EU „Greenway“ Sarajevo Aleja Lipa 9 71000 Sarajevo Tel.: +387 61 190 203 Sarajevo, 04.02.2013. Projekat Šumskih i planinskih zaštićenih područja Broj: BA-FMPAP-TF091919-CQ-21-S-12/FBIH Izrada crvene liste ugroženih biljaka, životinja i gljiva u Federaciji Bosne i Hercegovine Knjiga 3 CRVENA LISTA FAUNE FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE Nacrt izvještaja - Prijedlog Naručilac: Federalno Federalno ministarstvo okoliša i turizma Izvršilac: EU „Greenway“ Sarajevo U saradnji sa: Prirodno-matematički fakultet Sarajevo Period realizacije: april 2012. – mart 2013. Presjednik NVO „Greenvay“ Sarajevo _______________________________ Prof.dr.sc. Samir Đug Sarajevo, Februar 2013. NVO „Greenway“ Sarajevo Aleja Lipa 9 71000 Sarajevo Tel.: +387 61 190 203 E-mail: [email protected] Članovi ekspertne grupe: 1. Prof.dr. Rifat Škrijelj, voditelj projekta i ekspert za ihtiofaunu 2. Prof dr. Suvad Lelo, voditelj ekspertnog tima za faunu 3. Doc.dr. Nusret Drešković, voditelj ekspertnog tima za GIS 4. Prof.dr. Avdo Sofradžija, ekspert za ihtiofaunu i sisare 5. Prof.dr. Sadbera Trožić-Borovac, ekspert za faunu 6. Prof.dr. Enad Korjenić, ekspert za sisare 7. Doc.dr. Lada Lukić-Bilela, ekspert za faunu 8. Doc.dr. Maja Mitrašinović-Brulić, ekspert za faunu 9. Mr.sc. Dražen Kotrošan, ekspert za ornitofaunu 10. Mr.sc. Senad Šljuka, saradnik za faunu 11. Mr.sc. Mahir Gajević, saradnik za faunu 12. Jasenko Karačić, saradnik za faunu Presjednik NVO „Greenvay“ Sarajevo _______________________________ Prof.dr.sc. Samir Đug Sarajevo, Februar 2013. SADRŽAJ 1. Pregled ugroženih vrsta faune Federacije Bosne i Hercegovine ....................... 2 1.1. Historijat zooloških istraživanja u Bosni i Hercegovini ................................. 3 1.2. Klasa Mammalia (sisari) .......................................................................... 7 1.3. Klasa Aves (ptice) .................................................................................. 27 1.4. Klasa Reptilia (gmizavci) ......................................................................... 81 1.5. Klasa Amphibia (vodozemci).................................................................... 90 1.6. Klasa Osteichtyes (košljoribe) .................................................................. 97 1.7. Fauna redova: Ephemeroptera, Odonata, Plecoptera i Trichoptera ................ 127 1.8. Natporodica Hesperioidea (brodari), Natporodica Papilionoidea (lastini repci) ................................................... 163 1.9. Porodica Carabidae (trčuljci).................................................................... 198 1.10. Natporodica Scarabaeoidea (balegari) ..................................................... 237 1.11. Red Amphipoda (rakušci), Red Decapoda (desetonošci) ............................ 256 1.12. Red Opiliones (kosci) ............................................................................ 268 1.13. Red Pseudoscorpionida (pseudoškorpije) ................................................. 275 2. Klasa Mammalia (sisari) ............................................................................. 287 1 1. PREGLED UGROŽENIH VRSTA FAUNE 2 FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE 1.1. HISTORIJAT ZOOLOŠKIH ISTRAŽIVANJA U BOSNI I HERCEGOVINI DosadašnjaistraživanjafauneBosneiHercegovinimoguseuslovnopodjelitinapetperioda (Lelo i sar., 2010; Kašić-Lelo, 2011): period Otomanske imperije – od 1758. do 1878. godine, period Austrougarske monarhije – od 1878. do 1918. godine, period Kraljevine Jugoslavije – od 1918. do 1943. godine, period Socijalističke Jugoslavije – od 1943. do 1992. godine, period samostalne BIH. Za prvi period istraživanja faune Coleoptera u Bosni i Hercegovini nema mnogo podataka. Poznato je tek da je francuski general (hobist entomolog) Dejean posjetio ove prostore tokom 1829. godine te su njegovi nešto kasnije publicirani podaci i prvi podaci o tvrdokrilcima Bosne i Hercegovine. Najstariji nesumnjiv navod za istraživanje bosanskohercegovačke jeste opis vrste Plebejus dardanus od strane Freyera 1844 (po nekim navodima 1843. godine) na osnovu egzemplara sakupljenih na planini Čvrsnici (Lelo, 2007). Između 1850. i 1878. godine pojavila su se i prva značajnija djela o bh. fauni poput: Heckel i Kner, 1858; Möllendorff, 1873. Drugi period zasigurno treba vezati za najvećeg, istraživača taksonomistu, kustosa Zemaljskog muzeja u Sarajevu, Viktora Apfelbecka. Naime, nakon osnivanja Zemaljskog muzeja Bosne i Hercegovine u Sarajevu 1888. godine intenzivirana su i zoološka istraživanja prvenstveno zahvaljujući kustosima spomenute institucije među kojima je i Apfelbeck koji je sakupio enormno bogatu kolekciju Coleoptera sa Balkanskog poluotoka i danas pohranjenu u Zemaljskom muzeju (Apfelbeck, 1904, 1912). U navedenom periodu postoji znatno više kvalitetnih naučnih radova o bh. fauni: Bayer, 1881; Talsky, 1882; Steindacher, 1882, 1886; Mitis, 1882; Platz, 1883; Dabrowski, 1884; Kadish, 1885; Seunik, 1887; i dr. (Obratil, 1967, 1980; Sijarić, 1980; Lelo, 2004, 2007; Kotrošan, 2002a, 2002b, 2005-2011). Između brojnih zoologa koji su radili u Bosni i Hercegovini svakako treba izdvojiti: Pantoscek, Brusina, Zelebor, Clessin, Sturany, Boettger, Brancsik, Wagner, Simroth, Wohlberedt, Kimakowics (koji su istraživali mekušce, Berberović, 1980); Dollfus, Verhoeff (koji su istraživali rakove, Buturović, 1953), Klapalek, Pangracz, Strobl, Nicholl, Schawerda, Fruhstorfer, Wasmann, Pusching, Burr, Baudyš, Werner (koji su istraživali insekte: Lelo, 2004; Luteršek, 1980; Marinković-Gospodnetić i sar., 1980; Mikšić, 1980b; Sijarić, 1980); Heintz, Trgovčević (koji su istraživali ribe, Vuković, 1980); Pagliarucci, Pichler, Floericke, Lužecki (koji su istraživali ptice, Obratil, 1967); Werner (koji je istraživao vodozemce i gmizavce (Đurović, 1980; Lelo, 2012) što je detaljno obradio D. Kotrošan (Kotrošan, 2005- 2011). U spomenutom periodu najdragocjeniji su zbirni pregledi određenih skupina u Bosni i Hercegovini: mekušci - Kobelt, 1897, diplopode - Verhoeff, 1898, zareznici - Knotek, 1892, dvokrilci - Strobl, 1898a, 1898b, leptira - Rebel, 1904; tulari i mrežokrilci - Klapalek, 1899, žohari i pravokrilaci - Werner, 1904, mravi - Wasmann, 1898 vodozemci i gmizavaci - Tommasini, 1889a, 1889b, 1889c, 1890a, 1890b, 1890c, 1894; Werner, 1898, 1904 (Kotrošan, 2005-2011). U trećem periodu dogodio se postepeni pad u zoološkim istraživanjima u Bosni i Hercegovini. Ipak, vrijedi istaći da neposredno nakon rata u Zemaljski muzej dolazi na mjesto kustosa Stjepan Bolkay koji je istraživanjima vršenim u periodu 1818.- 1930. godine 3 intenzivno istraživao vodozemce i gmizavce (Kotrošan, 2003a). Također u periodu 1926- 1938. godine Stanko Karaman je intenzivno istraživao slatkovodnu ihtiofaune (Vuković, 1980), kao i više sporadičnih radova na drugim skupinama: Zaplata, Taller (ribe), Ponebšeg (ptice), Baretti (krpelji), Gligić (trčuljci) itd. (Marinković-Gospodnetić, 1980; Mikšić, 1980a; Mučibabić, 1980; Vagner, 1980 Lelo, 2004; Kotrošan, 2005-2011). Nakon vremena intenzivnog istraživačkog rada, u četvrtom periodu (poslije Drugog svetskog rata) nastupa najproduktivnije razdoblje u istraživanjima bosanskohercegovačke faune kao jugosloenskih tako i inostranih istraživača. Poseban poticaj navedenim istraživanjima dalo je osnivanje Biološkog instituta 1946. godine (Bjelčić, 1988), a nedugo iza toga i osnivanje niza fakulteta (Prirodno-matematički, Šumarski, Vetrinarski, Poljoprivredni) unutar Univerziteta u Sarajevu (Kotrošan, 2005-2011). Ipak do 1960. godine bilo je malo istraživanja pa vrijedi izdvojiti tek: istraživanja Kirila, Viktora i Elene Martino (Bjelčić, 1988; Hamzabegović i sar., 2002; Lelo, 2004; Obratil, 1967; Šenk, 1980), istraživanja izopoda od strane kustosa Zemaljskog muzeja Adem Buturović (Mikšić, 1980a, Hamzabegović i sar., 2002) te radove Vendela (izopoda), Stankovića (turbelarije) i Živkovića (simulide; Marinković-Gospodnetić i sar., 1980; Mikšić, 1980a, Mučibabić, 1980), kao i brojne radove o parazitofauni u Bosni i Hercegovini (Čanković i Rozman, 1980). U periodu iza 1960. godine najintezivnije je proučavana entomofauna uz brojne inostrane istraživače (Alberti, Aubert, Botosaneanu, Carnelluti, Drovenik, Jakšić, Karaman, Lorković, Nosek, Rauh, i dr.) pored niza bh. stručnjaka. Značana pažnja posvećena je leptirima od kustosa Zemaljskog muzeja BiH u Sarajevu (Rizo Sijarić), kao i stručnjaka Poljoprivrednog fakulteta u Sarajevu: dr. Nenada Dimića, dr. Jelve Batinice i dr. Adema Tafre; ali i hobista poput Bore Mihljevića koji je svojim sakupljačkim i istraživačkim radom dao značajan doprinos poznavanju bosanskohercegovačke faune dnevnih leptira Bosne i Hercegovine (Kotrošan, 2003b, 2005-2011; Lelo, 2004, 2007; Sijarić, 1980). U skupinu intenzivno proučavanih insekata spadaju i tvrdokrilci. Od bosanskohercegovačkih koleopterologa posebno se istiću radovi Renea i Sofije Mikšić, Emila Georgijevića, Aleksandra Pope i Mare Tabaković-Tošič (Mikšić, 1980; Hamzabegović i sar., 2002). Proučavanjem pravokrilaca intenzivno se bavila kustosica Zemaljskog muzeja Bosne i Hercegovine dr. Sofija (Ognjeva) Mikšić (Kotrošan, 2003c, 2005-2011). Vodenim insektimabavila se skupina istraživača iz Biološkog instituta i Odsjeka za biologiju Prirodno-matematičkog fakulteta Univerziteta u Sarajevu: dr. Mirjana Tanasijević (Ephemeroptera), dr. Dragica Kaćanski (Plecoptera i Diptera), dr. Mara Marinković-Gospodnetić (Trichoptera), dr. Salih Krek (Diptera), a pedofaunom su se bavili: dr. Jelena Živadinović i dr. Milutin Cvijović (Collembola i Protura; Marinković-Gospodnetić i sar., 1980; Živadinović, 1980; Kotrošan, 2005-2011).