Hrvatske Šume 211/212
Total Page:16
File Type:pdf, Size:1020Kb
ČASOPIS ZA POPULARIZACIJU ŠUMARSTVA ■ Broj 211-212 ■ Godina XVII. ■ Zagreb, srpanj-kolovoz 2014. ■ ISSN 1330–6480 Aktivnosti u protupožarnoj sezoni Velika investicija Hrvatskih šuma Oliver Vlainić novi predsjednik HŠD Studenti i branitelji pomagali u poplavama HRVATSKE ŠUME Broj 211-212 | Srpanj-kolovoz 2014. 1 Lovački kapaciteti 28 Gorskog kotara 3 Pripreme za protupožarnu sezonu 23 Šumsko zeljasto bilje hrvatske 4 Vjetroizvale na području šumarije Nova Gradiška 23 Još jedan zapis za buduće generacije 5 Najveća oštećenja šuma na terenima delničke podružnice 24 Vijestice 7 Predstavljen projekt PARCS vrijedan 126 milijuna kuna 28 Lovačke kuće za potpuni lovački doživljaj 8 Razvoj urbanog šumarstva kroz zelene otoke 30 Šume na brežuljcima pamte burnu prošlost 10 Predavanje o šumskoj biomasi 32 Preciznim izračunom debljine kore do ušteda 11 Hrvatske šume kupile 25 traktora od tvrtke Hittner 34 Štetnik uzrokovao velike probleme u nizinskim šumama 12 Češki šumari posjetili Gorski kotar 36 Šume su važne za opstanak društva 12 Slovački šumari razmjenjivali iskustva sa hrvatskim kolegama 38 Ostavština šumara Belije za vizualni identitet Raba 13 Oliver Vlainić novi je predsjednik HŠD-a 40 Sekvoja (Sequoiadendron; Sequoia) 14 Održana javna vatrogasna vježba „Istra 2014.“ 42 Ivo Horvat - botaničar svjetskog glasa 15 Braniteljska pomoć stradalima od poplave 44 Konferencija povodom zaštite krških fenomena 16 Predsjednik Republike Hrvatske ugostio studente šumarstva 46 Edukativni paneli poticaj učenju i stvaranju 17 Osječki studenti posjetili arboretum Lisičine 48 Jedan od najvažnijih diuretika 18 Retrospektiva dosada nagrađenih autora 49 P&B bonsai zbirka na Krku 19 I ove godine nagrada Hrvatskim šumama 51 Invazivne biljne vrste prijetnja bioraznolikosti 20 Otvorena poučna staza Bračak 52 Božanstva u krošnji drveća 21 Sportski duh u inat nevoljama 54 Izložba slikarskih radova Josipa Šimića 22 Održan 35. saziv Goranske kiparske radionice 55 Dječji kutak Mjesečnik “Hrvatske šume” • Izdavač: “Hrvatske šume” d.o.o. Zagreb • Predsjednik up- rave: Ivan Pavelić • Glavni urednik: Goran Vincenc • Novinari: mr. sc. Irena Devčić, Marija Glavaš, Vesna Pleše, Ivica Tomić i Goran Vincenc • Uređivački odbor: predsjednik Branko Meštrić, Ivan Hodić, Mladen Slunjski, Herbert Krauthaker, Čedomir Križmanić, Željka Bakran • Adresa redakcije: Lj. F. Vukotinovića 2, Zagreb, tel.: 01/4804 169, faks: 01/4804 101 • e-mail: [email protected], [email protected] Uredništvo se ne mora uvijek slagati s mišljenjem autora teksta. Naslovna stranica: Ljetno osvježenje, Marinko Bošnjaković • Zadnja stranica: Cik-cak platana, Goran Dorić Grafičko oblikovanje, lektura, priprema i tisak:Kerschoffset Zagreb d.o.o. Naklada: 6200 kom. CJENIK OGLASNOG PROSTORA • Jedna stranica (1/1) 3600 kn; pola stranice (1/2) 1800 kn; trećina stranice (1/3) 1200 kn; četvrtina stranice (1/4) 900 kn; osmina stranice (1/8) 450 kn. • Unutarnje stranice omota (1/1) 5400 kn; 1/2 stranice 2700 kn; 1/3 stranice 1800 kn; zadnja stranica 7200 kn (tu stranicu nije moguće dijeliti). U ovu cijenu nije uračunat PDV koji plaća oglašivač. 2 HRVATSKE ŠUME Broj 211-212 | Srpanj-kolovoz 2014. AKTUALNO • Tekst: Vesna Pleše • Foto: Arhiva POŽARI Pripreme za protupožarnu sezonu Na terenima buzetske podružnice Hrvatskih šuma Čišćenje protupožarne prometnice Sv. Jelena-Sisol od 1. lipnja do 15. rujna u vrijeme velike i vrlo velike opasnosti od izbijanja požara, organiziraju se motri- teljsko dojavne službe s ciljem preventivnog djelova- nja u slučaju izbijanja požara. uzetska podružnica Hrvatskih šuma zauzima površinu od 74.266 ha državnih šuma. Od toga na obraslu površinu ot- pada 69.973 ha, neobraslo je 3.901 ha te neplodno 392 ha. Na području Primorsko-goranske županije nalaze se dvije Bšumarije Cres-Lošinj i Opatija-Matulji i tu gospodari na površini od 18.940 ha, a na području Istarske županije, sedam šumarija: Buje, Buzet, Labin, Pazin, Poreč, Pula i Rovinj, gospodari na površini od 51.033 ha. Sukladno Pravilniku o zaštiti šuma izvršena je procjena ugroženosti državnih šuma od požara na području buzetske podružnice. Kod procjene uzimaju se u obzir slijedeći parame- s elementima šumskih cesta 2,5 km, a postavit će se i 200 komada tri: vegetacija, klima, podloga, orografija, antropogeni faktori i znakova upozorenja s porukama o zabrani paljenja vatre i opasnosti uređenost šuma. Na razini buzetske podružnice ukupno stanje od požara. prema stupnju ugroženosti šuma od požara je slijedeće: od ukupne Protupožarne prosjeke na području buzetske podružnice širine površine kojom gospodare 74.266 ha, u drugom stupnju ugroženosti su od 5 do 15 metara, ovisno od vrste vegetacije, konfiguracije ter- je 20.177 ha šuma, u trećem 42.777 ha te u četvrtom 11.312 ha. ena te starosti sastojine. Prosjeke su i trebaju biti prohodne za vatro- Na području Primorsko-goranske županije od ukupne površine gasna vozila, osim ako se ne radi o uzgojnim stazama koje nisu 20.069 ha u drugom stupnju ugroženosti nalazi se 5.598 ha šuma, u predviđene za kretanje vozila. Sveukupna dužina prosjeka je 521,53 trećem 9.044 ha i četvrtom 5.427 ha. Na području Istarske županije km, od toga za vatrogasna vozila prohodno je protupožarnih pros- situacija je slijedeća: u drugom stupnju ugroženosti od požara na- jeka u dužini od 443,14 km, dok na uzgojne staze otpada 78,39 km. lazi se 14.579 ha šuma, u trećem stupnju 33.733 ha te četvrtom Od 1. lipnja do 15. rujna, u razdoblju velike i vrlo velike 5.885 ha ili ukupno 54.197 ha šuma. opasnosti od izbijanja požara uspostavlja se motriteljsko-dojavna Svake godine provode se i preventivne mjere zaštite šuma služba, koja se provodi na dva načina: stacionarno (putem motri- od požara koje obuhvaćaju radove biološke obnove šuma. Tako će onica i motrilačkih mjesta) i mobilno kroz ophodnje. Na području se ove godine u tu svrhu obaviti: čišćenje sastojina na 360,67 ha, gotovo svake šumarije postoji i više motrionica, odnosno postoje 3.103 norma dana za motriteljsko-dojavnu službu, čišćenje kultura motriteljsko dojavne službe. Na području Primorsko-goranske na 24,23 ha, održavanje prosjeka na 65,80 ha, održavanje prosjeka županije šumarije Cres-Lošinj i Opatija-Matulji postoji pet mot- rionica. Na području Istarske županije (šumarije Buje, Buzet, Labin, Pazin, Poreč, Pula i Rovinj) Gašenje požara na području šumarije Pazin postoji 11 motrionica i motriteljskih mjesta. Organizirane su i ophodnje čiji je cilj brza intervencija u gašenju inicijalnog požara. Ukoliko osoba koja je u ophodnji primijeti vatru ili dim dužna je pristupiti gašenju, a ako nije u mogućnosti ugasiti požar o tome treba izvijestiti najbližu vatro- gasnu postrojbu, policijsku postaju, centar 112 ili šumariju. Šumarija je dužna u što kraćem roku o tome izvijestiti upravu šuma. Na razini buzetske podružnice postoji i jedi- nica za zaštitu od požara većih razmjera. Zadatak im je sudjelovati u gašenju požara te na izradi protupožarnih prosjeka. Interventnu grupu akti- vira upravitelj šumarije u kojoj je grupa formirana, odnosno voditelj podružnice. Osobe odgovorne za mobilizaciju interventne grupe dobivaju nalog od zapovjednika akcije gašenja požara. Na razini Uprave šuma Buzet interventna grupa broji 28 pri- padnika, podijeljena je u tri dijela (jedinice Labin, Poreč i Opatija). HRVATSKE ŠUME Broj 211-212 | Srpanj-kolovoz 2014. 3 AKTUALNO • Tekst: Ivica Tomić • Foto: D. Pečnjak ŠTeTe OD VJeTRA Vjetroizvale na području šumarije Nova Gradiška Područje novogradiške podružnice Hrvatskih šuma Bukove vjetroizvale na vrhu Psunja, na oko 900 m nadmorske visine tijekom svibnja je zahvaćeno obilnom kišom praće- nom olujnim vjetrom. Najveće štete zabilježene su na terenima šumarije Nova Gradiška. Na ravnijim dije- lovima nastale su vjetroizvale, a na strmim stranama stabla su izvaljena zbog raskvašenog tla z požare, onečišćenje tla i odumiranje stabala, u današnje smo vrijeme svjedoci sve učestalijih vremenskih nepo- goda u našim šumama među kojima štete od poplava, snijega, leda, vjetra i oluje zauzimaju značajno mjesto. UVjetrovi neznatne do umjerene jakosti koristan su ekološki činitelj tijekom rasta, oplođivanja i rasprostranjivanja šumskoga drveća tarne sječe i ostvaruje tzv. slučajni prihod. Ako su sanitarne sječe no u određenim uvjetima mogu štetno djelovati na tlo i šumsku velikog intenziteta, narušeno je normalno i redovito gospodarenje atmosferu te na šumskome drveću prouzročiti izravne fiziološke i sa šumskim ekosustavom te potrajno gospodarenje. Značajan je mehaničke štete. Sa šumskogospodarskoga stajališta, značajno se problem izrada sortimenata iz izvaljenih i prelomljenih stabala, što razlikuje vjetar od oluje koja nanosi znatno veće štete. Tako obični se u šumarskoj praksi smatra najopasnijim radom. Pritom je cijena jači stalni vjetar brzine od 11 do 17 m/s uzrokuje u šumskoj sasto- izrade visoka, a oštećeno drvo je niže cijene. Šumski otpad je os- jini trajne štete, a olujni vjetar koji se giba većom brzinom izvaljuje novica za masovan razvoj kukaca i gljiva, a povećana je opasnost i prelama pojedina stabla pa i čitave sastojine, nanoseći povremene od požara. Stoga je prijeko potrebna sanacija posljedica koje nas- i nenadane štete. Zapadne se oluje gibaju velikom brzinom, don- taju od navedene elementarne nepogode, jer se tako sprječavaju ose vlažan zrak i najčešće jake kiše, a na raskvašenom tlu izazivaju daljnje štete od pojave biljnih bolesti i sekundarnih štetnika. Naime, brojne vjetroizvale. Koliko će šumsko drveće biti otporno prema na mjestima izvaljenih ili prelomljenih stabala pojačan je pristup snazi olujnoga vjetra, ovisi o stanišnom