SARAJEVSKI FILOLOŠKI SUSRETI II: ZBORNIK RADOVA (knj. I) Održavanje međunarodne naučne konferencije „Sarajevski filološki susreti II“ i objavljivanje Zbornika radova finansijski su potpomogli: Federalno ministarstvo kulture i sporta Fondacija za izdavaštvo, Sarajevo Federalno ministarstvo obrazovanja i nauke Izdavač: Bosansko filološko društvo, Franje Račkog 1, Sarajevo, www.bfd.ba Za izdavača: Ismail Palić Redakcija: Munir Drkić, Sanjin Kodrić, Ismail Palić i Vahidin Preljević Međunarodna redakcija: Lada Badurina (Rijeka), Tatjana Bečanović (Nikšić), Branimir Belaj (Osijek), Robert Bońkowski (Katowice), Rajka Glušica (Nikšić), Zvonko Kovač (Zagreb), Jasmina Mojsieva-Guševa (Skoplje), Vesna Mojsova-Čepiševska (Skoplje), Aleksandar Stefanović (Pariz), Bogusław Zieliński (Poznanj) Glavni urednik: Ismail Palić Sekretari Redakcije: Azra Hodžić-Čavkić i Nehrudin Rebihić ISSN 2233-1018 Zbornik izlazi svake druge godine i donosi radove koje su autori na temelju referata izloženih na međunarodnoj naučnoj konferenciji „Sarajevski filološki susreti“ pripremili za objavljivanje. Zbornik je indeksiran u bibliografskim bazama EBSCO i CEEOL. U elektroničkom obliku Zbornik je dostupan na internetskoj stranici izdavača: www.bfd.ba ISSN 2233-1018 Zbornik radova (knjiga I) Uredili Ismail Palić i Munir Drkić Bosansko filološko društvo Sarajevo, 2014. Sadržaj Redakcijska napomena . 7 Refik BULIĆ Govor Bošnjaka Srebrenice . 9 Jelena VLAŠIĆ DUIĆ – Elenmari PLETIKOS OLOF Akustičke posebnosti akuta u čakavskom, kajkavskom i staroštokavskom govoru . 21 Aleksandar STEFANOVIĆ Kvantifikacija imenica pluralia tantum . 45 Ermina RAMADANOVIĆ Novi pogled na neke stare načine tvorbe riječi (O nekim novim tvorbenim načinima ili o starim na nov način). 68 Sanda Lucija UDIER O valentnosti imenica u hrvatskome jeziku . 97 Branimir BELAJ Nekoliko napomena o odnosu glave i modifikatora u nekim tipovima hrvatske apozicijske sintagme . 1 1 0 Mirela OMEROVIĆ Strukturni modeli nekongruentnih sintagmi s kvalitativnim značenjem u bosanskome jeziku . 1 2 9 Halid BULIĆ Upotreba vokativa u rečeničnoj strukturi . 1 4 0 Ismail PALIĆ Mogući okvir za opis epistemičkomodalnih iskaza u bosanskome jeziku . 1 5 3 Mirjana POPOVIĆ Novi pojmovnik lingvistike govora. 1 8 2 5 Amela ŠEHOVIĆ Razgovorna leksika i njena funkcija u hip-hop pjesmama . 1 9 3 Elma DURMIŠEVIĆ-CERNICA Pueritivi u bosanskome jeziku . 2 0 0 Lada BADURINA – Ivo PRANJKOVIĆ O dijalogu. 2 1 6 Nikolina PALAŠIĆ – Nada IVANETIĆ Eufemizam u službi objektivnosti – strategije vrednovanja u recenzijama znanstvenih tekstova . 2 2 7 Robert BOŃKOWSKI Percepcija bosanskog jezika u Poljskoj . 2 4 2 Munir DRKIĆ Kulturna interakcija između Orijenta, Bosne i Evrope na primjeru prijevoda Rumijeve Mesnevije na bosanski jezik . 2 5 2 Podaci o autorima . 2 6 5 6 rEdaKCIjSKa NaPOMENa U Sarajevu je 13. i 14. decembra 2012. godine održana druga redov- na međunarodna naučna konferencija „Sarajevski filološki susreti II“. Knjiga I Zbornika donosi prihvaćene radove iz oblasti lingvistike koje su autori na temelju podnesenih referata na spomenutoj konferenciji pripremili za objav- ljivanje. Redakcija Zbornika posebno se zahvaljuje autorima, recenzentima, svim učesnicima, Organizacionom odboru konferencije, sponzorima te svima koji su doprinijeli uspješnom održavanju konferencije i objavljivanju ovoga zbornika. Redakcija 7 UDK: 811.163.4*3'282 (497.6 Srebrenica) Refik BULIĆ GOvOr BOšNjaKa SrEBrENICE KLJUČNE RIJEČI: govor, Bošnjak, Srebrenica, ijekavskošćakavski dijalekt, istočnohercegovački dijalekt Govor Bošnjaka Srebrenice zanimljiv je s više aspekata. Jedan od njih je pi- tanje zamjene dugog jata, drugi je njegova aktuelnost i pitanje vitalnosti ili opstanka, s obzirom na izvršeni genocid, raseljavanje i smanjen broj izvornih govornika, treći je pitanje njegove dijalekatske pripadnosti, a sve ih objedi- njuje neistraženost ovoga govornog idioma. U literaturi o bosanskim i her- cegovačkim dijalektima postoje izvjesna neslaganja koja se tiču dijalekatske pripadnosti srebreničkoga govora. U ovome su radu predstavljene neke od najznačajnih osobina u govoru Bošnjaka Srebrenice uspoređene s osobinama ijekavskošćakavskog (istočnobosanskog) dijalekta i susjednog (jugo)istočno- bosanskoga govornog tipa istočnohercegovačkog dijalekta. Pokazano je da su ovi govori slični u nizu osobina, ali i da imaju izvjesnih diferencijalnih crta te da postojeće granice između dvaju ijekavskih bosanskohercegovačkih dijale- kata prisutne u literaturi treba uzeti s rezervom. 1. Govor Bošnjaka Srebrenice do sada nije istražen i ono što je napisano o tome, koliko je meni poznato, samo je rad o zamjeni dugog jata u tome go- voru, objavljen 2007. godine u časopisu Književni jezik.1 2. Govor Bošnjaka Srebrenice može biti zanimljiv s više aspekata. Je- dan od njih je pitanje zamjene dugog jata, drugi je njegova aktuelnost i pitanje vitalnosti ili opstanka, s obzirom na izvršeni genocid, raseljavanje i smanjen broj izvornih govornika, treći je pitanje njegove dijalekatske pripadnosti, a sve ih objedinjuje neistraženost ovoga govornog idioma. 1 V.: Bulić 2007. Dijelovi ovoga teksta koji se odnose na zamjenu dugog jata daju se na osno- vu navedenog rada. 9 Refik Bulić: Govor Bošnjaka Srebrenice 2.1. Dijalekatska slika bosanskohercegovačkog prostora po mnogim je odlikama veoma zanimljiva i značajna u izučavanju ukupnih dijalekatskih od- nosa u srednjojužnoslavenskom dijalekatskom mozaiku, pa i u širem slaven- skom prostoru. Jedna od tih zanimljivosti jeste i pojava tzv. miješanih refleksa jata, prvenstveno ekavsko-jekavskih, koji su u bosanskohercegovačkom ije- kavsko-ikavskom kompleksu neočekivani. Ekavska je zamjena dugog jata na području Bosne i Hercegovine terito- rijalno ograničena na zapadni periferni prostor ijekavskošćakavskog dijalekta oko Tešnja i Maglaja, potom na uski prostor Kladnja i Plahovića u njegovu predgrađu, a takva je zamjena jata potvrđena osamdesetih godina prošlog sto- ljeća i u govoru sarajevskih Bjelava i Rajševe kod Teslića. 2.2. Pretpostavljalo se da bi ekavsko-jekavski govor mogao biti zastu- pljen i u govoru Srebrenice. Slobodan Remetić je u svome radu O još jednom nezapaženom ekavsko-jekavskom bosanskom govoru, u kojemu piše o ekav- sko-jekavskom govoru Kladnja i Plahovića, napisao da podaci sa kojima on raspolaže “naprosto podrazumjevaju (!) situaciju sličnu plahovićkoj i u govoru bar jednog dijela srebreničkih Muslimana” (1981: 186). Eventualnu mogućnost javljanja ekavsko-jekavskih refleksa jata u go- voru Srebrenice, najvjerovatnije na osnovu spomenutog Remetićeva rada, a možda i na osnovu nekih vlastitih saznanja, iznio je i profesor Dževad Jahić u knjizi Jezik bosanskih Muslimana iz 1991. godine i u njenom ponovljenom iz- danju Bošnjački narod i njegov jezik iz 1999. godine. Govoreći u tim knjigama o ekavsko-jekavskom govoru Tešnja i Maglaja, on kaže da se isti takav govor javlja u oaznim područjima ijekavskošćakavskog dijalekta “(Kladanj, možda Srebrenica i stari sarajevski govor)” – (1991: 14; 1999: 16). U knjizi Bosanski jezik u 100 pitanja i 100 odgovora iz 1999. godine on kaže da je “tom tipu (ekavsko-jekavskom, nap. R. B.) možda pripadao i govor Srebrenice, koji je praktično zbrisan sa lica zemlje (i sa dijalektološke karte, također). Slučaj Sre- brenice u nauci bi pripadao kategoriji ‘nestalih govora’ ili ‘govornih atlantida’, koji će za sobom ipak ostaviti traga, u vidu nekih govornoizbjegličkih fra- gmenata, kao svjedoka uništenja govora formiranih vijekovima, koji nasilno iščezavaju na pragu XXI vijeka” (1999b: 78). Za razliku od eventualne mogućnosti javljanja ekavizma u govoru Sre- brenice, Jahić je u Gramatici bosanskog jezika, govoreći o ekavsko-jekavskim govorima iznio eksplicitan stav: “Isti takav refleks sačuvan je i u nekim juž- nijim govorima istočnobosanskoga dijalekta (u govoru Kladnja, Srebrenice i u starom sarajevskom govoru)” (Jahić – Halilović – Palić 2000: 41). 10 Sarajevski filološki susreti II: Zbornik radova (knj. 1) 2.3. Izneseni stavovi Dževada Jahića o “nestalim govorima i govornoj atlantidi” i različiti podaci o zamjeni jata u srebreničkom govoru te moguće novo pitanje o dijalekatskoj pripadnosti govora srebreničkih Bošnjaka dovo- ljan su poticaj za istraživanja u vezi ovim govorom i spašavanje “nestaloga govora”. Nije mi poznato da je neko do 1992. godine detaljnije istraživao govor Srebrenice kako bi se došlo do pouzdanih saznanja o zamjeni jata, ali je u Srebrenici, u čaršiji, popunjen Upitnik za ispitivanje bosansko-hercegovačkih govora. Srebrenica je bila označena kao punkt broj 73, a Upitnik je popunio prof. dr. Asim Peco u julu 1980. godine.2 Građa iz Upitnika za ispitivanje bosansko-hercegovačkih govora ne po- tvrđuje prisustvo ekavskih refleksajata u dugim slogovima u govoru Bošnjaka Srebrenice, a to ne potvrđuje ni moje terensko istraživanje. U govoru Bošnjaka Srebrenice potvrđeni su brojni primjeri dvosložnih i jednosložnih refleksa jata, ali nema primjera ekavske zamjene u dugim slo- govima.3 Očekivano je da su govori uz Drinu mogli imati izvjesnih utjecaja ekav- skoga izgovora s obzirom na moguće kontakte sa ekavskim standardom do kojih je moglo dolaziti zapošljavanjem u Srbiji ili drugim kontaktima, ali se u govoru Srebrenice takvi utjecaji ne mogu precjenjivati.4 Eventualno dose- ljavanje muslimanskog stanovništva iz srbijanskih gradova 1862. godine u Srebrenicu ne može se također uzeti kao ozbiljan argument koji bi mogao po- drazumijevati ekavske utjecaje, s obzirom na to da je u Srebrenicu, prema do- stupnim podacima, te godine doseljeno svega 55 osoba te da su bile s užičkog područja.5