Konifelenisi Hono Hivangofulu-Mā-Fitu ʻa E Siasi

Konifelenisi Hono Hivangofulu-Mā-Fitu ʻa E Siasi

Huufi Konifelenisi 97 | 1 Konifelenisi hono Tohi Hivangofulu-mā-Fitu ʻa e MINITI Siasi Uesiliana Tauʻatāina ʻo Tonga KONIFELENISI KAKATO [-] Pulelulu, Siune 23 (7:30 efiafi) Huufi ʻo e Konifelenisi Tupou VI Tapu mo e ʻAfio ʻa e ʻOtua ko e Tamai, ʻAlo mo e Laumalie Maʻoniʻoni pea mo e potu toputapú ni. Tapu mo e ʻEiki Palesiteni ʻo e Siasi, Konifelenisi Kakato mo e Kainga kotoa ʻoku tau fakataha mai ki he Huufi ʻo e Konifelenisi hono 97 (hivangofulu- mā- fitu) ʻi he Falelotu Fakamanatu ʻo Kuini Lavinia, ʻi Angahā, ʻEua. Ko e Konifelenisi ko ení ʻoku ʻosi ai ʻa e fai fatongia ʻa e ʻEiki Palesiteni Mālōlō, Faifekau Dr. ʻAhio, pea ʻoku ne ʻomai ai ʻa e fekauʻaki ʻa e Vahefonua ʻEua pea mo Haʻa Ngata. ʻI he hala ʻa e Tuʻi Kanokupolu ko Ngata, ko e lahi taha ʻi hono Faleʻalo ko Vakalepo, ko hono hako eni ʻa ʻAhio. Naʻe nofo ʻEua pē ia, pea ʻomi e tala ke ne foki ange ke fakanofo Tuʻi, pea ne fakahā ange ke fili ha taha hono fototehina he kuo lata ia ʻi ʻEua. Ko ʻetau fakataha mai ko eni ki ʻEua, ʻosi e taʻu ʻe fāngofulu, ʻoku ou fakaʻamu pe ʻoku toe maama ange ʻo hā mahino mo ʻata lelei mai leva ʻa e ngaahi moʻoniʻi meʻa ʻi hotau Siasí mo e Fonua ʻoku fiemaʻu ke tau vakai ki ai, mo ha ngaahi founga ke tokoniʻi ai ʻe he Siasi ʻa e fonuá mo hono kakaí. Ko e kaveinga mahuʻinga ʻaupito kuo fokotuʻu ki he taʻu Faka-Konifelenisi ko eni: “Laumālie Māʻoniʻoni Fakafoʻou hotau Fāmilí” he ʻoku felāveʻi vāofi ia mo e ngaahi pole ʻoku fehangahangai mo e fonua ʻi he ʻaho ni. Ko e FĀMILÍ ko e ʻelito ia ʻo e faʻunga ʻo hotau sōsaietí, pea ʻoku lahi ʻa e ngaahi fili ʻoku tuʻu takai ke veteki hotau ngaahi fāmili ʻo holofa ai ʻetau nofo fakasōsaieti. Ko e fehuʻi leva ke fakatokangaʻi: Ko e hā ʻa e fatongia ʻo e Siasi ki he ngaahi fāmili, ke fakapapauʻi ʻoku nau malu mo taau, ke pukepuke ha sōsiaieti ʻoku mālohi mo melino? Ko e hā ʻa e tokoni ʻa e Siasí ki hono fakaivia ʻo e ngaahi fāmili, ke nau malava ʻo fehangahangai mo e ngaahi pole faka- sōsiale, ʻoku ne uesia ʻetau fanaú mo ʻetau nofo fakasōsaieti? ʻOku fiemaʻu lahi ʻe hotau fonua ʻa e tataki mo e fakaʻutoʻuta lelei ʻa e Siasí. ʻOku ou fakamālō atu ki he ngaahi ngāue lelei kuo fakahoko ʻe he Siasi ʻi he Potungāue Ako Faka- Kalisitiane, ʻi hono fokotuʻu ʻa e ngaahi polokalama ke tokoniʻi ʻa e toʻutupú mo e feinga ke longomoʻui ange ʻetau Lautohi Faka Sāpate. Ko e Vaʻa ki he Life-Line ʻoku ʻi ai ʻa e ngāue ki he faitoʻo kona tapu/moʻutāmakia, pea ʻi ai e fengāueʻaki mo e fānau ʻoku fakafoki mai ki ʻapi. Ko e Potungāue ʻEvangeliō, ʻi he ngāue fakaʻutumaukú, he ʻaʻahi ki he ngaahi fāmili, ʻo aʻu tonu e tokoni ki he ngaahi lotoʻi fāmili. Ko e Potungāue ʻa e Kakai Fefine, ʻoku ʻi ai ʻenau polokalama tauhi ki he kau faingataʻaʻia mo e aʻahi ki he kakai fefine ʻoku tauhi ʻi he ʻApi ko Huʻatolitoli. Pea ʻoku kei tuʻu mo tauhi ʻa e polokalama ʻaʻahi ʻa e Kau Faifekau ki he ngaahi falemahakí. ʻOku mātuʻaki mahuʻinga ke ongoʻi ʻe he fanga sipí ʻoku tokangaekina kinautolu pea ʻoku ʻiloʻi ʻe he Tauhí ʻene fanga sipí. ʻOku lelei ke fengāueʻaki ʻa e Siasi Uesiliana mo e ngaahi Siasi kehe, ke matamālohi hono kumi ha ngaahi founga ki hono fakafoʻou ʻo e ngaahi fāmili mo veteki ʻa e ngaahi pole faka-sōsialé. Ko e fakakaukau faka-ʻEkumenikale ʻeni, pea ʻoku kau ʻa e Siasi Uēsiliana Tauʻatāina ʻo Tonga ki he Kōsilio Fakatahataha ʻa e Ngaahi Siasi ʻo Māmaní. ʻOku ʻi ai e taimi ʻoku fiemaʻu ke tau kumi ha ngaahi founga ʻoku toe mālohi ange, ke tokoni mai ʻi he ngaahi taimi faingataʻá. ʻOku hoko ʻa e Laumālie Māʻoniʻoni, Fakafoʻou Hotau Fāmilí 2 | Tohi Miniti faingataʻa fakamāmani lahi ko e Covid taha hiva (19), ke ne uki kotoa e ngaahi Siasí ke lotua ʻa e faingataʻá ni, ʻo ʻikai ke toe lau Siasi, koeʻuhi ko ʻene mafatukituki ʻo e faingataʻá. ʻOku pehē tofu pē ʻa e lahi ʻo e ngaahi faingataʻa faka-sōsiale ʻi Tonga, ʻi he taimí ni. Ko ia ai, kuo pau ke tau ngāue fakataha pea tau kumi ha ngaahi founga, ke fakaivia e fatongia ʻo e Siasí, ki hono tokoniʻi hotau kakai, ʻi heʻetau lotú mo ngāue foki. Ko e anga tukufakaholo ʻo e Siasi Uesiliana ʻa e Ngāue. Ka ko e fakamoʻuí, hangē tofu pē ko e ʻofá, ʻe toki malava pē ke tafe atu ʻo aʻu ki ha taha ʻo kapau ʻe ngāueʻi. Ko e Siasí, ko e sino malohi ke ne fai ha liliu. ʻOku fiemaʻu ke tau mohu founga ange, ke ope atu ʻa e tokoni ʻa e Siasí ki he fonuá, ʻo ʻikai ngata pe ʻi he lau ʻo e folofolá, kae hulu atu ʻa hono ngāueʻi ʻa e ngaahi meʻa ʻoku fakahā mai ʻe he folofola, ke lava ke tokoniʻiʻaki hotau kakaí, hotau fonuá, hotau Siasí mo hotau ngaahi fāmili foki. ʻOku ou talamonū atu ki he Konifelenisi hono Hivangofulu- mā -fitu, he ko hono ola ʻetau ngāueʻi e kaveinga ʻa e Konifelenisi, ʻoku fakahā mai pē ʻe ʻAisea 61: veesi 9, “ʻE ʻiloa honau hakó ʻi he ngaahi puleʻangá, mo honau pikilaú ʻi he lotolotonga ʻo e ngaahi kakaí: ko kinautolu kotoa ʻoku sio kiate kinautolu te nau fakamoʻoni, ko e hako kinautolu ʻoku fai tāpuekina meia Sihova.” ʻOku ou ʻofa atu kia kimoutolu kotoa. Tali ki he Tō Folofola Lord Tangi-ʻo-Vaonukonuka Fakatapu ki he ʻAfio ʻa e ʻOtua Mafimafi ʻi he Potu Toputapú ni. ʻOku ou hapai atu ʻa e fakaʻapaʻapa mo e fakatapu ki he ʻAfio ʻa e Tuʻi ʻo Tonga, Tupou VI. Tapu ki hoʻo ʻAfio Kuini Nanasipauʻu, ko e Kuini ki he Taloní. Tapu kia Pilinisesi Salote Mafileʻo Pilolevu Tuita mo e Fale ʻo Haʻa Moheofo. Tapu ki he Palesiteni ʻo e Siasí, pea ʻoku ou kole ke u hūfanga ʻi he fakatapu kakato kuo tatakiʻaki ʻa e Kātoanga Mamalú ni, kae fakamonū ʻa e koloa kuo u lave ai. ʻOku ou maʻu ʻa e fiefia mo e loto māfana moʻoni ke fakafofongaʻi atu ʻa e Palesiteni ʻo e Siasí, ʻa e Taʻahine Kuiní, kae ʻumaʻa ʻa e Konifelenisi Kakato hono Hivangofulu-mā-Fitu. Fakamālō loto fiefia mo loto māfana ki hoʻo ʻAfió, hiki homau leʻó ʻo fakafetaʻi mo fakamālo ki he ʻOtua Mafimafí ʻi he fakalākoifie ʻa e ʻAfioná, Tupou VI ko e Tuʻi, ʻi hoʻo hāʻelea mai ʻo huufi ʻa e Konifelenisi ko hono hivangofulu mā fitu, mo fakanofo ʻa e ʻEiki Palesiteni kae ʻumaʻa ʻa e tō ʻa e koloa mahuʻinga ke fononga mo e Siasí ʻi he taʻu faka-Konifelenisi ko ʻení. Ko e taʻu ʻaki eni ʻe hongofulu ʻa hoʻo ʻAfio ʻi he fatongia faka-ʻOtua ko hono taki ʻa e Fonuá, toutou hāʻelea ʻo tuku mai ʻa e fekau mahuʻinga ki he fononga ʻa e konifelenisí ʻi he taʻu taki taha - hangē ko e Moʻui leleí, mo e Akó. ʻOku aʻu mai ki he Konfelenisi hono Hivangofulu- mā- fitu, kuo tō mai ʻa e koloa pea ʻoku kakato ki he Konifelenisí kaeʻumaʻā e Palesitení pea mo e Sekelitali Lahi kuo fakanofó, ʻa e fatongia ʻo e Siasí ki he Fāmilí. Kuo kakato ʻaupito pea ʻoku hangē ʻoku kiʻi fiefia ʻa e Siasí ʻi hoʻo Folofola ke fakaʻilongaʻi ha kiʻi ngāue kuo lava. ʻOku mau kole fakamolemole atu ki hoʻo ʻAfio ʻa e ʻikai ke mau fuʻu mohu founga ki he fatongia ko ʻeni ke fakalakalaka pea mo e kuongá. Ka ʻoku māfana homau lotó, ʻi hoʻo folofola faka-Tamai ki he Konifelenisi ko ʻeni ki he fatongia ʻoku mau hanga ki ai. ʻOku tokanga maʻu pē ʻa e Konifelenisí pea mo e Siasí ki ha folofola ʻoku tō mai mei hoʻo ʻAfió pea ʻoku ou fakafofongaʻi atu ʻa e fiefia pea mo e fakamālō pea mo ʻemau tukupā te mau vakai ki ha founga ke fakalelei mo fakakakatoʻaki ʻa e folofola ko e koloa kuo tō ʻi he Konifelenisi ko ʻení. ʻOku fiefia ʻa e Konifelenisi he naʻe ʻi ai e Taha ʻo e Houʻeiki ʻo e Fonua, ʻa e ʻulu ʻo Haʻa Ngatá, naʻá ne hoko ko e Palesiteni, ʻo Taki ʻa e Siasí - mei he Fāmili. Laumālie Māʻoniʻoni, Fakafoʻou Hotau Fāmilí Huufi Konifelenisi 97 | 3 ʻOku koloaʻia ʻa e Siasí pea naʻe pehē pē ʻa e tuʻuta mai ʻa e kau misinalé naʻe tali ʻe he ʻEne ʻAfió pea tali ʻe he Houʻeikí pea mo e kakai ʻo e fonuá. ʻOku kei tauhi ʻe he Siasi Uesiliana Tauʻatāina ʻo Tonga ʻa e mahuʻinga ko eni, mo e fatongia ko ení. Tulou atu, ʻoku ʻi ai ʻeku kiʻi talanoa. Mei he Fāmili. Naʻe ʻi ai ʻa e kiʻi talavou naʻe hū mai ki he Kolisi ko Tupou ʻi Nukuʻalofa mei ʻUtui, Vavaʻu, ako ʻia Toketā Molitoni. Naʻá ne hoko ko e Matematika ʻo ʻene kau akó, pea naʻa ne hoko ko e Faifekau. Naʻa ne hoko ko e faiako ʻi he Kolisí, pea naʻa ne hoko ko e Tiuta lahi ʻi he Kolisi ko Tupou ʻi Nukuʻalofa mahalo ko e 1905 nai. Naʻa ne hiki ʻa e Kolisi ko Tupou mei Nukuʻalofa ki Nāfualu ʻi he 1921, pea kei Tiuta Lahi aipē ʻa e tangataʻeikí ni ʻi he Kolisi ko Tupoú, ʻo aʻu mai ki he 1941. Ko e Tiuta Lahi fuoloa taha ia ʻi he hisitōlia ʻo e Kolisi ko Tupoú.

View Full Text

Details

  • File Type
    pdf
  • Upload Time
    -
  • Content Languages
    English
  • Upload User
    Anonymous/Not logged-in
  • File Pages
    40 Page
  • File Size
    -

Download

Channel Download Status
Express Download Enable

Copyright

We respect the copyrights and intellectual property rights of all users. All uploaded documents are either original works of the uploader or authorized works of the rightful owners.

  • Not to be reproduced or distributed without explicit permission.
  • Not used for commercial purposes outside of approved use cases.
  • Not used to infringe on the rights of the original creators.
  • If you believe any content infringes your copyright, please contact us immediately.

Support

For help with questions, suggestions, or problems, please contact us