IZDAVAČ: Univerzitet u Sarajevu Institut za istraživanje zločina protiv čovječnosti i međunarodnog prava ZA IZDAVAČA: Dr. Rasim Muratović, naučni savjetnik UREDNICI: Dr. Fikret Bečirović Mr. Muamer Džananović DTP: Dipl. ing. Sead Muhić NASLOVNA STRANA: Dipl. ing. Sead Muhić ŠTAMPA: Štamparija Fojnica d.o.o. TIRAŽ: 300 ------------------------------------------------------------------------------------- CIP - Katalogizacija u publikaciji Nacionalna i univerzitetska biblioteka Bosne i Hercegovine, Sarajevo ------------------------------------------------------------------------------------- “SREBRENICA 1995-2015: EVALUACIJA N A S L I J E Đ A I D U G O R O Č N I H POSLJEDICA GENOCIDA” Zbornik radova sa Međunarodne naučne k o n f e r e n c i j e o d r ž a n e 9 - 1 1 . j u l a 2 0 1 5 . g o d i n e Sarajevo – Tuzla – Srebrenica (Potočari): 9-11. juli 2015. Sarajevo, 2016. SADRŽAJ II K NJ I G A Kuka, Ermin, Značaj i uloga edukacije o genocidu u sigurnoj zoni UN-a Srebrenici, jula 1995. godine ..................11 Kurtćehajić, Suad, Genocid u Srebrenici kao osnov poništenja Dejtonskog mirovnog sporazuma .............................20 Kurtović, Rejhan, Deklaracija o Srebrenici između potreba i stvarnosti ...................................................................................31 Lapandić, Nermin, Jedanaesta faza genocida u Bosni i Hercegovini ................................................................................46 Mahmutović, Muhamed, Srebrenica - genocid kojeg nema u školskim udžbenicima! ...............................................................70 Matton, Sylvie, Dokazi i sram, međunarodna odgovornost za genocid u Srebrenici, 9. juli 2015. godine .................................78 Medić, Jasmin, Genocid u Kozarcu i Srebrenici – komparativni pristup ..................................................................86 Mišković, Tamara, Usaglašavanje međunarodnih konvencija i nacionalnih propisa: donošenje odluka o zaštiti djeteta u ratu .................................................................100 Moćević,Tarik, Politički sistem BiH kao posljedica genocida ...................................................................................136 Moore, Benjamin, Sjećanje, usmena pripovijest i generacijske podjele: Bosanska dijaspora u St. Louisu ..........159 Mulagić, Elvedin, Negiranje genocida nad Tutsima i genocida nad Bošnjacima – komparativni prikaz ...................................174 5 Muratović, Admir, Genocid i zločini nad Bošnjacima Bosne i Sandžaka, u periodu 1992-1995. godine – s posebnim osvrtom na Srebrenicu - istina kao najsigurnija preventiva od ponavljanja zla ........................................................................206 Muratović, Rasim, Džananović, Muamer, Svjedočenje žrtava genocida o zločinu genocida u Srebrenici jula 1995. ..............229 Najetović, Džemal, Međunarodna umiješanost i odgovornost za genocid nad Bošnjacima u Srebrenici .....................................267 Omerović, Husejin, Okupacija Vlasenice i zločini nad Bošnjacima sa područja ove opštine .......................................290 Pejanović, Mirko, Cvrk, Mirsad, Povratak izbjeglica u funkciji obnove međuetničkog povjerenja u gradu i opštini Srebrenica ................................................................................310 Pettigrew, David, “Sprečavanje kulturnog sjećanja i identiteta u Bosni i Hercegovini: Zabrana izgradnje spomenika u Republici Srpskoj kao nastavak genocida” .............................................345 Popović, Milan, Klauzula haosa ............................................360 Rizvić, Selma, Alispahić, Fatmir, Virtuelni muzej kao medij kulture sjećanja ........................................................................365 Sinanović, Zemir, Zločin i kazna: Samoubistva ratnih zločinaca u Bosni i Hercegovini ..............................................................380 Šarić, Sabahudin, Negiranje genocida u Srebrenici ..............400 Šestanović, Muhamed, Patologija negiranja i minimiziranja genocida nad Bošnjacima ......................................................414 Škrbić, Ajla, Kako na pravi način obilježiti Srebrenicu? .......439 Taljić, Isnam, Kako tretirati Srebrenicu u umjetnosti, posebno u literaturi (na primjeru moje knjige “Roman o Srebrenici”) ...456 6 Termiz, Dževad, Problemi u istraživanju zločinâ ...................462 Vukadinović, Srđan, Nivoi suočavanja sa ne/odgovornošću za sprečavanje dugoročnih posledica genocida u Srebrenici ..470 Zagorica, Jasmina, Genocid nad Bošnjacima Podrinja – socijalna problematika samohranog roditeljstva ....................483 7 “Moram reći da se suprotstavim zaboravu, moram reći da se suprotstavim zlu” Dževa Avdić, svjedok genocida u Srebrenici Kuka, Ermin ZNAČAJ I ULOGA EDUKACIJE O GENOCIDU U SIGURNOJ ZONI UN-a SREBRENICI, JULA 1995. GODINE Sažetak Edukacija, osobito mladih ljudi, predstavlja temelj razvoja i pros- periteta svakog društva i države. S obzirom na činjenicu da je država Bosna i Hercegovina još uvijek država postratne tranzicije i obnove, koja teži većem stepenu ukupnog razvoja, ne smije se zaboraviti i preći preko činjenice da je tokom agresije na Republiku Bosnu i Hercegovi- nu, tačno prije 20 godina, počinjen genocid nad Bošnjacima u sigurnoj zoni UN-a Srebrenici, kao i u svim okupiranim mjestima i gradovi- ma u opsadi. Zaborav je nešto najgore za jedan narod, jedno društvo. Stoga, imperativ prosperiteta ne smije nadvladati sjećanje i saznanje (edukaciju) o tome da je u julu mjesecu 1995. godine u sigurnoj zoni UN-a Srebrenici počinjen zločin genocida nad Bošnjacima. Edukaci- ja o genocidu u sigurnoj zoni UN-a Srebrenici, pored ostalog, treba biti sastavnim dijelom edukacije svih građana Bosne i Hercegovine, osobito mladih ljudi, čime će se dati jasne poruke i pouke budućim generacijama da se takvo nešto nikad i nigdje ne dogodi. S tim u vezi, u aktualne sisteme obrazovanja u Bosni i Hercegovini treba uključiti i edukaciju o genocidu u sigurnoj zoni UN-a Srebrenici, kao sastavnom dijelu nastavnih planova i programa. Takvim pristupom se jedino mogu spriječiti svjesna falsificiranja povijesti i prevenirati radikalni (naciona- listički) stavovi i postupci kod mladih ljudi u Bosni i Hercegovini. To je i osnovna zadaća, svrha i cilj ovog rada. Ključne riječi: edukacija, genocid, Srebrenica, mladi ljudi, sistem, zločini, istina 11 Uvod Edukacija (obrazovanje) o ma kojoj društvenoj pojavi, pa tako i o počinjenim zločinima protiv čovječnosti i međunarodnog prava, pred- stavlja važan aspekt ukupnog društvenog razvoja, izgradnje educiranog društva u skladu s principima i načelima istine kao vrhunskim načelom znanstvenog znanja i saznanja. Ove činjenice su osobito važne i značaj- ne za bosanskohercegovačko tranzicijsko društvo i državu. Znanstvena je istina i društveni fakt kako je u sigurnoj zoni UN-a Srebrenici tač- no prije 20 godina počinjen zločin genocida kao najteži oblik zločina protiv čovječnosti i međunarodnog prava. U tom genocidu ubijeno je 8.372, te nasilno protjerano preko 30.000 Bošnjaka-civila. Ove činjeni- ce su potvrđene presudama Haškog tribunala mnogim zločincima, kao i u presudi iz 2007. godine u predmetu Bosna i Hercegovina protiv Srbije i Crne Gore1, te presudama Suda Bosne i Hercegovine, osobito presude za genocid u Srebrenici. Edukacija o genocidu u Srebrenici u sistemu obrazovanja Od počinjenog genocida u sigurnoj zoni UN-a Srebrenici prošlo je tačno 20 godina. Promatrano sa današnje distance, postavlja se oprav- danim pitanje koliko se doista radi na tome da se istina o genocidu sa- čuva i prenese na nove generacije? Da li se dešava individualni i kolek- tivni zaborav ili se radi na afirmiranju sjećanja, podsjećanja i transfera znanja i saznanja na nove generacije mladih ljudi unutar bosanskoher- cegovačkog društva, kao i regije, ali i cijelog svijeta? Da li je imperativ prosperiteta i traženje, odnosno insistiranje pojedinih velikih svjetskih sila nadvladalo sjećanje i saznanje istine o tome da je u mjesecu julu 1995. godine u Srebrenici počinjen genocid nad Bošnjacima? Mnogo je pitanja koja, u tom kontekstu, traže relevantne odgovore. 1 Više u: Presuda Međunarodnog suda pravde. Sarajevo: Institut za istraživanje zločina protiv čovječnosti i međunarodnog prava, 2008; Čekić, Smail (2012): Genocid i istina o genocidu u Bosni i Hercegovini. Sarajevo: Institut za istraživanje zločina protiv čovječnosti i međunarodnog prava Univerziteta u Sarajevu. 12 Osnovno i polazno stanovište, koje treba ponuditi relevantne odgo- vore na navedena pitanja, jeste to kako edukacija o počinjenom genoci- du u sigurnoj zoni UN-a Srebrenici, pored ostalog, treba biti sastavnim dijelom ukupne edukacije budućih generacija. To se ne treba i ne smije odnositi samo i isključivo na građane Bosne i Hercegovine, već i na sve generacije mladih ljudi u regionu i svijetu. Aktualni sistemi obrazovanja u Bosni i Hercegovini, kao ključni ka- nali za transfer znanja i istine o genocidu u sigurnoj zoni UN-a Srebre- nici, nedovoljno ili nikako toj temi ne posvećuje neophodnu pozornost. Naime, u Bosni i Hercegovini funkcioniraju i djeluju tri paralelna obra- zovna sistema, tri paralelna nastavna plana i programa i, nažalost, tri različite istine. To se osobito odnosi na edukaciju o agresiji i počinje- nim zločinima u periodu od 1992 – 1995. godine. Evidentno je, dakle, da ovakvi sistemi obrazovanja, bez jedinstvenog sistema na državnom nivou, ne mogu značajnije doprinijeti, a neki ni ne žele (npr. u etitetu Republika Srpska), širenju i transferu istine o genocidu u sigurnoj zoni UN-a Srebrenici. Usljed