Ilustracija na naslovnici i poleđini: Diana Mataković Treća / ISSN: 1331 – 7237 / 2020 / CENTAR ZA ŽENSKE STUDIJE (IG @diana.matakovic_illu) TRANSFEMINIZAM I SPEKTAR TRANSRODNOSTI O TRANZICIJAMA I RODNIM NESVRSTANOSTIMA TRANS BALKAN OUTANJE DRAG SCENA HIDŽRE I TRANSRODNOST IZVEDBE ANDROGINIH TIJELA RECENZIJE treća, br. 1, vol. xxii, 2020. Sadržaj TRANSFEMINIZAM I SPEKTAR TRANSRODNOSTI 7 Nataša Govedić: Brojno stanje transrodnosti – skok s dva na beskonačno 9 Maja Profaca: Trans Balkan u razgovoru s Aleksandrom Crnogorcem 16 Nataša Govedić i Dorotea Šušak: O tranzicijama i rodnim supostojanjima, ispremreživanjima i pretapanjima: razgovor s Espijem Tomičićem STUDIJE 23 Darija Ivošević: Pojedinačna i socijalna važnost outanja u LGBTIQ zajednici 38 Mirta Maslać: Drag queen, tranny, trandža i tranđeo ili učinak govora u RuPaul’s Drag Race i na hrvatskoj drag sceni 72 Suzana Marjanić: Tri izvedbena androgina: V. D. Trokut, Xena L. Županić i Krešo Kovačiček 89 Ljubica Anđelković Džambić: Queer prije queera: raščinjenosti i rodna iskliznuća u umjetnosti Satana Panonskog 100 Aleksa Milanović: Hidžra ili kvir: hibridizacija rodnog identiteta u video instalaciji Tejal Shah What are you? ESEJ 109 Katja Grcić: INCIDENT FERLIN: nulta točka/algoritam Antigona PROZOR U NEZAVISNU SCENU 117 Ivana Pedljo i Jasmin Dasović: TRICYCLE TRAUMA ili prirodno ludilo i umjetna glupost kao fokus kolektiva za hibridne novocirkuske izvedbe RECENZIJE 127 Lejla Mušić: Queer „sestre osnivačice u sociologiji“ i transfeminizam 129 Amir Hodžić: Biti trans u Bosni i Hercegovini 2015. godine 131 Maja Profaca: Queer na raskršćima Europe 133 Martina Jurišić: Rodolektologija ili sociolingvističke analize odnosa roda i jezika 137 Goran Đurđević: Prvi hrvatski sveučilišni udžbenik o rodnim studijima 140 Martina Jurišić: Tko su to djevojke? 144 Ljubica Anđelković Džambić: Okrenuti perspektivu: depresija s onu stranu ogledala 148 Ozana Iveković: Putevima hrvatskih glumica od prijestupa do umjetnosti 152 Nada Kujundžić: Treba li nas zanimati što je Pepeljuga odjenula? 155 Maja Profaca: Marija Magdalena u kršćanskoj tradiciji 157 Ivica Bakota: Ekofeminističko, žensko, zeleno i možebitno progovaranje o specifičnoj „balkanskoj“ razlici ekofeminizma 159 Luka Ostojić: Pjesmu ne čine tek riječi nego i stvorenja 162 Martina Munivrana: Nužno potrebni narativi 166 Ivana Katarinčić: Plesne šezdesete 169 Jolán Mann: Traume bivanja ženom TRANSFEMINIZAM I SPEKTAR TRANSRODNOSTI Brojno stanje transrodnosti – skok s dva na beskonačno Nataša Govedić Ne vidim sebe kao transgresora, vidim sebe kao narizma opreke muško „ili“ žensko. Kako čitamo na transcendera. Sanjam o svijetu u kojem je rodna stranicama hrvatske udruge Trans Aid (usp. www. binarnost zamijenjena, milostivo i blago, s transaid.hr): istinskim poštovanjem za sve postojeće forme rodnosti, a njihov je ukupan broj skočio s dva na Rodni identitet je intrinzični, unutarnji osjećaj oso- beskonačno. be o svom rodu. Od rodnih identiteta se najčešće Julian, rodno nesvrstan, iz knjige navode “muški” i “ženski,” jer su ti identiteti u Transgender Voices: Beyond skladu s društvenim normama. Identiteti koji se ne Woman and Man Lori B. Hirshick uklapaju u te norme tretiraju se kao inferiorni i ma- (2008: 1) nje stvarni, te ih se pokušava opisati kroz društve- no prihvaćene norme “muškog” i “ženskog.” Zato Promjena roda (iz muškog u ženski) ili stalna fluid- je važno naglasiti da postoje brojni rodni identiteti, nost roda u romanu Orlando Virginie Woolf, koja i da se mnogi ne mogu pripisati društveno prihvaće- ujedno uzrokuje i promjenu iz linearnog u neomeđe- nim muškim i ženskim identitetima. Često se kaže no vrijeme naracije, potrebno za preobrazbu njezina/ da je rod spektar – da između nekih idealiziranih/ njegova/njihova postajanja u rodno višestruku oso- krajnjih oblika muškog i ženskog postoje identiteti bu („Nema nam druge nego priznati: on je bio žena“, koji nisu u potpunosti niti muški niti ženski, ali se kako piše Woolf), karakteristična je za sociološko, svi mogu opisati kao neka “kombinacija” muških i antropološko, politološko, etičko i estetičko promi- ženskih identiteta koje definira društvo. šljanje roda u 20. i 21. stoljeću. Sve otkad smo se Ali, na rod se može gledati i kao na prostor u kojem medicinski i civilizacijski složili da spol (paketić ge- su muški i ženski identiteti samo dva od mnogih nitalija s kojima se rađamo) i rod (kulturalne kostimo- postojećih identiteta, a ne dvije krajnje točke, te da grafije i izvedbe kojima oblikujemo svoja tijela) nisu su identiteti koji nisu niti muški niti ženski njima iste kategorije i da je sloboda rodnog izbora jedno jednaki. od temeljnih građanskih prava, transrodnost se po- Svaka osoba je unikatna, i ne postoje dva identična javljuje kao jedan od najvažnijih izbora pojedinčanog rodna identiteta, a svi su identiteti jednaki, stvarni samoodređivanja i samodefiniranja, oslobođenog bi- i zaslužuju jednako poštovanje. 7 nataša govedić Za razliku od rodnog identiteta, pojam rod se često izvedbena praksa, toliko je i veliki broj tekstova u koristi da opiše i društvene aspekte rodnih identi- broju posvećen različitim kritičkim procedurama rod- teta i spolova, tj. kako drugi doživljavaju ili inter- nih identifikacija i dezidentifikacija. Posebno mjesto pretiraju neku osobu i njen rodni identitet i spol, ima i sociološki tekst o iskustvima „autanja“ (proces koja očekivanja se vežu za njih, itd. Taj doživljaj kojim osoba javno razotkriva svoj LGBTIQ+ identitet), drugih može ali ne mora biti u skladu sa stvarnim praćena u kontekstu homofobnog hrvatskog kontek- identitetom osobe, i najčešće je pojednostavljiva- sta. nje kompleksne stvarnosti – “trpanje sviju u dvije Iako se u prvi mah činilo da će tema transrodno- kutije.” sti na ovim prostorima dobiti mali odaziv, u trenut- ku zaključenja broja još uvijek stižu upiti o mogućim Govoreći o udrugama, od čijeg javnog djelovanja ovi- uključivanjima različitih humanističkih znanstvenika si i unutarnja i vanjska politika civilnog društva, od i znanstvenica u predloženi tematski fokus časopisa, ovog broja Treće otvaramo unutar časopisa posebni kao i upiti aktivističke scene o rokovima u kojima je prostor samopredstavljanju različitih feminističkih moguće priložiti svoj doprinos temi transrodnosti. udruga nezavisne scene, jer nam se čini da je njihovo Kako smo vremenski obavezni zaključiti broj, redak- mjesto u javnosti kontinuirano podigrano i podrepre- cijski je zaključak da ćemo se na ovu temu nastaviti zentirano. Pozivamo feminističke udruge da nam po- vraćati i mimo objavljivanja aktualnog broja, jer nam šalju tekstove o svojim istraživanjima, uvidima, isku- se njezin pluralitet čini jednim od temelja suvreme- stvima, razmišljanjima. U ovom se broju predstavlja nog transfeminizma. udruga Tricycle Trauma, zaokupljena ekstremnim Broj zaključujemo nizom recenzija recentne fe- granicama transformacije tijela i eksperimentalnim minističke literature, među kojima se ističe i zbornik granicama novocirkuske teatralnosti. posvećen temi transrodnosti urednice Line Gonan, Čitav je broj Treće posvećen izlascima iz (pre) pod nazivom Nepomirljivo: radikalni kvir protiv roda, uskih okvira rodnih ormara i kutija, točnije promišlja- države i kapitala (Zagreb: Multimedijalni Institut, nju raspadanja binarne i heteronormativne osi rod- 2018), koji ovom prilikom također svesrdno prepo- nosti, koja za posljedicu ima bujanje LGBTIQ+ iden- ručujemo čitateljicama i čitateljima transrodne Treće. titeta. Donosimo razgovor s mladim književnikom, Veliko nam je zadovoljstvo registrirati da tran- dramaturgom i transrodnim aktivistom Espijem To- srodnost više nije na marginama humanističkih mičićem, kao i razgovor s Aleksandrom Crnogorcem, istraživanja, već se pojavljuje kao interdisciplinirani kuratorom međunarodno zapažene izložbe Trans fokus mnogih umjetničkih i znanstvenih simpozija, Balkan. Zahvaljujemo na dozvoli za objavljivanje di- publikacija, filmova, izložbi, predstava. Umjetničke jela izložbenih fotografija i materijala. Tu su i antro- struke prate je od antičkih i staroegipatskih rodnih pologijske studije androginosti na primjeru indijskih transgresija, zabilježenih i u pripadajućim mitovima, hidžri i njihove dugotrajne hibridizacije, recentno i zbog čega se čini da je transrodnost naša konstitutiv- politizacije transrodnih identiteta, kao i studije um- na dimenzija, a ne socijalna „novina“. Ono što se mi- jetničkog, izvedbenog narušavanja rodne binarnosti, jenja nije naše iskustvo fluidne rodnosti, već stupanj na primjerima Satana Panonskog, na drugačiji način političke otvorenosti prema mišljenju izvan rodnih i Matije Ferlina. Raskošna provokativnost baroknog dihotomija. Uvjerene smo da feminizam u toj većoj stila i dosljedne jezične originalnosti drag-balova, otvorenosti nastavlja igrati jednu od nezaobilaznih drag-šouova i drag izvedbi također otvara pitanje flu- uloga. idnih rodnih kostimografija i to unutar medijske me- đunarodne i domaće scene, dok iz teatrološkog as- pekta predstavljamo i nekoliko androginih umjetnika performansa: V. D. Trokuta, Xenu L. Županić i Krešu Kovačičeka. Onoliko koliko je i sam rod kompleksna 8 Trans Balkan u razgovoru s Aleksandrom Crnogorcem Uz izložbu Trans Balkan (23.10.2020.-11.11.2020), KIC, Zagreb Maja Profaca ● Gospodine Crnogorac, Vaša izložba Trans Balkan Izložba je posetila dvanaest gradova u regionu, koju smo ovih dana mogli pogledati u galeriji plus Rim i Oslo u poslednjih osamnaest meseci, što Kulturno informativnog centra u Zagrebu, nakon je ogroman uspeh, a prirodan korak i moja želja od što je prvotno postavljena