo i u drugi plan, kao nebitno i nevažno, a premalo se upućivalo na auten- tične ljudske vrijednosti i potencijale, a upravo su oni zapravo dio te autentične građanske tradicije koju Rijeka posjeduje oduvijek, kao uostalom i svaki pravi grad koji je svjestan sebe i svoga vlastitoga kulturnoga identiteta. Problem je samo u tome da se taj identitet valorizira onako kako zaslužuje, u svjetlu njegove multikulturalnosti i otvorenosti što je jedini ispravan način da se on pokuša objektivno sagledati u širem kontekstu vremena i prostora unutar kojega se oblikovao. Sudbina se čudno poigrala s Rijekom i njenim stanovnicima koji su nekako ostali kolektivno zabo- 11 TRAGOVI GRAĐANSKE TRADICIJE Zbornik radova s kolokvija Riječka građanska kultura 19. stoljeća ravljeni i zanemareni na vjetrometinama povijesti, nekako prepušteni sami sebi, samo sebi dovoljni, zatvoreni u sebe, „soli contro i tutti”, prisutni, a opet nekako čudno odsutni, snažni a opet tako slabi. Nevidljivi, nevjerojatno nečujni, gotovo neprimjetni. Biti tu, ovdje i sada, a opet ne