Cvelferija U Ratu I Obnovi

Obnova

CVELFERIJA U RATU I OBNOVI

Jedan od najmanje poznatih, vjero- CVELFERIJA DURING AND AFTER THE WAR jatno i najslabije razvijenih krajeva u Slavoniji jest kraj na samom jugo- A portion of Slavonia situated in the area between the Sava and the future istoku gornjeg dijela hrvatske "kifle", motorway along the frontier between the Bosnia and Herzegovina and kraj omeđen rijekom Savom na za- Yugoslavia, bears the historical name Cvelferija, which initially came from padu i jugu te državnom granicom German name for the former twelfth military company that used to be na istoku, a sa sjevera većim dijelom stationed in the so called Military Border District of Slavonia.Less then omeđen cestom Županja-Lipovac, twenty thousand inhabitants currently live In this area with 9 settlements cestom koja prolazi kroz veliku spač- and three municipalities.Although the area remained unoccupied during vansku šumu i cestom koja bi se jed- the past war, it still suffered considerable damage from a number of nog dana trebala pretvoriti u autoces- missiles that most often came from Bosnian side.During the war, missiles tu. Na površini od otprilike 422 čet- frequently flew over Cvelferija to land in other regions, particularly in and vorna kilometra, u posavskoj ravnici around Županja.The hardest hit municipalities were Rajevo Selo and s nadmorskom visinom od 83 metra, Gunja.However, all war related damage is now repaired.Gunja has a uz rijeku Savu koja ovdje znatno numerous Muslim community and it is the locality in which the first manje meandrira nego u svom toku Croatia's mosque was built. do Županje, živi (doduše još prema popisu iz 1991.) 17.921 stanovnik, tezala do Zemuna, a obuhvaćala je i i nekad, i sada je Cvelferija granično što znači da je napučenost 42,26 sta- istočni Srijem s Petrovaradinom. područje, a upravo su taj granični novnika na četvorni kilometar. Taj Slavonska se krajina dijelila na regi- položaj i sve nedaće koje je on donio i je dio Hrvatske nekad bio u sastavu mente, a regimente na kumpanije. bili povodom našeg posjeta. općine Županja, a danas je podijeljen Ovo je područje pripadalo 12. kum- u tri općine: Drenovce, Vrbanju i Gu- paniji i njegovi su stanovnici mahom Odmah valja istaknuti da je Cvelfe- nju. Na tom prometno pomalo izoli- u nju bili uključeni kao graničari. rija sve vrijeme rata bila slobodna i ranom području ima ukupno devet Upravo od njemačkog vojnog naziva da je primila razmjerno malo direkt- sela, a od pamtivijeka se cijelo pod- (zwölf = dvanaest) i potječe naziv nih projektila, mnogo manje od sus- ručje naziva Cvelferija. cijelog područja, ali se naziv kao jedne Županje ili Bošnjaka, ali zato su po ovom području ili preko njega Cvelferija je naziv koji ćete teško znak zajedničke pripadnosti određe- četnici stalno pucali od 1991.-1995. pronaći u zemljovidima i u leksiko- nom prostoru i graničarskoj tradiciji godine, a zabilježeno je da je posljed- nima, a rezultat je graničarske tradi- zadržao i pošto je Vojna krajina njih desetak projektila palo na Rajevo cije ovoga kraja. Tu je nekada bila ukinuta i ovaj dio Hrvatske uključen Selo tijekom Oluje 1995. godine. Slavonska vojna krajina koja se pro- u sastav matične države. Doduše, kao Stoga su i stradanja ovog kraja razmjerno manja, a razbijeni su se kro- vovi i crjepovi odmah obnavljali. Stanovništvo je gotovo četiri godine bilo u skloništima jer su projektili neprestano letjeli prema položajima Hrvatske vojske, neovisno o primir- ju koje je s vremena na vrijeme vri- jedilo prema tada okupiranim pod- ručjima. Projektili su dolazili iz oku- piranih dijelova Bosne s kojim nikada nije bilo primirja. To je najteže osjetio Slavonski Brod, a Županja je dijelom bila pošteđena zahvaljujući činjenici da predio uz Orašje u Bo- sanskoj Posavini nikad nije bio oku- Zemljovid Cvelferije piran. No zato su projektili ipak doli-

GRAĐEVINAR 53 (2001) 11 741 Obnova

li dosta projektila jer su u njima bili smješteni topovi Hrvatske vojske, ali su sve štete, koliko se zna, brzo uklonjene. U posljednje se vrijeme i ovo naselje i cijela općina spominju po velikom iseljavanju. Navodno je broj stanovnika općine gotovo nep- romijenjen zbog velikog priliva use- ljenika iz Bosanske Posavine, ali se mnogi stanovnici ove općine nalaze u Zapadnoj Europi, posebno u Aus- triji i Njemačkoj. Tome su osobito pridonijeli stečajevi pojedinih podu- zeća i pogona i činjenica što je gotovo 400 radnika ostalo bez posla. Ipak najviše stradalo mjesto je Raje- vo Selo (1476), smješteno jugozapad- no uz rijeku Savu. O nastanku sela i Središte Vrbanje imena postoji samo predaja, navodno je ime dobilo po prebjegloj raji iz jetali s druge obale Save, uglavnom Općina Drenovci ima najviše naselja turskih predjela, a možda i po tome preko Cvelferije. i najviše stanovnika (7142). U općinu što je u njemu kao u raju. Za Vojne su uključeni Đurići (457), koji su krajine bilo je jedno od središta voj- Najmanje stradala općina smještena najmanje naselje Cvelferije, te Rači- nih vlasti, a tragovi se i danas mogu je najsjevernije. To je općina Vrbanja novci (996), koji su smješteni istoč- uočiti i po izuzetnoj uređenosti i čis- koja uz istoimeno naselje ima još no i u blizini Save, a zapadno se na- toći. Većina njegovih stanovnika naselja Soljane i Strošince. U Solja- lazi Rajevo Selo (1476) i Posavski vuče podrijetlo iz Like, kada su se nima (1709 stanovnika) živi ponešto Podgajci (1518). Općinsko središte doseljavali za potrebe Vojne krajine, Slovaka, a Strošinci (696 stanovnika) Drenovci (2755) smješteno je u sa- ali ima i doseljenika iz Bosne. Za smješteni su na samoj granici s Ju- mom središtu i najšešće se spominje posjeta smo saznali da Rajevo Selo goslavijom. Mjesto je Vrbanja (3138 po skupini od 12 rijetkih primjeraka pripada onim nesretnim naseljima u stanovnika) općinsko sjedište. Riječ hrasta lužnjaka koji su poseban spo- kojima se autobus okreće, što smo je o vrlo starom naselju koje se odr- menik prirode. Drenovci su poput kasnije čuli i u Gunji, ali ovo je sri- žalo i za turske okupacije (1536.- obližnjih Posavskih Podgajaca dobi- jemsko naselje tu sudbinu za razliku 1687.). U velikoj seobi nakon prot- jerivanja Turaka u ovo je mjesto sti- glo ponešto hrvatskog stanovništva iz područja Semberije. Utemeljenjem Slavonske krajine u naselje i općinu masovno pristižu Ličani, a nakon Drugoga svjetskog rata i Hrvati iz Hercegovine. No stanovnici su ipak zadržali staru ikavicu i toponomasti- ku predturskog razdoblja. Riječ je inače o tipičnom srijemskom naselju smještenom u blizini poznatih spačvanskih šuma i bogatih lovišta. U blizini je specijalni rezervat šumske vegetacije Radiševo koji se sastoji od šume hrasta lužnjaka i običnog graba s bukvom. Gospodar- ska je osnova poljodjelstvo, šumars- tvo i stočarstvo. Cesta kroz Drenovce

742 GRAĐEVINAR 53 (2001) 11 Obnova od Gunje imalo i prije rata jer mosta preko Save na ovom mjestu nema.

U Rajevu Selu smo o ratnim strada- njima i obnovi razgovarali s Perom Bašićem i njegovom suprugom Ma- ricom te s Mandom Strepečki, inače tajnicom KUD-a Sava. Svi su oni beskrajno ponosni na svoje mjesto, a ne propuštaju istaknuti da su bili među prvim naseljima u ovom kraju s telefonskim vezama. Procjenjuju da je na samo mjesto palo približno 600 granata, od kojih su posebno stradali crkva, župni stan i škola. Stradale su i mnoge obiteljske kuće koje su obnovljene isplatom odštete. Crkva Sv. Ilije Proroka iz 19. stoljeća još nije obnovljena, kao ni društveni Nova škola u Rajevu Selu dom u blizini koji se srušio od troš- ki popravljali. Ipak mnoge su kuće ko mogli preskočiti ni folklor, na nosti i brojnih detonacija. No strada- prepune pukotina od silnih detona- koji je ona beskrajno ponosna. Nas- la je osnovna škola u cijelosti obnov- cija, a njih nije nitko niti evidentirao tupili su na mnogim priredbama u ljena. Najviše je projektila bilo u vri- niti uklanjao, iako se vrlo lako mogu zemlji i u inozemstvu, a stalni su su- jeme prije pada tzv. koridora u Bosni uočiti gotovo na svakoj kući. Ipak, dionici tradicionalne folklorne mani- 1992. godine, jer su za njegovu ob- priznali su naši sugovornici, najviše festacije Raspjevana Cvelferija koja ranu u zaleđu Rajeva Sela bili smješ- je takvih šteta nastalo kada je 1996. se svake godine naizmjenično teni topovi. Mnogo je projektila ispa- HVO preko Save uništavao uskladiš- održava u naseljima ovog područja. ljeno i iz srpskog sela Vučilovca s tene granate. Gunja (5176) je smještena uz rijeku druge obale Save. U razgovoru s Mandom Strepečki, Savu nasuprot Brčkom na drugoj Rajevčane je zapravo spasila činje- koje su kuća i gospodarske zgrade obali. To je najveće naselje u Cvel- nica da svaka kuća ima podrum jer također oštećeni jer se nalazi u bli- feriji, a ujedno i jedino naselje u je selo smješteno iznad korita Save. zini crkve čiji je zvonik bio za arti- istoimenoj općini. Mjesto se prvi put Sve su manje štete smjesta zajednič- ljeriju najbolji orijentir, nismo daka- spominje 1428. godine pod imenom Gwnya. Staro katoličko groblje Šu- manovci, nastalo uz samostan izgra- đen još 1376., poznato je mjesto za hodočasnike iz zemlje i svijeta, jer je još papa Grgur XI. za hodočasni- ke davao oprost od grijeha. Stara je crkva u Gunji izgrađena 1848., a nova 1982. godine. Prvi nam je sugovornik u Gunji bio Antun Klem, umirovljeni lugar i pjesnik. On nam je rekao da je tra- dicija naselja na ovome području vrlo stara jer je u obližnjoj šumi Mo- šanj pronađena gradina sa zemuni- cama. U ratu nisu previše stradali, iako su pretrpjeli mnogo straha, posebno kad su Srbi zauzeli obližnje Nijemce i Lipovac. Preko Save iz Brčkog većinom se pucalo na Župa- Glavna ulica u Rajevu Selu nju, a pucalo se i s naše strane, poseb-

GRAĐEVINAR 53 (2001) 11 743 Obnova no iz pravca Drenovaca i Vrbanje. u selu nije bilo muslimana koji su na Sve smo podatke saznali od glavnog Ukupno je na Gunju palo 50 do 60 zemlji radili kao nadničari ili kao na- imama Idriza ef. Bešića, pomalo neo- granata, a u nekoliko su navrata pro- poličari (na pola). Muslimani su ujed- bičnog, ali vrlo susretljivoga vjers- jektili ispaljeni i iz aviona. Većih no radili u ciglani i u spačvanskim kog učitelja, koji nam je spremno šteta nije bilo, osim što je stradao šumama. Ipak prvi spomen o musli- iznio ne samo podatke o musliman- stan časnih sestara u blizini crkve, manima u Gunji nalazi se u spome- skoj zajednici, već sve podatke o koji je u međuvremenu potpuno ob- nici Župnog dvora u Gunji iz 1921. općini Gunja i o ostalim općinama u novljen. Bilo je mnogo razbijenih godine, gdje se pod opaskom "stanje Cvelferiji. Imam Bešić je naime pred- prozora i crjepova, ali je većina šteta duša" spominje i jedan musliman. sjednik Općinskog vijeća u Gunji i nastala od detonacija. Prvi je mješoviti brak sklopljen 1933. predsjednik općinske organizacije godine. HDZ-a. Štoviše dobro pozna proble- Praktički su svi u Gunji bili drago- matiku svih pograničnih općina u voljci, ali ih nije mnogo stradalo. Muslimani su u Gunju i okolna mjesta istočnoj Slavoniji gdje je nezaposle- Bili su sve vrijeme pripravni da oti- masovnije počeli dolaziti tijekom nost velika, a izgrađenost komunal- đu u zbjeg, no istodobno su se polja Drugoga svjetskog rata kada su bje- ne infrastrukture vrlo slaba. Proble- redovito obrađivala. Pucanja zapravo žeći pred četničkim zločinima u is- ma ima u vodoopskrbi i plinofikaciji, nije nikada prestalo tijekom pet godi- točnoj Bosni sklanjali u ovom dijelu u mnogim općinama nema javne na. Na to se čovjek jednostavno mo- Slavonije. Kada su se nakon rata rasvjete, a vrlo su slabo izgrađene rao naviknuti. Osobno se jako bojao, vratili u svoja mjesta i ustanovili da nerazvrstane ceste te uopće nema iako je u Drugom svjetskom ratu su na prvim "demokratskim izbori- kanalizacije. preživio čak i strijeljanje. ma" pokraj biračkih kutija i oni pred kojima su u ratu bježali, prodali su sve u bescjenje i vratili se u ovaj dio Slavonije, privučeni kvalitetnom i jeftinom zemljom, dobrom infrastruk- turom, a posebno činjenicom da su u ratu bili dobro primljeni od domaćeg stanovništva. Najviše ih se naselilo u Gunji i u Rajevu Selu (naselja Pa- dež i Čisto) jer su htjeli biti što bliže Bosni kako bi sačuvali svoj nacionalni i vjerski identitet. Obnovljeni most na cesti Županja - Brčko Vjerski su se običaji njegovali po Valja reći da je Gunja željezničko i privatnim kućama pa je u tim druže- cestovno čvorište za vezu s Bosnom njima utemeljen Inicijativni odbor i Hercegovinom. To je postaja na za izgradnju džamije koji se za sug- pruzi koja od Vinkovaca vodi u Brč- lasnosti obratio vjerskim i svjetov- ko i Tuzlu te cesta koja spaja Župa- nim vlastima. Potrebne su suglasnosti nju i Brčko. Ujedno je potrebno do- vrlo brzo dobivene i tako je izgrađe- dati da je u obnovu cestovnog mosta na prva džamija u Hrvatskoj, čak 18 godina prije one u Zagrebu. Štoviše Džamija u Gunji preko Save Europska unija uložila u Gunji se 1995. počeo u dvorištu 1,6 milijuna eura. Čelični je most džamije graditi i Islamski vjerski U razgovoru s imamom Bešlićem obnovilo poduzeće Metalno iz Tuzle, centar koji još nije završen. Valja saznali smo da se stanovništvo s pod- obnova je trajala pet mjeseci, a zavr- reći da u Gunji od 1960. godine pos- ručja Cvelferije od 1961. godine stal- šena je u listopadu 2000. godine. toji posebno muslimansko groblje no iseljava, da je vrlo slaba agrarna Gunja je posebno mjesto i po tome na kojem je tijekom posljednjeg rata napučenost područja, svega 0,94 sta- što je u njemu izgrađena prva džamija sahranjeno više stotina izbjeglica iz novnika po hektaru obradive površi- na teritoriju Republike Hrvatske. Bosne. Ujedno valja istaknuti da je ne i da je približno 23 posto stanov- Džamija se počela graditi 2. kolovo- Gunja prvo mjesto u Hrvatskoj gdje ništva uključeno u poljoprivredu, za 1968., a svečano je otvorena 28. je nakon osamostaljenja uveden is- pretežno u Drenovcima i Vrbanji, a rujna 1969. godine. lamski vjeronauk u osnovnu školu. najmanje u Gunji. Dobili smo uvid u Ne zna se točno kada su se prvi mus- Trenutno ga pohađa više od 220 uče- precizne podatke o nezaposlenosti u limani doselili u Gunju, jer ni najsta- nika dva puta tjedno, a vjerska se Vukovarsko-srijemskoj županiji (čak riji Gunjanci ne pamte vrijeme kada nastava održava i u Vinkovcima. 16.042) te podatak o nezaposelnima

744 GRAĐEVINAR 53 (2001) 11 Obnova

problemi rješavali u najbližoj bolni- ci u Brčkom, a sada se mora putova- ti do 70 km udaljenih Vinkovaca. Razgovor s imamom Bešićem zavr- šili smo analizom međunacionalnih odnosa u Gunji. Oni su tradicional- no vrlo dobri i nikad nije bilo nikak- vih problema. U Gunji ima 2920 Hrvata i 1489 Muslimana, ali i pri- padnika brojnih drugih nacionalnosti. U Rajevu Selu uz 418 Musli- mana ima također i mnogo drugih nacionalnosti, od kojih su najbrojniji Rusini.

Na kraju ovog izvještaja o jednom Gradilište Islamskog centra u Gunji malo poznatom dijelu Hrvatske i o u Cvelferiji kojih ima 2263, od čega u Gunji te na farmi Sitnatovo u Stro- njegovim ratnim i poratnim nedaća- 1032 žene. Kako radno sposobnih šincima. Ukupno je u Cvelferiji uga- ma poželjeli smo da na Cvelferiju ne ima10.987 stanovnika, ispada da je šeno više od 500 radnih mjesta. pomislimo samo kada čujemo svima nezaposlenost veća od 20 posto. Za znanu pjesmu (Odavno smo graniča- Domovinskog rata čudnim su se ti- Zaključak imamova izlaganja bio je ri stari / Čuvali smo granicu na Savi) jekom pretvorbe i privatizacije mno- vrlo tužan. Ispada da Cvelferija pri- ili kada saznamo da je na tom pod- ga radna mjesta ugasila. Bez posla pada najnerazvijenijim područjima u ručju uhvaćena grupa bjegunaca iz je ostalo 300 radnika u poduzeću Hrvatskoj jer uz nezaposlenost nema azijskih zemalja. Iako Cvelferija po- Dukat d.d. u Drenovcima, a zatvo- ni dovoljno izgrađenu komunalnu novno održava svoju staru povijesnu ren je i pogon Zora d.d. iz Županje, infrastrukturu. Ima mnogo neasfalti- graničarsku zadaću, nikako ne bi također u Drenovcima, i bez posla je ranih cesta čak i u samim naseljima, smjela biti na potpunom kraju svih ostalo 70 radnica., Ugasila je proiz- a poljski su putovi u vrlo lošem sta- hrvatskih gospodarskih i društvenih vodnju i farma muznih krava ZiB i nju. U Cvelferiji nema ni jedne šport- interesa. bez posla je ostalo 60 radnika, teška ske dvorane ni dječjeg vrtića. U pri- Pripremio: B. Nadilo je situacija u DIP-u Lužnjak, pogonu jašnjem su se razdoblju zdravstveni

GRAĐEVINAR 53 (2001) 11 745