Hrvatske Šume 211/212

ČASOPIS ZA POPULARIZACIJU ŠUMARSTVA ■ Broj 211-212 ■ Godina XVII. ■ Zagreb, srpanj-kolovoz 2014. ■ ISSN 1330–6480

Aktivnosti u protupožarnoj sezoni

Velika investicija Hrvatskih šuma Oliver Vlainić novi predsjednik HŠD Studenti i branitelji pomagali u poplavama

HRVATSKE ŠUME Broj 211-212 | Srpanj-kolovoz 2014. 1 Lovački kapaciteti 28 Gorskog kotara

3 Pripreme za protupožarnu sezonu 23 Šumsko zeljasto bilje hrvatske 4 Vjetroizvale na području šumarije Nova Gradiška 23 Još jedan zapis za buduće generacije 5 Najveća oštećenja šuma na terenima delničke podružnice 24 Vijestice 7 Predstavljen projekt PARCS vrijedan 126 milijuna kuna 28 Lovačke kuće za potpuni lovački doživljaj 8 Razvoj urbanog šumarstva kroz zelene otoke 30 Šume na brežuljcima pamte burnu prošlost 10 Predavanje o šumskoj biomasi 32 Preciznim izračunom debljine kore do ušteda 11 Hrvatske šume kupile 25 traktora od tvrtke Hittner 34 Štetnik uzrokovao velike probleme u nizinskim šumama 12 Češki šumari posjetili Gorski kotar 36 Šume su važne za opstanak društva 12 Slovački šumari razmjenjivali iskustva sa hrvatskim kolegama 38 Ostavština šumara Belije za vizualni identitet Raba 13 Oliver Vlainić novi je predsjednik HŠD-a 40 Sekvoja (Sequoiadendron; Sequoia) 14 Održana javna vatrogasna vježba „Istra 2014.“ 42 Ivo Horvat - botaničar svjetskog glasa 15 Braniteljska pomoć stradalima od poplave 44 Konferencija povodom zaštite krških fenomena 16 Predsjednik Republike Hrvatske ugostio studente šumarstva 46 Edukativni paneli poticaj učenju i stvaranju 17 Osječki studenti posjetili arboretum Lisičine 48 Jedan od najvažnijih diuretika 18 Retrospektiva dosada nagrađenih autora 49 P&B bonsai zbirka na Krku 19 I ove godine nagrada Hrvatskim šumama 51 Invazivne biljne vrste prijetnja bioraznolikosti 20 Otvorena poučna staza Bračak 52 Božanstva u krošnji drveća 21 Sportski duh u inat nevoljama 54 Izložba slikarskih radova Josipa Šimića 22 Održan 35. saziv Goranske kiparske radionice 55 Dječji kutak

Mjesečnik “Hrvatske šume” • Izdavač: “Hrvatske šume” d.o.o. Zagreb • Predsjednik uprave: Ivan Pavelić • Glavni urednik: Goran Vincenc • Novinari: mr. sc. Irena Devčić, Marija Glavaš, Vesna Pleše, Ivica Tomić i Goran Vincenc • Uređivački odbor: predsjednik Branko Meštrić, Ivan Hodić, Mladen Slunjski, Herbert Krauthaker, Čedomir Križmanić, Željka Bakran • Adresa redakcije: Lj. F. Vukotinovića 2, Zagreb, tel.: 01/4804 169, faks: 01/4804 101 • e-mail: [email protected], [email protected] Uredništvo se ne mora uvijek slagati s mišljenjem autora teksta. Naslovna stranica: Ljetno osvježenje, Marinko Bošnjaković • Zadnja stranica: Cik-cak platana, Goran Dorić Grafičko oblikovanje, lektura, priprema i tisak:Kerschoffset Zagreb d.o.o. Naklada: 6200 kom. CJENIK OGLASNOG PROSTORA • Jedna stranica (1/1) 3600 kn; pola stranice (1/2) 1800 kn; trećina stranice (1/3) 1200 kn; četvrtina stranice (1/4) 900 kn; osmina stranice (1/8) 450 kn. • Unutarnje stranice omota (1/1) 5400 kn; 1/2 stranice 2700 kn; 1/3 stranice 1800 kn; zadnja stranica 7200 kn (tu stranicu nije moguće dijeliti). U ovu cijenu nije uračunat PDV koji plaća oglašivač.

2 HRVATSKE ŠUME Broj 211-212 | Srpanj-kolovoz 2014. AKTUALNO • Tekst: Vesna Pleše • Foto: Arhiva

POŽARI Pripreme za protupožarnu sezonu

Na terenima buzetske podružnice Hrvatskih šuma Čišćenje protupožarne prometnice Sv. Jelena-Sisol od 1. lipnja do 15. rujna u vrijeme velike i vrlo velike opasnosti od izbijanja požara, organiziraju se motriteljsko dojavne službe s ciljem preventivnog djelovanja u slučaju izbijanja požara.

uzetska podružnica Hrvatskih šuma zauzima površinu od 74.266 ha državnih šuma. Od toga na obraslu površinu otpada 69.973 ha, neobraslo je 3.901 ha te neplodno 392 ha. Na području Primorsko-goranske županije nalaze se dvije Bšumarije Cres-Lošinj i Opatija-Matulji i tu gospodari na površini od 18.940 ha, a na području Istarske županije, sedam šumarija: Buje, Buzet, Labin, Pazin, Poreč, Pula i Rovinj, gospodari na površini od 51.033 ha. Sukladno Pravilniku o zaštiti šuma izvršena je procjena ugroženosti državnih šuma od požara na području buzetske podružnice. Kod procjene uzimaju se u obzir slijedeći parame- s elementima šumskih cesta 2,5 km, a postavit će se i 200 komada tri: vegetacija, klima, podloga, orografija, antropogeni faktori i znakova upozorenja s porukama o zabrani paljenja vatre i opasnosti uređenost šuma. Na razini buzetske podružnice ukupno stanje od požara. prema stupnju ugroženosti šuma od požara je slijedeće: od ukupne Protupožarne prosjeke na području buzetske podružnice širine površine kojom gospodare 74.266 ha, u drugom stupnju ugroženosti su od 5 do 15 metara, ovisno od vrste vegetacije, konfiguracije ter- je 20.177 ha šuma, u trećem 42.777 ha te u četvrtom 11.312 ha. ena te starosti sastojine. Prosjeke su i trebaju biti prohodne za vatro- Na području Primorsko-goranske županije od ukupne površine gasna vozila, osim ako se ne radi o uzgojnim stazama koje nisu 20.069 ha u drugom stupnju ugroženosti nalazi se 5.598 ha šuma, u predviđene za kretanje vozila. Sveukupna dužina prosjeka je 521,53 trećem 9.044 ha i četvrtom 5.427 ha. Na području Istarske županije km, od toga za vatrogasna vozila prohodno je protupožarnih pros- situacija je slijedeća: u drugom stupnju ugroženosti od požara na- jeka u dužini od 443,14 km, dok na uzgojne staze otpada 78,39 km. lazi se 14.579 ha šuma, u trećem stupnju 33.733 ha te četvrtom Od 1. lipnja do 15. rujna, u razdoblju velike i vrlo velike 5.885 ha ili ukupno 54.197 ha šuma. opasnosti od izbijanja požara uspostavlja se motriteljsko-dojavna Svake godine provode se i preventivne mjere zaštite šuma služba, koja se provodi na dva načina: stacionarno (putem motri- od požara koje obuhvaćaju radove biološke obnove šuma. Tako će onica i motrilačkih mjesta) i mobilno kroz ophodnje. Na području se ove godine u tu svrhu obaviti: čišćenje sastojina na 360,67 ha, gotovo svake šumarije postoji i više motrionica, odnosno postoje 3.103 norma dana za motriteljsko-dojavnu službu, čišćenje kultura motriteljsko dojavne službe. Na području Primorsko-goranske na 24,23 ha, održavanje prosjeka na 65,80 ha, održavanje prosjeka županije šumarije Cres-Lošinj i Opatija-Matulji postoji pet motrionica. Na području Istarske županije (šumarije Buje, Buzet, Labin, Pazin, Poreč, Pula i Rovinj) Gašenje požara na području šumarije Pazin postoji 11 motrionica i motriteljskih mjesta. Organizirane su i ophodnje čiji je cilj brza intervencija u gašenju inicijalnog požara. Ukoliko osoba koja je u ophodnji primijeti vatru ili dim dužna je pristupiti gašenju, a ako nije u mogućnosti ugasiti požar o tome treba izvijestiti najbližu vatro- gasnu postrojbu, policijsku postaju, centar 112 ili šumariju. Šumarija je dužna u što kraćem roku o tome izvijestiti upravu šuma. Na razini buzetske podružnice postoji i jedinica za zaštitu od požara većih razmjera. Zadatak im je sudjelovati u gašenju požara te na izradi protupožarnih prosjeka. Interventnu grupu akti- vira upravitelj šumarije u kojoj je grupa formirana, odnosno voditelj podružnice. Osobe odgovorne za mobilizaciju interventne grupe dobivaju nalog od zapovjednika akcije gašenja požara. Na razini Uprave šuma Buzet interventna grupa broji 28 pri- padnika, podijeljena je u tri dijela (jedinice Labin, Poreč i Opatija).

HRVATSKE ŠUME Broj 211-212 | Srpanj-kolovoz 2014. 3 AKTUALNO • Tekst: Ivica Tomić • Foto: D. Pečnjak

Štete od vjetra Vjetroizvale na području šumarije Nova Gradiška

Područje novogradiške podružnice Hrvatskih šuma Bukove vjetroizvale na vrhu Psunja, na oko 900 m nadmorske visine tijekom svibnja je zahvaćeno obilnom kišom praće- nom olujnim vjetrom. Najveće štete zabilježene su na terenima šumarije Nova Gradiška. Na ravnijim dijelovima nastale su vjetroizvale, a na strmim stranama stabla su izvaljena zbog raskvašenog tla

z požare, onečišćenje tla i odumiranje stabala, u današnje smo vrijeme svjedoci sve učestalijih vremenskih nepogoda u našim šumama među kojima štete od poplava, snijega, leda, vjetra i oluje zauzimaju značajno mjesto. UVjetrovi neznatne do umjerene jakosti koristan su ekološki činitelj tijekom rasta, oplođivanja i rasprostranjivanja šumskoga drveća tarne sječe i ostvaruje tzv. slučajni prihod. Ako su sanitarne sječe no u određenim uvjetima mogu štetno djelovati na tlo i šumsku velikog intenziteta, narušeno je normalno i redovito gospodarenje atmosferu te na šumskome drveću prouzročiti izravne fiziološke i sa šumskim ekosustavom te potrajno gospodarenje. Značajan je mehaničke štete. Sa šumskogospodarskoga stajališta, značajno se problem izrada sortimenata iz izvaljenih i prelomljenih stabala, što razlikuje vjetar od oluje koja nanosi znatno veće štete. Tako obični se u šumarskoj praksi smatra najopasnijim radom. Pritom je cijena jači stalni vjetar brzine od 11 do 17 m/s uzrokuje u šumskoj sasto- izrade visoka, a oštećeno drvo je niže cijene. Šumski otpad je os- jini trajne štete, a olujni vjetar koji se giba većom brzinom izvaljuje novica za masovan razvoj kukaca i gljiva, a povećana je opasnost i prelama pojedina stabla pa i čitave sastojine, nanoseći povremene od požara. Stoga je prijeko potrebna sanacija posljedica koje nas- i nenadane štete. Zapadne se oluje gibaju velikom brzinom, don- taju od navedene elementarne nepogode, jer se tako sprječavaju ose vlažan zrak i najčešće jake kiše, a na raskvašenom tlu izazivaju daljnje štete od pojave biljnih bolesti i sekundarnih štetnika. Naime, brojne vjetroizvale. Koliko će šumsko drveće biti otporno prema na mjestima izvaljenih ili prelomljenih stabala pojačan je pristup snazi olujnoga vjetra, ovisi o stanišnom prostoru, vrsti drveća, sta- svjetlu, pojavljuju se korovi koji ometaju mlade biljke, služeći za rosti i zdravlju pojedinih stabala. Posebice su za otpornost prema hranu i stanište višim životinjama i glodavcima. Potonji uzrokuju olujnim vjetrovima odlučni stanište i stanišni prostor. Sastojina kao ulančavanje daljnjih šteta. Općenito gledajući, smanjuje se proiz- veći skup stabala čini jedinstveni otporni sustav koji pruža jak ot- vodnja biomase, biološka raznolikost, vrijednost općekorisnih, por te sprječava vjetroizvale i vjetrolomi stabala. Ipak, opasnost se gospodarskih ili sirovinskih funkcija šuma, smanjuje se ili nestaje povećava s povećanom jednodobnošću šumske sastojine, no zato životni prostor za brojne biljne i životinjske vrste te nastaju prom- u raznodobnim sastojinama neravna površina krošanja umanjuje jene u sastavu biljnih i životinjskih zajednica. snagu olujnih vjetrova. Tijekom svibnja je područje novogradiške podružnice U šumama nastaju različite štete, a njihova veličina u ovis- Hrvatskih šuma, kao i veći dio Hrvatske, zahvaćeno obilnom nosti je o nizu činitelja. Oluje izvaljuju stabla, posebice plitkoga kišom praćenom olujnim vjetrom. Najveće štete zabilježene su korijenja i u uvjetima kada je tlo namočeno. Nerijetko se događa da na terenima šumarije Nova Gradiška, u gospodarskim jedinicama na velikoj površini strada velik broj stabala. Provode se tada sani- Južni Psunj i Gradiška brda, uglavnom na vrhu Psunja (985 m), u šumskim predjelima Brezovo polje, Crna bara, Javorovica, Šibnjak i Snaš potok. Na ravnijim dijelovima nastale su vjetroizvale, a na Izrada izvaljenih bukovih stabala na šumskoj cesti Brezovo polje strmim stranama stabla su izvaljena zbog raskvašenog tla od obilnih kiša. Područje Južnoga Psunja (6.590 ha) čini suvisli šumski kompleks u kojemu su najzastupljenije zajednice: šuma bukve s laz- arkinjom i šuma hrasta kitnjaka sa šašem. Bukva sudjeluje u smjesi s 56 %, hrast kitnjak s 37 %, četinjače s 2,3 % itd. Gospodarska jedinica Gradiška brda smještena je na južnim obroncima Psunja i

Osim u šumskim sastojinama, zabilježena su i oštećenja na šumskim cestama, a izvršena procjena šteta na cestovnoj infrastrukturi (šumske prometnice, propusti i dr.) iznosi približno 1,5 milijuna kuna

4 HRVATSKE ŠUME Broj 211-212 | Srpanj-kolovoz 2014. AKTUALNO • Tekst: V. Pleše • Foto: A-M. Petranović

Oštećenost šuma Najveća oštećenja šuma na Odronjeni dio šumske prometnice uz potok Begovicu, u blizini Strmca terenima delničke Posljedice šteta od vjetra su, među ostalim, smanjivanje biološke raznolikosti i vrijednosti općekorisnih, podružnice gospodarskih ili sirovinskih funkcija šuma te promjene u sastavu biljnih i životinjskih zajednica

Babje gore, na površini od 3.719 ha, na nadmorskim visinama od 130 do 400 m. Najzastupljenija biljna zajednica je šuma hrasta kitnjaka i običnoga graba (2.434 ha), a u smjesi drveća kitnjak sudjeluje s 59 %, bukva s 14 %, grab s 10 % itd. Prema riječima upravitelja šumarije Davorina Pečnjaka, ukupno je na području šumarije doznačeno 6.484 m³ bruto drvne mase, od čega 5.662 m³ glavnog i 862 m³ prethodnoga prihoda, uglavnom u gospodarskoj jedinici Južni Psunj (5.703 m³). U obje gospodarske jedinice u glavnom prihodu bukva sudjeluje s 4.399 m³, hrast kitnjak s 1.220 m³, a jela s tek 3 m³. U gospodarskoj jedinici Južni Psunj oko 90 posto su vjetroizvale, a preostala stabla izvaljena su na strmim, raskvašenim terenima. Sanitarna sječa obav- ljana je u odsjecima glavnoga prihoda kako bi se zaštitio postojeći podmladak. Za preostalu drvnu masu raspisan je natječaj za sječu Usmjerenost prema krošnjama da bi se procijenila oštećenost i privlačenje. Štete na deblovini nisu znatno izražene jer nema lo- mova, a u pojedinim odsjecima ostvarena je planirana sortimentna struktura. Srećom, neće biti potrebna posebna sanacija u oštećenim Stanje oštećenosti šuma u Hrvatskoj u 2013. pokaza- šumskim sastojinama. lo je daljnji neveliki trend povećanja postotka zna- - U gospodarskoj jedinici Gradiška brda doznačeno je 591 čajne osutosti stabala za sve vrste drveća na 37 posto. m³, pretežito bukove drvne mase a budući da su sve vjetroizvale, raspisan je natječaj za sječu i privlačenje jer je to isplativije nego rvatski šumarski institut u suradnji s Hrvatskim šumama rad s vlastitim sjekačima i mehanizacijom. S obzirom na to da su bio je organizator seminara o procjeni oštećenosti izvaljena stabla uglavnom pojedinačna ili u manjim grupama, nije krošanja koji je održan na terenima delničke podružnice bilo potrebno obavljati sanaciju. Količina oštećene drvne mase nije početkom lipnja ove godine. Nazočni su mu bili i pred- velika i neće utjecati na izvršenje plana sječa za 2014. godinu. Osim Hstavnici resornog Ministarstva te stručni suradnici za ekologiju šteta u šumskim sastojinama, zabilježena su i oštećenja šumskih iz svih podružnica Hrvatskih šuma. Delnička podružnica bila je cesta, posebice na mjestima u blizini potoka Begovice. Izvršena domaćin seminara i iz razloga ujednačavanja kriterija pri ocjeni procjena šteta na cestovnoj infrastrukturi (šumske prometnice, pro- osutosti listača koje su najviše uništene tijekom ledoloma u veljači pusti i dr.) iznosi približno 1,5 milijuna kuna – ističe upravitelj D. ove godine. Pečnjak. O oštećenosti šuma u Hrvatskoj u 2013. izvijestili su prof. dr. sc. Nenad Potočić i prof. dr. sc. Ivan Selektović iz Hrvatskog Posljedica djelovanja olujnoga vjetra i kiše u bukovoj sastojini šumarskog instituta. U Hrvatskoj je 2013. po dvadeset peti put provedena godišnja procjena oštećenosti šuma. Procjena je obavljena na 105 bioindi- kacijskih točaka (mreža 16x16 km) i 341 osnovnoj točci (mreža 4x4 km). Procjenom je obuhvaćeno 10.704 stabala različitih vrsta drveća, od čega 8.496 stabala listača i 2.208 stabala četinjača. - Monitoring oštećenosti u 2013. pokazao je daljnje, iako blago povećanje znakovite osutosti stabala svih vrsta (37 posto), u odnosu na prethodnu godinu (35,15 posto), ovaj niz povećanja osutosti traje od 2002.- naglašeno je na seminaru. Znakovita osutost listača je u odnosu na 2012. povećana s 30,8 posto na 33,1 posto. Trend rasta osutosti listača bilježi se od

HRVATSKE ŠUME Broj 211-212 | Srpanj-kolovoz 2014. 5 Sudionici seminara na terenima šumarije Delnice Prikaz procjene uz pomoć magnetića na demonstracijskoj ploči

1987. (6 posto) do 1995. (27,7 posto). Slijedi pad do 1998. (16,8 Najniža vrijednost od 36,6 posto značajno osutih stabala jele posto), da bi se od tada zadržavala na istoj razini do ponovnog rasta obične evidentirana je 1988. no već 1993. taj postotak iznosi 70,8 2003., a od tada znakovita osutost listača kontinuirano raste. posto. Ovakva oštećenost uz manje oscilacije, zadržala se do 1999. Znakovita osutost hrasta lužnjaka naglo je rasla između 1988. kad je pala na 58,1 posto. U 2001. iznosila je 69,25 posto, a u 2004. (8,1 posto) i 1994. (42,5 posto). Mali pad zabilježen je 1999. (23,5 71,43 posto. Najveći udio stabala obične jele 76,99 posto sa postot- posto), dok je u 2000. vrijednost ostala nepromijenjena (23,5 posto). kom osutosti većim od 25 posto evidentiran je 2005., poslije toga taj U 2001. vrijednost je porasla na 28,9 posto, a nakon pada znakov- se postotak zadržava na oko 72 posto. U 2013. evidentirano je 71,1 ite oštećenosti u 2002. (21,1 posto), bilježi se postepeni porast. Po posto značajno oštećenih stabala jele obične. godinama stanje je slijedeće: 2003. vrijednost znakovite oštećenosti Treba naglasiti da se procjene vrše prema jedinstvenoj iznosila je 25 posto, 2004. 30,4 posto, 2005. 33,4 posto, 2006. 35,6 metodologiji propisanoj od IPC Forests, a u tom programu Hrvatska posto, 2007. 33 posto, da bi u 2008. došlo do povećanja postot- sudjeluje od 1987. Najvažniju ulogu u ovom programu ima praćenje ka značajno osutih stabala hrasta lužnjaka na 41,9 posto. U 2009. stanja oštećenosti šuma putem vizualne procjene osutosti krošanja. utvrđeno je povećanje postotka značajne osutosti hrasta lužnjaka na Najvažniji elementi ove metode su: opažanje se obavlja na točkama 45,6 posto, u 2010. stanje je ostalo nepromijenjeno s 45,5 posto. Do jednake međusobne udaljenosti, na svakoj točci procjenjuju se 24 ponovnog povećanja došlo je 2011. na 47,12 posto, a takvo stanje stabla, značajno osutim stablima smatraju se stabla čija je osutost zadržalo se i u 2012. Prošle godine značajna osutost hrasta lužnjaka krošnje iznad 25 posto. povećana je na 50,7 posto. Rezultati ovih procjena obrađeni su i pohranjeni u bazi po- U posljednjih desetak godina praćenja, osutost obične bukve dataka Hrvatskog šumarskog instituta te u jedinstvenoj europskoj kretala se od pet posto do 13,5 posto. U 2012. evidentirano je bazi podataka programa IPC Forests (Međunarodnog programa za povećanje od 16,6 posto, 2013. čak od 20,6 posto, što je dosada procjenu i motrenje utjecaja zračnog onečišćenja šuma). najveće povećanje kroz sve godine praćenja. Prezentiran je i postotak značajno osutih stabala za sve vrste Kod četinjača postotak značajne osutosti povećan je 2013. drveća na razini svih podružnica Hrvatskih šuma. Iz podataka je u odnosu na 2012. s 51,9 posto na 52,1 posto. Značajna osutost vidljivo da su vrlo visoke vrijednosti oštećenosti zabilježene na za četinjače iznosila je 1987. 17,1 posto uz stalni maksimalni trend rasta u 1996. do 56,7 posto. Niže vrijednosti evidentirane terenima delničke podružnice te iznose 59,60 posto. Prosječna su 1997. od 38,6 posto te 2002. od 40,7 posto. Poslije toga vrijed- oštećenost evidentirana je na područjima: vinkovačke podružnice nosti postupno rastu sve do 53,2 posto značajno oštećenih stabala (42,44 posto), našičke (39,17 posto), ogulinske (39,58 posto), četinjača u 2006., poslije čega dolazi do stagniranja vrijednosti osu- buzetske (42,64 posto) i zagrebačke (44,09 posto). Nešto niže tosti na oko 50 posto. vrijednosti od prosjeka Hrvatske evidentirane su na područjima podružnica: osječke (23,61 posto), požeške (32,53 posto), bjelovar- ske (7,58 posto), koprivničke (11,57 posto), sisačke (29,08 posto), Sudionici seminara prije odlaska na teren karlovačke (20,60 posto), senjske (16,67 posto), gospićke (26,04 posto), splitske (34,08 posto) i novogradiške (21,88 posto). Prezentirani su i podatci značajne osutosti obične jele, hrasta lužnjaka i obične bukve po svim podružnicama Hrvatskih šuma. Najveća osutost obične jele (veća od prosjeka Hrvatske) evidentirana je na području ogulinske i delničke podružnice. Kod hrasta lužnjaka značajna osutost veća od prosjeka evidentirana je na području požeške, našičke i zagrebačke podružnice, a kod obične bukve na području delničke i zagrebačke podružnice. Terenski dio seminara za ujednačavanje kriterija procjene oštećenosti krošanja ovlaštenih osoba, održan je na terenima šumarije Delnice u GJ Delnice (predjel Tešnje) na plohi s 24 obilježena stabla (bukve i jele). Procjena oštećenosti pokazala je i ove godine ujednačene kriterije s prihvatljivim rasponom odstu- panja.

6 HRVATSKE ŠUME Broj 211-212 | Srpanj-kolovoz 2014. AKTUALNO • Tekst: I. Devčić • Foto: G. Vincenc

Projekti Predstavljen projekt PARCS vrijedan 126 milijuna kuna

Hrvatska je u pogledu prirodnih znamenitosti izra- Turistička infrastruktura u PP Vransko jezero zito bogata i raznolika zemlja. Turizam u zaštićenim područjima donosi brojne koristi ali i štete. Ovi efek- ti u međusobnoj su interakciji na različite načine. Mnogi stručnjaci se slažu kako nacionalni parkovi mogu biti nositelji kvalitetne turističke ponude, ali nikako zone koncentracije smještajnih kapaciteta što se u nekim našim nacionalnim parkovima pokazuje kao problem, a najbolji primjer su Plitvička jezera ili Brijuni. Učinkovito upravljanje zaštićenim područji- ma važno je zbog održavanja kvalitete života ljudi, posebno na lokalnoj razini, budući da nam biorazno- likost koju oni čuvaju osigurava ključne usluge poput njima. Ovaj projekt fokusirat će se upravo stoga na dva vrlo bitna zdrave hrane, čiste vode, lijekova i zaštite od mnogih segmenta; institucionalno jačanje zaštićenih područja i ulaganja u utjecaja prirodnih katastrofa i klimatskih promjena. infrastrukturu. Što se tiče prvog segmenta, institucionalnog jačanja zaštićenih područja, cilj projekta je poboljšati učinkovitost uprav- ovodom Svjetskog dana zaštite okoliša koji se ljanja zaštićenim područjima. Kako bi se to postiglo, provedene su obilježavao 5. lipnja, ministar zaštite okoliša i prirode analize, utvrđena kritična mjesta i sada će se operativno provesti Mihael Zmajlović i Louisa Vinton, koordinatorica aktivnosti koje će dovesti do poboljšanja. To može uključivati, UN-a i stalna predstavnica UNDP-a u Republici Hrvats- primjerice, odluku o objedinjavanju pojedinih funkcija i provedbu Pkoj, predstavili su projekt pod nazivom PARCS (Protected Ar- aktivnosti poput velike javne nabave pojedinih roba ili usluga, ob- eas of Croatia Sustainability Project). Cilj ovog projekta je jedinjavanje računovodstva za sve parkove, marketinga, pravne podizanje razvojnog potencijala osam nacionalnih parkova i je- podrške, obuku djelatnika i slično. Projekt će tijekom sljedeće četiri danaest parkova prirode, poboljšanjem dosadašnjeg modela up- godine provoditi Ministarstvo zaštite okoliša i prirode i Program ravljanja zaštićenim područjima i infrastrukturnim ulaganjima. Ujedinjenih naroda za razvoj (UNDP) u suradnji s javnim ustanova- Kako se na konferenciji navelo, nacionalne parkove i parkove ma koje upravljaju parkovima. Sredstva za provedbu projekta, čija prirode pogađaju neki problemi opće naravi - npr. nepostojanje je ukupna vrijednost 126 milijuna kuna, osigurana su u Ministarstvu prostornih planova zaštićenih područja, a paralelno s time ni pla- zaštite okoliša i Fondu za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, nova upravljanja, zatim slaba ekološka osviještenost predstavnika a dio od 27 milijuna kuna osiguran je kroz darovnicu Globalnog lokalne samouprave zbog čega dolazi do različitih vizija gospo- fonda za okoliš (GEF). darenja i zaštite, konflikti s lokalnim stanovništvom zbog promjene Granica između očuvanja prirode i održivog razvoja sve u gospodarenju prostorom, pretjeran turistički promet, opasnost je manje očita. Često se održivim razvojem prikazuje i nešto što u od onečišćenja povezana sa širim ekološkim prilikama, ali i neki suštini to i nije. Zaštita prirode sve se više kroji prema potrebama specifični problemi, karakteristični za pojedini nacionalni park ili park prirode. - Zaštićena područja nisu usmjerena na odvajanje prirode od ljudi. Naprotiv, ona su usmjerena na uspostavljanje ravnoteže koja štiti prirodni okoliš i njegovo bogatstvo uz istovremeno otvaranje prilike velikom broju ljudi da iskuse prirodu iz prve ruke – rekla je Louisa Vinton, stalna predstavnica UNDP-a u Republici Hrvatskoj. Upravljanje zaštićenim područjima veoma je složeno. Mo- glo bi se reći kako zaštićena područja u Hrvatskoj pate od istih problema kao i drugdje u svijetu: nedostatak financiranja, nedostat- na korist za lokalnu zajednicu, nedosljedno provođenje zakona i propisa, niska ekološka svijet. Na razini upravljanja zaštićenim područjima nedostaju jasni ciljevi očuvanja, često zbog manjka osnovnih znanstvenih podataka i procjena stanja u okolišu. Situacija je dodatno pogoršana nedostatkom infrastrukture, opreme i motivi- Turistički brodić u NP Krka ranog stručnog kadra za kontrolu zaštićenih područja i nadzor nad

HRVATSKE ŠUME Broj 211-212 | Srpanj-kolovoz 2014. 7 AKTUALNO • Tekst: I. Devčić • Foto: M. Bačić

Posjetitelji botaničkog vrta na Zavižanu Urbano šumarstvo Razvoj urbanog šumarstva kroz zelene otoke

Projektom „Zeleni otoci“ želi se pridonijeti pobolj- šanju kvalitete života kroz promociju okoliša, putem zajedničkih aktivnosti očuvanja i zaštite prirode Za- darske županije i Unsko-sanskog kantona. Poseban cilj ovog projekta je očuvati, revitalizirati i promicati odabrane urbane zelene površine na području opći- ljudi, umjesto da se upravlja ljudskim djelovanjem na način da se na Bosanske Krupe, Bihaća te Zadarske županije, očuva biološka raznolikost. - Projektom PARCS želi se osigurati financijska neovisnost a kroz definirane aktivnosti pojačati i učvrstiti pre- zaštićenih područja i ravnomjerni razvoj, a to danas u glavnom nije kogranični dijalog. slučaj. Od 19 parkova dio je samoodrživ i ima sredstava za ulaganja u nove sadržaje. Nažalost, dio se ne može razvijati jer nemaju sred- radski parkovi, park-šume, travnate površine, igrališta, stva za ulaganja u infrastrukturu. Time ulaze u začarani krug jer da zone rekreacije, uređeni vrtovi, botanički vrtovi, privat- bi se ostvario rast i razvoj, prvo se mora uložiti. Iznalaženjem naj- na ili javna dvorišta, sve su to mjesta koja predstavljaju boljeg modela upravljanja želimo ih osnažiti, da budu koordinirani, oaze mira, antistresa ili igre i rekreacije. Značaj zele- financijski učinkovitiji, s većom razinom kvalitete, - naglasio je Gnih gradskih površina u procesu očuvanja zdrave životne sredine ministar Zmajlović. No, vrlo često se samostalno financiranje navo- i zdravlja ljudi je velika. Gradski parkovi imaju svoju ulogu u di kao jedan od velikih problema u zaštićenim područjima. Naime, očuvanju životne sredine tako što smanjuju količinu ugljičnog dio- javne ustanove koje provode zaštitu u zaštićenim područjima često su prisiljene poslovati po tržišnim osnovama pa se pritom u drugi ksida iz atmosfere te smanjuju buku gradskog prometa i ublažavaju plan stavljaju primarni razlozi njihova postojanja: zaštita prirode temperaturne ekstreme gradskih sredina. Projektom „Zeleni otoci“ i edukacija, a u prvi plan dolaze razvijanje turizma, promocija i predviđeni su radovi kojima će se revitalizirati gradski parkovi i ze- slično. Razlog tome jest namjera države da pod svaku cijenu smanji lene površine putem hortikulturno-građevinskih radova u perivoju broj korisnika državnog proračuna pa je priljev sredstava iz državne Vladimira Nazora u Zadru te parkovima Male Ade u Općini Bosans- blagajne za funkcioniranje javnih ustanova sve manji. Namjera da ka Krupa i Gradskom parku u Općini Bihać. Uspostava zajedničkog se ovakvom financijskom pomoći omogući unapređenje infrastruk- sustava upravljanja odabranim zelenim površinama te korištenjem ture možda ostavi prostora za veću brigu oko zaštite i očuvanja GIS programskog rješenja, organiziranjem obrazovnog programa biološke raznolikosti naših parkova. Posebno veseli činjenica da nastave u prirodi te raznim oblicima promocije želi se ojačati svijest će se projekt baviti smanjenjem potrošnje energije u parkovima o zaštiti okoliša. Projekt je ukupne vrijednosti pola milijuna eura (za provođenjem projekata energetske učinkovitosti. Namjera je da i HR i BiH), a sufinanciran je od strane Europske unije u sklopu IPA u tom segmentu parkovi budu zeleni i kao takvi primjer energetske prekograničnog programa. Nositelj projekta je Natura-Jadera javna učinkovitosti uz dugoročnu uštedu. Sredstva iz darovnice GEF-a ustanova s hrvatske strane, dok je s bosanskohercegovačke strane koristit će se i za razvoj alternativnih ili automatiziranih sustava to Općina Bosanska Krupa. Partneri na ovom projektu su Zadarska naplate ulaznica poput, primjerice, uvođenje elektroničkog sustava županija, Općina Bihać, Grad Zadar te PLOD Centar – Centar za pametnih kartica ili sustava naplate ulaznica putem naplate sidrenja promociju lokalnog razvoja (BiH). za ulazak plovila u zaštićena područja. Jednako i za razvoj pos- jetiteljske infrastrukture, nabavu prijevoznih sredstava u NP Ris- Sa svojim raznovrsnim drvećem i drugim raslinjem, s njak, PP Učka, PP Vransko jezero ili uređenje kampa na PP Papuk. vodenim površinama, koje su vrlo česti prateći element parkova, parkovne površine imaju i estetsku dimenziju koja igra važnu ulogu u kreiranju pejzaža. Neke studije pokazale su da parkovi ne bi trebali biti udaljeni više od 300 metara od mjesta stanovanja kako bi se do njih moglo doći pješke. Preporučljivo je da se dobro povežu s pješačkom i biciklističkom infrastrukturom u gradu. Time se ujedno promoviraju pješačenje i biciklizam kao vidovi rekreacije. Značaj zelenih otoka za stanovnike gradova uistinu je velik. Projekt pod nazivom FORCITY-Građani i upravljanje urbanim šumama u JI Europi, donio je zanimljive rezultate. - Projekt se provodio tijekom 2012. i 2013.godine na području sedam gradova: Zagreb, Sarajevo, Banja Luka, Beograd, Novi Sad, Podgorica i Skopje. U projekt su bili uključeni šumarski fakulteti i instituti iz JI Europe, a Hrvatski šumarski institut ga je koordinirao, - pojasnila je dr. sc. Silvija Kra- jter Ostoić, voditeljica projekta, te nastavila - financirao ga je Eu- ropski šumarski institut (EFI) u sklopu projekta FOPER II, kojem je Turizam u PP Kopački rit cilj bio izgradnja ljudskih kapaciteta u području šumarske politike i ekonomike u JI Europi. Projekt se sastojao od provedbe fokus grupa

8 HRVATSKE ŠUME Broj 211-212 | Srpanj-kolovoz 2014. AKTUALNO • Tekst: I. Devčić • Foto: M. Bačić

Urbano šumarstvo Razvoj urbanog šumarstva kroz zelene otoke s odabranim udrugama građana od kojih se željelo doznati koliko su njima važne urbane šume, koriste li ih i na koji način, kako vide ZELENA PLUĆA OSIJEKA - Na području Uprave postojeće stanje urbanih šuma te što misle da bi trebalo promijeniti. šuma Osijek završeni su radovi na podizanju nove Pod urbanim šumama smatrale su se sve površine unutar adminis- trativnih granica gradova koje se baziraju na drveću, što je značilo šume na prostoru prve vodozahvatne zone osječkog sve, od pojedinačnih stabala, parkova, park-šuma, do šuma u smislu vodocrpilišta Vinogradi. Ovaj zanimljiv projekt Zakona o šumama. Treba napomenuti kako kod nas (u Hrvatskoj ali i u ostalim zemljama u kojima je rađeno istraživanje) ne postoji pretvaranja poljoprivrednog zemljišta u šumsko u definicija urbane šume iako je taj termin u uporabi, - objašnjava cijelosti će biti dovršen u jesen ove i proljeće 2015. Krajter Ostojić. godine. Na tom prostoru više se neće upotrebljavati - Najveća važnost ovog projekta je ta što do sad nije bilo sveobuhvatnoga znanstvenog projekta u regiji koji bi se bavio zaštitna sredstva u poljoprivredi, kao ni umjetna ovom problematikom, a važnost urbanih šuma za kvalitetu života gnojiva čime će se bitno poboljšati zaštita podzemnih je sve veća s obzirom na broj ljudi koji žive u urbanim sredinama i koji se neprestano povećava (u Europi 3/4, a u svijetu polovica voda. Nova će šuma biti i zelena pluća grada Osijeka. stanovništva). Naš zaključak je kako je ljudima jako stalo do urbanih šuma i često puta su jako emotivni kada su one po njihovom poduzeća zaduženih za to tako i samih građana. Kod nas ne postoji mišljenju ugrožene (bilo da se radi o stvarnoj prijetnji ili o nepozna- takav oblik podijeljene odgovornosti kao primjerice u Velikoj Bri- vanju postupaka održavanja stabala i šuma, primjerice orezivanje, taniji, gdje postoje slučajevi u kojima građani dobiju od grada park sječa i sl.), moguće da je razlog ovakvih rezultata i to što su za na održavanje, - zaključuje Krajter Ostojić. sudjelovanje u projektu zainteresirani ljudi kojima je stalo do ur- U modernim, gusto izgrađenim gradovima posebno je za- banog zelenila. Isto tako prepoznaju većinu općekorisnih funkcija nimljiv proces pronalaženja novih lokacija za gradske parkove. koje pružaju urbane šume (ekološke, ekonomske i društvene). Nad- Neke napuštene industrijske zone pretvaraju se u zelene površine, alje, nisu zadovoljni sadašnjim stanjem urbanih šuma ni načinom nekadašnji parkirni prostori dobivaju novu namjenu ili se neuređene na koji se održavaju, a često puta je problem i ponašanje dru- površine, koje su vlasništvo grada ili neke kompanije, uređuju na gih korisnika prostora (pogotovo se to odnosi na vlasnike pasa). nov način. Danas su ustanovljene i brojne nagrade za gradove koji Građani uglavnom ne sudjeluju u odlučivanju o urbanim šumama, vode računa o kvaliteti života. Zadar, sa svojim novim projektom a iznenađujuće je da većina smatra kako bi građani trebali sudjelo- Zeleni otoci uskoro bi mogao konkurirati ostalim zelenim gradovi- vati u održavanju urbanih šuma i da je to zajednička briga kako ma Europe!

HRVATSKE ŠUME Broj 211-212 | Srpanj-kolovoz 2014. 9 DOGAĐAJI • Tekst: I. Tomić • Foto: M. Bošnjak, arhiva

Obnovljivi izvori energije Predavanje o šumskoj biomasi

U sklopu teme Obnovljivi izvori električne energije-bio- izvora energije i povećanje energetske učinkovitosti za 20 %. Na masa, mr. sc. Josip Dundović, predsjednik Hrvatske taj način će se smanjiti udjel fosilnih goriva i pojeftiniti grijanje udruge za biomasu, održao je na stručnom skupu u građanima, odnosno sniziti troškovi sušenja drvnih elemenata. Pri- Novoj Gradiški dva predavanja o korištenju šumske tom je potrebna zajednička politička volja. biomase Dobar primjer je tvrtka Ciprijanović, koja iz kvalitetne domaće sirovine (pilanski trupci hrasta, jasena, bukve) proizvodi gradskoj vijećnici Nove Gradiške održan je 3. i 4. srpnja ploče i namještaj. Od 18.000 m pilanskih trupaca dobije se 11.160 stručni skup pod nazivom Gospodarska struktura za ³ m piljene građe (drvnih elemenata) i 7.440 m drvnog ostatka s održivi razvoj Republike Hrvatske i strukovno obra- ³ ³ korom (sječka s piljevinom). Od 2.100 t proizvedenih briketa, go- zovanje. Organizator je bilo Društvo za strukovno ob- tovo 95 % se izvozi u Austriju, Italiju i Mađarsku, a od ukupno Urazovanje, a domaćin novogradiška Industrijsko–obrtnička škola. proizvedene sječke ostvari se 19.370 mil. kWh godišnje. Gotovo Osim ravnatelja i nastavnika strukovnih škola, skupu su prisust- 100 posto sječke se izvozi, kao i ukupne proizvodnje. Naime, pro- vovali i ovdašnji šumarski stručnjaci, predstavnici novogradiškog daja glavnih i sporednih proizvoda uglavnom ide u izvoz, a zbog ogranka Hrvatskoga šumarskog društva. energetskoga korištenja domaće obnovljive biomase, ostvaruju se U sklopu teme Obnovljivi izvori električne energije-biomasa, mr. sc. Josip Dundović, predsjednik Hrvatske udruge za biomasu, znatno niži troškovi energije u usporedbi s fosilnim gorivima, te održao je dva predavanja Uloga energetskoga korištenja šumske energetska neovisnost. biomase kroz povećanje novostvorene vrijednosti drva na primjeru Kogeneracijsko postrojenje na šumsku biomasu (sječku) Ciprijanović d.o.o. te Kogeneracija Lika Energo Eko d.o.o. Udbina Lika Energo Eko d.o.o., za proizvodnju električne energije za i Pogon za proizvodnju peleta Moderator d.o.o. Udbina. Govoreći o isporuku u javnu elektroenergetsku mrežu (snaga 0,95 MW) i top- tvrtki Ciprijanović iz Orahovice, J. Dundović je u uvodnome dijelu linske energije (4,1 MW), uz pogon za proizvodnje drvnih peleta s izlagao o biomasi kao energentu te njenim ekološkim, gospodarskim kapacitetom 5 t/h, u Udbini je počelo radom od svibnja 2012. go- i socijalnim prednostima, odnosno ulozi šumske biomase u ukup- dine. Projekt je pokrenula tvrka Moderator s 40 % vlastitih i 60 % noj potrošnji energije u Hrvatskoj te potencijalima i perspektivama kreditnih sredstava, a ukupna vrijednost investicije je 74 mil. kuna. energije drva. Gospodarske su prednosti biomase iz šumarstva, Realizacijom ovoga projekta izravno je u kogeneraciji zaposleno drvne industrije i poljoprivrede da se smanjuje uvoz fosilnih ener- 7 radnika i 18 radnika u proizvodnji peleta. Povećani su prihodi genata i postiže sigurnost opskrbe energijom. Prema predviđanjima, Hrvatskih šuma jer sirovinsku osnovu čine drvni sortimenti iz ovisnost Republike Hrvatske o uvozu energije porast će sa sadašnjih šumarija Gračac, Donji Lapac, Udbina i Korenica, koje su u sastavu 55 % na više od 70 % u 2030. godini. Ukupna količina ostatka u UŠP Gospić. Osim toga, pokrenute su nove djelatnosti i ostvareno je drvnoj industriji RH iznosi 800.000 t godišnje. Pri sadržaju vlage zapošljavanje na sakupljanju šumske biomase na području posebne od 10 posto, 1 kg drva daje 4,1 kWh energije, a od 520.000 t drvnog državne skrbi. Također je stvorena sigurna energetska osnova za ostatka proizvede se 2.132.000 MWh ili 2,132 GWh. Od toga je sprovođenje energetske učinkovitosti zamjenom (supstitucijom) 20 % elektroenergije i približno 80 % toplinske energije. Stvarna sada skupih fosilnih goriva (loživog ulja) peletima u javnim ob- količina ostatka iz drvne prerade upotrebljiva je za proizvodnju jektima na području Ličko-senjske županije, a osobito obližnjega energenata kao biomase (peleti, briketi i dr.) te iznosi 520.000 t Nacionalnoga parka Plitvička jezera. Uz sve navedeno, važno je na- godišnje. U strukturi obnovljivih izvora energije do 2020. godine pomenuti da je radom kogeneracijskoga postrojenja i proizvodnjom biomasa bi u RH trebala sudjelovati s 40 posto. Do tada bi se mo- peleta u punom kapacitetu moguće smanjenje emisija ugljikovog glo ostvariti više od jedne petine topline iz domaćih, obnovljivih dioksida za 41.106 t.

Sa stručnoga skupa u Novoj Gradiški Drvna sječka

10 HRVATSKE ŠUME Broj 211-212 | Srpanj-kolovoz 2014. DOGAĐAJI • Tekst/foto: Goran Vincenc

Velika investicija Hrvatske šume kupile 25 traktora od tvrtke Hittner

Hrvatske šume su velikom investicijom krenule u Predsjednik Pavelić također je istaknuo kako je tvrtka Hittner obnovu mehanizacije, nužne za obavljanje temeljnih odabrana putem javnog natječaja što je dokaz da se u ovoj tvrtki šumarskih poslova privlačenja drvne sirovine. Ugo- radi kvalitetno. Zadovoljstvo je iskazano i potpisivanjem ugovora vor je nakon provedenog javnog natječaja potpisan o servisiranju strojeva, a u planu je i zanavljanje starih strojeva uz pomoć Hittnerovih stručnjaka. sa hrvatskom tvrtkom Hittner iz Bjelovara, čime su Stjepan Hittner istaknuo je izvrsnu suradnju sa Hrvatskim Hrvatske šume dale svoj obol u pomaganju domaće šumama i Šumarskim fakultetom s kojima razvijaju nove koncepte industrije te u razvoju hrvatskih proizvoda. prilagođene našim šumama. Direktor tvrtke Hittner također je iskazao zadovoljstvo potpisanim ugovorom te je istaknuo kako u Hrvatskim šumama već redinom lipnja, u prostorijama tvrtke Hittner svečano je pot- sada radi 121 stroj marke Ecotrac 55 i 130 strojeva marke Ecotrac pisan ugovor između Hrvatskih šuma d.o.o., SG Leasinga 120. te tvrtke Hittner o isporuci 25 traktora ukupne vrijednosti - Naši traktori, osim domaćeg tržišta, počeli su osvajati i susjed- 3,9 milijuna eura. U ime Hrvatskih šuma ugovor je potpisao na tržišta Mađarske, Poljske i Slovačke. Pogotovo je dobra suradnja Spredsjednik Uprave Ivan Pavelić dok je u ime Hittnera ugovor pot- s Mađarima gdje smo dali naše traktore na testiranje u njihovim pisao direktor tvrtke Stjepan Hittner te Krešimir Steinbauer, pred- uvjetima. Rezultat je bio izvrstan jer su mađarski šumari, nakon sjednik Uprave SD Leasinga. Uračunamo li i 8 traktora iz 2013. testiranja konkurencije odabrali naš traktor, – ponosno izjavljuje godine koje će tvrtka Hittner isporučiti ovih dana, riječ je o ukupno Hittner pa nastavlja – trenutno izvozimo 20 posto proizvodnje što 33 traktora kojima će Hrvatske šume obnoviti svoju mehanizaci- mislimo povećati, a kako bi pratili tržište, gradimo novu proizvodnu ju kako bi se što više povećala učinkovitost u fazi privlačenja na halu na 1.400 kvadratnih metara gdje planiramo nova zapošljavanja terenu. Na potpisivanju ugovora nazočili su brojni visoki uzvanici radnika. među kojima i ministar poljoprivrede Tihomir Jakovina, župan Važno je istaknuti kako su trenutni proizvodni kapaciteti Bjelovarsko-bilogorske županije Davor Bajs, gradonačelnik Bjel- usmjereni prema Hrvatskim šumama za koje ide gotovo 50 posto ovara Antun Korošec te brojni predstavnici medija. ukupne proizvodnje. Predsjednik Uprave Hrvatskih šuma nije skrivao zadovoljstvo Zadovoljstvo potpisanim ugovorima nije skrivao niti minis- - Mehanizacija Hrvatskih šuma je u jako lošem stanju jer go- tar poljoprivrede i predsjednik skupštine Hrvatskih šuma Tihomir dinama nije obnavljana. Ovom investicijom od gotovo 4 mili- Jakovina istaknuvši kako je ovdje riječ o izvrsnoj domaćoj tvrtki juna eura dobit ćemo strojeve koji su u potpunosti opremljeni i koja daje naglasak na usavršavanju tehnologije i pri tome se služi prilagođeni radu u našim šumama koje su za svaku regiju specifične. domaćim stručnjacima. Istaknuo je dobar primjer Hrvatskih šuma Hrvatske šume samo su u ovoj godini uložile oko 158 milijuna kuna koje surađuju sa domaćim tvrtkama na obostranu korist, što je do- u razne investicije od čega na ulaganja u mehanizaciju otpada go- bra vijest za naše gospodarstvo. tovo trećina, - rekao je Pavelić.

Svečano potpisivanje Novi strojevi

HRVATSKE ŠUME Broj 211-212 | Srpanj-kolovoz 2014. 11 DOGAĐAJI • Piše: V. Pleše • Foto: D. Štimac DOGAĐAJI • Piše: G. Vincenc • Foto: T. Đuričić

Međunarodna suradnja Međunarodna suradnja Češki šumari posjetili Slovački šumari Gorski kotar razmjenjivali iskustva

Četrdeset i pet godina međunarodne suradnje izme- sa hrvatskim kolegama đu šumarskih fakulteta u Zagrebu i Brnu iz Češke, rezultiralo je međusobnom razmjenom stručnih iskustava u gospodarenju šumama u obje zemlje.

eđunarodna suradnja između šumarskih fakulteta u Zagrebu i Brnu u Češkoj traje punih četrdeset pet godina zahvaljujući akademiku Slavku Matiću. Po- sljednjih nekoliko godina ovaj vid suradnje nastav- Mljen je razmjenom studenata kroz terensku nastavu. Ova razmjena studenata ima ne samo značaj u vidu razvijanja prijateljskih odnosa, već doprinosi stjecanju novih znanja te razmjeni stručnih iskustava stručnjaka iz obiju zemalja. Gostima iz Češke to je prigoda da se upoznaju pobliže sa zagrebačkom školom uzgajanja šuma te prirodnim načinom gospodarenja šumama u Hrvatskoj, a našim studen- Krajem svibnja u Hrvatskoj je boravila slovačka tima da upoznaju način na koji se gospodari šumama Češke. I ove godine krajem svibnja, studenti četvrte godine Šumarskog delegacija iz Banske Bystrice pod vodstvom Jozefa fakulteta iz Brna, pod vodstvom profesora Emerika Klime, posjetili Zatlukala, a povod je bio razmjena iskustava na posu našu zemlju. Zajedno s njima u posjeti je bila i nekolicina up- dručju korištenja EU fondova. Posjet je i jedna i dru- ravitelja šumarije iz te prijateljske nam zemlje. Tijekom boravka u ga strana ocijenila kao vrlo koristan, a dogovorena je Hrvatskoj upoznali su se s načinima gospodarenja mediteranskim i prebornim šumama. i suradnja u budućnosti. Uz stručno vodstvo akademika Igora Anića iz Zavoda za uzgajanje šuma Šumarskog fakulteta u Zagrebu, posjetili su otok lovačka delegacija koja je krajem svibnja posjetila Hrvatske šume d.o.o., vratila se vrlo zadovoljna kući. Pozitivni doj- Rab i Nastavno-pokusni objekt Fakulteta. movi utemeljeni su na odličnoj suradnji sa hrvatskim kole- Obišli su i terene delničke podružnice Hrvatskih šuma, šumariju gama, a pogotovo je zanimljivo što će se ta suradnja nas- Ravna gora te se upoznali s prebornim načinom gospodarenja Staviti i u budućnosti. šumama u ovom dijelu Gorskog kotara. Uz to, upoznali su se s Kolege iz Slovačke u tročlanom sastavu: Jozef Zatlukal, organizacijskim ustrojem Hrvatskih šuma i delničke podružnice, František Kral te Peter Kovačik došli su u jednodnevni posjet kako a o ostaloj problematici vezanoj uz proizvodnju izvijestili su ih bi razmijenili iskustva na području korištenja EU fondova, koji su rukovoditelj Odjela za proizvodnju Denis Štimac, Tijana Grgurić iznimno zanimljivi i Hrvatskim šumama, gdje se rade krupni koraci iz Odjela za uređivanje šuma te Vilko Ivančić upravitelj šumarije kako bi se EU fondovi što više iskoristili. Naime, prije je vladalo Ravna gora sa suradnicima. uvriježeno mišljenje kako fondove EU ne mogu koristiti tvrtke u državnom vlasništvu što je pogrešno, a to su obilato potkrijepili i slovačke kolege koji su istaknuli kako trenutno imaju 125 odo- brenih projekata u ukupnoj vrijednosti od 42 milijuna eura, zbog Gosti iz Češke s domaćinima na terenima šumarije Ravna gora čega su osnovali i poseban odjel unutar firme koji se bavi isključivo pripremom i apliciranjem projekata za EU fondove. Goste su u ime Hrvatskih šuma d.o.o. dočekali član Uprave Hrvatskih šuma Ivan Ištok te djelatnici Službe za strateški razvoj i upravljanje organizacijskim promjenama na čelu sa rukovoditeljem Dankom Kuricem. Nakon sastanka u Direkciji, Slovaci su se zajedno sa hrvatskim kolegama uputili u Park prirode Medvednica gdje ih je dočekao upravitelj šumarije Zagreb, Ivica Dugački te predstavnici Javne ustanove Parka prirode Medvednica pod vodstvom ravnateljice Snježane Malić Limari. Slovački kolege su rado podijelili svoja iskustva u izradi projekata na raznim područjima djelovanja šumarstva i zaštite prirode. U ovom trenutku, Hrvatskim šumama najinteresantnija su pitanja revitalizacije sljemenskih šuma nakon niza vremenskih nepogoda koje su nas zadesile ove zime, tehnička i biološka sanacija klizišta koja su se otvorila na Sljemenskoj cesti i uspostava suradnje s Hrvatskim vodama na lokalnoj razini. Slovaci su nakon sastanka u Direkciji Hrvatskih šuma te obilas- ka područja Medvednice posjetili park Bundek, gdje se održavala 49. Međunarodna vrtna izložba Floraart.

12 HRVATSKE ŠUME Broj 211-212 | Srpanj-kolovoz 2014. DOGAĐAJI • Piše: G. Vincenc • Foto: T. Đuričić DOGAĐAJI • Tekst/foto: Goran Vincenc

Izborna skupština HŠD-a Oliver Vlainić novi je predsjednik HŠD-a

Novinarski dom u Zagrebu bio je sredinom lipnja Oliver Vlainić domaćin izborne sjednice Hrvatskog šumarskog društva. Ovo najstarije Društvo u Hrvatskoj biralo je novo predsjedništvo zbog čega su u Zagreb stigli ugledni šumari iz cijele države.

edavno održana Izborna skupština Hrvatskog šumarskog društva okupila je brojne šumare iz svih ogranaka društva u Hrvatskoj. Povod okupljanju bila je izborna skupština društva gdje se nakon 4 godine birao novi mandatarN za predsjednika. Pozdravni govor održao je, sada već bivši predsjednik HŠD-a Petar Jurjević, nakon kojeg su pozdravne riječi uputili ostali govornici, među kojima je u ime Hrvatske ko- more inženjera šumarstva i drvne tehnologije govorio Damir Felak. Ivan Ištok pozdravio je skup u ime Uprave HŠ istaknuvši kako u europskom okruženju šumarstvo igra bitnu ulogu, na što su svi članarina za članove društva, zatim izmjena članka 17. koji regulira ponosni. Dijana Vuletić govorila je u ime Hrvatskog šumarskog in- prava i obaveze te izmjene članka 36. koje su vezane za institucije stituta dok je Domagoj Križaj pozdravio skup u ime Ministarstva i njihove nazive. poljoprivrede. Uslijedio je dio Skupštine koji je donio izbore za novog pred- Nakon izbora radnih tijela skupštine, Petar Jurjević podnio je sjednika HŠD-a gdje je jednoglasnom odlukom izabran Oli- izvješće o radu u proteklome razdoblju gdje se dotaknuo posljednje ver Vlainić, član HŠD-a Karlovac. Uz njega, iduće četiri godine 4 godine mandata te je naveo sve značajnije događaje i aktivnosti u dopredsjednici će biti dosadašnji predsjednik Petar Jurjević te Ivica tom razdoblju. Kao krunu tog četverogodišnjeg razdoblja, Jurjević Tikvić, profesor na Šumarskom fakultetu. Glasovalo se i za članove je istaknuo organizaciju 45. EFNS-a, šumarskog natjecanja u nordi- Nadzornog odbora društva gdje su najviše glasova dobili Stjepan jskom biatlonu na kojem je sudjelovalo 600 natjecatelja iz 21 zem- Blažević, Marina Mamić te Vlado Topić dok je za zamjenika iz- lje. Dotaknuo se i loših stvari te je iskazao nezadovoljstvo smanjen- abran Herman Sušnik. jem OKFŠ-a. Smatra neprihvatljivim i neusvajanje mišljenja struke kod donošenja važnih političkih pitanja koje se tiču zakonodavstva Skupu se obratio novoizabrani predsjednik Oliver Vlainić na području šumarstva te preveliku površinu obuhvaćenu mrežom koji se zahvalio svim prisutnima na potpori te je najavio kako će Natura 2000 gdje smo nepotrebno drugi u Europi poslije Bugarske. se u budućnosti boriti da se glas struke poštuje kako bi se počeli Glavni urednik časopisa Šumarski list, Boris Hrašovec, uvažavati glasovi šumara u Hrvatskoj. Novi predsjednik se za- također je podnio izvješće o radu lista gdje je iskazao zadovoljstvo hvalio bivšem predsjedniku Jurjeviću na svemu što je učinio za vri- učinjenim preinakama i modernizaciji lista. Istaknuo je i kvalitetu jeme svog mandata te mu je, u ime HŠD-a, uručio prigodni dar za objavljenih radova koji su sve bolji pa je tako omjer prihvaćenih i dugogodišnji rad. odbijenih radova danas u korist prihvaćenih radova. Hranislav Ja- Nakon službenog dijela, održana su 2 predavanja za članove kovac podnio je izvješće o radu Nadzornog odbora te je obznanio društva. Goran Gregurović iz Ministarstva poljoprivrede održao je popis dugotrajne imovine kojom raspolaže društvo. stručno predavanje na temu EU fondovi u šumarstvu, dok je profe- Tajnik Damir Delač dotaknuo se aktualne problematike, a sorica sa Šumarskog fakulteta, Marilena Idžojtić promovirala novi predložena je izmjena statuta u članku 15. kojim se regulira plaćanje sveučilišni udžbenik Dendrologija–cvijet, češer, plod, sjeme.

Novi i stari predsjednik

HRVATSKE ŠUME Broj 211-212 | Srpanj-kolovoz 2014. 13 DOGAĐAJI • Tekst: Vesna Pleše • Foto: C. Gasllo

Protupožarna aktivnost Održana javna vatrogasna vježba „Istra 2014.“

Air traktor

U sportskoj zračnoj luci Campanož u Medulinu odr- žana je javna vatrogasna vježba „Istra 2014.“. Vjež- bu je pratio i predsjednik RH Ivo Josipović.

očetkom lipnja u sportskoj zračnoj luci Campanož u Medu- linu održana je organizirana javna vatrogasna vježba „Istra 2014.“ Glavni cilj ove koordinirane akcije bio je usmjeren na to da se pokaže koliko su naši vatrogasci spremni na Pgašenje požara i spašavanje ljudi i imovine, poglavito u ljetnoj sezoni. predsjednik Ivo Josipović pozdravlja vatrogasce U vježbi u kojoj je simuliran sudar dvaju zrakoplova, uz izvlačenje pilota iz olupine zrakoplova, pokazan je i način gašenja požara na otvorenom prostoru. U vježbi je sudjelovalo oko 140 vatrogasaca sa četrdesetak vozila, helikopter i air traktor. Air traktor bio je posebna atrakcija, jer je u dva navrata vodenim mlazom gasio požar, i time izazvao oduševljenje nazočnih koji su promatrali izvođenje vježbe. Vježba je u cijelosti bila izvedena besprijekorno, ocijenio je zapovjednik istarskih vatrogasaca Dino Kozlevac. S tribina vježbu su pozorno pratili predsjednik Republike Hrvatske Ivo Josipović, bivši ministar zdravlja Rajko Ostojić, za- mjenik ministra turizma Ratomir Ivičić, istarski župan Valter Flego sa suradnicima te mnogobrojni posjetitelji i mještani Općine Medulin. Uz vatrogasne postrojbe i dobrovoljna vatrogasna društva iz Is- tarske županije, svoj doprinos vježbi dalo je i šest ekipa vatrogasaca Sve je spremno za vježbu iz priobalnih županija, djelatnici buzetske podružnice Hrvatskih šuma, protupožarne zračne snage, Hitna medicinska pomoć, predstavnici Crvenog križa, policije, stožera zaštite i spašavanja, postrojbe Civilne zaštite, djelatnici zračne luke i komunalnih poduzeća. - Zadovoljan sam viđenim i ovime su vatrogasci pokazali da su uigrani te da su savladali sve potrebne vještine za gašenje požara. Mislim da je važno da se pripremamo za one teške trenutke koji mogu doći, a i na primjeru Slavonije pokazalo se koliko je bitno biti spreman, opremljen i uvježban za reagiranje u kriznim situaci- jama. Ovdje smo imali priliku vidjeti kako se reagira na požare, no nadamo se da će nam te vještine što manje trebati. Ipak moramo biti vrhunski pripremljeni, a i ova je vježba pokazala da to naši vatro- Sudionici vježbe gasci jesu, - istaknuo je Josipović.

14 HRVATSKE ŠUME Broj 211-212 | Srpanj-kolovoz 2014. DOGAĐAJI • Tekst: Ivica Tomić • Foto: V. Jumić

Branitelji Braniteljska pomoć stradalima od poplave

Udruga dragovoljaca i veterana Domovinskoga rata Upravitelj šumarije Vrbanja Davor Mudrinić samo je Hrvatskih šuma organizirala je novčane i druge na- jedan od mnogih junaka ovoga područja. Danonoćno čine pomoći za poplavljena područja. Među strada- je u ronilačkom odijelu spašavao od prvoga dana svoje lima su bili i brojni članovi Udruge na području vin- sumještane i njihovu imovinu, kao i Željko Bodrožić, kovačke podružnice Hrvatskih šuma upravitelj šumarije Strošinci te Ivo Matanović, povodu nezapamćenih svibanjskih poplava nastalih pomoćnik revirnika u šumariji Gunja izlijevanjem rijeke Save, koje su posebice pogodile istočne dijelove Slavonije, Udruga dragovoljaca i veterana Domovinskoga rata Hrvatskih šuma organizirala Franjo Mumić, Vlado Jumić i Vladimir Koščević na Uje novčane i druge načine pomoći za poplavljena područja. Prema poplavljenom području riječima predsjednika Vlade Jumića, pomoć je pružena članovima Udruge i cjelokupnom stanovništvu zahvaćenom ovom nepogo- dom. Novac je uplaćivan iz Središnjice i podružnica Udruge, a prikupljani su dobrovoljni prilozi svakoga člana Udruge, kako bi se prikupilo što više sredstava obiteljima koje su morale napustiti svoje domove.

- Vodena stihija u vrlo je kratkom vremenu poplavila kuće u Gunji, Račinovcima, Rajevom Selu i dr., a opravdano smo se pri- bojavali da to nije kraj ove velike prirodne nepogode. Na žalost, bilo je i smrtnih slučajeva, a stanovništvo nije uspjelo spasiti gotovo ništa iz domova koji su bili u potpunosti pod vodom. S tugom i žaljenjem pratili smo nastale događaje, a članovima Udruge, koji su sudjelovali u Domovinskome ratu, slike evakuacije stanovništva teško su padale jer su ih vraćale u 1991. godinu. Ipak, srce nam je bilo ispunjeno kada smo vidjeli koliko je hrvatski narod velik iz cijele Hrvatske, koji poput njega nesebično pomažu u spašavanju kada ga zadese nesreće. Jedinstvo, sloga i suosjećanje sa stradal- svega što se spasiti može. nicima čini ga jedinstvenim u regiji - naglasio je V.Jumić. Zajedno Predsjedništvo Udruge dragovoljaca i veterana Domovin- s tajnikom Franjom Mumićem, on je obišao poplavljena područja skoga rata Hrvatskih šuma, kako ističe Vlado Jumić, ponosno je istočne Slavonije. Na terenu su doznali, u nazočnosti Vladimira na ovakve heroje. Sve dok je njih, za našu Hrvatsku nema straha. Koščevića, stručnoga suradnika za građevinarstvo i investicije UŠP Pomoć je stizala iz cijele Hrvatske, a brojni građani nesebično su Vinkovci, da su među stradalima i brojni članovi njihove Udruge na radili na svemu što je potrebno da se zaštite stradali i njihova imov- području vinkovačke podružnice Hrvatskih šuma. Potresne su slike ina. i svjedočanstva lokalnoga stanovništva koje je doslovce u kratkom vremenu ostalo bez imovine, koju su stvarali cijeli svoj radni vijek. Tijekom spašavanja stoke Upravitelj šumarije Strošinci Željko Bodrožić upoznao je predsjednika i tajnika sa situacijom u poplavljenim selima, ističući kako opasnost za neka sela još nije prošla. Ovaj šumarski stručnjak danonoćno je sudjelovao u obrani od poplave, opravdano strahujući što će biti kada se voda povuče, jer slijede aktivnosti u sprječavanju mogućih epidemija te poslovi na normaliziranju stanja u stradalim mjestima. Ivo Matanović, pomoćnik revirnika u šumariji Gunja, nije mogao sakriti suze kada je opisivao brzinu kojom je vodena stihija progutala njegovo imanje. Zamolio je sugovornike da mu ne oduzimaju puno vremena jer mora ići spašavati domaću stoku koja se još uvijek nalazila u poplavljenim selima. Upravitelj šumarije Vrbanja Davor Mudrinić samo je jedan od mnogih junaka ovoga područja. Danonoćno je u ronilačkom odijelu spašavao od prvoga dana i svoje sumještane i njihovu imovinu. Kao vrlo skroman čovjek i sažet u izjavama, istaknuo je kako je mnogo dobrovoljaca

HRVATSKE ŠUME Broj 211-212 | Srpanj-kolovoz 2014. 15 DOGAĐAJI • Tekst: Marija Glavaš • Foto: Ured predsjednika, snimio: Tomislav Bušljeta

Mladi šumari volontirali u Slavoniji Predsjednik Republike Hrvatske ugostio studente šumarstva

Velika čast ukazana je našim budućim kolegama, stu- najprije ih je srdačno pozdravio zaželjevši im dobrodošlicu. dentima šumarstva, mladim znanstvenicima zaposle- Skupu se zatim obratio dekan nim na Šumarskom fakultetu i dekanu Milanu Orša- Šumarskog fakulteta Milan niću kada ih je predsjednik Republike Hrvatske Ivo Oršanić iskazavši počašćenost Josipović 21. lipnja pozvao na svečani prijem u Ured Šumarskog fakulteta i Stu- dentskog zbora Sveučilišta Predsjednika na zagrebačkom Pantovčaku. Predsjed- u Zagrebu Predsjednikovim nik je prepoznao njihovu nesebičnu požrtvovnost u pozivom. Dekan je istaknuo trenutcima kada je žiteljima jugoistočne Slavonije, kako su poplave pojava s ko- pogođenim strašnom poplavom bilo najteže. jom se šumarska struka redovito sreće i kako uvijek nega- tivno utječu na ekosustav. No a suosjećajnost nije nestala i da mladi ljudi u našoj domo- izrazio je i duboku svjesnost vini itekako znaju koje su istinske životne vrijednosti, do- kako je ovoga puta drukčije jer kazali su pokrenuvši se čim su doznali kakva je tragedija je riječ o ljudskoj tragediji. zadesila skromne i radišne žitelje slavonske Posavine. - Nažalost, pogođen je DStudenti šumarstva najprije su organizirali prikupljanje humanitarne čovjek i njegova imovina - ka- pomoći za stradale. U toj inicijativi su im se odmah spremno pridružili zao je - te su zbog toga, oni zaposlenici fakulteta. Šumarski fakultet trenutno se odazvao i kada kao akademski građani osje- studentice šumarstva s našim su izrazili potrebu otići na lice mjesta i doprinijeti nastradalim Sla- časopisom kojeg je uništila vlaga tili ljudsku dužnost reagirati i voncima svojim fizičkim radom i iskrenom riječju utjehe. Dekan, pomoći unesrećenima i time Milan Oršanić pobrinuo se da volonteri koji su se otputili u Gunju i biti dobar primjer drugima. Za medije je ranije istaknuo kako je ova Županju imaju osiguran prijevoz, opremu i smještaj u fakultetskom katastrofa ujedinila cijelu Hrvatsku zbog čega se Šumarski fakultet objektu NPŠO Duboka nedaleko Požege. Trideset i osam studenata uključio uplativši 10.000 kn na račun Caritasa. Što se tiče težine šumarstva, sedmoro njihovih prijatelja i članova Studentskog zbora posljedica za šumarsku struku i cijelu zemlju, podsjetio je javnost koji studiraju na drugim fakultetima, troje zaposlenika fakulteta, na to kako je stradao jedan od najšumovitijih dijelova Lijepe Naše, odnosno mlađih znanstvenika i vozač - njih pedesetak, proveli su točnije svjetski poznata šuma Spačva, najveći bazen hrasta lužnjaka dva dana na jugoistoku Slavonije. Studentice i studenti koji su radili u Europi, tj. čak 40 tisuća hektara. na raščišćavanju – kako je kazao predstavnik Studentskog zbora Duži, prepun snažnih dojmova iz poplavljene Gunje i Županje, zagrebačkog Sveučilišta Ivan Šolić – hvatali su se što težih fizičkih emotivno nabijen govor, održao je naš budući kolega Ivan Šolić. poslova kako bi što više pomogli. Pet studentica bilo je raspoređeno Rekao je kako nakon onoga što su doživjeli i osjetili, njih 50 više ne na razvrstavanju humanitarne pomoći u skladištu Crvenog križa. U gleda isto na život i kako je ovo za njih bio vrlo opasan, najteži, na- svega dva dana, mladi ljudi su zajedničkim snagama uspjeli očistiti jodgovorniji ispit s kojim su se ikada suočili. Posvjedočio je kako su četrdesetak kuća, ambulantu i knjižnicu osnovne škole. na istom mjestu i u isto vrijeme doživjeli vrhunac suosjećanja, pono- Prepoznavši i uvaživši njihovu nesebičnu požrtvovnost sa, kolegijalnosti i korisnosti te mnoštvo emocija. Na početku svog na svečani prijem na Pantovčak pozvao ih je predsjednik Repub- govora dočarao je trenutak u kojem čovjek gubi svoj topli dom i sve like Hrvatske Ivo Josipović. Na prijemu koji se održao 21. lipnja uspomene vezane uz njega. Šolić je u ime Studentskog zbora izrazio prisustvovalo je trideset i petoro uzvanika. Predsjednik Republike zahvalnost Predsjedniku Republike i dekanu Šumarskog fakulteta. Uzvanici su izrazili zadovoljstvo zbog nefor- malnog druženja s Predsjednikom koje je uslijedilo jer je, kako tvrde, prošlo u ugodnom i opuštenom ozračju. Odabir studija šumarstva sam po sebi podrazumijeva plemenite pobude u čovjeka jer šumarima je glavna zadaća održati šume zdravima i ne dozvoliti da se smanji površina pod šumama. Cilj je naravno da taj, jedan od najsloženijih ekosustava na Zemlji, trajno osigurava kisik i zaštitu budućim generaci- jama. Suosjećanje s drugim ljudima dio je naše pods- vijesti, nagoni nas na akcije kojima osiguravamo zaštitu jedni drugima. Naši mladi kolege pokazali su da se na njih može osloniti i odaslali poruku svima nama što treba činiti kada je najteže. Ugostivši ih, studenti šumarstva na prijemu kod Predsjednika predsjednik Republike Hrvatske Ivo Josipović pomogao je odaslati te poruke široj javnosti.

16 HRVATSKE ŠUME Broj 211-212 | Srpanj-kolovoz 2014. DOGAĐAJI • Tekst: Ivica Tomić • Foto: B. Ardalić Filić

Terenska nastava Osječki studenti posjetili arboretum Lisičine

Studenti su u sklopu terenske nastave sa svojim pro- fesoricama razgledali arboretum koji se nalazi sjevernozapadno od sela Lisičine, u središnjem dijelu Papuka, na području našičke podružnice Hrvatskih šuma u sklopu šumarije Voćin.

tudenti prve i druge godine preddiplomskog i prve godine diplomskoga studija Odjela za biologiju Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku posjetili su 29. svibnja arboretum Lisičine. Grupa od četrdesetak studenata predvođena Sje prof. dr. sc. Ljiljanom Krstin iz kolegija Stablašice, prof. dr. sc. Tanjom Žuna Pfeiffer iz kolegija Anatomija i morfologija biljaka, i prof. dr. sc. Olgom Jovanović iz kolegija Kralježnjaci. Studenti su u sklopu terenske nastave sa svojim profesori- Osječki studenti tijekom razgledanja arboretuma cama razgledali arboretum koji se nalazi sjevernozapadno od sela Lisičine, u središnjem dijelu Papuka, na području našičke podružnice Hrvatskih šuma (šumarija Voćin). Proteže se na površini oko 24 ha, početak njegova nastajanja je 1963. godina, kada se unose autohtone vrste drveća s Papuka. Godine 1966. sade se prve četinjače, a 1968. prvi primjerci hortikulturnih vrsta. Prije Domovinskoga rata zasađeno je oko 1.100 taksona i hortikulturnih kultivara. Nakon determinacije utvrđeno je da danas broji približo 510 različitih taksona. U hortikulturnome dijelu determinirano je 416 različitih svojti iz 113 rodova, od čega su 202 listopadne, a ostale vazdazelene ili zimzelene. Najzastupljeniji rodovi su smreke, borovice, pačempresi, vrste iz roda Prunus, borovi, tuje, žutike, tise, javori, jele. Posebice su vrijedni brojni kultivari četinjača, a ovaj arboretum ima jednu od najbogatijih živih zbirki četinjača u Hrvatskoj. Osim zbirke raznovrsnog drveća i grmlja, studenti su oduševljeno promatrali i autohtono zeljasto bilje te faunu, koja pridonosi biološkoj raznolikosti. Imali su prigodu vidjeti uređene staze, jezero, informacijske ploče s kartama i opisima biljaka, a predah su koristili na klupama ispod sjenica. Osim za edukaciju studenata, učenika i dr., ovaj jedinstveni arboretum služi u znanstvene, uzgojne i dekorativne svrhe, a za različite posjetitelje je mjesto šetnje, Biološkoj raznolikosti pridonosi i ovaj sićušni član faune odmora i uživanja u nesvakidašnjem prirodnom okružju. Tijekom razgledanja stručni je vodič studentima bila Bojana Ardalić Filić, dipl. ing. šum., revirnica u šumariji Voćin. Predah u hladovini sjenice Višenamjenska funkcija Lisičina - edukacija, znanstvena istraživanja, šetnja i odmor

HRVATSKE ŠUME Broj 211-212 | Srpanj-kolovoz 2014. 17 DOGAĐAJI • Tekst/foto: Goran Vincenc

Predstavljena monografija „10 Bjelovarskih salona fotografije Šuma okom šumara“ Retrospektiva dosada nagrađenih autora

U službenome dijelu otvorenja, kratkim pozdravnim govo- Predsjednica HŠD-a, ogranak Bjelovar Martina Pavičić drži govor rom prisutnima se obratila predsjednica ogranka Martina Pavičić i ravnatelj muzeja Mladen Medar, a monografiju su predstavili njeni urednici Željko Gubijan i Marina Mamić te akademski slikar Antun Krešić koji je izvršio grafičko i likovno oblikovanje. Željko Gubijan, jedan od začetnika Salona, ispričao je ovom prigodom kako je došlo do ideje o Salonu fotografija, dok nam je Marina Mamić prezentira- la povijest Salona od samih začetaka pa sve do najsvjetlijih trenuta- ka, postavljanja izložbe u zgradi Ujedinjenih naroda u New Yorku 2011. godine u sklopu Međunarodne godine šuma koju je UNESCO proglasio na inicijativu Hrvatskog šumarskog društva. Monografija je napisana na hrvatskom i engleskom- jezi ku, sadrži 264 stranice od čega su 32 tekstualne te obuhvaća 278 nagrađenih i pohvaljenih fotografija dok su sve ostale fotografije, njih 2.272 koje su bile izložene na svih deset salona,sastavni dio Hrvatsko šumarsko društvo – ogranak Bjelovar, već priloženog DVD-a. Predgovor je napisao likovni kritičar Darko tradicionalno svake godine ugošćuje najbolje foto- grafe među šumarima. Šumari na taj način imaju prilike sa cijelim svijetom podijeliti ljepotu sa kojom se svakodnevno susreću u svome radu.

organizaciji Hrvatskog šumarskog društva ogranka Bjel- ovar, sredinom lipnja otvorena je u Galeriji Nasta Rojc Gradskog muzeja u Bjelovaru retrospektivna izložba „Šuma okom šumara“. Za razliku od dosadašnjih Sa- Ulona gdje su fotografi slali nove fotografije po standardiziranim pravilima, žiri se ove godine odlučio za svojevrsni hommage te su organizirali izložbu pobjednika svih 10 dosadašnjih Salona. Tom prigodom predstavljena je i monografija „10 Bjelovarskih salona fotografije Šuma okom šumara“ koja prikazuje retrospektivu svih nagrađenih i pohvaljenih fotografija s dosadašnjih deset Salona. Na žalost zbog lošeg vremena, otvorenje izložbe po prvi puta je Izložba u Galeriji Nasta Rojc održano u zatvorenom prostoru a ne kako je do sada bilo uobičajeno u auli Galerije Nasta Rojc. Schneider, dok su svoja viđenja i riječi o monografiji još zapisali Željko Gubijan, Milan Presečan Arvay, Marina Mamić, Berislav Uzvanici u publici Rubčić i Mladen Medar. Kvartet saksofona osnovne i srednje glazbene škole „Vatroslav Lisinski“ iz Bjelovara te dvanaestogodišnja Karla Štefan sa svojim solističkim pjevačkim nastupom i studentica Lucija Pavičić s čitanjem recitala iz „Stablopisa“ - zbirke pjesama o šumi, zaslužni su za veseliji dojam cijelog programa. Nakon kraćeg prigodnog govora, izložbu je proglasila otvorenom zamjenica bjelovarsko- bilogorskog župana Đurđica Ištef-Benšić. Ovom raskošnom mono- grafijom zaokružen je desetogodišnji ciklus održavanja Bjelovar- skih salona fotografije koja će kao ilustrirana publikacija zasigurno poslužiti brojnim šumarskim i državnim institucijama i tvrtkama za promociju naših šuma i prirodnih ljepota naše domovine i kod nas i u inozemstvu, pogotovu sada, kada je Republika Hrvatska postala članica Europske unije.

18 HRVATSKE ŠUME Broj 211-212 | Srpanj-kolovoz 2014. DOGAĐAJI • Tekst/foto: Marija Glavaš

49. Floraart I ove godine nagrada Hrvatskim šumama edukativnom panelu naslova Šume dišu dani su podatci koji kazuju o moći šume po pitanju pročišćavanja, ali i dugoročnim posljedi- cama zagađivanja od strane čovjeka. Zbog toga su na istome is- taknute i općekorisne funkcije šume nužne za normalno funkcioniranje ekosustava. Na četvrtom panelu nabrojene su poučne staze koje su do sada otvorene na području UŠP Zagreb i istaknuta je važnost šumarske struke za održavanje složenog šumskog sustava za buduće generacije. Ispod jednog panela bile su smještene sadnice hrasta u jutenim vrećama kao podsjetnik na rasadničku proizvodnju koja osigurava održavanje naših šuma, a ispod drugog sadnice ginka podsjetnika na svevremenost drveća. Lijep i spontan detalj bila su dva položena trupca iz kojih rastu mlada stabla četinjača baš kao što to biva u šumi. Tlo cjelokupnog prostora bilo je prekriveno iverjem na kojeg je postavljeno nekoliko niskih i jedan poviši boks, svaki omeđen drvenim poluoblicama. Unutar tih boksova bile su, prema oblicima i bojama, skladno postavljene šumske sadnice i ukrasno bilje. I ovdje su se šumari pobrinuli za informiranje građanstva jer su bilje obilježili pločicama s narodnim i latinskim nazivima. Osvježenje prevladavajućim svijetlo smeđim i zelenim autor skulpture Damir Pavelić tonovima i još k tome živost cijelom prostoru dale su sadnice bu- genvilije u prekrasnom tamno ružičastom cvatu. Trajno postavljeni izlošci odnose se na drvenu galanteriju tj. pergolu, sjenicu, stolove i klupe, a dodatni osjećaj šume stvarale su stare topole koje od Djelatnici UŠP Zagreb na ovogodišnji su Floraart uve- prirode rastu u parku Bundek. li novosti. Prostor unutar zagrebačkog parka Bundek Cjelokupan dojam čitavog prostora, obzirom na koncentri- ranost zelenila u boksove i na veliku izravnanu površinu prekrivenu koji je namijenjen našem poduzeću na ovoj najvećoj iverjem, davao je na neki uredni japanski vrt, samo topliji i prirod- vrtnoj, međunarodnoj manifestaciji obogaćen je no- niji zbog mnoštva žuto-smeđih tonova. Zbog te topline i estetike vim edukativnim panelima i drvenim skulpturama. naši su djelatnici i ove godine osvojili nagradu Turističke zajednice Grada Zagreba i uz to zahvalnicu ove velike i važne međunarodne Biljni materijal, odnosno ukrasno bilje i šumske sad- vrtne izložbe. Najzaslužnije za to su dvije dame iz UŠP Zagreb, nice dopremljene su iz rasadnika Uprava šuma po- Nives Salopek i Tatjana Đuričić Kuric koje su sve osmislile i orga- družnica Zagreb, Koprivnica, Požega i Buzet. nizirale. Sve sadnice koje su posjetitelji mogli razgledati na našem štandu plodovi su truda ljudi zaposlenih u našim rasadnicima u etrdeset i devetu po redu Međunarodnu vrtnu izložbu Flo- UŠP Zagreb, Koprivnica, Požega i Buzet, a sva drvena galanterija raart otvorila je zamjenica gradonačelnika grada Zagreba umješnost je radnika iz UŠP Zagreb i Požega. Milana Bandića, Vesna Kusin. Organizator manifestacije, Dogradonačelnica grada Zagreba pozvala je da na idući, jubi- direktor Holdingove podružnice Zrinjevac Igor Toljan, larni, 50. Floraart dođe što veći broj ljudi. Činače šumar po struci, je poželjevši svima dobrodošlicu istaknuo kako je Floraart bio i jest na samom vrhu među sličnim manifestaci- jama u ovom dijelu Europe. Sve prisutne podsjetio je na stradale u poplavama, poželjevši im da dočekaju trenutak da iz tuge i boli ponovno nikne slavonsko cvijeće. Na svečanom otvaranju bili su prisutni članovi Uprave Hrvatskih šuma Marija Vekić i Ivan Ištok. Čini se kako je međunarodni Floraart vrtni sajam, koji se tradicionalno održava krajem svibnja, iz godine u godinu sve bogatiji popratnim sadržajima kao što su edukativni programi i predstave. Zato su se Hrvatske šume još i više nego prošlih godina uključile u informiranje svojih sugrađana. Na izložbenom prostoru rezer- viranom za Hrvatske šume, doista brojne posjetitelje privukle su drvene skulpture koje je izradio stručni suradnik za uzgajanje šuma Damir Pavelić zaposlen u Upravi šuma Zagreb. Jedna od skulptura prikazuje odraslu jedinku i ličinku zaštićenog kukca jelenka, a druga vilinskog konjica. Na jednome od izloženih edukativnih panela opisani su izložbeni prostor izgled i ponašanje nekoliko vrsta ptica, a na drugome kukaca. Na

HRVATSKE ŠUME Broj 211-212 | Srpanj-kolovoz 2014. 19 DOGAĐAJI • Tekst/foto: Marija Glavaš

UŠP Zagreb za Hrvatsko Zagorje Otvorena poučna staza Bračak

Da bi šetnja šumom bila zanimljivija i kako bi se sa šetnje vratili ne samo odmorni i ispunjeni dobrom energijom već i bolje informirani, ljudi su se dosjetili na šumske staze postaviti informativne ploče. Na taj način osoba dobiva osnovne pojmove o okolišu kojim se kreće. Među brojnim poučnim stazama koje su postavile ili su u postavljanju i izradi sudjelovale Hr- vatske šume nedavno je niknula još jedna, smještena u gospodarskoj jedinici Strahinjčica–Trnovec kojom gospodari šumarija Krapina.

Na otvaranju poučne staze Bračak rad Zabok ovoga je svibnja obogaćen poučnom šumskom stazom Bračak. Odabrano mjesto na kojem je postavljena nalazi se u blizini Opće bolnice Zabok koja predstav- kako je cilj približiti mladima najbliži dio domovine jer nažalost, lja glavno lječilište čitave regije i u neposrednoj blizini često bolje poznajemo udaljene krajeve od vlastitog dvorišta. Gdvorca Bračak, kulturno-povijesnog dobra grada. Na 700 m dugoj Voditelj UŠP Zagreb Krunoslav Jakupčić ukazao je na ekološku stazi nalazi se sedam ravnomjerno raspoređenih i u okoliš odlično uklopljenih obavijesno-poučnih panela. Staza se proteže po od prije i društvenu ulogu poučnih staza, osobito istaknuvši opće korisne uređenom putu unutar gospodarske jedinice Strahinjčica-Trnovec, funkcije šuma (OKFŠ). Otvorenje su pratili javni mediji za koje je odnosno duž 22b odsjeka. To je jedna od tri jedinice kojima gospo- voditelj Jakupčić dao kraću izjavu. dari šumarija Krapina predvođena upraviteljicom Jolandom Vincelj. Prve posjetitelje stazom je povela djelatnica Odjela za Nasuprot početka poučne staze nalazi se još jedan panel koji gleda ekologiju Irena Franjić. Pojasnila je da su na prvoj obavijesnoj ta- prema dvorcu Bračak, a na njemu su dane crtice o povijesti zdanja bli smještenoj na ulazu u šumu navedena pravila ponašanja u šumi i svih njegovih vlasnika. jer se očekuje da će stazu posjećivati puno djece, a najmlađima je Staza je zajednički projekt Hrvatskih šuma, Grada Zaboka, potrebno od najranije dobi ukazati što se smije činiti, a što ne. Zato Turističke zajednice grada Zaboka i Hrvatskog šumarskog društva je djeci poručila kako iz šume smiju ponijeti samo lijepe uspomene Ogranka Zagreb. Drvena postolja u kojima su smješteni paneli s i slike, a u šumi ostaviti samo svoje tragove i ništa drugo. obavijesno-poučnim tekstovima i fotografijama izradili su djelat- Ostalih šest panela smješteno je u samoj šumi, a sadrže zanim- nici šumarije Krapina, a tekstove su osmislili djelatnici Odjela za ljive podatke o osnovnim vrstama drveća, proljetnica, gljiva, ku- ekologiju. Kartu na prvoj obavijesnoj ploči na kojoj su lokacije os- kaca, ptica i sisavaca. Franjić ih je djeci predstavila na način da su i talih panela označene malenim fotografijama izradili su geodeti iz sama sudjelovala, tj. odgovarala na pitanja. Odjela uređivanja. Svi navedeni sudionici zaposleni su u Upravi Paneli su, naravno, namijenjeni svim posjetiteljima bez obzira šuma podružnici Zagreb. na životnu dob jer sadrže zanimljive i korisne činjenice, kao npr. Uzvanike okupljene na svečanom otvaranju, koje su većinom da bukova kora sadrži katran koristan u liječenju gihta, reume ili činila djeca nižih razreda mjesne osnovne škole, najprije je poz- kožnih bolesti, da postoji više od 10.000 vrsta mrava ili da je vr- dravila dogradonačelnica Nevenka Gregurić. Gradonačelnik grada ganje najbolje tražiti po proplancima. Zaboka Ivan Hanžek, posebno je zahvalio djelatnicima Hrvatskih Djelatnici UŠP Zagreb izrazili su svoje zadovoljstvo stupnjem šuma na trudu uloženom za ostvarenje ovog projekta. Pojasnio je informiranosti mladog naraštaja Hrvatskoga Zagorja.

Irena Franjić i osnovnoškolci iz Zaboka Na putu do iduće poučne ploče

20 HRVATSKE ŠUME Broj 211-212 | Srpanj-kolovoz 2014. DOGAĐAJI • Tekst: Marija Glavaš • Foto: D. Posarić

15. Državno prvenstvo tenisača inženjera šumarstva i drvne tehnologije Sportski duh u inat nevoljama

Nije slučajno da se inženjeri šumarstva i drvne teh- Najuspješniji muškarci od preko 50 godina starosti nologije koji se u slobodno vrijeme bave tenisom jednom godišnje natječu upravo u Vinkovcima. Bijeli sport u najstarijem europskom gradu ima dugu tradiciju. Još na početku prošlog stoljeća tamo je izgra- đeno prvo tenisko igralište i osnovan prvi klub. Zato je Uprava šuma podružnica Vinkovci i ove godine ugostila tenisače iz Hrvatske i inozemstva.

a teniskim terenima Tenis kluba Vinkovci održano je 15. Državno prvenstvo tenisača inženjera šumarstva i drvne tehnologije. Domaćini, Uprava šuma podružnica Vinkovci na prvenstvu su ugostili zaposlenike Hrvatskih šuma,N u najvećem broju iz vlastite Uprave, zatim iz UŠP Požega, Delnice, Nova Gradiška, Bjelovar i Osijek. Van Hrvatskih šuma gostovali su po jedan zaposlenik iz Zavoda za zaštitu bilja u Za- grebu, Croatia osiguranja d.d. u Zagrebu i iz Lipovljana Lignum iz mjesto, Boris Pejša iz UŠP Požege koji je prvenstvo završio kao Lipovljana, zatim dva iz Spin Valisa d.d. u Požegi, četvero gostiju iz četvrti i peti Mirko Kelava iz UŠP Vinkovci. Slovenije te trojica iz Srbije. Ukupno je nastupio 41 tenisač. Budući da je kiša ometala natjecanja igralo se na devet gemova Prvenstvo je svečano otvorio voditelj Uprave šuma podružnice kako bi se sve skupa ubrzalo, a samo su finale igrali na dva dobive- Vinkovci Zlatko Cegledi. Bilo je podijeljeno prema kategorijama: na seta. Kao i uvijek, igralo se po švicarskom sistemu, odnosno bez dame, gospoda preko 50 godina starosti i gospoda do 50 godina ispadanja. starosti. Od dama je najbolja bila prošlogodišnja pobjednica Katja Iz UŠP Vinkovci ističu kako im je bilo itekako teško igrati i Konečnik,gošća iz Slovenije. Druga je bila naša Josipa Marjanović. slušati loše vijesti koje je voditelj donosio s nedalekih poplavljenih Tenis je sport koji podrazumijeva napetosti i obrate, a toga ni ovog terena i kako im je ove godine bilo najteže održati ovu dugu i lijepu puta nije izostalo. Gospoda koja su lani završila turnir kao drugopla- sportsku tradiciju. Nije bilo natjecatelja iz UŠP Ogulin i Gospić koji sirana, ove su godine zamijenila prošlogodišnje pobjednike. Tako se inače dođu u povećem broju, a i broj navijača je bio daleko manji u kategoriji gospoda starija od 50 godina pobjedom okrunio Marko u odnosu na prije. Ali sportski slavonski duh i duh naše ponosne Majstorović iz UŠP Vinkovci, a drugo mjesto osvojio je Miroslav ravnice je očito nesalomljiv i zato im valja poželjeti najveće uspjehe Čuljak zaposlen u Lipovljanima Lignum. Po deveti puta od kada na svim poljima. nastupa na ovim prvenstvima prvo mjesto osvojio je Andrija Vuka- Nagrade najuspješnijima dijelili su voditelj podružnice Cegledi din iz Zavoda za zaštitu bilja u Zagrebu. Osvoji li turnir na prven- i rukovoditelj proizvodnog odjela UŠP Vinkovci Stjepan Nikolić. stvu 2015. godine svakako će se moći pohvaliti vlastitim jubilejem. Voditelj Cegledi također je svečano zatvorio prvenstvo. Drugo mjesto u toj kategoriji osvojio je Nino Abramović zaposlenik Za vrijeme prvenstva domaćini su goste iz Slovenije i Srbije Croatia osiguranja d.d.. Treće mjesto među starijom gospodom proveli prostorijama svoje podružnice. Zajednički susret bio je pri- izborio je Zlatko Novoselac djelatnik Biomase unutar UŠP Vinkov- lika za razmjenu iskustava o šumarskim pitanjima u regiji. U sva- ci, a četvrto Darko Klačnik gost iz Slovenije. Od mlađih vrlo su kom slučaju, upravo su ovakva druženja, odnosno susreti, najveće uspješni bili Želimir Mihić iz UŠP Bjelovar koji je osvojio treće bogatstvo.

Najuspješnije dame Pobjednici 15. državnog prvenstva

HRVATSKE ŠUME Broj 211-212 | Srpanj-kolovoz 2014. 21 DOGAĐAJI • Tekst/foto: Vesna Pleše PUBLIKACIJE • Tekst: prof. emer. dr. sc. Ivo Trinajstić • Foto: J. Franjić

Kultura Sveučilišni udžbenik Održan 35. saziv Goranske Šumsko zeljasto bilje hrvatske kiparske radionice Jedna od najstarijih likovnih kolonija na otvorenom prostoru u Hrvatskoj je Goranska kiparska radionica. Održava se 35 godina zaredom, u njenom radu do sada sudjelovalo je oko 80 autora koji su izradili oko 87 skulptura od drva.

oranska kiparska radionica jedna je od najstarijih likovnih kolonija na otvorenom prostoru u Hrvatskoj, ali i u Gor- skom kotaru. Pokrenuta je prije 35 godina, 1979. Do da- našnjih dana u njenom radu sudjelovalo je preko osamde- Gset autora, poznatih umjetnika, domaćih i stranih (poglavito kipara) koji su izradili preko 87 skulptura od drveta. Te skulpture danas su razmještene po cijelom Gorskom kotaru, kao jedinstvena djela koje svjedoče o povezanosti ljudske duše s prirodom. Drvo kao materijal bio je logičan izbor, obzirom da je goranski kraj bogat šumama. Od samih početaka, veliki doprinos njenom održavanju dale su i Hrvatske šume, delnička podružnica donacijom potrebnog drvnog materijala. Ovogodišnji saziv Goranske kiparske radionice održavao se od 2. do 7. lipnja. Sudionici ovogodišnje skulptorske manifestaciji bili su akademski kipari Tomo Gerić i Krešimir Rod. Izradili su tri skulpture, Tomo Gerić dvije Majka i dijete i Kornjača, a Krešimir Rod skulpturu pod nazivom Glava. Prve dvije skulpture bit će postavljene na prostoru ispred osnovnih škola u Mrkoplju i Lokvama, a treća skulptura Glava, u parku u Skradu. Mjesto rada kipara bila je i ove godine pilana Embra, vlasnika Ede Cenčića koji ustupanjem svog prostora već godinama podupire na ovaj način rad ove manifestacije. Uz nedvojben doprinos umjetnosti, od ove godine u općini Lokve, ovu manifestaciju nastojat će uključiti i u turističku ponudu svog mjesta. Na svaki od vidikovaca na području općine Lokve, postavit će se po jedna skulptura s odgovarajućim obilježjima. Milivoj Diklić, tajnik GKR, inače zaposlenik Hrvatskih šuma, istaknuo je da bi se sličan projekt pod nazivom Staza skulptura trebao realizirati i na području cijelog Gorskog kotara. Tu bi se uz odgovarajuću turističku kartu skulptura i prateći vodič predstavile ja- Prošle su četiri godine od izlaska iz tiska udžbeni- vnosti sve do sad izrađene skulpture i njihovi autori. Ovo bi značilo još veći spoj kulture i turizma u ovom kraju jer bi se, uz upoznavanje ka Šumsko drveće i grmlje Hrvatske naših izuzetno sa skulpturama, posjetiteljima predstavio i sam kraj sa svojom širom marljivih znanstvenika prof. dr. sc. Joze Franjića turističkom ponudom. Akademski kipar Tomo Gerić smatra da bi se ubuduće u proces i izv. prof. dr. sc. Željka Škvorca, koji ovim novim stvaranja i postavljanja skulptura trebali uključiti i pejzažni arhitekti, udžbenikom Šumsko zeljasto bilje Hrvatske zatva- budući da svaka od skulptura dobiva svoj smisao tek u kombinaciji s raju jednu cjelinu, vezanu za najznačajniju šumsku prostorom u kojem se nalazi. Završna manifestacija ovogodišnje GKR-e održana je 7. lipnja, na floru Hrvatske. prostoru ispred starog motela Lokve, uz predstavljanje ovogodišnjih sudionika prigodnim kulturno-umjetničkim programom i vožnjom njiga Šumsko zeljasto bilje Hrvatske prvenstveno je sudionika na splavi po jezeru. udžbenik koji će poslužiti izobrazbi prvostupnika, magistara-inženjera šumarstva i urbanoga šumarstva, zaštite prirode i okoliša, magistara struke i dr. Nesum- Knjivo će on biti od koristi i u izobrazbi šumarskih tehničara, inženjera agronomije, farmaceuta, biologa uopće i svih ljubitelja prirode koji bi htjeli saznati nešto više o zeljastim biljkama s kojima se susreću. Također se navode i niže svojte (taksoni) od vrste (podvrste, varijeteti, forme, križanci) koje daju kompletniju sliku varijabilnosti i primjene neke biljne vrste. S te dvije knjige obrađen je veliki broj šumskih biljnih vrsta i nižih taksona koje se danas mogu sresti u šumama na području

22 HRVATSKE ŠUME Broj 211-212 | Srpanj-kolovoz 2014. PUBLIKACIJE • Tekst: prof. emer. dr. sc. Ivo Trinajstić • Foto: J. Franjić PUBLIKACIJE • Tekst/foto: Goran Vincenc

Sveučilišni udžbenik Na pragu snova Šumsko zeljasto bilje hrvatske Još jedan zapis za buduće generacije Osim validnih znanstvenih imena navedene su i brojne istoznačnice (sinonimi), sva stručna i gotovo sva dostupna Na pragu snova zbirka je poetskih i proznih uradaka hrvatska narodna imena te brojna strana narodna objavljenih na internetskom portalu www.websti- imena (engleska, njemačka, francuska i talijanska). lus.com.hr. Među brojnim autorima našlo se i nama Republike Hrvatske, čime se značajno popravilo stanje prisut- poznato ime hrvatskoga šumara i pjesnika Antuna nosti takve literature na hrvatskome jeziku. Vrgoča. U ovome udžbeniku prikazan je samo osnovni dio sveuku- pnoga šumskoga zeljastoga bilja Hrvatske, a u okviru varijabil- e tako davno, u nosti vrste navedeni su i neki manje značajni i rjeđi taksoni. Osim našem časopisu objavili smo re- toga prikazane su i neke najčešće i najrasprostranjenije strane cenziju zbirke (alohtone) vrste zeljastoga bilja koje u vegetaciji Hrvatske imaju kratkihN priča i pjesama Sus- značajnu ulogu. Također su navedene i neke vrste koje se javljaju reti autora Antuna Vrgoča, u raznim sukcesijskim fazama vegetacije, šumskim rubovima, zagrebačkog šumara sa ad- šumskim čistinama i sličnim staništima. resom u Plaškom, koju je Budući da je ponekad relativno teško razdvojiti zeljastu od potpisao dugogodišnji ured- drvenaste flore tako su i u ovoj knjizi navedene neke vrste koje nik časopisa Hrvatske šume, su niski grmovi (Nanophanerophyta), a koji nisu prethodno Miroslav Mrkobrad. Mrko- obuhvaćeni udžbenikom Šumsko drveće i grmlje Hrvatske. brad je recenziju završio Sve su vrste razvrstane u osnovne skupine – Crvotočine (Ly- riječima “Do slijedeće knji- copodiidae, = Lycopodiophyta, Lycophyta), Paprati (Monilophy- ge, Antune!“ znajući kako ta) – Preslice (Equisetidae, = Equisetopsida, Equisetales, Sphe- nemirna Vrgočeva duša nopsida, Equisetophyta), Tankostjene papratnjače (Polypodiidae, neće moći dugo bez pisanja. = Polypodiopsida, Pteridopsida, Filicopsida, Pteridophyta), I nakon godinu i pol dana, na svijetlo dana izlazi nova zbirka sa djelima ovoga plodonosnog Krito-sjemenjače (Magnoliidae, = Magnoliophyta, Angiosper- autora! Iako je riječ o zbirci raznih autora koji su u knjizi pore- mae, Antophyta s. s.) – Prave dvosupnice (Eudicotyledonae), dani abecednim redom, Vrgočev uradak smješten na samome kraju Jednosupnice (Lilianae, = Monocotyledonae, Liliatae), a unutar knjige ima veliki doprinos. Naime, riječ je o kratkim pričama, os- svake od skupina vrste su razvrstane abecednim redom latinskoga obnim anegdotama i doživljajima koje je pisac doživio u svome imena. životu, u razgovoru i druženju sa doajenima hrvatskog šumarstva Ukupno su detaljno obrađene 274 vrste, a uz mnoge od njih i književnosti, dvije velike ljubavi kojima je Vrgoč posvetio navedene su i srodne vrste kao i niži taksoni za koje su navedeni cijeli život. Svoj opus je nazvao Akademici s kojima sam se sus- samo najosnovniji podaci po kojima se one razlikuju od njima retao i surađivao a riječ je redom o Ivi Pevaleku, Milanu Aniću, srodnih. Mirku Vidakoviću, Antunu Baueru, Dubravku Jelčiću, Dragutinu Osim validnih znanstvenih imena navedene su i brojne Tadijanoviću, Nedjeljku Fabriu te Bonaventuri Duda. istoznačnice (sinonimi), sva stručna i gotovo sva dostupna hrvats- U svojim opisima situacija i anegdota ističemo priču o ka narodna imena te brojna strana narodna imena (engleska, druženju u tramvaju sa akademikom Vidakovićem koji je živio na njemačka, francuska i talijanska). zagrebačkom Medveščaku u blizini mjesta gdje je živio mladi stu- Budući da su slikovni prikazi u boji (njih 786) te osim habitusa dent Antun Vrgoč te njihove šetnje parkom Ribnjak pri povratku sa prikazuju i neke druge detalje (list, cvijet, cvat, plod i dr.), moći će šumarskog Fakulteta. se na vrlo jednostavan način doći do točne determinacije, a uz to Zanimljiva je i konverzacija sa Antunom Bauerom koji se sjećao posjeta obitelji Vrgoč još dok je Antun bio dijete. još je naveden i detaljan opis. Za vrste koje su detaljno obrađene Tu je priča o jednom od najpoznatijih hrvatskih pjesnika, Dra- navedeni su podaci o rasprostranjenosti, staništu, pripadnosti gutinu Tadijanoviću, poznatom i po tome što je doživio više od flornome elementu, morfološkim i biološkim značajkama, vari- sto godina, koji se pohvalio autoru kako živi od Franje do Fran- jabilnosti, a uz to navedeni su i osnovni podaci o značaju poje- je aludirajući na Franju Josipa, Austrougarskog cara i pokojnog dinih biljaka u životu čovjeka (ukras, hrana, lijek, otrovnost i dr.). Hrvatskog predsjednika Franju Tuđmana. Na kraju knjige nalazi se kazalo pojmova, znanstvenih imena, No u razgovoru s autorom, stekli smo dojam kako mu je ipak istoznačnica (sinonima) i narodnih imena. najdraža priča o ocu Bonaventura Duda kojeg je upoznao 1955. go- Sasvim sigurno ova će knjiga naći svoju primjenu i izvan dine a koji je vjenčao Vrgočevu kćer. granica Hrvatske što će donekle opravdati znatna ulaganja svih U zbirci Webstilus zbornik 2013. Vrgočeve kratke priče ističu se sponzora koji su bili angažirani oko njenoga tiskanja. jer daju i osobni i povijesni pečat ostavljen za buduće generacije, za U poplavi prijevoda strane stručne literature iz ovoga područja, one koji nisu imale prilike upoznati ljude koji su, svatko na svome bitna je značajka ove knjige što je ona djelo domaćih autora. polju, odigrali značajnu rolu u povijesti hrvatskog naroda.

HRVATSKE ŠUME Broj 211-212 | Srpanj-kolovoz 2014. 23 VIJESTICE IZ PODRUŽNICA • Tekst/foto: Redakcija i suradnici

UŠP Vinkovci ukrasnog sadnog materijala i prigodnog području Šumarije uključuje ophodnje i vrtnog namještaja. motrilačku službu. • Poplave koje su se dogodile u svib- • Realizacija sječe i izrade tijekom mjese- nju nanijele su velike štete lovištima • Početkom lipnja održana je akcija istočnog dijela Vukovarsko-srijemske ca svibnja i lipnja iznosi 52.411m³. čišćenja protupožarne prometnice Sv. županije. Izlijevanje rijeke Save te Od uzgojnih radova tijekom svibnja i Jelena-Sisol. U akciji se čistila promet- povlačenje vode prema slivu rijeke Bo- lipnja rađeni su pripremni radovi, njege nica od izrasle vegetacije, uklanjale su sut odvijalo se preko Spačvanskog ba- i čišćenja na površini od 761 ha. Usli- se suvišne grane te kamenje uz cestu. U zena koji je u određenom trenutku bio jed olujnog vjetra u svibnju, nakon akciji su uz zaposlenike šumarije Opati- poplavljen 70 %. Vrijeme poplave se višednevnih obilnih padalina izvaljeno ja-Matulji, sudjelovali i djelatnici PP poklopilo s vremenom telenja košuta i je 29.039 m³ drvne mase zbog čega su u Učka, JVP Opatija, DVD Učka i Opatija. lanjenja srna. Nestao je sav prirast (la- tijeku radovi sječe, izrade i privlačenja. • U sklopu priprema za protupožarnu nad) te prošlogodišnji prirast (pomla- • Izvršena je kolaudacija doznake dak). Kod jelenske divljači je također do sezonu, na području šumarije Pazin slučajnog prihoda u šumarijama Repaš, sada najviše stradala telad, pogotovo izvršeno je održavanje protupožarnih Đurđevac, Kloštar Podravski, Koprivni- koja se kasnije telila. Starija divljač je prosjeka na ukupnoj površini od 9 ha, počela tek zadnjih dana stradavati, a ta ca i Sokolovac. Utvrđeno je da je dozna- kao i postavljanje znakova upozorenja će se tendencija najvjerojatnije i nas- ka izvršena prema pravilima struke. uz prometnice na cijelom području taviti još neko vrijeme iz razloga što • U tijeku su terenski radovi izmjere šumarije. sva divljač 24 sata na dan leži u vodi za izradu osnove gospodarenja za g.j. • Radnici šumarije Pazin završili su prol- i na taj način se štiti od komaraca, a s Kestenovac-Nebljuška gora šumarije jetnu sadnju hrasta lužnjaka u Tullyeve druge strane obolijeva od upale pluća i Donji Lapac u UŠP Gospić. cijevi na području šumarije Buzet g.j. mokraćnih organa te postepeno ugiba ili • Izvršeno je tretiranje protiv pepelnice na Mirna odsjek 17 b te sadnju crnog bora postaje lak plijen čagljevima. Za sada poniku i pomlatku hrasta na površini od nema značajnih uginuća kod svinja dina području šumarije Buje g.j. Kršin, vljih čiji je uzrok poplava, jedini nepri- 395 ha. odsjek 26 a na površini od 4,28 ha. jatelj u ovo vrijeme su također čagljevi koji odnose jedan dio prirasta (prasadi) UŠP Nova Gradiška UŠP Našice pogotovo od nazimica čije je prašenje počelo za vrijeme i poslije poplava; iz • Tijekom svibnja je posječeno 19.573 navedenih razloga ove lovne sezone će m³ drvne mase, kupcima je otpremljeno izostati prihodi od prodaje odstrjela, a 21.145 m³, a ostvarena financijska re- time i od prodaje divljačine (mesa). alizacija iznosi 5.999.657 kn. Ukupna • Izvršenje plana sječa od početka 2014. evidentirana zaliha drvnih sortimenata godine iznosi 57,54 %, ukupna zaliha u je 50.844 m³. šumi trenutno je 30.317,05 m³; • U sklopu biološke obnove šuma radilo • Redovna doznaka stabala je pri kraju, se na njezi pomlatka (32 ha), njezi mla- a što se tiče doznake sušaca, do sada je dika (16 ha) i čišćenju guštika (5 ha). U doznačeno 15.000 m³; rasadniku Cerniku obavljeno je plijev- • U tijeku su radovi na njezi mladika koje ljenje jednogodišnjih hrastovih i sadnica UŠP Vinkovci obavljaju vlastitim snaga- poljskoga jasena, međuredno kultiviran- ma i uz pomoć 120 radnika zaposlenih preko Agencije; je hrastovog i jasenovog pomlatka. • Treći krug pepelnice je u tijeku na • Područje šumarije Nova Gradiška ti- površinama za koje se ukazala potreba. jekom svibnja je zahvaćeno obilnom kišom praćenom olujnim vjetrom. Doznačeno je 6.484 m3 bruto drvne UŠP Koprivnica mase vjetroizvala • U sklopu projekta Škola u šumi, šuma u školi, povodom obilježavanja UŠP Buzet Međunarodnog dana biološke razno- • U svibnju je posječeno i izrađeno 26.806 likosti učenici OŠ Vladimir Nazor iz • Šumarija Poreč završila je s radovima m³ drvne mase, najviše na području Križevaca obišli su poučnu stazu na Kal- na čišćenju šume u GJ Dubrava šumarije Slatina, a privučeno je 20.302 niku. Učenicima OŠ Braće Radići OŠ kod Vižinade. Započela je i sezona m³, najviše na terenima šumarije Voćin. Đuro Ester iz Koprivnice te OŠ Petar protupožarnog patroliranja i promatran- • U sklopu uzgojno-zaštitnih radova u Preradović iz Pitomače, Područne škole ja s promatračnice Mukaba. tijeku je bilo izvršavanje planskih Grabrovnica održana je škola u šumi. • U svibnju i lipnju zaposlenici šumarije zadataka na njezi pomlatka i mla- • Na sajmu Podravskih motiva koji je Rovinj nastavili su s čišćenjem protu- dika, održavanju uzgojnih prosjeka, održan u Koprivnici, RJ Rasadničarstvo požarnih prosjeka te započeli pro- doznačivanju drvne mase te zaštitnom izložilo je asortiman proizvedenog vođenje plana zaštite šuma, koje na tretiranju protiv hrastove pepelnice.

24 HRVATSKE ŠUME Broj 211-212 | Srpanj-kolovoz 2014. • Poslovi na uređivanju šuma obavljani su UŠP Zagreb ve kulture i sudjelovali u radovima njege na području šumarije Orahovica i Našice na pošumljenim površinama. • U proteklih sedam mjeseci na području te u privatnim šumama. U okviru lovst- • Održan je radni sastanak i edukacija svih g.j. Park-šume grada Zagreba je u va radilo se na uobičajenom održavanju upravitelja šumarija i revirnika vezano nekoliko vremenskih nepogoda uništeno lovnih objekata. za pripremu rada za 2015. god. Terenski oko 7.500,00 m3 drvne mase. S tim u dio odrađen je u šumariji Karlobag, pre- vezi izvršeno je oko 75% prioritetnih UŠP Sisak dio Jadovno. radova. Pojedini šumski predjeli u pot- • Predstavnici Ministarstva poljoprivrede, • Realizacija sječe i izrade tijekom svibnja punosti su promijenili izgled. Direkcije, HCR-a, Županijskog zavoda i lipnja iznosi 12.246,38 m3. Privlačenje • U protekla dva mjeseca posječeno je za prostorno uređenje i UŠP Gospić, drvnih sortimenata je realizirano u 45.836 m3 ukupno. U tijeku su redovna i održali su radni sastanak na temu Fear- količini od 11.620,49 m3. doznaka slučajnog prihoda. less Velebit. Minirane površine predstav- 3 • Od planiranih 380.000 m , doznačeno je • Izvršavaju se radovi njege. Od planira- ljaju veliki problem pri gospodarenju 3 220.000 m drvnih sortimenata ili 58 %. nih 2.100 ha do sada je izvršeno oko 30 šumama u UŠP Gospić. %. • Od uzgojnih radova izvršene su njege na • Održan je stručni kolegij UŠP Gospić površini od 424,52 ha i čišćenje na 37,38 • Jasenove sastojine prolistale su sa na kojem je istaknuto da je za prvih šest ha. Izvršeno je suzbijanje pepelnice na zakašnjenjem zbog prethodnog napadaja mjeseci plan proizvodnje ostvaren s 44,6 1.027 ha. jasenove pipe. Trenutno se vrši tretiranje % (posječeno je 217.988 m³), prihodi su • Košnje prosjeka su u zaostatku zbog pepelnice na hrastu. Do sada je tretirano za 19,33 % veći nego lani, dok su za isto jako mokrog terena. 1.300 ha. razdoblje rashodi povećani za 3,7 %, što • Radi se na popravku i održavanju lovno- • U tijeku je berba plodova divlje trešnje u je rezultiralo financijskom dobiti od 3,4 tehničkih objekata. klonskoj sjemenskoj plantaži. mil. kuna. Plan prodaje izvršen je s 40 • Izvršena je terenska izmjera za osnovu gos- %, s prosječnom prodajnom cijenom UŠP Split podarenja u g.j. Tepec–Palačnik-Straž- od 240,3 kn/m³. Veliki problem za UŠP nik, vrši se izmjera g.j. Turopoljski lug, Gospić predstavlja nedostatak stručnog • U prvih petnaest dana protupožarne g.j. Josip Kozaraci, g.j.Vukomeričke kadra gdje samo na poslovima doznake sezone zabilježeno je 12 požara u ko- Gorice II. Održana je Javna rasprava za i pripreme rada nedostaje 25 inženjera. jima je opožareno ukupno 51,30 ha. Osnovu gospodarenja g.j. Stubičko pod- Visoke šume na državnim površinama gorje šumarije Donja Stubica. UŠP Delnice opožarene su u površini od 16,20 ha, • UŠP Zagreb bila je nositelj predstavljan- privatne šume u površini od 0,02 ha. ja HŠ-a na ovogodišnjem 49. Floraartu. • Krajem svibnja na području šumarije Šikare i šibljaci opožareni su na državnoj Za izložbeni prostor na dobili su nagra- Gerovo održana je terenska radionica površini od 23,71 ha te na privatnoj 5,40 du TZ grada Zagreba. na temu posljedica i šteta od ledoloma ha. Ukupna šteta na šumi i šumskom koji su zahvatili delničku podružnicu u zemljištu iznosi oko 1,50 mil.kuna. veljači ove godine. Uz voditelja Srećka UŠP Osijek • Potpisano je 14 Ugovora za korištenje Petranovića, rukovoditelja Odjela za nedrvnih šumskih proizvoda (sakupljan- • U okviru biološke obnove šuma u mjese- proizvodnju Denisa Štimca radionici su je u svrhu prerade, trgovine i drugog cu lipnju izvršeni su planirani radovi na bili nazočni i svi upravitelji šumarija. prometa). Shodno važećim Ugovorima, razminiranju šumskih površina. Nazočni su upoznati s tijekom izvođenja do 1. srpnja, otpremljeno je 513.812 kg sanacija šteta od ledenog nevremena na • U tijeku su radovi na izgradnji šumske smilja i 27 kg ostalog aromatičnog bilja. terenima šumarija. Prezentirane su im i ceste Kolodrača (l=2281,70 m), na • U okviru dvogodišnjeg projekta „Zajed- nove tehnologije u iskorištavanju šuma području UŠP Osijek, šumarija Levanjs- no za prirodu i okoliš“ osnovano je Sav- u preboru, korištenje forvardera i har- ka Varoš. Pošto se trasa ove šumske ceste jetodavno vijeće za okoliš grada Splita vestera u proizvodnji. koje HŠ d.o.o. svojim stručnim kadrovi- nalazi u blizini vojnog poligona Gašinci • Krajem svibnja na terenima šumarija ma uvelike podržava. Dvije djelatnice dinamika izgradnje osim o vremenskim Ravna gora održana je terenska nastava UŠP Split imenovane su članovima uvjetima (prilično nepovoljnim ovog za studente četvrte godine Šumarskog vijeća. Naglasak djelovanja stavljen je ljeta) ovisi i o rasporedu gađanja HV-a. na prioritetnim okolišnim problemima Radove izvodi RJ Šumatrans Našice. fakulteta Sveučilišta u Brnu iz Češke. Grada Splita, kao što je gospodarenje ot- • Krajem lipnja Radničko vijeće delničke padom te zelene površine Splita i park- UŠP Gospić podružnice raspravljalo je o nizu ak- šuma Marjan. tualnosti iz rada i poslovanja delničke • Radni sastanak Holistic projekta– • Učenici srednje šumarske škole iz Vi- podružnice. Uz izvješće o poslovanju za holistički model integralne zaštite od rovitice, već tradicionalno, u sklopu te- pet mjeseci ove godine, vodila se raspra- šumskih požara, jedan je od IPA Adri- renske nastave boravili su na području va i o prijedlogu plana zapošljavanja, atic strateških projekata čiji je nositelj šumarije Gospić. Obišli su rasadnik poglavito u proizvodnji, o uvjetima Splitsko-dalmatinska županija, održan Vujnović brdo gdje su se upoznali s pro- korištenja zaštitnih sredstava i opreme je 8. i 9. srpnja u hotelu Lav-Podstrana, cesom proizvodnje sadnog materijala, a te o pravilnicima vezanim uz unutarnju a sudjelovali su i predstavnici HŠ-a. nakon toga obišli su g.j. Medačke boro- organizaciju, sistematizaciju poslova i

HRVATSKE ŠUME Broj 211-212 | Srpanj-kolovoz 2014. 25 radnih zadataka te pravilniku o plaćama ispitani su i odobreni Godišnji planovi i ostalim primanjima radnika. za g.j. Senjsko bilo, šumarije Senj i g.j. Ričičko bilo i Trojbukve, šumarije Novi UŠP Bjelovar Vinodolski. • U tijeku je izvođenje radova na izgrad- • U skladu s Planom BOŠ-a za 2014. nji protupožarne ceste Čićelava kosa- godinu, provedeno je terestičko suz- Miškovo bilo, g.j. Vučjak, ukupne dulji- bijanje pepelnice u sastojinama hrasta ne 1.958,04 m na području šumarije lužnjaka u obnovi na površini 124,23 Novi Vinodolski. Radove izvodi RJ ha. Zabilježen je slab intenzitet napada GMP Senj. gljive zbog loših vremenskih uvjeta za puk te dio radova za privatne šume g.j. njen razvoj. Požeške šume. Izvršen je dio terenskih UŠP Karlovac • Izgrađene su dvije šumske prometnice, u radova za g.j. Zapadni Papuk kamenski i 3 šumariji Velika Pisanica u gospodarskoj g.j. Jelinjak-Tovarnica (UŠP Split). • Za dva mjeseca izrađeno je 32.622 m jedinici Pisanička Bilogora u dužini 1,2 drvnih sortimenata. Izvršenje rebalansir- • Potkraj travnja i početkom svibnja anog plana u prvoj polovini godine izno- km i šumariji Virovitica u gospodarskoj česte i obilne kiše uzrokovale su velika jedinici Virovitička Bilogora u dužini si 49 %. U prvih šest mjeseci privučeno oštećenja na šumskim prometnicama je 118.184 m3 drvnih sortimenata. 0,6 km. požeške podružnice, a ukupna procijen- • Radovi BOŠ–a u prvom su polugodištu • U sjemenskim sastojinama hrasta jena šteta iznosi 1.836.249 kn. situirani sa 7,2 milijuna kuna, što je 29 lužnjaka gospodarske jedinice Bol- % godišnjeg plana. čansko-Žabljački lug obavljena je sele- UŠP Ogulin ktivna doznaka, a kolaudaciju je obavila • U gospodarskim jedinicama Jastrebar- ski lugovi i Draganički lugovi zapaženo dr. sc. Maja Gradečki-Poštenjak i odo- • Plan proizvodnje za 2014. u ogulinskoj je pojačano sušenje poljskog jasena. brila radove sječe. U gospodarskoj je- podružnici iznosi 210.189 m³. Tijekom U Odjelu za ekologiju i zaštitu šuma dinici Virovitička Bilogora pregledani prvih pet mjeseci ove godine, plan proiz- započeta je procjena oštećenosti šuma, su objekti predloženi za upis u Registar vodnje izvršen je s 39,44 %, odnosno postavljanje protupožarnih plakata i os- ukupno je posječeno 82.906 m³ drvne šumskih sjemenskih objekata za sjeme tali redovni poslovi. vrsta hrasta kitnjaka i bukve. mase. • Odobren je program gospodarenja za • U pet mjeseci ove godine izvršeni su • U okviru terenske nastave studenata 1. šume šumoposjednika za g.j. Mala radovi biološke obnove šuma: njega godine diplomskog studija Šumarstva Švarča-Cerovac Barilovački te god. pla- mladih sastojina na 22,33 ha, priprema - smjer Uzgajanje i uređivanje šuma novi za 2015. god. za g.j. Crno Osovje- staništa na 19,87 ha, zaštita šuma na s lovnim gospodarenjem, posjetili su Veliki Lisac, Babina Gora i Glinica- 23,29 ha, sanacija i obnova šuma na nas studenti predvođeni predmetnim Otmić. 99,95 ha. nastavnikom prof. dr. sc. Davorinom • U lovištima je puno mladunčadi svih • U rasadniku Oštarije tijekom svibnja Kajbom. Terenska nastava održana vrsta divljači. Učestali posjetioci na i lipnja obavljeni su radovi na njezi je na području šumarije Čazma, UŠP hranilištima su krmače sa mnogobro- šumskih i hortikulturnih sadnica. U Bjelovar. jnom prasadi. Sredinom srpnja početak redovitoj je funkciji sustav za navodn- je parenja srneće divljači pa se očekuje javanje, koji je stavljen u potpunu up- UŠP Požega dolazak lovaca koji preferiraju lov va- orabu krajem prošle godine. Sustavom bljenjem. navodnjavanja u rasadniku u potpunosti • U svibnju je posječeno i izrađeno 11.297 • Ugovoreni su radovi druge faze sanacije se otklanjaju negativni učinci na sadni m³ drvne mase, od čega u samoizradi upravne zgrade UŠP Karlovac i radovi materijal tijekom sušnih razdoblja. 2.051 m³. UŠP Požega proizvela je u sanacije upravne zgrade šumarije Kr- kamenolomima 14.130 m³ tucanika, od • Ogulinska podružnica Hrvatskih šuma, njak. čega na drugim upravama HŠ-a 10.200 izvršila je tijekom proteklog razdoblja • Šumarija Duga Resa bila je domaćin m³. Izgrađena su 2 km donjega stroja otkup šume u privatnom vlasništvu studentima šumarstva 2. godine Šu- šumskih cesta. površine 15,80 ha. marskog fakulteta na terenskoj nastavi • Šumskouzgojni radovi obuhvatili su iz kolegija Osnivanje šuma. pripremu staništa (7,08 ha), njegu po- UŠP Senj mlatka (4,14 ha), njegu mladika (41,13 ha) i čišćenje sastojina (50,16 • U sklopu Eko tjedna, na požarištu Bar- ha). Obavljani su radovi u klonskoj bara-Selce 40-ak djece iz Eko Dječjeg sjemenskoj plantaži hrasta kitnjaka vrtića Cvrčak i mrav, Tribalj sudjelovalo kod Novoselaca, na površini 20,30 ha. je u akciji pošumljavanja. Pošumljavanje Doznačeno je 33.620 m³ drvne mase. je obavljeno u suradnji Uprave, šumarije • U sklopu uređivanja šuma tijekom svib- Crikvenica i Eko Dječjeg vrtića. nja i lipnja privedeni su kraju završni ra- • Od strane Stručnog povjerenstva Minis- dovi za gospodarsku jedinicu Južni Pa- tarstva poljoprivrede, početkom srpnja,

26 HRVATSKE ŠUME Broj 211-212 | Srpanj-kolovoz 2014.

TURIZAM • Tekst: Goran Vincenc • foto: G. Vincenc, P. Jedriško

Lovački kapaciteti Gorskog kotara Lovačke kuće za potpuni lovački doživljaj

Lovačka kuća Smrekova draga

Gorski kotar je godinama prepoznavan po svojoj spomenik partizanima koji su se smrznuli za vrijeme 2. svjetskog divljini i prirodi. Zeleno srce Hrvatske kako mu često rata i dalje kroz šumu neasfaltiranom cestom sve do nadmorske visine od preko 1000 m. Daleko od svih buka suvremenog svijeta, tepaju, uvelike zaslužuje taj epitet, a malo je onih koji interneta i signala mobilnih operatera u miru i tišini stoljetne šume, imaju prilike istraživati skrivene kutke krajeva koji nalazi se Lovačka kuća iz bajke - Plana. Lovcima je poznata i draga, se ne nalaze pored glavnih prometnica. No lovci po- jer osim spektakularne lokacije, kuća posjeduje sve što je potrebno znaju vrijednosti Gorskog kotara i rado dolaze u ove za dobro druženje u prirodi. Lovačka kuća je kapaciteta 6 ležajeva, što je čini idealnom za malo odabrano društvo željno bijega od civi- krajeve, što zbog jedinstvenog lova, što zbog drugih lizacije. U sklopu kuće je i sala koja može primiti 20 osoba te terasa lovačkih užitaka. sa drvenim klupama dok se iza kuće nalazi veliki natkriveni roštilj. Lovačka kuća otvorena je za lovce kroz proljeće, ljeto i jesen, prava šuma Delnice gospodari sa dva velika lovišta koja dok je zimi preporučamo samo najvećim entuzijastima jer, kako su se rasprostiru na ukupnim površinama od gotovo 50.000 nam u razgovoru rekli djelatnici šumarije Mrkopalj, snijega zna biti ha. Riječ je od lovištima Bjelolasici koja se rasprostire sve do krova. oko 31.000 ha i Smrekovoj dragi koja obuhvaća oko Osim lova na smeđeg medvjeda, lovište obiluje i jelenskom, U18.000 ha. Glas o kvalitetnom lovištu i lovačkom ugođaju za koji srnećom divljači te divljim svinjama. se brinu djelatnici Hrvatskih šuma UŠP Delnice odavno je prešao Lovište Smrekova draga također obiluje navedenom divljači i granice Lijepe Naše tako da u Gorski kotar rado dolaze lovci, kako cijenjeno je od stranih i domaćih lovaca koji najčešće navraćaju iz Hrvatske tako iz cijeloga svijeta. u ranu jesen kada počinje rika jelena običnog. Zanimljivo je da se Lov u Gorskom kotaru postao je poznat po smeđem medvjedu, jelen obični razlikuje u gorskoj Hrvatskoj gdje se ova podvrsta još divljači koja se osim u Hrvatskoj, može loviti u rijetko kojoj zem- naziva i kraški jelen a koji je manji po svojim dimenzijama od nizin- lji Europe a s obzirom na kvalitetnu postojeću lovnu infrastrukturu, skog jelena kojeg nalazimo u šumama nizinske Hrvatske. Poseban lovci rado dogovaraju ovaj oblik lova godinama unaprijed. Treba na- je i lov na kraškog jelena jer se koristi tehnika vabljenja, za što je glasiti da se sa tom zvijeri gospodari na temelju Plana gospodarenja potrebna velika fizička spremnost jer je potrebno mnogo hodati po smeđim medvjedom u Hrvatskoj pa su i odstrijeli te divljači strogo brdovitome terenu kako bi lov bio uspješan. određeni i pod kontrolom države. Lovci koji dolaze u Gorski kotar Do lovišta Smrekova draga dolazi se na dva načina. Jedan je obično su gosti velike platežne moći, a samim time i zahtijevaju vi- preko skijališta Platak odakle se cesta nastavlja dalje kroz šumu soke standarde. Stoga su djelatnici Hrvatskih šuma, UŠP Delnice i do lovačke kuće Smrekova draga. Na toj cesti se pruža prekrasan njihovi objekti uvijek spremni i stoje na usluzi lovcima zbog čega pogled na Kvarner i kvarnerske otoke. Drugi put vodi preko Livi- se gosti uvijek rado vraćaju tražeći iznova vrhunske lovačke užitke. drage i Gerova. Lovištu Bjelolasica najlakše je prići od strane Mrkoplja pre- Lovačka kuća Smrekova draga smještena je na rubu prekrasne ma Tuku te nastaviti kroz Matić poljanu gdje se nalazi znameniti gorske livade omeđene planinskom šumom na visini od 1100 m

28 HRVATSKE ŠUME Broj 211-212 | Srpanj-kolovoz 2014. Lovačka kuća Tučka plana Lovačka kuća Litorić n.v. Smještajni kapaciteti kuće su 10 ležajeva a u sklopu se nalaze i sala za 30 ljudi te terasa istoga kapaciteta. Pored doma su Kontakt: natkriveni roštilj i boćalište. Lovačka kuća pruža lovcima potpun Dario Majnarić lovački doživljaj u svako doba godine no domaćini iz šumarije Tršće ističu jesen kada priroda i okolne šume počnu mijenjati boje tel: 098/447-946 te daju čarobnu notu cijelome lovu. Stoga nije ni čudo da lovci ne e-mail: [email protected] dolaze ovdje po lovačke trofeje (makar ni oni nisu zanemarivi) već po lovačke doživljaje. Pored lovačke kuće na Smrekovoj dragi, tu su i brojni lovački objekti koji pružaju pravi luksuz u lovu. Jednu Miroslava Jauk takvu smo posjetili na predjelu Lisina koja osim kao čeka, može tel: 098/448-456 poslužiti i kao sklonište u kojem se lovci mogu sakriti od studeni. e-mail: [email protected] Iako se ne nalazi unutar lovišta, lovci rado pohode i Lovačku kuću Litorić do koje se dolazi preko sela Presika nedaleko od Vr- bovskog. S obzirom da se lovište Bjelolasica rasprostire na respe- Osim komercijalnog lova, djelatnici odjela za lovstvo UŠP ktabilnih 31.000 ha, granica lovišta nije daleko a lov se može nes- Delnice organiziraju ljubiteljima prirode mogućnost fotografiranja metano odvijati bez komunikacije sa lovcima koji su odsjeli u LK divljine iz čeka. Tu se prvenstveno misli na velike europske preda- Plana. tore poput medvjeda, vuka i risa no ljubitelji fotografija rado će se LK Litorić raspolaže sa 6 ležajeva te salom za 20 gostiju ko- pohvaliti i ostalim rijetkim divljim životinjama poput divlje mačke liko može primiti i terasa, na kojoj je izgrađen i kamin, idealan za te predatorskim vrstama ptica. večernja druženja uz roštilj. Za Litorić se često raspituju i planinari Lovački potencijali Gorskoga kotara golemi su i poznati u i rekreativci jer se objekt nalazi na sjecištu Goranskih planinarskih lovačkome svijetu, a užitak boravka u divljini netaknute prirode još putova, povezujući Severin na Kupi, Vrbovsko, Brod Moravice su veći ukoliko ih doživite odmarajući se od napornoga lova u ob- i Radočaj. Pored objekta je i igralište za mali nogomet, pa je LK jektima Hrvatskih šuma. Ukoliko ste lovac, ovi vam posljednji redci Litorić idealan za team buildinge manjih tvrtki. neće biti strani.

Luksuzna čeka na predjelu Lisina Smeđi medvjed

HRVATSKE ŠUME Broj 211-212 | Srpanj-kolovoz 2014. 29 ŠUMSKA RAZGLEDNICA • Tekst: Marija Glavaš • foto: M. Glavaš, arhiva šumarije Gvozd

Šumarija Gvozd, UŠP Karlovac Šume na brežuljcima pamte burnu prošlost

Šumarija Gvozd sastavni je dio Uprave šuma po- Upravitelj Damir Kozmar družnice Karlovac. Uglavnom je smještena na bre- žuljkastom terenu pa je najzastupljenija drvenasta vrsta obična bukva. Šumariju krase brojni izvori, potoci i čist zrak. Osnovana je još 1951. godine, to- čnije 29. rujna, u tadašnjem sustavu šumskih gospodarstava pod nazivom Šamarica Zagreb. Zgrada šumarije Gvozd nalazi se u mjestu Vrginmost. Čita- vo područje na kojem je šumarija smještena trajno obilježava burna prošlost.

umarija Gvozd smještena je na krajnjem istoku Uprave šuma Karlovac. Na njezinom krajnjem sjeveru nalazi se zaliha 1.251.419 m3, a tečajni godišnji prirast 35.772 m3. Etat za prvo druga šumarija, Pisarovina, dok na kraćem sjeverozapad- polurazdoblje iznosi 267.875 m3 od čega je 205.624 m3 glavnog i nom dijelu graniči sa šumarijom Karlovac. Šumarija ima 62.251 m3 prethodnog prihoda. Za ovu je godinu određena sječa od Šdugu zapadnu granicu sa šumarijom Vojnić, na jugu se proteže 22.796 m3. Šumariju vodi upravitelj Damir Kozmar. U šumariji je granica sa šumarijom Topusko, a s istočne strane je najduža grani- zaposleno četvero revirnika, devet poslovođa, pet sjekača, pomoćni ca i to s UŠP Sisak, od koje se na sjeveru proteže kraća granica radnik, administrator, ložač, skladištar i čistačica, ukupno 23 ljudi. sa šumarijom Pokupsko, a na jugu poduža granica sa šumarijom No, za normalno funkcioniranje, kako je istaknuo upravitelj Koz- Glina. Šumariju čine četiri gospodarske jedinice od kojih je Trepča mar, šumariji nedostaju lugari koji bi osiguravali šumu, pogotovo najveća i jedina s preko 2.000 ha. Slijedi gospodarska jedinica Ko- iz razloga što lokalno stanovništvo običava paliti korov u njezinoj zarac, zatim Kamešnica te najmanja i najviša Petrova Gora–Bistra. neposrednoj blizini čime dodatno ugrožava šumu od požara. Teren je brežuljkast, dosta razveden, a dobar dio gospodarskih je- Tri godine nakon osnutka šumarije, točnije 1954. godine dinica rascjepkan, što znači da ima dosta šumskih površina koje su izgrađena je upravna zgrada, a 1976. godine i stacionar za smještaj odvojene od šumskih kompleksa. Najniža nadmorska visina je 120 radnika. U bivšem stacionaru je danas privremeno smještena m, a odnosi se na gospodarsku jedinicu Trepča. Najviša kota doseže šumarija Topusko tako da se te dvije zgrade nalaze jedna nasuprot 512 m n.v. i to je ujedno najviša točka gospodarske jedinice Petrova druge u zajedničkom dvorištu. gora–Bistra. Ujedno je to i najviši vrh Petrove Gore, Mali Petrovac, Na samom terenu najveći udio uvjerljivo zauzima obična bukva na kojoj je jedinica smještena. Cjelokupna šumarija nalazi između što odgovara udjelu od 56 % u proizvodnji kao i prodaji trupaca i 200 i 300 metara nadmorske visine. Klima je humidna, zime hladne, višemetrice. Druge visoko zastupljene vrste su hrast kitnjak, obični a ljeta svježa. Ukupna površina šumarije iznosi 6.337,23 ha, drvna grab i pitomi kesten, a od ostalih drvenastih vrsta u ovim brdskim

Tullyeve cijevi u gospodarskoj jedinici Trepča

Zgrada šumarije Gvozd

30 HRVATSKE ŠUME Broj 211-212 | Srpanj-kolovoz 2014. ŠUMSKA RAZGLEDNICA • Tekst: Marija Glavaš • foto: M. Glavaš, arhiva šumarije Gvozd

Zaštita od divljači u gospodarskoj jedinici Kozarac Gospodarska jedinica Kozarac

šumama nalaze se hrast cer, divlja trešnja, crna joha, breza, kulture Po pitanju svih uzgojnih radova do izražaja dolazi nedostatak za- četinjača i dr. Od toga u proizvodnji hrast kitnjak ima udio od 12,6 poslenika. Samo manji dio obavljaju šumarijski radnici, dio poslova %, pitomi kesten 11,8 %, a grab 8,8 %. Proizvedeni sortimenti većim obavljaju radnici šumarije Krašić koja je također sastavni dio UŠP dijelom se prodaju putem ugovora, a manji dio pridobiven iz lošijih Karlovac, a dio privatni izvođači koji prethodno prođu javno nad- sastojina putem licitacije. Također, šumarija najveći dio sječa iz- metanje. vodi vlastitim snagama, no ponekad zatraže pomoć drugih šumarija unutar svoje uprave ili rjeđe od Uprave šuma Gospić. Problem je Na čitavom području Uprave šuma podružnice Karlovac od privlačenje drvne mase, obzirom na činjenicu da šumarija nema 1987. godine sustavno se prati umiranje šuma. Zato su unutar šuma, vlastitu mehanizaciju te im je potrebna pomoć privatnih izvođača odnosno unutar podružnice postavljene četiri bioindikacijske plohe i manjim dijelom radne jedinice Transport i mehanizacija Karlo- od po 16 x 16 km i jedanaest osnovnih ploha, veličine 4 x 4 m. Jedna vac. Dobra strana je dostatna otvorenost šumskih cesta od 16,38 takva osnovna ploha nalazi se na području šumarije Gvozd u gos- km/1000 ha zbog čega se za sada ne planira izgradnja novih. Ne- podarskoj jedinici Kozarac, točnije u 13a odsjeku i obuhvaćena je davna poplava je u ovoj šumariji prouzročila znatnu štetu koja se Međunarodnim programom za procjenu i motrenje utjecaja zračnog očituje u oštećenjima šumskih cesta, propusta i jaraka, a procjenjuje onečišćenja na šume. se na oko 300.000 kn. Zato se uz sječu, izradu i privlačenje trenutno vrše popravci cesta. Na najvišoj koti šumarije, u gospodarskoj jedinici Petrova Go- Dobre strane šumarije su dobra prirodna obnova, opće do- ra-Bistra, unutar 4a odsjeka, na čistini okruženoj šumom nalaze se bro zdravstveno stanje te činjenica da teren nije zagađen minama, ostatci Pavlinskog samostana, koji su prema nekim mišljenjima os- odnosno nema nedostupnih terena. Iako je opće zdravstveno stanje novali templari na samom početku 14. stoljeća. Pisani trag iz 1328. dobro, između ostalog zahvaljujući činjenici da nema industrijskih godine kazuje da su u njemu kasnije živjeli Pavlini, prema nekim pogona u blizini, da je čitavo područje bogato čistim potocima i izvorima, sve do sredine 16. stoljeća kada su ga napustili zbog na- izvorima te da su padaline podjednako raspoređene kroz čitavu go- jezde Turaka. Na ruševinama samostana kasnije je izgrađen čardak dinu, problema ima. Tako su kestenova stabla zahvaćena bolešću koji je krajiškoj vojsci služio kao stražarnica, a od njega je danas rak kestenove kore, a u kulturama četinjača javilo se sušenje. Kao ostao sačuvan jarak koji okružuje ruševine. Podno vrha Petrove što je spomenuto, opća slika prirodne obnove je dobra, osobito se dobro pomlađuje bukva, no postoji manji problem s pomlađivanjem gore nalazi se i navodni grob kralja Petra Svačića po kojem je ova hrasta u određenim odsjecima. Razlog slabijeg uroda žira je, između planina i dobila ime. Uz grob su 2006. godine postavljeni obavijesni ostalog, divljač koja se njime hrani i zbog koje su prošle godine pano i spomen obilježje, a za oboje su zaslužni djelatnici karlovačke počeli podizati zaštitne ograde. Lužnjakov žir, koji se unosi u sas- Uprave šuma smještene u Karlovcu i djelatnici šumarije Gvozd. tojine nabavlja se iz Uprave šuma Sisak, točnije šumarije Lekenik, Posebnost ove šumarije, tj. 4a odsjeka gospodarske jedinice a kitnjakov i po potrebi bukvica iz koprivničkog rasadnika Močile. Petrova Gora-Bistra je lijepo uređen Ornitološki park Petrovac Ostatci pavlinskog samostana u gospodarskoj jedinici Petrova Gora– kojeg krase hrast kitnjak, bukve i grabovi velikih dimenzija, a Bistra koji predstavljaju idealna staništa za ptice. Park se rasprostire na površini od 13,6 ha, od čega na šumski dio otpada 12,6 ha. Unutar parka se nalaze jezerce i osmatračnica, a duž njega seže planinar- ska staza Petrova gora. Staza prolazi i pored ruševina samostana i Kraljevog groba. Šumarija je prije nekoliko godina pomogla urediti obližnji posebni botanički rezervat Cret-Đon Močvar u susjednoj Sisačko- moslavačkoj županiji. Valja svakako istaknuti da se djelatnici šumarije itekako brinu da svoja znanja i spoznaju o važnosti šume za život prenesu na one najmlađe. U projektu Škola u šumi, šuma u školi sudjelovali su čak pet puta na području svoje šumarije te nekoliko puta na širem području karlovačke Uprave šuma svjesni da će samo tako održati šume zdravima i produktivnima u budućnosti.

HRVATSKE ŠUME Broj 211-212 | Srpanj-kolovoz 2014. 31 ISKORIŠTAVANJE ŠUMA • Tekst: Ivica Tomić • Foto: I. Tomić, prezentacija, arhiva

Racionalizacija u proizvodnji Preciznim izračunom debljine kore do ušteda

Od svih značajki kore najveća pozornost posvećuje Dijelovi kore se njezinoj debljini i udjelu u obujmu stabala i izra- đenog obloga drva, jer je to važno, među ostalim, za racionalizaciju jednoga dijela šumarske proizvodnje

ao završni postupak izrade drva, preuzimanje obuhvaća utvrđivanje količine drvnih sortimenata mjerenjem, kakvoće klasiranjem te njihovo obilježavanje. Gubitak drvne mase tijekom sječe i izrade, ako izostavimo trulež Ki neupotrebljive dijelove stabala, uvjetovan je normiranim načinom mjerenja prilikom zaokruživanja promjera i duljine naniže, propi- sanom nadmjerom i dr. Kora kao vanjski omotač drveta također je faktor gubitka tijekom sječe i izrade, no različit kod listopadnih i crnogoričnih vrsta drveća. U Hrvatskoj se s istraživanjem kore započelo pedesetih godina 20. stoljeća, a treba joj posvetiti pozornost jer ima važnu ulogu u iskorištavanju šuma: u proizvodnji, ma- nipulaciji, trgovini i preradi šumskih sortimenata. U hrvatskome se šumarstvu tehnička oblovina i prostorno drvo listača isporučuju s opada. Istraženo je da se debljina kore oblovine istoga promjera, korom po Hrvatskim normama (HRN EN). Pritom se obujam ob- izrađena iz stabala različitih prsnih promjera, ne razlikuje značajno. lovine svodi na obujam samoga drva odbijanjem dvostruke debljine Postoji čak 18 tipova kore, među kojima, primjerice, obični grab kore od promjera ili odbijanjem obujma kore od obujma trupca s i obična bukva imaju glatku, neravnu ili katkada naboranu tanku korom. Na taj način gubimo odnosni dio kore. U klasičnoj se iz- koru; u hrasta lužnjaka je uzdužno izbrazdana i debela, s razvijen- radi proizvodi četinjača mjere i isporučuju bez kore, a korištenjem im valovitim ili zaobljenim rebrima. Obična jela ima tanku, plitko suvremenih tehnologija postoji mogućnost iskorišćenja kore kao raspucanu koru s nepravilnim ljuskama, a kora običnog, alepsk- sekundarne sirovine, u energetske svrhe. og i primorskoga bora je uglavnom debela, ljuskava ili s velikim Prof. dr. sc. Tomislav Poršinsky sa Šumarskoga fakulteta u Za- izduženim asimetričnim pločicama. Divlja trešnja ima tanku koru s grebu održao je 17. lipnja u Požegi predavanje članovima požeškog lenticelama koje tvore vodoravne linije, a gledičija je znakovita po ogranka Hrvatskog šumarskog društva o debljini kore pri preuzi- tankoj kori s tankim bodljama koje su često rašljaste. manju drva te utjecaju propisnosti mjerenja oblovine na transport Mjerenje obloga drva u hrvatskome šumarstvu (HRN EN drva. Govoreći o debljini kore, naglasio je u uvodu kako od svih 1309-2:2006) temelji se na izmjeri najkraće duljine, izražene u met- značajki (reljef, konzistencija, boja, tvrdoća i debljina), najveću rima te zaokružene na puni decimetar na niže. Na sredini duljine pozornost zauzima njezina debljina i udjel u obujmu stabala i izrađene oblovine mjere se dva međusobno okomita promjera s ko- izrađenog obloga drva. Iznio je podatke da debljina kore svakoga rom, zaokružena na puni centimetar na niže, a zaokružuje se na puni pojedinog stabla ovisi o vrsti drva, proporcionalna je promjeru niži centimetar i njihova aritmetička sredina. Mjereni promjer mora stabla ili izrađene oblovine, a opada od panja prema vrhu debla. De- se umanjiti za dvostruku debljinu kore kod oblovine gdje je promjer bljina se povećava povećanjem promjera oblovine, a postotak kore bez kore značajan za određivanje dimenzija i klase kakvoće. Pritom se za izračun obujma koristi Huberov izraz, a rezultat se iskazuje u Tijekom predavanja kubičnim metrima na tri decimalna mjesta. Prema normi HRN EN, prof. dr. sc. Tomislava Poršinskog predviđene su tri mogućnosti redukcije promjera, odnosno obujma obloga drva s korom: na mjestu mjerenja (nepraktično i skupo), prema ugovorom određenim specifikacijama (pristrano sa stajališta prodavatelja ili kupca) i primjenom odgovarajućih tablica debljine

U Hrvatskim šumama se primjenjuju dvoulazne tablice za pojedine vrste drva i promjer s korom, a odbici kore izraženi su na puni centimetar za određeni raspon promjera. Sve komercijalne vrste razvrstane su u pet nizova odbitaka kore.

32 HRVATSKE ŠUME Broj 211-212 | Srpanj-kolovoz 2014. Ušteda na razini pojedinoga drvnog sortimenta je zanemariva, no ako se uzme u obzir da Hrvatske šume godišnje preuzmu približno 3.950.000 komada tehničke oblovine, tada su jedan centimetar ili milimetar u konačnici značajna količina drva, ali i vrijednosti

20 cm promjera s korom te kod trupaca od 40 do 75 cm promjera s korom. Pritom se štede centimetri odnosno kune, ali i dalje ostaju milimetri. Simulacija je ukazala na mogućnost racionalizacije proizvodnje koja je ovisna o debljinskim i kakvoćnim razredima trešnjeve oblovine. Primjenom odbitaka kore na puni centimetar ostvaruje se ušteda samo na oblovini u rasponu od 39 do 75 cm promjera s korom. No, primjenom postotka kore ostvaruje se ušteda na gotovo cijelom rasponu promjera. Na temelju ovisnosti debljine kore o promjeru obloga drva s korom, izračunata je ovisnost postotka kore o promjeru obloga drva s korom. Korištenje postotka kore tijekom izračuna obujma oblovine bez kore nije pod utjecajem mjerenja promjera na puni niži centimetar. Bitno je da usporedba postotka kore postojećih tablica odbitaka kore i provedenog istraživanja ukazuje na mogućnost racionalizacije proizvodnje odnosno proizvoda. Na taj način se štede milimetri jer su i oni kune, ali na cijelom rasponu promjera. Ušteda na razini pojedinoga drvnog sortimenta je zanemariva, no ako se uzme u obzir da Hrvatske šume godišnje preuzmu približno 3.950.000 komada tehničke oblovine, tada su jedan centimetar ili milimetar u konačnici značajna količina drva, ali i vrijednosti. Potonje treba promatrati uzimajući u obzir vrstu drva, razred kakvoće te debljinski razred obloga drva - naglasio je T.Poršinsky. Završavajući predavanje, istaknuo je kako bi se istraživanjem ovisnosti dvostruke debljine kore o promjeru obloga drva komercijalnih vrsta drva osigurala nepristranost između ku- paca i prodavatelja. Racionalizacija proizvodnje, odnosno krajnjega Udjel kore u oblovini proizvoda, osigurala bi se korištenjem mogućnosti, odnosno ugrad- njom u propisnost, odbijanja kore na tehničkoj oblovini s obzirom kore ili postotka udjela kore, koje izdaje zemlja ponuđač drva. na udjel kore u obujmu, ovisno o debljini oblovine s korom. To je u suglasju s normom HRN EN 1309-2:2006. Time bi se osigur- U hrvatskome se šumarstvu koriste dvoulazne tablice od- ala racionalizacija jednoga dijela šumarske proizvodnje, koja je u bitaka dvostruke debljine kore, koje nisu rezultat znanstvenih današnje vrijeme svakako dobrodošla. istraživanja. U Hrvatskim šumama se primjenjuju navedene tablice za pojedine vrste drva i promjer s korom, a odbici kore izraženi su na puni centimetar za određeni raspon promjera. Sve komerci- Kora obične bukve jalne vrste razvrstane su u pet nizova odbitaka kore. T. Poršinsky je predstavio nazočnima i tablice odbitaka kore koje se upotreblja- vaju u austrijskom šumarstvu i Njemačkoj, u Bavarskim saveznim šumama. Na primjeru mjerenja na divljoj trešnji, objasnio je nas- tanak tablica odbitaka kore na puni centimetar te mogućnost odbijanja kore s obzirom na njen udjel u obujmu izrađenoga drva. Ti- jekom istraživanja mjereni su promjer obloga drva i debljina kore, i to isključivo na čelima (prerezu) izrađene oblovine iz debla. Izos- tala su mjerenja na oblovini sa značajnim odstupanjima dva unakrsna promjera. Mjerni podatak obuhvatio je na milimetar točno dva unakrsna promjera i dvije jednostruke debljine kore, prosječne na prerezu. Na temelju dobivenih rezultata izračunate su moguće uštede tijekom postupka preuzimanja drva. Načinjena je simulacija razlike obujma odnosno vrijednosti tehničke oblovine, između op- erativnog odbijanja kore u hrvatskome šumarstvu i dvaju načina odbijanja kore, po komadu i kubičnom metru, u postupku preuzimanja drva. Simulacija obujma izrađene oblovine odnosila se na duljinu oblovine od 4 m jer je to njena prosječna duljina u hrvatskome šumarstvu. - Istraživanje je ukazalo na to da postojeće tablice odbitaka kore u operativnoj primjeni precjenjuju dvostruku debljinu kore divlje trešnje za 1 cm i to kod tanke oblovine u području od 12 do

HRVATSKE ŠUME Broj 211-212 | Srpanj-kolovoz 2014. 33 ZAŠTITA ŠUMA • Tekst: Marija Glavaš • Foto: Dinko Hace

Pojava jasenove pipe Štetnik uzrokovao velike probleme u nizinskim šumama

Izostanak listanja u jasenovoj sastojini

a to može prouzročiti izostanak listanja. Nakon toga se pojavljuju Nakon velikih poplava u veljači došlo je do slabljenja ličinke koje brste lišće tako da od njega ostaje samo žilište, a mogu sastojina u nizinskim šumama na području Uprave ga i potpuno obrstiti. Ličinke se tijekom svibnja povlače u mahovinu šuma podružnice Zagreb. Jedan od problema koji se ili druga sigurna mjesta i tamo kukulje. Iz kukuljica tijekom lipnja pokazao ozbiljnim je izostanak listanja uslijed poja- izlazi druga generacija imaga i čini dodatne štete sve do srpnja ili kolovoza kada se ukopava u mahovinu uz korijenje da bi prezimila. ve šumskog štetnika jasenove pipe. Uzrok tome su Ovog proljeća jasenova pipa prouzročila je ozbiljne prob- ličinke koje su ovog proljeća brstile na lisnim pupo- leme u nizinskim šumama na području Uprave šuma podružnice vima. Oslabljena jasenova stabla oboljela su od kro- Zagreb. Šumarije Kutina, Popovača, Novoselec, Dugo Selo i Ve- lika Gorica uputile su o tome izvještaje Odjelu za ekologiju. Valja nične bolesti čiji je uzročnik gljiva. napomenuti kako su napadu prethodile poplave u veljači, što znači da su stabla doživjela stres koji je prouzročio njihovo fiziološko asenova pipa, latinski Stereonycusfraxini Deg. iz reda slabljenje i tako ih učinio podložnima za napade bolesti i štetnika. kornjaša je šumski štetnik-defolijator koji brsti prvenstveno U svim izvještajima je naveden izostanak listanja na jasenovim sta- na lišću jasenova, ali je nađen i na drugim rodovima drveća. blima. Na najmanje zahvaćenim stablima zabilježen je izostanak Odrasle jedinke su sivosmeđe ili crvenkastosmeđe, s očima listanja od 15 %, gledano na ukupni volumen krošnje, a na najviše Jsmještenim na vrhu glave i karakterističnim dugim rilom. Duge su zahvaćenim od 90 %. To znači da je na tim nizinskim područjima svega 3 mm, a tijelo je prekriveno bijelim ili sivobijelim dlakama, prosječno stradalo oko 50 % lisne mase jasenovih stabala na površini a na leđima je tamno obojeno područje. Iz jaja koja ženke nakon od 4157,82 ha. U izvještajima također stoji da su na srušenim sta- kopulacije polažu na donjoj strani listova liježu se žutozelene blima uočene rupice na pupovima. Osim imaga prve generacije, ličinke, koje su duge 4 mm kada se potpuno razviju. Kukuljice su karakteristične rupice mogu prouzročiti i ličinke. žutosmeđe ili smeđe i tvore fleke na gornjoj strani listova. U Odjelu za ekologiju su željeli znati točnog uzročnika i je Daljnji podatci o biologiji ovog štetnika navedeni su prema li došlo dodatnih zaraza, stoga su kontaktirali Zavode za zaštitu znanstvenom radu šumarskih stručnjaka Milana Perneka i Nikole šuma i lovno gospodarenje na Hrvatskom šumarskom institutu i Lackovića iz Hrvatskog šumarskog instituta. Jasenova pipa se ubra- Šumarskom fakultetu, a o problematici je obaviještena i Direkcija ja u najopasnije jasenove štetnike. Vrsta je rasprostranjena po go- Hrvatskih šuma. U opisu HŠI–a su usluge laboratorijskih analiza, tovo čitavoj Europi, ali i u Sjevernoj Africi. Prva generacija imaga, a među inima, opremljeni su laboratorijem za entomološka i lab- tj. odraslih jedinki u travnju izlazi iz svojih skrovišta u kojima su oratorijem za fitopatološka istraživanja. Na intervenciju stručne prezimila. Počinju sa žderanjem pupova i mladog lišća u krošnjama, suradnice za zaštitu šuma Željke Kušan zaposlene u UŠP Zagreb,

34 HRVATSKE ŠUME Broj 211-212 | Srpanj-kolovoz 2014. Ogoljeno stablo jasena Budućnost vrste postaje upitna

na teren se zaputila Sanja Novak Agbaba zadužena za vršenje jenjuju tek nakon što se pojave simptomi. U odgovoru Novak Ag- istraživanja u institutu. Početkom lipnja Novak Agbaba prikupila babe stoji kako otpornost stabala ovisi o genetici i vitalnosti biljke. je uzorke na području šumarije Lipovljani u gospodarskoj jedinici Dio jasena drugog dobnog razreda (starosti od 21 do 40 Josip Kozarac. Uzorke je uzela s vršnih grana iz krošanja jasenovih godina) napao je jasenov potkornjak i prouzročio sušenje. U niz- stabalaca, promjera 8 cm te postranih grana i izbojka na kojima je inskim šumama na području UŠP Zagreb zaposlenici su suočeni uočila sušenje. Analiza uzoraka u laboratoriju pokazala je prisutnost i s drugim problemima vezanim uz štetnike i bolesti. Zato je na ličinaka i kukuljica jasenove pipe na lišću. području gospodarske jedinice Žutica, šumarije Novoselec vršeno Uz to, analiza je potvrdila sumnje stručne suradnice Kušan aviotretiranje protiv malog mrazovca, a u gospodarskoj jedinici Jo- o prisutnosti gljive Chalarafraxinea. Pojava ove gljive bila je sip Kozarac protiv gubara. Kušan navodi kako su i nakon tretiranja očekivana obzirom na njezinu prisutnost prethodnih godina. Kao što navodi Kušan - riječ je o uzročniku kronične bolesti jasena koja uočene gusjenice kukavičjeg suznika, hrastove ose listarice, velikog često završava sušenjem domaćina. Simptomi ove bolesti su brojni: mrazovca i drugih štetnika. Na hrastu je uočena pepelnica, na većoj venuće lišća, sušenje izbojaka, grana i čitavih biljaka, obezbojenje površini zbog čega je potrebno dobiti dozvolu Ministarstva poljo- kore i rakaste pukotine na kori, nekrotične pjege na lišću, granama privrede za aviotretiranje. Na području UŠP Koprivnica jasenova i deblu. Prognoza koja je nakon toga dana iz HŠI–a nije ni malo pipa je napala na primiješane skupine jasenovih stabala nanijevši ohrabrujuća jer poručuje da ne postoje nikakve kurativne mjere štetu na pupovima u ranoj fazi vegetacije, nakon čega se pojavio i zaštite. To su mjere zaštite koje se za razliku od preventivnih prim- jasenov potkornjak.

HRVATSKE ŠUME Broj 211-212 | Srpanj-kolovoz 2014. 35 EUROPSKO ŠUMARSTVO • Tekst/foto: Goran Vincenc

Bugarska Šume su važne za opstanak društva Bugarska sa svojih 110.550 km² gotovo je duplo veća od Hrvatske. Smještena u istočnom dijelu Balkan- skog poluotoka, Bugarska predstavlja sjecište razli- čitih klimatskih utjecaja koji variraju od mediteranskog do alpskog, što je uzrokovalo veliku biološku raznolikost. Bugarska flora broji 3.800 vrsta bilja od kojih je 170 endema, dok ih se 150 smatra ugroženi- ma.

ugarski šumari smatraju 1880. godinu početkom šumarstva u toj zemlji. Te godine otvoreni su prvi rasa- dnici šumskoga bilja koji su korišteni za pošumljavanje planinskog dijela zemlje, no pravo, organizirano Bšumarstvo praćeno znanstvenim i stručnim studijima započinje 1905. godine kada se počinju planski provoditi mjere biološke obnove šuma. Ipak, bugarske šume pretrpile su velike devastacije ti- Mješovite šume na Pirinu jekom komunističkog režima kada je dvije trećine šuma posječeno ili devastirano za potrebe urbanizacije i industrije. Tek zadnjih 20 godina šume i šumska zemljišta doživljavaju novi procvat za što Unatoč velikom biodiverzitetu, samo mali broj vrsta drveća je zaslužno 700 šumskih rasadnika sa godišnjom proizvodnjom od iskorištava se gospodarski. To su u prvom redu četinjače poput 700 milijuna sadnica godišnje. običnog bora, crnog bora, jele i molike dok se od listača iskorištava Šume u Bugarskoj prekrivaju 33 posto teritorija, većinom u pla- bukva, hrast, topola te jasen. Gospodarski se iskorištava 86,4 posto ninskom području gdje se penju do visine od 2.200 m n.v. (najviši šuma dok ostatak ima zaštitnu i rekreacijsku funkciju. vrh Musala visok je 2.925 m). Čak 97,3 posto šuma je u državnom Drvoprerađivačka industrija igra veliku ulogu u ukupnoj eko- vlasništvu ili nekom obliku društvenog vlasništva (zadruge) dok os- nomiji Bugarske, gdje je važno naglasiti kako čak 80 posto ukupno tatak pripada agroindustrijskim tvrtkama, šumarskom školama i dr. proizvedene drvne mase iskoriste lokalni proizvođači. Proizvodnja Četinjače su zastupljene u omjeru od 33,1 posto ukupne pošumljene se prilagođava okvirima i usklađena je s projektima upravljanja površine dok listače prekrivaju 66,9 posto. Vrste šuma ovise o nad- šumskim resursima. U porastu je i proizvodnja nedrvnih dobara morskoj visini, gdje hrastove šume nalazimo do visine od 1.200 m poput sakupljanja šumskih plodova, ljekovitog bilja, turizam, lovst- n.v., bukove šume do visine od 1.600 m n.v. dok četinjače zapos- vo i sportski ribolov na divljim vodama. Značajno je i iskorištavanje jedaju dijelove sve do visinskih granica šumske vegetacije. vodnih resursa kao direktne koristi upravljanja šumskim resursima. U Bugarskoj postoje i tri nacionalna parka, 11 parkova prirode Razvoj šumarstva i drvne industrije uvelike je povezan s razvo- te 17 rezervata biosfere. jem znanstvenih institucija. Viši šumarsko-tehnološki institut osnovan je prije 55 godina dok se danas bugarski šumarski znanstvenici diče sa Šumarskim institutom pri Bugarskoj akademiji znanosti. Također postoje škole za dizajn namještaja, unutarnji dizajn, ce- lulozu i papir gdje studenti uče o problemima u šumarskoj struci. Sve aktivnosti u šumarstvu i drvnoj industriji nalaze se pod kontrolom Ministarstva šumarstva i drvne industrije. Zadnjih 20 godina administracija vezana za šumarstvo doživjela je velike strukturne promjene, što je dovelo do povećanja učinkovitosti u svim segmen- tima poslovanja. Šumarstvo je bazirano na teritorijalnom principu gospodarstava kakav je postojao u Hrvatskoj prije osamostaljenja, dok je Ministarstvo regulatorna institucija. Koordinaciju drvne industrije koja obuhvaća pilanarstvo, tvor- nice namještaja, celuloze i papira radi specijalizirano tijelo Lescom- plekt koja izrađuje elaborate i provodi projekte te osigurava infor- macije vrijedne Ministarstvu šumarstva. Ta organizacija djeluje kao savjetodavno tijelo te kao poveznica između šumarskog i drvno- Guste šume na planini Rila industrijskog sektora. Lescomplekt također brine o izvozu i uvozu sirovine kao i drvnih proizvoda.

36 HRVATSKE ŠUME Broj 211-212 | Srpanj-kolovoz 2014. Tipičan pejzaž Stare planine Prevladavaju mlade šume do 20 godina starosti

Koliko su uspješni najbolje govore podaci Ministarstva Ipak, problemi postoje a njih je cijeli svijet mogao vidjeti prije šumarstva o postignućima zadnjih 20 godina. Ukupno je posađeno dvije godine kada je na ulicama glavnoga grada Sofije došlo do su- 16.500.000 ha novih šuma koje su doživjele devastaciju za vrijeme koba između policije i velikog broja nezadovoljnika koji su prote- komunističkog režima, čime je povraćena ekološka struktura i stirali protiv novoga Zakona o šumama koji je prošao prvo čitanje ravnoteža koja je bila poljuljana u drugoj polovici 20. st. Na taj način u Bugarskom parlamentu. Prema tom zakonu, šume je dozvoljeno osigurana je sirovina i egzistencija drvne industrije koja se zbog sjeći u rekreacijske svrhe, a kao jedan od razloga navodi se grad- zaostalosti sovjetske tehnologije korištene tijekom komunističke nja skijaških staza i žičara. Prosvjednici su nosili transparente sa vladavine, bila primorana dizati velike bankovne kredite za mod- natpisima „Šume znače život“ i “Oprostite što vas uznemiravamo ernizaciju drvne industrije. Uvođenjem novih tehnologija postig- nuto je značajno poboljšanje u ukupnoj iskoristivosti sirovine pri - mi smo samo pokušavali spasiti što je ostalo od Bugarske”, no obradi. Iako je većina obnovljenih šuma u Bugarskoj u ranim sta- to nije spriječilo Predsjednika Rozena Plevnelieva da ga pošalje na dijima, one predstavljaju izvrstan zalog za budućnost, a godišnja drugo čitanje. Višetjedni protesti su ipak urodili plodom te su sporne brojka od 40.000 ha novoposađenih šuma koju je FAO napisao stavke ipak izbačene iz finalnog dokumenta. u svojem godišnjem izvješću govori kako Bugari itekako ozbiljno - Ovo je velika pobjeda za životnu sredinu i civilno društvo razmišljaju o šumarstvu i drvnoj industriji u narednim desetljećima. Bugarske – ustvrdili su tada vođe protesta.

Stara planina - Balkan

HRVATSKE ŠUME Broj 211-212 | Srpanj-kolovoz 2014. 37 PARKOVI • Tekst/foto: mr. sc. Boris Belamarić

Park-šuma Komrčar Ostavština šumara Belije za vizualni identitet Raba Što čini park-šumu Komrčar tako posebnom? Kao prvo, radi se o Najljepša šuma na otoku Rabu svakako je Komrčar, cjelovitom šumskom kompleksu površine 8,3 ha koji se naslanja na park-šuma koju je podigao Pravdoje (Justus) Beli- starogradsku jezgru te je vizualno i fizički odvaja od naselja u blizini ja, najzaslužnija osoba rapske šumarske povijesti, grada koja urbanistički i arhitektonski baš i ne služe na ponos Rabu. općinski nadšumar koji je radio na Rabu od 1889. Zahvaljujući Komrčaru, stari grad je odvojen od novoizgrađenih pa sve do svoje smrti 1923. godine. Unatoč protivlje- naselja što na našoj obali nije toliko čest slučaj. Nadalje, Komrčar je jedna od rijetkih šuma na Jadranu gdje je nakon osnivanja boro- nju stanovništva pa čak i tadašnjih lokalnih vlasti, ve kulture, posredovanjem čovjeka, došlo do pravog povratka do tada samo golet i pašnjak podno gradskih zidi- autohtone vegetacije. Danas centralni dio parka ima gotovo sva na, zahvaljujući njegovoj upornosti i znalačkom šu- obilježja prirodne crnikine šume kakva je primjerice šuma Kalifront marskom radu, pretvorena je u jednu od najljepših na Rabu, s razlikom što je Kalifront šuma panjača dok u Komrčaru prevladavaju stabla iz sjemena. Komrčar je poseban i po tome što park-šuma na Jadranu. ima oko 6,5 km betonskih staza čiji je prostorni raspored zacrtao njegov osnivač Pravdoje Belija. Zahvaljujući stazama, u park-šumu rema zapisima iz kronike franjevačkog samostana u je moguće doći iz više pravaca, a posjetitelju je dostupan doslovno Kamporu na Rabu, pošumljavanje Komrčara započelo svaki kutak šume. Spomenimo da su istraživanja provedena na je 2. studenog 1890. godine. Sadili su se isprva borovi, a kasnije su se u mladu borovu kulturu unosile sadnice au- širem području park-šume zabilježila čak 80 biljnih vrsta od kojih Ptohtonih vrsta drveća i grmlja. Radovi na pošumljavanju završeni je većina autohtona. Sve što smo do sada naveli čini ovu park-šumu su 1905. godine. Za parkovnu formu Komrčara također je zaslužan posebnom i jedinstvenom. Složit će se s time svaki turist koji ljeti Belija koji je projektirao većinu staza u park-šumi te time post- obilazak starog grada završi šetnjom po parku te sjedne na klupu u avio temelje današnjeg Komrčara. Rabljani su, shvativši veličinu sjeni stoljetnog bora s pogledom na plavetnilo uvale sv. Eufemije. Belijina djela, iskazali poštovanje i divljenje prema tom velikom No svakom pažljivijem promatraču, a posebice šumarskom čovjeku postavivši mu 1924. godine spomenik (već godinu dana i hortikulturnom stručnjaku neće promaknuti činjenica da je stanje nakon njegove smrti!). Taj je spomenik, koji se prvotno nalazio na vegetacije u Komrčaru na mjestima prilično loše. Što je tome uzrok? ulazu s Trga Sv. Kristofora u Komrčar, s vremenom propao te je U Komrčaru se od kraja 80-ih do 2003. godine nisu vršili ozbiljniji zamijenjen poprsjem postavljenim 1974. godine koje se i danas na- šumsko-uzgojni i hortikulturni radovi. Njega vegetacije svodila se lazi na ulazu u park. Na ovom primjeru vidimo kako je stanovništvo na sanitarnu sječu suhih i slomljenih stabala te na uklanjanje otpa- Raba znalo prepoznati koliko su Belijini zahvati pošumljavanja log granja. U čitavom tom periodu na području parka nije posađena Komrčara i ostalih lokaliteta na otoku, bili korisni i koliko su do- niti jedna nova sadnica. Kad već nije čovjek pomogao, priroda se prinijeli razvoju prirode i samog otoka. pobrinula sama za sebe te su s vremenom što od vjetra, što uslijed Komrčar je 15. ožujka 1965. godine zaštićen u kategoriji rezer- sušenja iz centralnog dijela parka nestali borovi, a zamijenila su ih vata prirodnog predjela, a danas je, sukladno važećem Zakonu o crnikina stabla. A kao što i biva u prirodnim crnikinim šumama, zaštiti prirode, zaštićen u kategoriji park-šume. stara stabla su napravila sklop koji propušta vrlo malo svjetla do tla O Komrčaru se često piše i govori kao o jedinstvenoj park- te je na mjestima potpuno nestao sloj lijepo cvatućeg autohtonog šumi koja je, gledajući s mora i iz zraka, zeleni ukras otoka Raba. grmlja koji je nekad krasio park.

Borovi na kosini koje je potrebno ukloniti

Povratak autohtone vegetacije

38 HRVATSKE ŠUME Broj 211-212 | Srpanj-kolovoz 2014. Prije hortikulturnog uređenja Poslije hortikulturnog uređenja

Uzrok dugogodišnje zapuštenosti vegetacije parka-šume, čije se ličila na neprohodnu džunglu nego na uređenu park-šumu. Budući posljedice u posljednjih desetak godina pokušavaju sanirati, treba da su sredstva namijenjena održavanju zelenila parka ograničena, tražiti i u činjenici da je godinama bilo nejasno (a i danas je tako) a park-šuma ima čitavih 8,3 ha, kroz ovih desetak godina uređeno tko bi trebao voditi brigu o Komrčaru? Park-šumom danas formal- je tek nešto više od polovice površine šume. Uređenom šumom no upravlja Javna ustanova Priroda koja temeljem Zakona o zaštiti pritom smatramo onu koja ima optimalan broj (sklop) zdravih sta- prirode gospodari zaštićenim prirodnim vrijednostima u Primorsko- bala u kojoj je reduciran prekobrojan broj izbojaka u sloju grm- goranskoj županiji te bez čije se dozvole ne smije izvoditi niti jedan lja. Takav je danas centralni dio Komrčara. No postizanjem stadija zahvat u park-šumi. S druge strane, Grad Rab s pravom doživljava uređene šume tek je pola puta do dovođenja Komrčara u stanje koje Komrčar kao svoj park te slijedom toga godinama podnosi teret svakako zaslužuje. Šumsko-uzgojne radove bi sada trebali zami- financiranja održavanja parka. Šumarija Rab, koja posljednjih de- jeniti planirani hortikulturni zahvati kojima će se njegom postojećih setak godina uređuje vegetaciju parka je izvođač radova (finan- i pažljivim uklanjanjem suvišnih stabala stvoriti optimalni uvjete cirana od strane Grada) koji stručnim i kadrovskim resursima može za sadnju i razvoj lijepo cvatućeg grmlja. Komrčar mora posjetitelju ponuditi garanciju da će radovi biti izvršeni kvalitetno, planski i istovremeno pružiti ugođaj prirodne crnikine šume i njegovanog prema pravilima struke. Situacija će se dodatno zakomplicirati jer parka u kojem će svaki kutak plijeniti pažnju ljepotom i skladom će Komrčar, s obzirom da se katastarski vodi kao šuma, biti uvršten boja i mirisa autohtonih i pomno odabranih egzotičnih vrsta drveća u novi Program gospodarenja gospodarske jedinice Kamenjak. i grmlja. Jedinstveni prostorni smještaj, reljefna heterogenost te vi- Kad je 2004. šumarija Rab počela izvoditi prve šumsko- zure koje se pružaju iz različitih dijelova park-šume su ogroman uzgojne i hortikulturne radove u parku, šuma je na mjestima više potencijal koji je potrebno nadopuniti vegetacijskim i vrtno-arhi- tektonskim elementima. S obzirom da su stabla crnike u central- Pravdoje Belija – osnivač Komrčara nom dijelu podjednake starosti, šumu je potrebno početi postupno pomlađivati. Dugogodišnja nebriga i zanemarivanje Komrčara najoz- biljnije su se odrazili upravo na vegetaciju na kosini iznad Šetališta fra Odorika Badurine. Iako s mora izgledaju lijepo i dekorativno, borovi su na kosini uslijed vjetra, kiše ili same svoje težine počeli padati te su nastali odroni i klizišta kojih danas ima nekoliko. Za park-šumu Komrčar 2003. godine izrađeno je Idejno rješenje prostorno-pejzažnog uređenja park-šume Komrčar na otoku Rabu u kojem su autori (Španjol, Ž., Barčić. D., Rosavec, R. i Jaška, J.), uvažavajući sve ranije objavljene studije te mišljenja šumarskih stručnjaka (Novak, V., Skorup, V., Rauš, Đ., Španjol, Ž.), ponudili osnovna polazišta i smjernice za uređenje Komrčara. U studiji je Komrčar podijeljen na tri zone koje se orografski, vegetacijski i funkcionalno razlikuju: zaštitna zona, zona park-šume i zona parka. Pored spomenute studije Primorsko-goranska županija je 24. srpnja 1998. god. usvojila Mjere zaštite park-šume Komrčar na otoku Rabu autora prof. dr. sc. Željka Španjola. Za razliku od uređenja klasičnih parkova, gdje se sadnjom travnate površine te osnivanjem cvjetne gredice postiže rezultat vidljiv iste godine, pravi rezultati šumsko-uzgojnih i hortikulturnih mjera koje u park-šumi Komrčar danas izvodi šumarija Rab biti će vidljivi tek za nekoliko godina. Možda ću, s obzirom na struku, biti malo pristran kad kažem da je danas za vizualni identitet Raba Komrčar jednako važan kao i zidine i zvonici, no činjenica je da je Komrčar postao nedjeljivi dio slike grada Raba te ga je potrebno, s obzirom na ulogu u turizmu i društvenom životu otoka, ispravno valorizirati, a shodno tome i uložiti znatno veća sredstva za njegovo uređenje.

HRVATSKE ŠUME Broj 211-212 | Srpanj-kolovoz 2014. 39 MALA ENCIKLOPEDIJA ŠUMARSTVA • Tekst: Ivica Tomić • Foto: Arhiva

Alohtone vrste Sekvoja (Sequoiadendron; Sequoia)

Golema sekvoja tvori prirodne šume u središnjoj Kaliforniji, a u Hrvatskoj je posađena 1862. godine u Zagrebu, samo devet godina nakon prve posađene sadnice u Europi. Obalna sekvoja rasprostranjena je u zapadnome dijelu Sjeverne Amerike, u obalnom pojasu Tihog oceana. U europskim parkovima i nasadima uzgaja se u na toplijim položajima, posebice tamo gdje je utjecaj morske ili oceanske klime Stabla goleme sekvoje - u snježnim uvjetima Kalifornije

Golemi mamutovac, golema sekvoja (Sequoiadendron gigante- nositi u starosti oko 125 godina, a najobilniji mu je urod pri starosti um) je jedina vrsta roda Sequoiadendron. To je najveća crnogorič- 200 i više godina. Urod češera je svake godine. Pomladak u prvoj na vrsta drveća, jedna od najvećih i najdugovječnijih biljnih vrsta godini života raste sporo u visinu, u drugoj i trećoj rast se naglo uopće. S obzirom na obujam debla, ubraja se među najveća stabla ubrzava. na svijetu, koje dosegne visinu veću od 100 m i promjer do 12 m. Golemi mamutovac je jednodomna i anemofilna vrsta (opraši- Tvori prirodne šume na zapadnim padinama gorja Sierra Nevada u vanje pomoću vjetra), razmnožava se iz sjemena i vegetativno, a središnjoj Kaliforniji, na visini od 900 do 2700 m, a u ledenom dobu doživi starost od 3.000 do 4.000 godina. Nijedan primjerak dosad rastao je na znatno većim prostorima sjeverne polutke. Na europ- nije uginuo od starosti, nego zbog neke nezgode. Dobro uspijeva skom kontinentu otkriven je u fosilnim slojevima lignita. Krošnja na lakim pjeskovito-ilovastim tlima, izrazito propusnim i umjereno je široko piramidalna, deblo pravno, krupno, vlaknasto, u starijih vlažnim, a raste u izdvojenim grupama na kiselim tlima. Odgova- stabala u donjem dijelu je izrazito prošireno. Do visine 50-60 m ono raju mu padine na povišenim i zaštićenim položajima, vlažna klima je ogoljelo, čisto od grana, s velikim padom promjera. Kora debla i slobodan prostor. Na svom prirodnome staništu pretežito raste u je svjetlije crvenosmeđa, mekana, duboko ispucala, ljušti se u finim kanjonima, gdje je temperatura u rasponu od -25 do 38 Celzijevih ljuskama, a najveća njena debljina može iznositi 75 cm. Korijenski stupnjeva. Znanstveni pokusi u Njemačkoj su pokazali da ova vrsta sustav je široko razgranat i snažan. Izbojci su u početku tamnozele- dobro uspijeva u mješovitim sastojinama, posebice s različitim vr- ni, kasnije poprimaju crvenosmeđu boju, a pupovi su goli. Listovi stama jela. S obzirom na svoj vanjski izgled, pogodna je za uzgoj na su igličasti, kožasti, tvrdi, plavkastozeleni, odozgo i odozdo s puči- velikim otvorenim površinama, kao pojedinačno stablo ili u malim ma. Iglice su zavojito raspoređene u tri uzdužna niza, a više ili ma- grupama. Drvo joj je mekano, male težine i vrlo trajno, no po ka- nje su priklonjene uz izbojak, sjedeće. Ostaju na izbojku 3-4 godine, kvoći zaostaje za drvom obalnog mamutovca. U Europi, gdje je prvi šiljasto su kopljaste, s donje strane izbočene, odozgo ravne ili nešto put unesena u Škotsku 1853. godine te Sjevernoj Americi uzgaja se udubljene, oštro šiljastoga vrha. Na postranim i donjim granama kao parkovna vrsta. iglice su duge 4-6 mm, a na vršnim granama i mladim biljkama Najveći primjerci golemoga mamutovca nalaze se u širokim 10-12 mm. Široke su približno 1 mm, a ostaju na izbojku nekoliko prostranstvima nacionalnih parkova Sequoia i Kings Canyon. Naj- godina. veće stablo nazvano je General Sherman, a slovi za najveće biće Muški cvjetovi su skupljeni u mace, smještene pazušno i vrš- na planetu Zemlji. Visina mu je oko 84 m, opseg debla neposredno no. Ženski cvjetovi su vršni, s 25-40 ljuskica, a završavaju s jednim iznad tla 32 m, procijenjeni volumen čak 1.487 m3, a starost između kružnim trnom. Svaka ljuskica ima 3-12 ili više uspravnih sjemenih 1.800 i 2.700 godina. Za održavanje sastojina veliku važnost imaju zametaka raspoređenih u dva reda. Vrijeme cvatnje je tijekom trav- niski šumski požari koji uništavaju prizemno raslinje i omogućuju nja i svibnja. Češeri su jajasto okruglasti, crvenosmeđi, drvenasti, klijanje malih sjemenki iz kojih se razvijaju ovi gorostasi. Stara su dugi 5-8 cm, promjera 4-4,5 cm. Smješteni su pojedinačno ili po ne- stabla zaštićena od požara svojom debelom korom. Periodični po- koliko zajedno na vrhovima postranih izbojaka. Već u prvoj godini žari su zapravo prirodna regulacija života u ekosustavu kojemu su dosegnu gotovo punu veličinu i stoje uspravno, a u drugoj su godini se sekvoje najbolje prilagodile. savijeni prema dolje. Češerne se ljuske proširuju u rombični štitić Prvi golemi mamutovac u Hrvatskoj posadio je dr. Ivan Ma- (apofizu), koji je u sredini udubljen s nježnim šiljkom. Češeri doz- lin 1862. godine u Zagrebu, samo devet godina nakon što je posađe- rijevaju u drugoj godini, a na stablu ostaju više godina. Sjemenka je na prva sadnica u Europi. Danas se ovo stablo može vidjeti u Mali- sitna, svjetložute boje, jajastog oblika, duga 3-6 mm te okriljena s novom parku u Nemetovoj ulici, kao čudo prirode i primjer uspjele dva uska krilca, koja su od nje šira. Ovaj mamutovac počinje plodo- klimatske prilagodbe u našemu podneblju. Zbog toga se uspješno

40 HRVATSKE ŠUME Broj 211-212 | Srpanj-kolovoz 2014. Iglice i češeri Golemi mamutovac - najveća crnogorična vrsta drveća može uzgajati u našim parkovima, arboretumima i vrtovima: u je od studenog do ožujka. Češeri su sitni, jajoliki, smeđi, dugi 2-2,5 Zagrebu i na području većega dijela naše države (Opeka, Lisiči- cm, vise na kratkim izbojcima, a sastoje se od 15 do 20 ljusaka s uz- ne, Samobor, Karlovac, Hrvatsko zagorje, Slavonija, otok Lokrum dignutim štitićima. Dozrijevaju od rujna do prosinca, a obilni urod i dr.). U Slatini se u samom središtu grada nalazi jedno stablo koje sjemena je gotovo svake godine. Plodonošenje počinje od 5. godi- je proglašeno zaštićenim spomenikom prirode. S visinom višom od ne, a najbolji je urod u starosti od 60 do 100 godina. Sjemenke su 60 m, opsegom većim od 5 m, starošću preko 200 godina te lijepo crvenosmeđe, eliptične do jajolike, duge 1,6 mm, s uskim postranim oblikovanom krošnjom, vjerojatno je jedino takvo stablo goleme krilcima. Osim sjemenom, biljka se razmnožava i reznicama, a vrlo sekvoje u Hrvatskoj. dobro razvijaju se izbojci iz panja i korjenjaka te iz debla. Obalna sekvoja, obalni mamutovac (Sequoia sempervirens) Obalna sekvoja raste izrazito brzo do svoje 50. godine, a dose- je jedina živa vrsta iz roda Sequoia. Ova četinjača vitkoga stabla gne visoku starost i do 2.000 godina. Na prostoru svog rasprostra- rasprostranjena je u zapadnome dijelu Sjeverne Amerike, u obal- njenja tvori prirodne čiste i mješovite šume, s običnom američkom nom pojasu Tihog oceana, od jugozapadnoga kuta Oregona do juž- duglazijom, sitkanskom smrekom i nekim listačama. Vrsta je sjene, noga dijela Kalifornije, do 900 m nadmorske visine. Smatraju je voli blaža podneblja, odgovaraju joj vlažna aluvijalna, pjeskovita i najvišom vrstom drveća na svijetu jer naraste u visinu do 115 m, ilovasta tla, zahtijeva veliku relativnu zračnu vlažnos, a ne podno- s promjerom do 9 m i opsegom do 25 m. Krošnja je čunjasta, a si zime kontinentalnoga područja. Uglavnom je otporna na vjetar, deblo uspravno i pri dnu prošireno, a katkada je čisto od grana i no osjetljiva je na onečišćen zrak. Daje građevno drvo izvanredne do 70 m visine stabla. Kora je crvenkastosmeđe boje, spužvasta, kakvoće. U Europi, gdje je unesena 1840. godine, uzgaja se u par- duboko izbrazdana, debljine i do 30 cm. Korijenski sustav je bez kovima i nasadima na toplijim položajima, posebice tamo gdje je žile srčanice, s jakim, široko razgranatim korijenjem. Grančice vise, prisutan utjecaj morske ili oceanske klime. U Hrvatskoj se u uvje- izbojci su u početku zeleni i goli, a kasnije postaju crvenosmeđi. tima našega podneblja uspješno uzgaja u parkovima Primorja, pri- Pupovi su okruglastog oblika, pokriveni ušiljenim i kožastim ljuski- mjerice u Rijeci i Opatiji, gdje se nalazi nekoliko jačih stabala. cama. Listovi su maleni, igličasti i ljuskasti vazdazeleni, zavojito raspoređeni, na izbojku ostaju 3-4 godine. Karakterističan je njihov dimorfizam. Na postranim granama su igličasti, plosnati, linearni do linearno kopljasti, šiljastoga vrha, cijeloga ruba, odozgo plitko iz- brazdani, na osnovi suženi u peteljku. Na vrhovima glavnih grana i plodnih izbojaka nalaze se ljuskasti listovi. Dugi su 5-25 mm, široki 2 mm, a ljuskasti listovi dugi su približno 6 mm. Odozgo su iglice tamnozelene, bez puči ili s isprekidanim linijama puči. S donje strane su sivkastozelene, s dvije bijele pruge puči i jasno izraženom srednjom žilom, a tijekom zime bakrenocrvene. Cvjetovi na vrhovima ogranaka razvijaju se u jesen, a otva- raju se u proljeće. Ženski se cvjetovi sastoje od 15 do 20 šiljastih ljusaka iz kojih nastaju maleni, odrvenjeli češeri, sa četiri do pet sjemenki u svakoj ljuski, koje dozriju u godini cvatnje. Muški cvje- Kora obalne sekvoje - crvenkastosmeđe boje i duboko izbrazdana tovi dugi su približno 1,5 mm, po 1-3 u skupinama. Vrijeme cvatnje

HRVATSKE ŠUME Broj 211-212 | Srpanj-kolovoz 2014. 41 FELJTON • Tekst: Vesna Pleše • Foto: B. Pleše

Poznati znanstvenici Ivo Horvat Ivo Horvat - botaničar svjetskog glasa Ostavština ovog velikog znanstvenika obuhvaća preko 80 znanstvenih i popularno znanstvenih dijela, najveći osobni herbar jugoistočne Europe sa 75 tisu- ća listova te niz drugih stručnih radova, recenzija,e- laborata, fotodokumentacijsku zbirku od više stotina filmova te zbirku od više tisuća pretežito unikatnih otisaka znanstvenih radova znakovitih svjetskih bo- taničara

vo Horvat poznati hrvatski znanstvenik i botaničar svjetskog gost profesor predavao je na nekoliko uglednih europskih sveučilišta glasa rođen je 7. listopada 1897. U Čazmi, u kojoj je živio do u Zürichu, Hamburgu, Stolzenau, Krakovu, Varšavi,Halle-Sallu, treće godine života. U djetinjstvu je bio pod velikim utjeca- Giessenu,Grazu. jem svog skrbnika, biskupa i akademika dr. Antuna Bauera. Godine 1945. objavljene su u tisku optužbe protiv Ive Horvata IOsnovnu školu završio je u Dubravici i Samoboru, srednju školu da je kriv zbog smrti svog kolege i komuniste Josipa Linardića. u Klasičnoj gimnaziji u Zagrebu. Godine 1916. upisao je studij Unatoč tome što je oslobođen optužbi, bio je otpušten s Filozofskog prirodopisa i zemljopisa na zagrebačkom Mudroslovnom fakultetu. fakulteta. Privremeni posao našao je u Makedoniji, gdje se bavi i Diplomirao je 15. lipnja 1920. godine, dok je doktorom znanos- istraživanjima makedonskih planina. ti iz područja botanike postao 31. srpnja 1920.godine obranivši Iako politički proganjan ne prestaje marljivo raditi pa povrat- disertaciju pod nazivom „Vrijednost gametofita u filogeniji pa- kom u Hrvatsku, 1946. objavljuje u Šumarskom priručniku niz ra- prati s osobitim obzirom na vrstu Phyllitishybrida (Milde) Chris- dova: „Šumarske zadruge Jugoslavije“, „Biljne zadruge planinskih tensen“.Poslije obrane doktorske disertacije radi kao asistent na pašnjaka“, „Biologija drveća“ i dr. Botaničkom institutu Mudroslovnog fakulteta. Položivši 1921. ispit Redovni profesor i predstojnik Zavoda za botaniku Veteri- za profesora srednje škole postavljen je za pristava na istom Insti- narskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu postaje 1947., na tom rad- tutu. Godine 1925. na Tehničkom fakultetu u Zagrebu drži preda- nom mjestu ostaje sve do svoje smrti 23. travnja 1963. vanja iz tehničke botanike i mikroskopije. Godine 1933. postavljen Uz bavljenje znanstvenim radom od 1920. do 1945. bio je je za izvanrednog profesora Sistematske botanike i Geobotanike na društveno angažiran na raznim funkcijama; tajnik Hrvatskog priro- Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Od 8. Siječnja 1940. postaje re- doslovnog društva te član mnogih domaćih i stranih povjerenstava dovni profesor te predstojnik Botaničkog instituta i Botaničkog vrta Filozofskog fakulteta u Zagrebu. Na toj dužnosti ostaje sve do 16. za zaštitu prirode. Od 1930. do 1945. aktivan je član uredničkog kolovoza 1945. odbora Hrvatske enciklopedije te njezin urednik za područje botan- Dolaskom u Botanički institut bavi se istraživanjima ma- ike. Od 1940. do 1945. bio je predsjednik Pučkog sveučilišta. Svoje hovina i papratnjača pa tako već 1921. objavljuje znanstveni rad na radove objavljivao je u Glasniku hrvatskog prirodoslovnog društva, tu temu. Prvi u Hrvatskoj uvodi suvremene metode znanosti o soci- Prirodi, Hrvatskom planinaru, Šumarskom listu, Vjesniku ljekarni- ologiji biljnih zajednica (fitocenologiji) objavivši 1925. rad „O veg- ka i mnogim drugima. Za svog života suradnik je i utjecajni djelat- etaciji Ličke Plješevice“. Ovo djelo smatra se prekretnicom u njego- nik u dvadesetak međunarodnih i domaćih društava, uredništava i vom radu, jer su od tada goebotanička i fitocenološka istraživanja i raznih saveza. kartiranja postala jedna od njegovih glavnih preokupacija. Godine Njegov se znanstveni rad odvijao u nekoliko smjerova te 1948. okuplja grupu od pedesetak stručnih suradnika te započinje s obuhvaća: sistematiku i proučavanje filogenije paprati, floru ma- detaljnim kartiranjima masiva Risnjaka i Snježnika u Gorskom ko- hovina, floristička i vegetacijska istraživanja, kartiranje raslinstva taru. Zahvaljujući tom radu Risnjak je 1953. proglašen nacionalnim i znanstveno-organizacijski rad. Proučio je i opisao mnogobrojne parkom. Jedan od njegovih najznačajnijih radova „Nauka o biljnim šumske, livadne i ostale biljne zajednice (fitocenoze) u raznim kra- zajednicama“ objavljen 1949. godine, svrstao ga je u rang vodećih jevima, reljefnim pojasevima i bioklimatima u zemlji i inozemstvu. svjetskih botaničara i utemeljitelja nove znanosti fitocenologije za- Potaknuo je i proveo prva detaljna vegetacijska kartiranja, kao što jedno s Josiasom Brunom-Blanquetom. smo već napomenuli, masiva Risnjaka i Snježnika u Gorskom kotaru Svojim radovima i raspravama na temu fitocenologije pobuđuje 1948. godine te Pelistera u Makedoniji (1947). Predlagao je izradu veliko zanimanje kod vodećih svjetskih botaničara. Sudjeluje suvremenih fitocenoloških karata bivše Jugoslavije (1959.,1961.) te na brojnim inozemnim skupovima, često predaje na mnogim eu- Europe (1963). Njegov rad obilježili su dosljednost, preciznost u ropskim sveučilištima, najviše u Njemačkoj i Austriji, a to mu shvaćanju i ekologijskoj obilježbi biljnih zajednica, provedbi pro- omogućava i znanje njemačkog, engleskog i francuskog jezika. Kao rodbenih bioekoloških istraživanja te primjena stečenih spoznaja u

42 HRVATSKE ŠUME Broj 211-212 | Srpanj-kolovoz 2014. Kopa u Nacionalnom parku Risnjak Planinarski dom u NP Risnjak

različitim prirodoznanstvenim, gospodarskim i ostalim područjima publikacija, fotodokumentacijsku zbirku od više stotina filmova u šumarstvu, poljodjelstvu, veterinarstvu, zaštiti prirode. Surađivao i fotoploča, zbirku više tisuća pretežito unikatnih otisaka znanst- je s brojnim uglednim šumarima, sa šumarskom operativom, a bio venih radova drugih značajnih svjetskih botaničara... je i vanjski suradnik Hrvatskog šumarskog instituta. Ta suradnja Najveći dio njegove ostavštine čuva se u institutu Ruđer unaprijedila je Horvatov istraživački i publicistički rad, ali i proved- Bošković u Zagrebu, a knjige u Nacionalnoj i sveučilišnoj biblio- bu trajnih fitocenoloških i tipoloških istraživanja i kartiranja šuma i teci. šumskih staništa u Hrvatskoj. Za svoj plodonosno-pedagoški i znanstveno-istraživački rad te Za svog života objavio je preko 80 znanstvenih i popularno doprinos promicanju hrvatske znanosti kod nas i u svijetu nagrađen znanstvenih radova. Njegovo životno djelo „Vegetacija jugoistočne je priznanjima: nagradom „Eugena Podaupskog“ 1962., nagradom Europe“, tiskana je na njemačkom jeziku jedanaest godina poslije „Ruđer Bošković“ 1963., a posmrtno je dobio priznanje sa zlatnom smrti. Tijekom svog desetljećima dugog istraživačkog rada, sakupio plaketom za doprinos i unapređenje razvoja Nacionalnog parka je najveći osobni herbar jugoistočne Europe s preko 75.000 listova Risnjak, povodom, 30. godišnjice postojanja. (pohranjen je na Istraživačkom institut HAZU u Zagrebu). Uz to Odlukom Vlade Republike Hrvatske od 25. kolovoza 2006. njegova ostavština sadrži još oko 6 posebnih dijela, 46 stručnih , Ministarstvo kulture svake godine dodjeljuje za izvanredna radova, elaborata, recenzija te 20 stručno-popularnih napisa ob- postignuća na području zaštite prirode godišnju nagradu i nagradu javljenih u tridesetak domaćih i oko petnaestak stranih časopisa i za životno djelo „Ivo Horvat“ zaslužnim pojedincima, i udrugama.

Ploča u spomen na dr. Horvata u Botaničkom vrtu u Zagrebu

Šuma u NP Risnjak

HRVATSKE ŠUME Broj 211-212 | Srpanj-kolovoz 2014. 43 EKOLOGIJA • Tekst: I. Devčić • Foto: I. Lučić, G. Vincenc

Krš bez granica Konferencija povodom zaštite krških fenomena

Sredinom mjeseca lipnja u Trebinju, gradu na kraj- Izreka o kršu kao kamenoj pustinji nastala u njem jugu Bosne i Hercegovine, održana je Među- devetnaestom stoljeću tijekom izgradnje željezničke narodna konferencija pod nazivom Krš bez grani- pruge Beč-Trst kada su se bečki inženjeri susreli s ca. Skup koji je okupio oko 130 stručnjaka sa svih Krasom. Nažalost, taj stav o kršu, kao nekoj vrsti kontinenata otvorio je pomoćnik ministra vanjske trgovine i ekonomskih odnosa Bosne i Hercegovine pustinje i nečemu odakle treba pobjeći, osjeća se i Boško Kenjić i istaknuo da je i u regiji, kao i u svi- danas. Tako se i u turističkoj promidžbi Hrvatske jetu, većina podzemnih vodonosnika prekogranična, događa specifična litorizacija, odnosno u prvi plan se ali i da prekogranična suradnja oko voda ima dugu stavlja obala, a zatim srednjeeuropsko okružje, dok povijest. Zanimljivo je da od svih zemalja regije je- se područje krša jednostavno preskače. O tome je dr. dino Hrvatska ima utvrđena podzemna vodna tijela sc. Ivo Lučić pisao i u knjizi gdje je napisao Uvod te i njihov monitoring u skladu s Okvirnom direktivom poglavlje Dinarski krš bez granica gdje je posebno o vodama EU. upozoravao na povijesne veze čovjeka s dinarskim osansko-hercegovački grad Trebinje, poznat po rijeci kršem te da i suvremena turistička valorizacija treba ponornici Trebišnjici, ugostio je stručnjake za krš iz svih ići smjerom nastavka na višestoljetno korištenje zemalja svijeta kako bi se ojačala politika održivog upravljanja podzemnim vodama i povećala svijesti javnosti krškog prostora. Bo njihovu bogatstvu i ranjivosti. Konferencija je održana u organizaciji Diktas projekta. Na području koje obuhvaća projekt Diktas Hrvatske, BiH, i Srbije do Crne Gore i Albanije na jugoistoku, u nalazi se osam prekograničnih vodonosnika ukupne površine 12.000 duljini od oko 460 km i širini oko 150 km.To je područje građeno četvornih kilometara, od kojih pet između Hrvatske i BiH (Una, od karbonatnih stijena, vapnenca i dolomita, raznih geoloških sta- Krka, Cetina, Neretva i Trebišnjica) dva između BiH i Crne Gore rosti. U Sloveniji se to područje naziva kras, u Hrvatskoj krš, u (Bilećko jezero i Piva) te jedan između Crne Gore i Albanije (Cijev- BiH i Crnoj Gori krš i karst, a u Srbiji samo karst. Po prirodnim na). Predstavnik Međunarodnog hidrološkog programa UNESCO- vrijednostima, geomorfološkim, biljnim i životinjskim ovo je jedno a Leszek Bialy istaknuo je da rast stanovništva, klimatske prom- od najistaknutijih područja te vrste u svijetu. S obzirom da je upravo jene i zagađenja sve više zaoštravaju potrebe za vodom te izrazio na njemu krški reljef prvi put otkriven i izučen, ima iznimno ve- očekivanja da će Diktas, prvi tako veliki projekt uvođenja integri- liku važnost u povijesti znanosti. Pored toga, izvorište je mineralnih ranog upravljanja prekograničnim vodonosnicima biti značajan do- sirovina i skladište pitke vode koja ima nadregionalni značaj. prinos odgovornijem donošenju odluka o upravljanju vodama. Di- Dinarski krš smatra se najvećom specifičnom prirodnom vri- narski se krš prostire od Slovenije i Italije na sjeverozapadu, preko jednosti cjelokupnog područja. Kao cjelina sadrži svjetski značajne elemente prirodne baštine. Vrijednosti dinarskog krša su višestruke: Brana Gorica kod Trebinja prirodne, privredne, kulturne, znanstvene, obrazovne, rekreacijske. Krški oblici brojni su i raznoliki, od sitnih škrapa do krških polja i krških zaravni. Živi svijet Dinarida po biljnom bogatstvu i raznolikosti nema premca u Europi, a s pojedinim skupinama faune, poput podzemne, čak ni u svijetu. Hrvatsko krško područje čini trokut čiji se sjeverozapadni vrh nalazi kod Savudrije, jugoistočni je na rtu Prevlake, a treći, sjeverni, nalazi se u Samoborskom gorju. Od- laganje otpada u kršu predstavlja problem koji zahtjeva suradnju između država regije, a značajan je sa stanovišta očuvanja okoliša i ljudskog zdravlja, ali i samog dinarskog krša kao prirodnog fenomena izuzetne i jedinstvene biološke raznolikosti. Upravo kao najveći problem podzemnih voda u kršu, stručnjaci s konferencije vide u nekontroliranom odlaganju otpada na kršu i otpadnih voda, a stanje monitoringa podzemnih voda nije zadovoljavajuće. Jedino Hrvatska ima utvrđena podzemna vodna tijela i njihov monitoring u skladu s Okvirnom direktivom o vodama EU.

44 HRVATSKE ŠUME Broj 211-212 | Srpanj-kolovoz 2014. Hidrogeolog Petar Milanović objašnjava stručne pojedinosti Hrvatski krš

Neprikladnim odlaganjem otpada u kršu ugrožavaju se Duga sušna razdoblja ozbiljne su naznake klimatskih promjena, a krški ekosustavi, koji uključuju vodenu ali i kopnenu dinarsku sve veće korištenje podzemnih voda za različite namjene s jedne špiljsku faunu s velikim brojem endema, značajnu na nacionalnom strane te sve veći pritisci ljudske populacija s druge, nameću potrebu integralnog pristupa gospodarenju podzemnim vodama. Zaštita i i europskom, ali i na svjetskom nivou. Problem otpada možda je up- očuvanje okoliša, našeg životnog prostora i izvora pitke vode morao ravo najizraženiji na kršu i to zbog fizikalnokemijskih osobina krša bi biti prioritet svih vlada i politika ove zemlje. Ono što danas pre- i činjenice da su u krškom podzemlju velike količine vode koja je poznajemo kao vrijednosti dinarskog krša posljedica su prirodnih jedan od strateških elemenata današnjice i naše budućnosti. Zaštiti osobina ali i nekoliko tisuća godina čovjekovog prisustva. Osnova podzemnih voda kao jednom od najvrednijih prirodnih resursa naše zaštite vrijednosti Dinarskog krša je ujedno i osiguranje čovjekove zemlje mora se dati znatno veća važnost nego što je to bilo do sada. prisutnosti.

Međunarodni strukovni sajam za šumarstvo pilansku tehniku transport i logistiku energiju iz bioloških materijala DRVO&GRADNJA tehnika gradnje drvom i drveni proizvodi stolarske potrepštine i oprema Međunarodni sajam drva 2014. KLAGENFURT 4.-7. rujna

SAJMIŠTE KLAGENFURT www.holzmesse.info

HRVATSKE ŠUME Broj 211-212 | Srpanj-kolovoz 2014. 45 ZANIMLJIVOSTI • Tekst: Marija Glavaš • Foto: M. Glavaš, F. Šneler

Najvažnije korovske vrste popovačkih šuma Edukativni paneli poticaj učenju i stvaranju Kada je sav materijal bio pripremljen podijelio je vrste u Prostor šumarije Popovača, UŠP Zagreb od nedavno dvije grupe. Jedna grupa predstavlja korovsku vegetaciju brdskih je obogaćen dvama edukativnim panelima koji sa- terena, odnosno gospodarske jedinice Popovačka Garjevica. Druga drže herbarijski materijal, točnije najvažnije pred- grupa malena je zbirka korovske vegetacije nizinskog područja, stavnike korovskog rašća s lokalnog područja. Biljke odnosno gospodarske jedinice Popovačke nizinske šume. Šumarija Popovača sastoji se od tri gospodarske jedinice, a treća jedinica na- je sakupio i odabrao djelatnik šumarije Filip Šneler ziva se Popovačke prigorske šume. Njezine nadmorske visine nala- na poticaj starijeg kolege Damira Pavelića. Sada dje- ze se unutar vrijednosti brdske i nizinske jedinice, klimatske prilike, latnici šumarije imaju stalni podsjetnik na korovsku također odgovaraju uvjetima obiju jedinica pa im stoga odgovara i vegetaciju koja ih okružuje, a njihovi posjetitelji sadržaj zeljastog raslinja i drvenastih vrsta. Iz tog razloga nije bilo nove spoznaje o šumi. potrebno pripremati zasebnu herbarijsku zbirku. U međuvremenu su djelatnici radne jedinice Hortikultura izradili čvrste drvene okvire, preciznih dimenzija od 1,1 m visine, 1,5 m dužine i 10 cm ada se netko ustrajno bavi određenim područjem, a razlog je velika sklonost, jasno je da će u istom steći za- širine. Šneler je od mnoštva osušenih primjeraka morao odabrati vidno znanje i iskustvo. Mladog šumarskog stručnjaka one najštetnije i najtipičnije kako bi stali u okvire. U jednoj od Filipa Šnelera zanima drveće iz svih mogućih aspekata, prostorija šumarije sada stoje dva estetska i edukativna ostakljena Ka njegovo je znanje prepoznavanja biljnih vrsta, na eruditskoj ra- panela. Među primjercima korovskoga rašća nizinske gospodarske zini. Pored obiteljske kuće posjeduje botanički vrt prepun stranih jedinice našli su se: šumska paprat, nizinska kupina, paprac, slak, vrsta kultivara i formi drveća i grmlja o kojima se znalački brine. divlji krastavac, dvodomna kopriva, jednoplodnički glog, obična Njegove sposobnosti brzo je prepoznao kolega Damir Pavelić za- trušljika, čivitnjača, razni šaševi i dr. poslen kao stručni suradnik u zagrebačkom Odjelu proizvodnje za Panel koji prikazuje brdsku gospodarsku jedinicu, između os- jednog službenog posjeta šumariji Popovača gdje je inženjer Šneler talog sadrži primjerak hmelja, crne bazge, sviba, broćike, obične zaposlen kao šumarski tehničar. Pavelić je predložio Šneleru da kupine, dlakave kupine, bujadi, pavitine, bljušta, bršljana, bagrema, sakupi korovsko bilje s područja šumarije. ženske paprati, šumskoga šaša, dlakavog šaša, kanadske zlatnice i dr. Šneler je najvažnije predstavnike prizemne korovske vegetacije U donjem desnom kutu svakog panela nalazi se po jedan kolaž strpljivo prikupljao tijekom čitavog vegetacijskog razdoblja 2012. fotografija koje su složene poput razglednica, a prikazuju tipične godine pazeći pri tome da odabrani primjerci budu potpuno razvi- prizore kakvi se mogu vidjeti kada se uđe u neku od gospodarskih jeni i da nose obilježja značajna za svaku pojedinu vrstu radi lakšeg jedinica pa tako kolaž panela posvećen jedinici Popovačke nizinske prepoznavanja živućih biljaka na terenu. Tako je šaševe prikupljao šume prikazuje npr. uzgojne radove njege prije i poslije izvršenja, tijekom travnja i svibnja kada nose karakteristične duge i uspravne šumu za vrijeme poplave, topolu s preko 3,08 m opsega, plohu prije cvatove, a primjerak hmelja ubrao je u kolovozu kako bi na biljci i nakon uspjelog znanstvenog pokusa, a onaj posvećen jedinici bili vidljivi svijetlo zeleni plodovi zvani šišarke, biljku američki di- Popovačka Garjevica sadnice posadene u Tullyjeve cijevi, sastojine vlji krastavac brao je krajem rujna jer tada razvije neobičan bodlji- s ne toliko učestalom smeđom stelom i oštrolisne veprine, rijetkim kavi tobolac. Za većinu sakupljenih primjeraka koristio je klasičan riječnim rakom, mladom srnom te povijesne ruševine Jelengrada. način konzervacije na način da ih je sušio među listovima novin- Prvi kolaž nosi nazive šumskih zajednica koje su najvažnije prema skog papira, a za konzervaciju većih primjeraka koristio je ploče zastupljenosti u jedinici Popovačke nizinske šume. Drugi, također od stiropora. nosi nazive najznačajnijih šumskih zajednica, ali u brdskoj jedinici,

Panel s korovskom vegetacijom nizine Panel s korovskom vegetacijom brdskog područja

46 HRVATSKE ŠUME Broj 211-212 | Srpanj-kolovoz 2014. Autor Filip Šneler

Popovačkoj Garjevici. Valja istaknuti da je Filip Šneler sam opremio nešto mora upoznati da bi postalo blisko i da bi se zavoljelo. Zato ove kolaže, i sadržajno i grafički. bi ovakve panele možda trebalo postaviti vani, na ulasku u šumu i Sav taj trud i strpljenje imali su nesebičan cilj, odnosno tra- načiniti ih više, u više podružnica i s još raznolikijim sadržajem. jnu pomoć u edukaciji kako djelatnika šumarije, tako i posjetitelja Kada bi ljudi koji dođu prošetati šumom znali koliku im raskoš šumarije kojima je struka još uvijek nepoznanica. Djelatnicima pružaju biljni i životinjski svijet vjerojatno bi se u njima pobudila šumarije edukativni bi paneli trebali pomoći prisjetiti se točno koje još veća privrženost i poštovanje za njega. je to korovsko bilje koje ih okružuje te na koje treba posebno obrati- Poticaj je tu, pred nama - iskreni entuzijazam i široko znanje ti pozornost prije zahvata njege. Prije odlaska na teren ili po dolasku mlade osobe koja je svjesna da upotpunjavajući vrijeme na način s terena sada mogu usporediti biljke koje su vidjeli u prirodi s oni- da čini korist sebi i drugima prkosi vremenu u kome se neprestano ma, suhima iza velikog stakla. Za njihove goste vrijedi pravilo da se nameću upitnost egzistencije i duhovnih vrijednosti.

Shema za gospodarsku jedinicu Popovačke nizinske šume Shema za gospodarsku jedinicu Popovačka Garjevica Panel s korovskom vegetacijom brdskog područja

HRVATSKE ŠUME Broj 211-212 | Srpanj-kolovoz 2014. 47 LJEKOVITO BILJE • Tekst: Vesna Pleše • Foto: Arhiva

Peršin Jedan od najvažnijih diuretika

Peršin se kao začin koristio već u rimsko doba, danas - povoljno djeluje na cirkulaciju te na razne srčane smetnje, - preporučuje se kod bolesti jetre, kod upale jetre i želučanog se uz ljekovita svojstva koja posjeduje osim u lije- mjehura, čenju nekih bolesti, koristi najviše kao dodatak pre- - kod reume, artritisa i gihta, hrani. - umiruje živce i dobar je protiv nesanice, - kod bolesti dišnih organa, smiruje kašalj, koristi se kod upale eršin (Petroselinum crispum) dvogodišnja je biljka iz poro- grla, upale pluća, bronhitisa i astme. dice štitarki. Podrijetlom je iz mediteranskih zemalja oda- Čaj od korijena i listova peršina: jedna jušna žlica usitnjenog kle se proširio u sve zemlje južne Europe, pradomovina mu suhog korijena i jedna žlica listova prelije se sa 2,5 dl kipuće vode. je Sardinija. Stari Rimljani koristili su ga kod gozbi, jedući Pusti se odstajati pokrivena oko 15 do 20 minuta te se ovako prip- Pga ublažavali su jače mirise poput vina, luka i češnjaka. Jeli su ga ravljen čaj procijedi. Čaj se uzima dva do tri puta na dan prije jela. i gladijatori prije borbi, vjerujući da im daje snagu, jača reflekse i Čaj od plodova peršina: pola čajne žličice zdrobljenih plodova čini ih lukavijima. peršina prelije se sa 2,5 dl kipuće vode. Pusti se poklopljeno da Opis biljke: Dvogodišnja je biljka s vretenasto odebljalim kori- odstoji desetak minuta te se ovako pripravljen čaj procijedi. Uzima jenom, iz kojeg naredne godine izraste do jedan metar visoka i raz- se jedanput na dan u gutljajima prije jela. granjena stabljika s manjim brojem listova. Na vrhu ogranka nalaze Vino od peršina: za pripravu vina potrebno je desetak listova se štitasti cvjetovi. Listovi su u prizemnoj rozeti, trostruko perasti peršina, dvije žlice vinskog octa, jedna litra bijelog vina te 300 g i sjajno zeleni. meda. Usitnjeni listovi peršina i vinski ocat preliju se s vinom te se Stanište: uzgaja se u vrtovima širom svijeta. tako pripravljena tekućina stavi zakuhati. Nakon toga se još kuha Branje i prerada: Koristi se korijen i list biljke. Najbolje ga na laganoj vatri desetak minuta. U međuvremenu u vino se dodaje je koristiti u svježem stanju, ali se može sačuvati i u zamrzivaču. med te se uz miješanje, dok se med ne rastopi, ovako pripravljeno Može se zamrznuti tako da se prvo opere i osuši, pa se isjeckan vino kuha oko četiri minute. Vino se procijedi i ulije u sterilizirane pohrani u posude s poklopcem da ne bi ishlapio miris. Zamrznuti staklenke koje se dobro zatvore. Uzima se dvaput na dan po jedna peršin može se najduže čuvati u zamrzivaču do šest mjeseci. U mala čašica vina, poslije jela. ishrani se koristi i posušeni peršin, a i ljudi ga mogu sami sušiti. Ubrani listovi peršina suše se u hladu, a potom se pohranjuju u stak- Peršin se ipak najviše koristi u svježem stanju kao dodatak je- lene posude s poklopcem pa se čuvaju na hladnom i tamnom mjestu lima ili za dekoraciju jela. Postoje dvije vrste peršina, kovrčava i i do nekoliko mjeseci. ravna lista. Kovrčavi peršin uglavnom se koristi kao dekoracija Ljekovit sadržaj: kalij, željezo, provitamin A, svi vitamini B hladnih salata i predjela, dok se peršin ravna lista koristi kao začin i skupine među kojima je najznačajniji vitamin B12, vitamin K, vita- dodatak raznim jelima. Peršin, stabljike i korijen koriste se za juhe min C, aromatična ulja i flavonoidi. i variva, a sitno kosani listići kao začin gotovim jelima. Dodaje se u Ljekovito djelovanje: izvrstan je diuretik, potiče izlučivanje sve vrste jela, od mesnih, tjestenina i sl. mokraće, preporučuje se kod bolesti bubrega i mokraćnog mjehura, Ulje pripravljeno od peršina može se koristiti kao zaštitno bubrežnih kamenaca, sredstvo protiv uboda komaraca i drugih insekata, što znači da je - upale prostate, toksično pa treba biti oprezan u njegovom korištenju u zdravstvene - potiče izlučivanje želučanih sokova, pospješuje apetit, svrhe. poboljšava probavu, smiruje grčeve te stvaranje plinova u crijevima, Kontraindikacija: nema.

48 HRVATSKE ŠUME Broj 211-212 | Srpanj-kolovoz 2014. HORTIKULTURA • Tekst: Marija Glavaš • Foto: Milan Glavaš, arhiva

Prva izložba otvorena za javnost P&B bonsai zbirka na Krku

Jedan kultivar Lucije između dvije Lare

P&B bonsai zbirka nalazi se na otoku Krku. Od proš- ponudu mediteranskog ukrasnog bilja. Za izračune, izradu planova infrastrukture i proizvodnje ukrasnih biljaka te izradu prognoze pole godine zbirka je postavljena u vidu stalne izložbe, slovanja zaslužna je Blaženka Vrgoč. Ideja koja je uslijedila pret- prve takve, otvorene za javnost u našoj zemlji. Ve- vorila se u jedinstvenu zbirku mediteranskih vrsta drveća na bonsai lika vrijednost zbirke leži u činjenici da je stvorena način na koju može biti ponosna ne samo šumarska struka, nego i čitava Hrvatska. od naših, autohtonih mediteranskih vrsta drveća. Te Bonsai metode, stare preko tisuću godina kojima se postiže minijature predstavljaju velebno djelo šumarskih da neko stablo ostane minijaturno zapravo potječu iz Kine, a Ja- stručnjaka koji su se odlučili posvetiti ovoj drevnoj panci su ih usavršili. Riječ bonsai u prijevodu s japanskog znači istočnjačkoj umjetnosti oblikovanja stabala. nastao u posudi, a kako je dr. sc. Vrgoč pojasnio te posude služe da bi se stabalca mogla prenositi s jednog mjesta na drugo. Sva bonsai &B bonsai zbirka na otoku Krku nalazi se u sklopu rasadni- stabalca potječu od normalnog sjemena, sadnica ili dijelova drveća ka ukrasnog bilja koji je vlasništvo šumarske stručnjakinje u prirodi, a minijaturan rast postiže se čestim orezivanjem krošnje Blaženke Vrgoč. Smještena uz glavnu cestu između Njivica i korijena i presadnjama. Ali, cilj kod oblikovanja ovih stabalaca i Malinske dobro je vidljiva turistima koji ljeti dolaze na nije savršen geometrijski oblik kao što je to kod živica, a ni bogat urod kao kod voćki, pojašnjava Vrgoč, već prirodan oblik. Za Podmor pa zbirka predstavlja Hrvatskoj dodatnu atrakciju. Blaženki Vrgoč je prvo zaposlenje bilo održavanje zelenih površina hotelsk- og naselja u Njivicama kao voditeljica hortikulture 1990. god. Su- prug Petar odavna je fasciniran japanskim načinom života, a svijet bonsai stabalaca otkrio mu je mr. sc. Josip Karavla na Šumarskom fakultetu pokazujući studentima fotografije za vježbi prepoznavanja vrsta drveća. Zanimljivo je da je njegovo drugo zaposlenje gotovo isto kao i Blaženkino, a zadatak mu je bio uređivanje ornamentalnih parkova uz hotele tako da možemo reći da je uzgoj ukrasnog bilja sudbina obitelji Vrgoč. Srećom, Petru je to zaposlenje donijelo upravo iskustvo koje mu je kasnije trebalo da se usavrši u oblikovanju bonsaija i stvori dva posve nova kultivara. Kada su se 1997. god. Blaženka, dipl. inž. šum. i dr. sc. Petar Vrgoč počeli baviti samostalnim djelovanjem na umu su imali ono što su naučili u praksi tj. uređivanje i održavanje vrtova i proizvodnju ukrasnog bilja. Kupili su jedno zapušteno poljoprivredno Blaženka i Petar Vrgoč sasvim desno zemljište i od njega stvorili rasadnik koji danas ima doista veliku

HRVATSKE ŠUME Broj 211-212 | Srpanj-kolovoz 2014. 49 FLORA • Tekst: Vesna Pleše • Foto: arhiva

Agresivne uvezene vrste Invazivne biljne vrste prijetnja bioraznolikosti Na globalnoj, ali i lokalnoj razini invazivne ili alohtone biljne vrste, velika su prijetnja biološkoj raznolikosti. Brzo se razmnožavaju i šire te nanose velike štete gospodarstvu neke zemlje.

nvazivne ili alohotone biljne vrste su na globalnoj razini, druga najveća prijetnja bioraznolikosti, odmah poslije uništavanja prirodnih staništa. Radi se o biljnim vrstama koje su namjer- Bonsai zbirka – dio no ili nenamjerno unijete u područja izvan njihovog prirod- Inog staništa. Brzo se prilagođavaju uvjetima u novom okolišu, uz izuzetnu sposobnost brzog samostalnog razmnožavanja te veliku brojnost i gustoću. Uz to što narušavaju postojeći ekosustav, nanose stvaranje kultivara bonsaija vrijedi: što manje dimenzije, odnosno velike štete poljoprivrednim, šumskim i vodenim biljnim sasto- što kraće i tanje iglice, sitnije lišće, manji izbojci to bolje. Svaka jinama, uzrokuju socio-ekonomske štete u poljoprivredi, stočarstvu, vrsta ima svoje posebne uzgojne zahtjeve pa je svaku potrebno što turizmu, zdravstvu i dr. Na ove promjene posebno su osjetljivi eko- bolje upoznati. Tako je vrstan poznavatelj potrebnih šumarskih dis- sustavi na koje je čovjek već destruktivno djelovao i sam smanjio ciplina, P. Vrgoč obranio magistarski rad na temu uzgoj bonsaija od njihovu biološku raznolikost. mediteranskog drveća na Šumarskom fakultetu 1994. god. Kasnije Širenje novih vrsta po svijetu, pojava je poznata od pamtivi- je doktorirao na genetici i oplemenjivanju mediteranskih borova jeka. Započela je seobama naroda, otkrivanjem novih kontinenata kao uzgojnih biljaka 2000. god. Dugogodišnja praksa i ulaganje u i njihovim naseljavanjem. U suvremenom svijetu razvojem novih znanje omogućilisu mu stvaranje novih kultivara Lucija i Lara koje tehnologija te globalizacijom, boljim povezivanjem država i kon- je zaštitio kao intelektualno vlasništvo, a zaštita vrijedi do konca tinenata (razvojem transporta, turizma i trgovine), stvorili su se po- 2037. god. Ideja o bonsai stabalcima u obitelji Vrgoč ima i dublje voljni uvjeti za širenje raznih organizama pa tako i biljaka na ona korijene, naime prvi kultivar Picea glauca Conica uzgojio je Petrov područja gdje prije toga nisu bile prirodno rasprostranjene. otac Krunoslav Vrgoč, također šumarski stručnjak. Petar je također Način unosa može biti namjeran (čovjek ih prenosi radi uzgoja), radio na stvaranju kultivara od borova i tako je od crnog bora nastao ali i nenamjeran kao što smo već napomenuli razvojem transportnih kultivar Lara, a od alepskog Lucija. Da kultivari ne nastaju preko sredstava, turizma i sl. noći i da je za uzgoj ukrasnog bilja potrebno veliko strpljenje uka- Ovaj problem danas je toliko velik, da se pokušava riješiti putem zuje činjenica da je za njihovo stvaranje bilo potrebno jedanaest go- raznih institucija kako na svjetskoj, europskoj, ali i državnoj razini. Europska strategija za invazivne vrste, usvojena je već 2003. kao dina. Svi kultivari po nečemu se razlikuju od osnovne vrste i drugih rezultat suradnje između Vijeća Europe i Svjetske unije za zaštitu kultivara. Kultivari Lara i Lucija odlikuju se kratkim i gustim igli- prirode pa je u izvornom ili modificiranom obliku preuzeta kao na- cama i izbojcima, jedinstvenom bojom i osobitom teksturom iglica cionalna strategija mnogih zemalja. i kore. Talijanski arhitekt Mauro Stemberger je na jednoj radi- Jedan od najvećih problema predstavljaju prisutne poteškoće onici održanoj 2009. god. u Opatiji, za oblikovanje odabrao upravo u ranom otkrivanju njihovog pojavljivanja. Invazivne biljne vrste primjerak Lucije. Još dva primjerka bora, Pinus parviflora Kokonoe otkriju se tek mnogo godina nakon njihovog unošenja, a onda je uvezli su iz samog Japana. Dr. sc. P. Vrgoč je uzgojio i primjerke i prekasno za njihovo uspješno suzbijanje. Osim ranog otkrivanja, bjelograbića (Carpinus orientalis), crnog jasena (Fraxinus ornus) u postupanju s invazivnim vrstama bitni su i podaci o samoj vrsti i rašeljke (Prunus mahaleb). Te su primjerke supružnici izlagali početkom devedesetih godina prošloga stoljeća na Sajmu cvijeća i u Prirodoslovnom muzeju u Zagrebu te u Crikvenici. Vrgoč je u razdoblju od 1993. do 1996. god.bio glavni istraživač na projektu koji se odnosio na sakupljanje mediteranskih biljaka s ciljem stvaranja jedinstvene zbirke. Za takva istraživanja i postavljanje stalne izložbe podršku mu je dalo sedam znanstvenika, od kojih su petorica članovi HAZU. Posjetitelji koji dođu na Krk razgledati izložbu mogu se i obra- zovati jer se u tamošnjoj prostoriji emitiraju dva obrazovna filma. Prvi traje desetak minuta i prikazuje kako se uređuje bonsai, a drugi prati uzgojne zahvate na jednome od primjeraka kroz razdoblje od čak dvadeset godina. Ova osebujna i iznimno vrijedna zbirka našla se 1996. god. u jednoj reportaži čuvene američke televizijske kuće CNN. Preostaje poželjeti priliku svima uživo razgledati bonsai zbirku Amorfa obitelji Vrgoč.

50 HRVATSKE ŠUME Broj 211-212 | Srpanj-kolovoz 2014. FLORA • Tekst: Vesna Pleše • Foto: arhiva

Agresivne uvezene vrste Invazivne biljne vrste prijetnja bioraznolikosti

i njenoj rasprostranjenosti, informiranje javnosti o postignutim pokazuje u obalnom dijelu od Istre do juga Dalmacije. učincima na suzbijanju, odgovarajuća zakonska legislativa kojom Peliolisni limundžik odnosno ambrozija jednogodišnja je zel- se nastoji spriječiti daljnje unošenje invazivnih vrsta te njihova kon- jasta biljka podrijetlom iz Sjeverne Amerike. U Hrvatsku je uni- trola. Pri tome su vrlo bitne i mjere uklanjanja invazivnih vrsta i jeta 1941. Zabilježena je i u priobalnom, ali i u kontinentalnom kontrola širenja primjenom tehničkih, bioloških i kemijskih mjera. dijelu Hrvatske. Unatoč strogim mjerama o njenom uklanjanju, ova Problematikom invazivnih vrsta intenzivnije su se stručnjaci agresivna vrsta i dalje se širi. započeli baviti posljednjih nekoliko desetljeća, kako u Europi tako Velika zlatnica višegodišnja je zeljasta biljka podrijetlom iz i u našoj zemlji. Sjeverne Amerike. Evidentirana je u gotovo svim županijama kon- Velikim europskim međudržavnim projektom DAISIE u tinentalnog, ali i priobalnog i gorskog dijela naše zemlje. Uglavnom Europi je evidentirano oko 11.000 stranih svojti. Biološku razno- je proširena na zapuštenim poljoprivrednim površinama, uz rubove likost hrvatske flore trenutno ugrožavaju oko 64 invazivne vrste i šuma i prometnica, gdje svojom agresivnošću potiskuje autohtone podvrste iz 27 porodica stranih invazivnih biljnih vrsta. Najviše ih biljke. potječe iz sjeverne i južne Amerike, ali i dijelova Azije, Afrike i Stručnjaci navode cijeli niz mjera koje svatko od nas može drugih područja u svijetu. Prema istraživanjima naših botaničara, napraviti u pogledu borbe s stranim invazivnim biljnim vrstama. na gotovo polovini državnog teritorija evidentirana je neka od in- Različite europske države na različite načine prilaze problemu vazivnih vrsta. Najveći dio invazivnih biljaka pojavljuje se u okoli- rješavanja invazivnih biljnih vrsta. Nažalost razina svijesti o ovom ci velikih gradova poput Zagreba i Splita. Dokazano je da taj broj problemu (uvoz-izvoz, proizvodnja, prodaja, propisi) u Hrvatskoj je raste proporcionalno u krajevima s višom temperaturom i nižom vrlo na niskoj razini. Stoga je u uklanjanju ovog problema potrebna nadmorskom visinom, pa je tako najugroženije područje priobalja bolja suradnja hortikulturnih lanaca, državnih i stručnih tijela, pol- i otoka. U našem priobalnom pojasu i otocima pojavljuje se oko 48 joprivrednih proizvođača, ali i drugih fizičkih osoba koje su na bilo raznih invazivnih vrsta i podvrsta. koji način involvirane u problematiku invazivnih vrsta. Neophodan Iz dostupne literature osvrnut ćemo na najzastupljenije inje stalni monitoring, sprječavanje širenja, kontrola nekih vrsta te vazivne vrste u Hrvatskoj. provođenje zakonske regulative u sprječavanju unosa i širenja ovih Jedna od njih je amorfa, listopadni gusto razgranjeni drvenasti biljaka. Osobno svatko može učiniti dodatne napore u rješavanju grm podrijetlom iz Sjeverne Amerike. U Europu je unijet 1724., a ove problematike : u našoj zemlji se pojavio početkom 20.stoljeća. Vrlo je agresivna - prijaviti novo nalazište (sve upute su dane u priručniku na staništima koja joj odgovaraju, a posebno je rasprostranjena u Biološka raznolikost Hrvatske-priručnici za inventarizaciju i Sisačko-moslavačkoj te Brodsko-posavskoj županiji. Park prirode praćenje stanja, www.dzzp.hr, Lonjsko polje gotovo je u potpunosti njome obrastao. - uklanjati invazivne biljke u svom okolišu, Europski mračnjak jednogodišnja je zeljasta biljka podrijet- - ne donositi nekontrolirano biljni materijal s inozemnih put- lom iz Kine i Tibeta. Radi se o vrlo agresivnoj vrsti korova, koja ovanja, je u našoj zemlji evidentirana osamdesetih godina prošlog stojeća. - dodatno se informirati, Nanosi velike štete na poljoprivrednim kulturama, poglavito u - uključiti se u rad lokalnih nevladinih udruga ili drugih orga- istočnim dijelovima Hrvatske. nizacija koje se bave ovom problematikom. Japanski dvornik višego- dišnja je biljka grmolikog izgle- da podrijetlom iz Azije, prvi put je evidentiran u gradu Zagrebu 1970. gdje je i danas prisutan na mnogim lokacijama. Danas je raširen gotovo u svim hrvatskim krajevima, ponajviše u Lici i Gorskom kotaru, a kao posebno ugrožena lokacija spominje se grad Karlovac i okolica, gdje se na desetine tisuća kvadratnih metara površine nalazi pod ovom monokulturom. Pajasen brzorastuće je stablo podrijetlom iz sušnih i toplih predjela Kine, smatra se jednim od najinvazivnijih vrsta drveća u svijetu. Kod nas je zastupljen u vrlo širokom rasponu gotovo u svim županijama, kako u kontinentalnom tako i u obalnom Ambrozija dijelu zemlje. Veću agresivnost

HRVATSKE ŠUME Broj 211-212 | Srpanj-kolovoz 2014. 51 KULTURA • Tekst: Đuro Franković • Foto: Z. Ištvan

Slavenski bogovi u prozi Božanstva u krošnji drveća Oko drveta svijeta - arbor mundi, događaju se po naš svijet sudbonosne stvari. Ovaj cjeloviti svijet zami- šlja se i prikazuje u obliku stabla drveta. U krošnji žive nebeska božanstva, stablo pripada smrtnicima, dok korjenje predstavlja podzemni svijet, gdje žive božanstva, a to je ujedno i mjesto mrtvih.

Mađarski kralj Sveti Ladislav (1045.–1095.) pojačao je kršćanstvo, utemeljio i Zagrebačku biskupiju (1094) te je nastojao ukinuti obrede prinošenja žrtve po gajevima, pored izvora, drveća i kamenja. Uhvaćene pogane surovo je kažnjavao. Da li se radi o mađarskoj specifičnosti ili su se ovi propisi više odnosili na Hrvate u Slavoniji, Hrvatskoj i Bosni? Na žalost, nemo- Ispod starog hrasta guće je dati pravi odgovor. Pokušat ćemo stoga tražiti odgovor da li je u hrvatskoj pučkoj tradiciji postojao kult drveća, kao i to kakvi se simboli, božanstva i sudbonosne stvari. Ovaj cjeloviti svijet zamišlja se i prikazuje u ob- sl. vezuju uz drvo. liku stabla drveta. U krošnji žive nebeska božanstva, stablo pripa- Stablo koje je smatrano svetim bićem činilo je dio kulta veoma da smrtnicima, dok korjenje predstavlja podzemni svijet, gdje žive rasprostranjenih božanstava i boginja kojima je žrtvovano sveto božanstva, a to je ujedno i mjesto mrtvih. drveće. O kultu drveta kod Starih Slavena prvi je izvještavao grčki U krošnji drveta, na suhoj grani sjedi glavno božanstvo slavens- povjesničar Prokopije (oko 522. godine), a kasnije u 10. stoljeću o ke mitologije: Perun, bog munje i gromova (kod baltičkih naroda tom kultu u krugu Srba pisao je sveti Naum Ohridski: Neverovatno, Perkunas) dok u korijenu drveta živi zmija/zmijoliki zmaj-aždaja. ali oni veruju u kamenje i drveće. Novogradski letopis (854. godine) Između Peruna i zmaja događaju se dramatični događaji, naime o pretkršćanskom vjerskom životu ruskog stanovništva Poljane zmaj želi uništiti potomke (ptiće) Peruna (soko ili orao) o čemu kaže: Bili su pogani, a kod jezera i drveća prinosiše žrtve. govori i sljedeća hrvatska narodna pjesma: Međutim i u drugim, Slavenima naseljenim oblastima pa tako i kod njihove sjevernozapadne grane, značajan je kult drveća, naime, Jabuka se vjetru moli, ljetopisac Helmold (oko 1170. godine) pišući o njima veleći da po- Da joj grane ne odlomi: red glavnog božanstva oni imaju i druge bogove od kojih se nekoli- Da, moj vjetre, ne lomi me, ko njih vezuje za drveće, a posjeduju tradiciju da se zavjetuju pored Ne lomi me, ne krši me! drveća, izvora i kamenja. U njihove svete gajeve kršćanima je bio Ja sam tebi rod rodila: zabranjen ulaz, pošto bi time mjesto postalo oskrnavljeno. Na ova Svaku granu dvije jabuke, sveta mjesta jedino su mogli odlaziti njihovi poganski žreci koji su Na vrh soko gnijezdo vije, tamo vršili razne obrede. A na vrhu i četiri. Kod Slavena koji su živjeli na gornjim djelovima njemačkog Na korijen mi zmaje sjedi, Baltika, po naredbi opata Reginenu u 10. stoljeću: Biskupi i njihovi Zmaj sokolu poručuje: pomoćnici, svećenici svim snagama trebaju raditi na tomu da ono „Ako puštih živa ognja, demonima posvećeno drveće koje običan narod poštuje i cijeni, čije Gnijezdo ću ti popaliti grane nikako ne smije odsjeći, u korjenu treba istrijebiti i spaliti. Tiće ću ti pofatati.“ Bez obzira na ozbiljne zabrane u dvojakom vjerskom životu sa- Soko zmaju odgovara: čuvali su se sveti toponimi mitskog svijeta prareligije Slavena. „Moj’ su tići poletari, Oko drveta svijeta, arbor mundi, događaju se po naš svijet Brzo će mi polećeti, Put onoga slavna mjesta Dobre glase odnijeti: Božanstvo hrast Da smo zdravo i veselo.“

No, Zmaj nije u stanju uništiti potomke Peruna, pošto su oni već narasli i odletjeli. U hrvatskim božićnim obrednim pjesmama također se pojavljuje praindoeuropska legenda borbe koja se vodi između Gromovnika i Zmije.

Oj božiću, (Koledo – iza svakog retka) Tri nožića: Prvim riže Bili lebac,

52 HRVATSKE ŠUME Broj 211-212 | Srpanj-kolovoz 2014. Drugim riže (Ref.: Kirijo leližo!) Suci sirac, Na toj su grani troji mladići Trećim riže Prvi mladići – tići slavići, Zeleniku. Drugi mladići – tići lastići, Oj jabuko Treći mladići – mali gujići. Zeleniko! Što si tako U hrvatskim pučkim molitvicama također je nazočno drvo Blidolika; i njegovo poštovanje, koje je valjalo osvetiti, a kao sveto drveće Ne čud mi se, bilo je respektirano i u krugu poganskih Slavena, a također i kod Što sam tako drugih naroda. Jedno takvo sveto drvo je jelka, bor, koje je trebalo Blidolika! posvetiti. Zmaj se leže Postavlja se pitanje zbog čega? u korenu, Naime, kod Hrvata je ulogu hrasta - sveto drvo Perunovo - preu- Sivi soko zela jelka. O tome govori i koledarska pjesma iz okolice Dubrovni- U vršiki. ka, pa tako jelku ne treba da posveti ni Sveti Petar ni Sveti Nikola: Zmaj sokolu Popričuje: (...) Sveti Petar i Nikola, Ne vij gnjizdo Koji svako drvo sveti, Više mene! Sam ne sveti svetu jelu, Gnjizdo ću ti Al govori sveta jela: Oboriti „Ja sam sveta i od sebe: A mladiće Iz žilja mi voda teče, Pomoriti, Iz vršike pčele lete.“ Tebe starca Zatirati Jelka je na Dalekom Istoku (Kina, Japan) simbol stamenitosti, U planinu životne snage i besmrtnosti. Po kazivanju drevnih legendi šinto re- Med vlajine, ligije bogovi žive u krošnjama drveća. Kao zimzelen, jelka se čini Gdi vlajine da je bolja od drugog drveća. Svilu predu, U antičkom grčko-rimskom svijetu jelka (zajedno sa bršljanom) Gajtan pletu stoji u svezi sa tajnama ovoga svijeta. Prinosili su je Kibeli, boginji Junacima plodnosti. Jelka se u kultu boginje Kibele rabila kao dio obreda, Na čakšire, nosila se prigodom ophoda. Jelka je poput preminule osobe bila i Divojkama umotana u platno. Vezana vunenim koncem i okićena vijencem od Na kalčine. ljubičice. Bješe to simbol mrtvog Atisa. U koledarskim pjesmama gradišćanskih Hrvata također se Prema gore navedenom tekstu Zmaj za sebe želi cijelo drvo, pojavljuje jelka. Koledari stižu na konju s uzdama od zlata, bude naročito krošnju, koja pripada Perunu. Istovremeno, Zmaj želi domaćina, on oblači plavi ogrtač (modri plašć) i izlazi pred kole- mladiće (ptiće) i njihovu majku ponijeti sa sobom u svijet mrtvih, dare. Božansko dijete sjedi na konju, u ruci drži pticu. Ptica u kljunu dok stari soko (Perun) utjehu pronalazi kod Vlahinja. Vlahinje, nosi pšenični klas i pjeva o bogatom urodu žita. poput u pjesmama opjevanih Vlaha, crnih Ugara, kasnije i Turaka, Sveta jelka opjevana u pjesmi sadrži i motiv Iz vršike pčele lete, mogu se dovesti u vezu sa bićima podzemnog svijeta. što ulazi u sliku simbola kozmičkog drveta slavenskih naroda, a što Trodjelni model svijeta ujedno je i ilustracija mjesta pogan- su očuvali i Hrvati u svom pučkom pjesništvu, naime ispod krošnje skih božanstava koje oni zauzimaju u postojećoj hijerarhiji. Ovdje u drvetu odmah se nalaze svete pčele. (Pčela u hrvatskoj tradiciji se konkretno prikazuje da vrhovno božanstvo, Perun gromovnik, podravskih Hrvata u Mađarskoj umire, baš kao i čovjek, a u srpskim nalazi u krošnji dok obilježje Velesa, koji stanuje u korjenju naslije- legendama ona je pomagač samoga Boga.) dio je Zmaj, koji je ustvari njegov alopersonaž (nadomjestak). Veles je Perunov protivnik i božanstvo podzemnog svijeta i životinja. U praksi dvojnog vjerskog života kršćanski svetci nasljeđuju obilježja poganskih božanstva.

(...) U Đurđa bana prid kućom grana,

Kolo mudraca

Jelka

HRVATSKE ŠUME Broj 211-212 | Srpanj-kolovoz 2014. 53 KULTURA • Tekst: Ivica Tomić • Foto: M. Šimić, M. Radošević

HOBIJI NAŠIH ZAPOSLENIKA Izložba slikarskih radova Josipa Šimića

Slikarske tehnike kojima se služi ovaj samouki, samozatajni i osebujni umjetnik su ulje na staklu, platnu i kartonu, akvarel, crtež, tempera na drvenim uporabnim predmetima i daskama te “oslikana drveta”. Kao plod Šimićeva gotovo četrdesetogodišnjega rada,

Josip Šimić, slikar i prevladavaju prikazi njegovog zaposlenik Hrvatskih rodnog mjesta i seoski motivi šuma

Samouki slikar Josip Šimić iz Slavonskoga Broda četrdesetogodišnjega rada, prevladavaju prikazi njegovoga rodnog mjesta, seoski motivi poklada, Uskrsa, odlaska na pijacu, godišnjih zaposlen je u novogradiškoj podružnici Hrvatskih doba te uobičajenih seoskih poslova. Slikarske tehnike kojima se šuma, a dosad je izlagao na 29 samostalnih izložbi u služi su ulje na staklu, platnu i kartonu, akvarel, crtež, tempera na Hrvatskoj i svijetu te na nizu skupnih izložbi likov- drvenim uporabnim predmetima i daskama te oslikana drveta. nih radionica i kolonija Josip Šimić rođen je 19. ožujka 1956. u Brodskim Zdenci- ma, živi u Slavonskome Brodu, Srednju šumarsku školu završio je U slavonskobrodskoj Galeriji Goll otvorena je 6. lipnja samo- u Karlovcu, a Višu upravnu u Sarajevu. Zaposlen je u UŠP Nova stalna izložba slikara Josipa Šimića, zaposlenika novogradiške Gradiška na mjestu referenta za radne odnose. Dosad je izlagao podružnice Hrvatskih šuma. U nazočnosti brojnih građana, među na 29 samostalnih izložbi u Hrvatskoj i svijetu te na nizu skupnih kojima su bili i članovi slavonskobrodskog ogranka Hrvatskoga izložbi likovnih radionica i kolonija. Posebice treba istaknuti šumarskog društva, izložbu je otvorio Pero Ćosić, predsjednik njegove samostalne izložbe sa ciklusom Život u Galeriji Miroslav županijske skupštine. Na slikama, koje su plod autorova gotovo Kraljević u Zagrebu 1998. i sljedeće 1999. godine u Galeriji um- jetnina grada Slavonskoga Broda, u Likovnom salonu Becić, na kojima je izložio svoje slikarske radove koristeći tehniku tempere na uporabnim predmetima i daskama. Zanimljivo je da Šimićevi radovi nisu samo slike nego i objekti: ormari, kredenci, oslikana vrata, drveni okviri ogledala, stranice starinskih kreveta i dr. Oslikava i komade drveta koje uzima u prirodi, a kojima iskazuje sklonost prema izrazitoj arhaičnosti. Sloboda izražavanja i ljepota stvaralaštva očituju se u njegovom cjelokupnom opusu, a na obojanim drvetima nerijetko prikazuje, primjerice, mjesečinu, dugu na nebu, izoranu brazdu, suncokret, oblačno nebo i dr. Slikarevi stvaralački ciklusi Život, Fašingari, Ulja na staklu, Madarače i Obojana drveta najčešće pokazuju povratak djetinjstvu i rodnom selu Brodskim Zdencima. U njemu pronalazi svoj mir, osobito u predvečerje, u ljepoti prirodnoga okružja, u neponovljivim zalascima sunca, a svaki svoj doživljaj prirode prenosi na papir, platno, drvo i dr. Javno priznanje Grada Slavonskog Broda za 25 godina slikarskoga djelovanja našem Josipu Šimiću uručeno je 1999., a Na otvorenju izložbe u Slavonskome Brodu član je Hrvatskoga društva likovnih umjetnika od 1998. godine.

54 HRVATSKE ŠUME Broj 211-212 | Srpanj-kolovoz 2014. DJEČJI KUTAK • Priredila: Ljilja Ivković “ŠUME U PRIČAMA I PJESMAMA”

RIBAR PALUNKO I NJEGOVA ŽENA Što me čini sretnim *Zora djevojka dobri je duh koji nagrađuje Sretan sam kada idem u šumu. dobra djela: personifikacija zore, igra svjet- Slušam ptiće i pjevam s njima. losti i boja na jutarnjem moru. Lijepo mi je biti u šumi i šetati. Gledati nebo. „...IDE PALUNKO I STRAH GA NIJE. Gledati zelene krošnje, DOĐE DO KOLA MLINSKOGA GDJE MORSKE DJEVICE SE IGRAJU…“ skakutavu vjevericu i smijati joj se. Uživati u šumskim mirisima. U val rone po moru se gone, kose im se po U šumi sam kao kod kuće. valu rasplele, srebrne im peraje trepere, a Lijepo mi je. rumena im se usta smiju. I po kolu sjedaju i oko kola more zapjenjuju. Baš sam sretan. Nosi vjetar čun i odnese ga do mora nezna- noga, do otoka Bujana. Pliva bujni otok kao Marko Korolija zeleni vrt. A u njemu bujna trava i tratina, u njemu loza vinova, u njemu mandula rascv- 2. razred jetana….“ (I. B. Mažuranić) OŠ Đurmanec

Dječji vrtić „Josipdol“ Dječji vrtić „Ploče“ Odgojiteljice: Dijana Župan i Anita Skupina “Ribice” Blašković Odgojiteljice: Snježana Merdžan i Aleksandra Matana

KARMEN GRAČANIN, 6,6 god. LARA ŠUMAN, 5 god. Dječji vrtić “Bukovac” Skupina „Bundeve“ Dječji vrtić „Zapruđe“ Dječji vrtić „Sunčana“ Odgojiteljica: Tatjana Kovač Jurić Odgojiteljice: Aleksandra Majstorović Odgojiteljice: Dragana Šućur, Ivana i Ljerka Tijeglić Žalac, Morana Szavits - Nossan

ć i Ljerka Tijegli ,6,9god. Lucija Barunovi ć „Ribar Palunko i njegova žena“ DV“Zapru đ e“ Odgojiteljice: Aleksandra Majstorovi ć ISKRA DUBOVEČAK, 6,8 godina LUCIJA BARUNOVIĆ, 6,9 god. MAGDALENA VISKOVIĆ, 6,4 god.

HRVATSKE ŠUME Broj 211-212 | Srpanj-kolovoz 2014. 55