Slika i antislika Julije Knifer i problem reprezentacije Uredio Krešimir Purgar knifer-cvs.indd 1 14.06.2017 11:18:22 Biblioteka Vizualna teorija Recenzenti dr. sc. Blaženka Perica dr. sc. Andrej Mirčev knifer-cvs.indd 2 14.06.2017 11:18:38 Slika i antislika Julije Knifer i problem reprezentacije Uredio Krešimir Purgar Zagreb, 2017. knifer-cvs.indd 3 14.06.2017 11:18:38 ISBN 978–953–55420–3–2 CIP zapis dostupan u računalnom katalogu Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu pod brojem 000966475 knifer-cvs.indd 4 14.06.2017 11:18:38 Sadržaj Zahvale 7 Krešimir Purgar: Uvod — Julije Knifer između teorije modernizma, filozofije i vizualnih studija 9 Prolog Ljerka Mifka: Prostorna odre|enost meandra Julija Knifera 29 Udo Kittelmann: Uvodna razmatranja o umjetnosti Julija Knifera 39 Žarko Radaković, Adelheid Hoffmann, Hans–Jürgen Slusallek: O Juliju Kniferu, slikama i erosu crteža grafitom — razgovor 45 Prvi dio Kontekst slike Nadja Gnamuš: Modernistička etika slike Kniferova umjetnost između vizualne činjenice i životnog stava 55 Nikola Dedić: Posljednje slike Julije Knifer i modernističke teorije slikarstva 75 Silva Kalčić: Radikalnost i temporalnost Julije Knifer, autoportreti i umjetničke paradigme 20. stoljeća 101 Feđa Gavrilović: Od kompozicije do meandra O Kniferovu »imenu slike« u kontekstu teorije Wilhelma Worringera 127 Drugi dio Filozofija slike Katarina Rukavina: Antislika kao koncept Julije Knifer i samoukinuće umjetnosti u filozofiji 145 Žarko Paić: Ponavljanje kao razlika O filozofijskim temeljima Kniferove piktoralne redukcije 167 Aleksandar Mijatović: Figuralnost bez f/Figure O apstrakciji u Kniferovim meandrima i Deleuzeovoj estetici 189 knifer-cvs.indd 5 14.06.2017 11:18:38 6 Slika i antislika — Julije Knifer i problem reprezentacije Sonja Briski Uzelac: Slojevi subjekta Julije Knifer i strategija palimpsesta 209 Dario Vuger: Ekspozicija i antislika Od dekonstrukcije znaka do ontologije vizualnog 223 Treći dio Intermedijalnost slike Marijan Krivak: Antislika i antifilm Julije Knifer i Mihovil Pansini o slobodi u umjetnosti 245 Irena Paulus: Knifer i glazba Od Stravinskog do minimalizma 265 Dubravka Ðurić: Između vizualnih umjetnosti i poezije Poetika Kniferovih »Zapisa« 293 Četvrti dio Interpretacije slike Mirela Ramljak Purgar: Kniferova apstrakcija geste Preživljavanje, ili kako je meandar sakrio ritual ruke 307 Mirjana Klepić: Autentičnost, (re)produkcija, ritual Kniferov Meandar kao forma egzistencije: psihoanalitički pristup 325 Ines Lukin: Intimnost, repetitivnost, zavođenje Čitanje Knifera u perspektivi Sennetta i Baudrillarda 341 Peti dio Teorija slike Nataša Lah: Očevidni identitet slike Supremacija i morfé kod Julija Knifera 359 Krešimir Purgar: Dvanaest teza o apsolutnoj slici Slikarstvo Julija Knifera kao alegorija teorije 379 Epilog Suzana Marjanić: Post scriptum(i) Art–refleksije Kniferova meandra 405 Literatura 419 Bilješke o autorima 429 Kazalo imena 435 knifer-cvs.indd 6 14.06.2017 11:18:38 Zahvale Znanstveno istraživanje Slika i antislika — Julije Knifer i problem re- prezentacije bilo je moguće realizirati samo zahvaljujući znanstvenici- ma i istraživačima koji su u njemu prepoznali profesionalne i široko motivirane intelektualne izazove, pronalazeći vlastiti put u najvećim dijelom neistraženom području. Impresioniran sam ozbiljnošću kojom su se moji kolege posvetili otkrivanju kompleksnog i hermetičnog opusa Julija Knifera, te ener- gijom koju su uložili u ovaj projekt. Na tome im najiskrenije zahva- ljujem. U tehničkom dijelu realizacije projekta zahvaljujem se Žarku Radakoviću na dopuštenju da objavimo njegov razgovor o Juliju Kni- feru s njemačkim galeristima Adelheid Hoffmann i Hans–Jürgenom Slusallekom, te članak Ude Kittelmanna iz Radaković eve široko kon- cipirane publikacije posvećene Kniferu, objavljene u Stuttgartu 1990. Zahvaljujem se redakciji časopisa Život umjetnosti na dopuštenju da objavimo iznimno važan tekst Ljerke Mifke iz 1969. godine, a koji ovdje predstavljenom istraživanju daje posve novu povijesno–umjet- ničku dimenziju. Zahvaljujem se Hrvatskoj radioteleviziji što nam je omogućila da reproduciramo dijelove iz filma Julije Knifer — portreti umjetnika, autorice Gordane Brzović i scenaristice Branke Stipančić. Posebnu zahvalu dugujem Radmili Ivi Janković čiji je kustoski an- gažman na retrospektivnoj izložbi Julija Knifera održanoj u Muzeju suvremene umjetnosti u Zagrebu 2014. izravno potaknuo ovo istra- živanje. Kolegici Janković zahvaljujem se i na tome što je koordini- rala često zamorne procedure pribavljanja odgovarajućega slikovnog materijala. Tih reprodukcija u ovoj knjizi sigurno ne bi bilo da nije bilo i susretljivosti ravnateljice Muzeja suvremene umjetnosti, Snje- žane Pintarić, kojoj na tome također zahvaljujem. Za reprodukcije su zaslužni i fotografi Žarko Vijatović i Boris Cvjetanović kojima također zahvaljujem. Naposljetku, veliku zahvalu dugujem i Ani Knifer koja je na mnoge načine bila prisutna u različitim fazama ovog projekta. K. P. knifer-cvs.indd 7 14.06.2017 11:18:38 Julije Knifer, MZ 01, akril na platnu, 1970. knifer-cvs.indd 8 14.06.2017 11:18:38 Uvod Julije Knifer između teorije modernizma, filozofije i vizualnih studija Krešimir Purgar Dana osmog i devetog prosinca 2015. u Zagrebu je održan znanstveni skup o Juliju Kniferu čime je službeno započelo prvo sustavno i insti- tucionalno utemeljeno istraživanje o jednom od najznačajnijih hrvat- skih suvremenih umjetnika. Istraživanje je osmišljeno i provedeno u okviru znanstvene djelatnosti Centra za vizualne studije iz Zagreba i povodom desete obljetnice aktivnog rada Centra. Izlaskom ove knjige u svibnju 2017., istraživanje je službeno završilo ali osobno duboko vjerujem da je ovime tek potaknut jedan uzbudljiv intelektualni izazov koji će rado prihvatiti mnogi budući znanstvenici — filozofi, teoretiča- ri umjetnosti i književnosti, izvedbenih i vizualnih studija, kulturolozi i filolozi. Kada sam prvi puta razgovarao s Kniferom, na samom početku de- vedesetih godina, on je na mene ostavio dojam prije svega zbog svojih ljudskih osobina i zbog jednostavnog načina kojim se ophodio s tada tek diplomiranim studentom povijesti umjetnosti. Kada danas ponovo čitam transkript tog razgovora, koji je najprije objavljen u tada najzna- čajnijem europskom časopisu za suvremenu umjetnost Flash Art, čini mi se zapanjujućim da bi mnoga onda postavljena pitanja mogla biti postavljena i danas, a da bi odgovori na njih danas bili i jesu — sasvim drugačiji. Paradoksalnost ovog dojma je u tome što je riječ o umjetni- ku čiji se stil, postupak i morfologija nisu tijekom desetljeća značajno mijenjali i što je, unatoč tome, riječ o umjetniku kojeg još uvijek tako malo poznajemo. Znanstveno istraživanje Slika i antislika — Julije Knifer i problem reprezentacije motivirano je naizgled posve logičnim uvidom da umjet- nik koji cijeli život radi »jedno te isto« mora uvijek biti tumačen »jed- nim te istim« hermeneutičkim modelom.1 Kao što čitatelj može pretpo- staviti, ovo istraživanje polazi od uvjerenja o temeljnoj zabludi što se 1 Pojam antislike u ovoj knjizi koristimo na dvojak način: kada je riječ o generičkom pojmu i kada citiramo samoga Knifera, tada naglašavamo negaciju rastavljenom riječi “anti-slika”, tj. slijedimo knifer-cvs.indd 9 14.06.2017 11:18:38 10 Slika i antislika — Julije Knifer i problem reprezentacije promatranjem Knifera kroz takvu vizuru stvorila o njemu u posljednjih nekoliko desetljeća. Neiscrpno bogatstvo teorijskih uvida predstavlje- nih u ovoj knjizi potvrđuje da u hrvatskoj humanistici još uvijek ima mnogo više onih koji smatraju da je Knifer otvorena, a ne zatvorena knjiga. Velika umjetnikova retrospektiva, što ju je pod naslovom »Bez kompromisa« kustosica Radmila Iva Janković priredila u zagrebačkom Muzeju suvremene umjetnosti u rujnu i listopadu 2014., stvorila je kritičnu masu javnog interesa, teorijske refleksije i povijesne nužnosti koji su omogućili da opus ovog umjetnika na posve nov način bude u ovoj knjizi razmotren kroz niz individualnih, autorskih perspekti- va. Iznimno koristan (premda necjelovit) popis tekstova u katalogu spomenute izložbe koje su hrvatski i inozemni kritičari i teoretičari napisali o Kniferu u proteklih nekoliko desetljeća, kao i popis umjet- nikovih intervjua i izložbi, govore o tome da je Knifer bio relativno solidno zastupljen u hrvatskoj periodici, prije svega stručnoj literatu- ri. Ono što je svakako iznenađujuće jest da postoji vrlo malo prikaza Kniferova djela koji bi opsegom izlazili iz uobičajenih okvira likovnih osvrta motiviranih različitim konkretnim prigodama. Također, prem- da je riječ o jednom od naših (tako je barem uvriježeno mišljenje) najznačajnijih umjetnika, mislim da u Hrvatskoj u ovom trenutku ne postoji javno dostupna doktorska disertacija ili barem diplomski rad koji bi se monografski bavili njegovim opusom. Svakako je neobično da, usprkos unisonog uvjerenja o njegovoj umjetničkoj relevantnosti, nikoga u Hrvatskoj nije dubinski zanimao ulazak u multidimenzional- ni svijet Julija Knifera. Jedina iznimka od ovog pravila je dugodišnji profesor suvremene umjetnosti na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, Zvonko Maković, čija se monografska knjiga smatra referentnim i do sada jedinim opsežnim djelom o povijesno–umjetničkom aspektu Kniferovog opusa. Budući da je riječ o nezaobilaznom stručnjaku koji se intenzivno bavio Kniferom u posljednjih nekoliko desetljeća, te o profesoru koji je formirao gene- racije mladih hrvatskih kritičara i teoretičara suvremene umjetnosti, simptomatično je da se kritičko–teorijska refleksija o Kniferu do danas svela