SLUŽBENI VJESNIK SLUŽBENO GLASILO GRADA VIROVITICE Godina XIV Virovitica, 28. lipnja 2007. Broj 9 SADRŽAJ str. GRADSKO VIJEĆE

1. Odluka o donošenju Programa ukupnog razvitka Grada Virovitice i općina Gradina, Lukač, Suhopolje, i Špišić Bukovica 2

2. Program ukupnog razvitka Grada Virovitice i Općina Gradina, Lukač, Suhopolje i Špišić Bukovica 2 Strana 2 SLUŽBENI VJESNIK br. 9 28. lipnja 2007. Na temelju članaka 26. Statuta Grada PROGRAM UKUPNOG RAZVITKA Virovitice ( ''Službeni vjesnik'' Grada Virovitice GRADA VIROVITICE I OPĆINA br. 1/06. ), Gradsko vijeće Grada Virovitice na GRADINA, LUKAČ, SUHOPOLJE I ŠPIŠIĆ BUKOVICA 20. sjednici održanoj dana 28.06.2007. godine, donijelo je Sadržaj

UVODNA RIJEČ GRADONAČELNIKA 1. UVOD - ZNAČAJ PUR-a ODLUKU 2. PROCES RADA o donošenju Programa ukupnog 3. ANALIZA STANJA razvitka Grada Virovitice i Općina 3.1. prostor Gradina, Lukač, Suhopolje, i Špišić 3.2. stanovništvo Bukovice 3.3. prirodno i kulturno nasljeđe 3.4. gospodarstvo i gospodarska I infrastruktura 3.5. komunalna infrastruktura Donosi se Program ukupnog razvitka Grada 3.6. društvena infrastruktura Virovitice i općina Gradina, Lukač, Suhopolje 3.7. zaštita okoliša i Špišić Bukovice koji je temeljni razvojni 3.8. prostorno-urbanistički spisi 3.9. institucije razvojnog upravljanja dokument jedinice lokalne samouprave za 3.10. proračun JLS razdoblje do 2013. godine. 3.11. ostalo

II 4. SWOT analiza i ključni problemi razvoja Program ukupnog razvitka Grada Virovitice 5. RAZVOJNI PROJEKT JEDINICA LOKALNE SAMOUPRAVE i općina Gradina, Lukač, Suhopolje i Špišić 5.1. Vizija Bukovice objavit će se u ‘’Službenom vjesniku 5.2. Strateški okvir razvoja JLS Grada Virovitice’’. 6. PRIPREME ZA PROVEDBU PUR-a KLASA: 302-02/05-01/01 URBROJ:2189/01-06/04-07-13 Veljača 2007. Virovitica, 28.06.2007.

GRADSKO VIJEĆE GRADA VIROVITICE

Predsjednica Željka Grahovac, v.r. 28. lipnja 2007. SLUŽBENI VJESNIK br. 9 Strana 3

Program ukupnog razvitka grada Virovitice i opĄina Gradina, LukaĆ, Suhopolje i ŠpišiĄ Bukovica

UVODNA RIJEą GRADONAąELNIKA

Program ukupnog razvitka (PUR) Grada Virovitice je dokument koji Ąe široj javnosti pokazati ono što radimo, Ćemu težimo i koje su naše namjere, kako bi se postigao daljnji razvoj društva kao cjeline. NajznaĆajnije je svakako prikljuĆenje Europskoj uniji, koji pred nas stavlja nove izazove i nove moguĄnosti, što Grad Virovitica doĆekuje sa spremnom inicijativom Projekta ukupnog razvoja i popratnom bazom od 75 projekata, koje Ąemo implementirati u Županijsku razvojnu strategiju. Vizija Grada Virovitice je smanjiti nezaposlenost, te podizanje životnog standarda graćana Virovitice kroz izgradnju 8 PoduzetniĆkih zona, kako bi mogli smjestiti što veĄi broj poduzetnika. Težište PUR-a je na gospodarskom razvoju, razvoju poljoprivrede kao jednoj od vodeĄih grana gospodarstva na ovom podruĆju, razvoju infrastrukture Ćime Ąe se stvoriti preduvjeti za razvoj ostalih segmenata. U prvi plan stavljamo znanje, uz pomoĄ kojeg Ąemo osigurati razvoj novih tehnologija, implementaciju inovacija i poticati razvoj proizvoda i usluga. Osnivanjem VeleuĆilišta i nizom drugih projekata, Grad Virovitica Ąe zadržati i poboljšati svoju prepoznatljivost, te postati gradom pogodnim za život.

GradonaĆelnik

Zvonko Kožnjak

Razvojna Agencija Sjever - DAN d.o.o. Strana 4 SLUŽBENI VJESNIK br. 9 28. lipnja 2007.

Program ukupnog razvitka grada Virovitice i opĄina Gradina, LukaĆ, Suhopolje i ŠpišiĄ Bukovica

1. UVOD

Krajem 2005. godine, potaknuti izradom razvojnih programa na nacionalnoj i županijskog razini, poglavarstva grada Virovitice i susjednih opĄina Gradina, LukaĆ, Suhopolje i ŠpišiĄ Bukovica donijeli su odluku o zajedniĆkoj izradi Programa ukupnog razvoja. Temeljem javnog natjeĆaja donesena je odluka da se izrada programa dodijeli Razvojnoj agenciji Sjever- DAN d.o.o. Ćiji je 20% osnivaĆ grad Virovitica.

Sam cilj izrade PUR-a je izraditi dokument koji Ąe biti podloga za odluĆivanje JLS oko bitnih strateških pitanja razvoja, stvoriti preduvjete za partnerstvo izmeću javnog, privatnog i poslovnog sektora te olakšati put do razliĆitih sredstava domaĄih i inozemnih fondova financiranja.

PUR je dokument koji Ąe poboljšati suradnju grada Virovitice i 4 susjedne opĄine (zajedniĆke mikroregije) koje su ranije bile u sastavu bivše OpĄine Virovitica prije svega kroz zajedniĆki identificirane projekte i formiranje zajedniĆkog nadzornog odbora za provedbu projekata koje Ąe prema potrebi revidirati dokument svake godine. Sam proces je tekao paralelno sa izradom ROP-a VirovitiĆko-podravske županije u kojem su sudjelovali gotovo isti sudionici, pa su i konaĆni strateški razvojni pravci u skladu sa županijskom razvojnom strategijom, kao i Nacionalnim razvojnim planom.

Grad Virovitica bilježi pozitivne pomake u društveno- gospodarskom razvoju, te je kao takva pokretaĆ razvoja i susjednim opĄinama Ćiji su stanovnici vezani za institucije i poduzeĄa grada. Slijedom pozitivnih procesa u pristupanju EU koja kao prioritet u narednom razdoblju istiĆe potpore razvoju malog i srednjeg poduzetništva i kreiranju novih radnih mjesta, smanjenju razlika u razvoju izmeću regija te njihovom boljem povezivanju, naglasak u procesu je stavljen na što kvalitetnije informiranje i educiranje sudionika o metodologiji izrade projektne dokumentacije i praĄenja natjeĆaja radi privlaĆenja sredstava iz raspoloživih sredstava.

Temeljne karakteristike mikroregije na koju se dokument odnosi su:

¾ Veliki razvojni potencijal temeljen na prirodnim i ljudskim resursima kojima mikroregija raspolaže, ali koji do sad nije iskorišten u dovoljnoj mjeri ¾ Nedovoljno iskorištena blizina granice sa EU (Maćarska) ¾ Visoka stopa nezaposlenosti kao uzrok propadanja velikih poduzeĄa u ratnom i poslije-ratnom razdoblju ¾ NeujednaĆen razvoj grada i okolnih opĄina kao posljedica strukturnih razlika u gospodarstvu (preraćivaĆka industrija i usluge vs. poljoprivreda), ali i niže dohodovnih radnih mjesta u industriji.

U gradu Virovitici se nalazi naselje Jasenaš koje pripada 1. kategoriji podruĆja od posebne skrbi kao ratom okupirano podruĆje. Naselje je tijekom rata bilo prva crta bojišnice i pod velikim je zaostatkom u razvoju u odnosu na ostala naselja grada.

OpĄine Suhopolje i Gradina su zbog zaostalosti u razvoju i strukturnim poteškoĄama u 2. kategoriji PPDS-a, a opĄine LukaĆ i ŠpišiĄ Bukovica uz Gradinu pripadaju pograniĆnim podruĆjima, jer su na granici sa Republikom Maćarskom. Obzirom na poticaje koje država osigurava u proraĆunu za ovu kategoriju podruĆja, PUR je za ova podruĆja predvidio posebne mjere razvoja.

Razvojna Agencija Sjever - DAN d.o.o. 28. lipnja 2007. SLUŽBENI VJESNIK br. 9 Strana 5

Program ukupnog razvitka grada Virovitice i opĄina Gradina, LukaĆ, Suhopolje i ŠpišiĄ Bukovica

2. Proces rada

Tijekom rada naruĆitelji i izvoćaĆ su sporazumno odluĆili raditi sa stalnom glavnom radnom skupinom od 5-8 Ćlanova zaposlenih u JLs i za posebna podruĆja konzultirati predstavnike poslovnog sektora i civilnog društva, te nakon izrade nacrta projekta dati dokument na javnu raspravu stanovništvu mikroregije.

Na poĆetku procesa dan je pregled procesa, naĆin izrade dokumenta- metodologija i okvirni vremenski plan izrade dokumenta, te upoznavanje s glavnom terminologijom.

Pri izradi analize stanja glavni izvor podataka su bili podaci prikupljeni anketnim upitnicima u kojem su sudjelovale sve struĆne službe Grada i OpĄina, konzultirani su postojeĄi prostorni planovi te državni i županijski podruĆni uredi (DZS, HGK, HOK, HZZ, FINA).

Shema procesa:

PRIPREMA PROCESA IZRADE PUR-a

FORMIRANJE RADNE SKUPINE

IZRADA ANALIZE STANJA ¾ ANKETA ¾ RADIONICE

SWOT ANALIZA ¾ RADIONICE

IZBOR VIZIJE I STRATEŠKOG OKVIRA

PRIKUPLJANJE PROJEKTNIH IDEJA

PLAN PROVEDBE PUR-a

Na temelju 6 radionica i sastanaka u grupama identificirani su glavni problemi razvoja mikroregije, analizirane prednosti i nedostaci, te utvrćene moguĄnosti razvoja.

Iz razvojnih potencijala i lokalnih ograniĆenja, definirana je vizija mikroregije 2013. godine, te iz nje izvedeni strateški okvir koji se temelji na 2 strateška cilja, 6 prioriteta i 46 mjera kroz koje je identificirano 100 tinjak kljuĆnih projekata.

Razvojna Agencija Sjever - DAN d.o.o. Strana 6 SLUŽBENI VJESNIK br. 9 28. lipnja 2007.

Program ukupnog razvitka grada Virovitice i opĄina Gradina, LukaĆ, Suhopolje i ŠpišiĄ Bukovica

3.ANALIZA STANJA

Grad Virovitica

Razvojna Agencija Sjever - DAN d.o.o. 28. lipnja 2007. SLUŽBENI VJESNIK br. 9 Strana 7

Program ukupnog razvitka grada Virovitice i opĄina Gradina, LukaĆ, Suhopolje i ŠpišiĄ Bukovica

3.1. TEMELJNE ZNAąAJKE PROSTORA

VirovitiĆka mikroregija nalazi se u samom srcu VirovitiĆko-podravske županije koja predstavlja 3,57% površine Hrvatske i 13. je županija po veliĆini te ima 2,10% njenog stanovništva, po Ćemu je na 19. mjestu, ispred Požeško-slavonske i LiĆko-senjske županije. S obzirom na to ona spada meću najmanje županije. No po mnogim drugim resursima i pokazateljima ima bolju poziciju u odnosu na svoju veliĆinu.

3.1.1. POLOŽAJ grada Virovitice

PodruĆje Grada Virovitice locirano je u zapadnom dijelu VirovitiĆko-podravske županije te prirodno-geografski gledano pripada prostoru Panonske megaregije, makroregiji Podravine i Slavonije. Grad Virovitica sjedište je VirovitiĆko podravske županije, najzapadnije od pet županija istoĆne Hrvatske, koja osim Virovitice obuhvaĄa gradove Slatinu i Orahovicu te opĄine PitomaĆa, ŠpišiĄ Bukovica, LukaĆ, Gradina, Suhopolje, VoĄin, Sopje, ąaćavica, Nova Bukovica, Mikleuš, Zdenci, Crnac i ąaĆinci. Grad Virovitica je gospodarsko i kulturno središte VirovitiĆko-podravske županije u kojem su koncentrirane institucije svih razina vlasti. Dok u VirovitiĆko-podravskoj županiji dominira poljoprivredno gospodarstvo, Virovitica je industrijsko središte.

Razvojna Agencija Sjever - DAN d.o.o. Strana 8 SLUŽBENI VJESNIK br. 9 28. lipnja 2007.

Program ukupnog razvitka grada Virovitice i opĄina Gradina, LukaĆ, Suhopolje i ŠpišiĄ Bukovica

Slika: Položaj županije i grada u RH

Grad Virovitica obuhvaĄa podruĆje od 178,4917 km2 i 10 naselja: ąemernica, Golo Brdo, Jasenaš, Korija, Milanovac, Podgorje, Rezovac, RezovaĆke KrĆevine, Sveti đurać i Virovitica. Do 1993. godine i uvoćenja novog teritorijalnog ustrojstva RH Virovitica je bila sjedište opĄine koja je obuhvaĄala i šire podruĆje. U sastavu opĄine Virovitica bile su i današnje opĄine Suhopolje, LukaĆ, Gradina i ŠpišiĄ Bukovica. Bitne politiĆke promjene u posljednjih desetak godina dovele su do novog administrativno-teritorijalnog ustroja i omoguĄile nov naĆin gospodarenja prostorom što u planskom pogledu daje nove moguĄnosti i postavlja nove zahtjeve.

Razvojna Agencija Sjever - DAN d.o.o. 28. lipnja 2007. SLUŽBENI VJESNIK br. 9 Strana 9

Program ukupnog razvitka grada Virovitice i opĄina Gradina, LukaĆ, Suhopolje i ŠpišiĄ Bukovica

Gradski prostor se sastoji od dvije prostorno-funkcionalne cjeline: Podravske ravnice u sjevernom dijelu i blago uzdignute Bilogore u južnom dijelu. PodruĆje koje danas obuhvaĄa Grad Virovitica prije novog politiĆkoteritorijalnog ustrojstva i formiranja VirovitiĆko- podravske županije nalazilo se u sastavu bivše opĄine Virovitica te zajednice opĄina Bjelovar sa sjedištem u Bjelovaru. Prema politiĆko-teritorijalnom ustroju Grad Virovitica danas predstavlja središte VirovitiĆko-podravske županije koja obuhvaĄa još 2 grada (Slatinu i Orahovicu) i 13 opĄina. Prema podjeli u sustavu središnjih naselja Virovitica pripada u regionalno (srednje razvojno) središte. PodruĆje Grada Virovitice svojim sjevernim dijelom graniĆi sa opĄinama LukaĆ i Gradina. Na istoĆnoj strani grada pruža se granica sa OpĄinom Suhopolje, a na zapadnom dijelu sa OpĄinom ŠpišiĄ Bukovica. Južna granica Grada Virovitice ujedno je i granica sa susjednom Bjelovarsko-bilogorskom županijom, odnosno Gradom Grubišno Polje. Virovitica je smještena na podravskom prometnom koridoru koji je, uz savski prometni koridor najvažniji prometni pravac kontinentalnog dijela Hrvatske. Podravski i savski prometni koridor transverzalno su povezani na tri pravca: Zagreb – Varaždin, Kutina – Virovitica i Vrpolje – Osijek. Prema tome je Virovitica znaĆajno prometno Ćvorište kontinentalne Hrvatske. Uz križanje cestovnih na podruĆju grada križaju se i željezniĆki pravci: pruga I. Reda Koprovnica – Osijek i pruga II reda Banova Jaruga – PĆeliĄ. Virovitica kao centralno gradsko naselje i sjedište VirovitiĆko-podravske županije pripada skupini veĄih gradova kao važnije nacionalno središte. Povoljnost geoprometnog položaja

Razvojna Agencija Sjever - DAN d.o.o. Strana 10 SLUŽBENI VJESNIK br. 9 28. lipnja 2007.

Program ukupnog razvitka grada Virovitice i opĄina Gradina, LukaĆ, Suhopolje i ŠpišiĄ Bukovica

omoguĄila je ovom naselju da se razvije u kulturno i prosvjetno središte i sjedište upravnih, zdravstvenih i drugih sadržaja društvene infrastrukture te u gospodarsko središte šire regije.

3.1.1.1.Klima, reljef i tlo

Klimatske osobine ovog podruĆja mogu se okarakteritirati kao svježa klima kontinentalnog tipa. ProsjeĆna godišnja temperatura na podruĆju grada iznosi 10ºC. Za klimu ovog podruĆja je karakteristiĆno da nema suhog razdoblja tijekom godine i oborine su rasporećene na cijelu godinu.

Gradski prostor sastoji se od dvije reljefne cjeline: bilogorskog dijela na jugu sa izraženim reljefom stepenastog karaktera gdje nadmorske visine dosežu i do 250 m te ravniĆarskog dijela na sjeveru, koji nije viši od 115 m nad morem i predstavlja tipiĆan ravniĆarski kraj.

Okruženje Grada Virovitice karakteriziraju dva tipa pejzaža: niski šumoviti obronci Bilogore te dravsko nizinsko podruĆje sa kvalitetnim poljoprivrednim zemljištem. Obronci Bilogore obrasli šumama graba, jasena i bukve okružuju gradsko podruĆje sa južne strane. U nižim predjelima šume zamjenjuju kultivirane površine voĄnjaka i vinograda. Ovi niži obronci, koji se spuštaju gotovo do samog gradskog središta najveĄa su vrijednost krajolika u gradu. Središnje naselje Virovitica te naselja Korija i ąemernica smješteni su u sjevernom, ravniĆarskom dijelu grada, dok se ostala naselja nalaze u južnom dijelu grada na obroncina Bilogore.

Sjeverni dio gradskog podruĆja zauzima vrijedno poljoprivredno zemljište koje se koristi za sadnju razliĆitih kultura: od šeĄerne repe i kukuruza do duhana i kamilice. Iskorištenost poljoprivrednih površina je na zadovoljavajuĄoj razini iako bi se intenzivnijom obradom mogla i poveĄavati.

ZakljuĆak: ¾ prirodno-geografski povoljan položaj- pripada prostoru Panonske megaregije, makroregiji Podravine i Slavonije ¾ pograniĆno podruĆje- blizina granice s Maćarskom i susjednim županijama (Bjelovarsko- Bilogorska, Požeško- slavonska, OsjeĆko-baranjska i KoprivniĆko- križevaĆka preduvjet su bolje trgovaĆke razmjene i suradnje na podruĆju društvene infrastrukture ¾ administrativno i razvojno središte županije- blizina državnih i županijskih ureda ¾ raskrižje važnih prometnih pravaca (podravska magistrala) ¾ pogodna klima, reljef i tlo za život graćana ¾ mješavina ravniĆarskog i brdskog reljefa pogodna za razvoj razliĆitih poljoprivrednih kultura, potencijal za intenzivniji razvoj gospodarstva (seoski turizam, poduzetniĆke aktivnosti) ¾ 178,5 m2 prostora i 10 naselja razliĆite razine razvoja ¾ Zastupljene poljoprivredne kulture: šeĄerna repa, kukuruz, duhan, kamilica; voĄnjaci i vinogradi kao preduvjet za bolje promoviranje mikroregije

Razvojna Agencija Sjever - DAN d.o.o. 28. lipnja 2007. SLUŽBENI VJESNIK br. 9 Strana 11

Program ukupnog razvitka grada Virovitice i opĄina Gradina, LukaĆ, Suhopolje i ŠpišiĄ Bukovica

3.1.2. STANOVNIŠTVO- GRAD VIROVITICA

Kao administrativno sjedište županije, grad Virovitica ima ukupno 22.618 stanovnika prema popisu stanovništva iz 2001.

GustoĄa naseljenosti na podruĆju grada iznosi 133,23 st./km2. GustoĄa naseljenosti za podruĆje VirovitiĆko-podravske županije iznosi 49,81 st./km2, a za Republiku Hrvatsku 77,4 st./km2. Prema ovim je pokazateljima podruĆje grada najgušĄe naseljeno u županiji. Usporedba površine podruĆja pojedinog naselja i broja stanovnika pokazuje da gustoĄa stanovanja varira od 2,94 st./km2 u Jasenašu do 567,49 st./km2 u Virovitici.

NASELJE UKUPNO 0-19 20-59 60 I VIŠE NEPOZNATO INDEKS GODINA GODINA GODINA STAROSTI ąemernica 671 199 373 97 2 48,74 Golo Brdo 366 188 196 50 2 42,37 Jasenaš 117 14 36 60 7 428,57 Korija 858 223 472 151 12 67,71 Milanovac 1654 451 934 246 23 54,54 Podgorje 827 208 456 152 11 73,07 Rezovac 1341 402 751 181 7 45,02 RezovaĆke 360 100 184 74 2 74,00 KrĆevine Sveti đurać 610 164 338 104 4 63,41 Virovitica 15814 3882 8813 3033 86 78,13 UKUPNO 22618 5761 12553 4148 156 72,00

Indeks starosti (Xs), koji pokazuje omjer broja starih 60 i više godina i mladih u dobi do 19 godina, izraĆunava se po formuli Xs=P60+/P0-19x100. KritiĆna vrijednost indeksa starosti iznosi 40 %.

Spol Ukupno 0-19 Radni 65 i Prosjeþna Radno Zaposleni Nezaposleni godina kontingent više starost sposobno žene (15- godina stanovništvo 59), muškarci (15-64)

Virovitiþko- sv. 93.389 23.548 57.820 15.063 38,9 57.820 31.214 26.606 podravska županija m 44.846 11.957 30.611 5.387 36,8 30.611 19.167 11.444 ž 48.543 11.591 27.209 9.676 40,9 27.209 12.047 15.162 Virovitica sv. 22.618 5.761 14.827 2.985 37,8 10.257 8.132 2.125 m 10.865 2.975 7.661 1.065 35,9 5678 4.590 1.088 ž 11.753 2.786 7.166 1.920 39,5 4579 3.542 1.037

Razvojna Agencija Sjever - DAN d.o.o. Strana 12 SLUŽBENI VJESNIK br. 9 28. lipnja 2007.

Program ukupnog razvitka grada Virovitice i opĄina Gradina, LukaĆ, Suhopolje i ŠpišiĄ Bukovica

Zdenci

Špišiü Bukovica Orahovica Suhopolje Slatina Sopje ýaÿavi c a ýaþinci Pitomaþa Voüin Crnac Nova Bukobica Mikleuš Lukaþ Virovitica Gradina

Izvor podataka: Državni zavod za statistiku (Popis stanovništva 2001.)

VirovitiĆko-podravsku županiju karakterizira negativan saldo migracija, za razliku od ostale Ćetiri županije. U 2004. godini u VirovitiĆko-podravsku županiju doselilo se 828, a odselilo 1.477 osoba, što je smanjilo broj stanovnika za 628. U inozemstvo se odselilo 328 osoba više nego se doselilo iz inozemstva (666 se odselilo, 338 se doselilo). Ako se ovaj trend nastavi, zbog iseljavanja u inozemstvo broj stanovnika Ąe se do 2010. godine smanjiti za 1.500.

TabliĆni prikaz broja kuĄanstava

Stanovništvo prema broju Ćlanova -7743 domaĄinstava NASELJE UKUPAN BROJ UKUPAN BROJ SAMAąKA KUăANSTVA STANOVNIKA KUăANSTAVA ąemernica 671 197 24 Golo Brdo 366 112 20 Jasenaš 117 56 20 Korija 858 291 61 Milanovac 1654 547 99 Podgorje 827 290 63 Rezovac 1341 431 76 RezovaĆke KrĆevine 360 118 27 Sveti đurać 610 202 36 Virovitica 15814 5499 1102 UKUPNO 22618 7743 1530

Razvojna Agencija Sjever - DAN d.o.o. 28. lipnja 2007. SLUŽBENI VJESNIK br. 9 Strana 13

Program ukupnog razvitka grada Virovitice i opĄina Gradina, LukaĆ, Suhopolje i ŠpišiĄ Bukovica

Prema školskoj spremi za stanovništvo staro 15 i više godina (prema popisu 2001. godine) situacija je bila slijedeĄa: 2,26% bez školske spreme, 2,45% sa završenih 1-3 razreda osnovne škole, 5,75% sa završenih 4-7 razreda osnovne škole, 31,87% sa završenom osnovnom školom, 47,68% sa srednjom školom te 9,99% sa višim i visokim obrazovanjem. U pogledu obrazovne strukture stanovništva Grada Virovitice, u posljednjem je desetljeĄu ostvaren odrećeni pozitivni pomak u odnosu na stanje zabilježeno na popisu stanovništva 1991. godine.

Naziv Adresa Vrsta obrazovno- Broj odgojne ustanove korisnika/djece – šk. god. 2006/2007 CvrĆak PejaĆeviĄeva i DjeĆji vrtiĄ 460 Trg dr. Ante StarĆeviĄa UKUPNO VRTIăI 460 OŠ. Ivana BrliĄ MažuraniĄ T. UjeviĄa 18 Osnovna škola 1068 OŠ. Vladimir Nazor Masarykova 25 Osnovna škola 1041 OŠ Virovitica (posebni Gajeva 42 Osnovna škola 92 program) Jan Vlašimski Osnovna glazbena škola 224 UKUPNO OSNOVNE ŠKOLE 2425 Gimnazija Petra PreradoviĄa Trg Bana J. Gimnazija 504 JelaĆiĄa Industrijsko-obrtniĆka škola ZNG 29 Industrijsko-obrtniĆka 403 Strukovna škola ZNG 29 Strukovna 680 TehniĆka škola ZNG 29 TehniĆka 541 UKUPNO SREDNJE ŠKOLE 2128 Šumarski fakultet SveuĆilište P. PreradoviĄa Studij drvne tehnologije 40 u Zagrebu UKUPNO 5053

Razvojna Agencija Sjever - DAN d.o.o. Strana 14 SLUŽBENI VJESNIK br. 9 28. lipnja 2007.

Program ukupnog razvitka grada Virovitice i opĄina Gradina, LukaĆ, Suhopolje i ŠpišiĄ Bukovica

Prema podacima sa popisa stanovništva 2001. godine ukupno je 8132 zaposlenih na podruĆju grada. U sljedeĄem grafiĆkom prikazu dan je pregled zaposlenog stanovništva Grada Virovitice po djelatnostima koje obavljaju.

Zaposlenost u sektorima prema popisu stanovništva iz 2001.

Nezaposlenost Stopa nezaposlenosti u gradu Virovitici iznosila je 2004. 21%, a u županiji 24,8%, a prosjek u RH je 18,7%.

Broj nezaposlenih u gradu Virovitici 2001 2002 2003 2004 2005 9/2006 1.153 1.342 1.213 1.167 1.101 984 *HGK, ŽK Vtc

U strukturi nezaposlenih na dan 30. rujan 2006. godine u gradovima, sjedištima županija prevladavaju osobe sa završenom trogodišnjom i Ćetverogodišnjom srednjom školom, te školom za KV i VKV radnike.

U ukupnom broju nezaposlenih u gradovima, sjedištima županija, žene imaju znatno veĄi udio:

Udio žena u ukupnom broju nezaposlenih na dan 30.rujan 2006.

120

100

80 43 40 38 40 Muškarci 60 Žene 40 57 60 62 60 20

0 Varaždin Bjelovar Virovitica Koprivnica

Razvojna Agencija Sjever - DAN d.o.o. 28. lipnja 2007. SLUŽBENI VJESNIK br. 9 Strana 15

Program ukupnog razvitka grada Virovitice i opĄina Gradina, LukaĆ, Suhopolje i ŠpišiĄ Bukovica

STANOVNIŠTVO PREMA GLAVNIM IZVORIMA SREDSTAVA ZA ŽIVOT I SPOLU, PO GRADOVIMA/ OPăINAMA, POPIS 2001

Ukupan broj Prihodi od Samo mirovina Socijalna Bez prihoda stanovnika rada (prihodi od naknada mirovine) REPUBLIKA HRVATSKA 4.437.460 493.6239 921.071 100.522 1.586.282 m 2.135.900 844.674 412.362 42.097 678.177 ž 2.301.560 648.949 508.709 58.425 908.105 VirovitiĆko – Podravska 93.389 29.436 17.167 2.611 36.203 županija

m 44.846 18.112 7.395 1.093 14.277 ž 48.543 11.324 9.772 1.518 21.926 Grad Virovitica 22.618 7.843 4.374 457 8.633 m 10.865 4.427 1.876 189 3.684 ž 11.753 3.416 2.498 268 4.949

ZakljuĆci: ¾ Broj stanovnika grada iznosi gotovo 1/5 stanovnika županije (93.389), 22.618 grad ¾ Velika gustoĄa naseljenosti grada- 133 st/ km2 (razlike u gustoĄi naselja velika Jasenaš- Virovitica), županija 46 st/km2, Hrvatska 78,5 st/km2 ¾ Pad broja stanovnika u odnosu na 1991. u naseljima Jasenaš, RezovaĆke KrĆevine, Sv. đurać, KrĆevine; najveĄi rast u naselju Požari (oko 120%) ¾ Negativan migracijski saldo županije i negativan prirodni prirast ¾ Neznatno veĄi broj ženskog stanovništva (52%: 48%) u skladu s nacionalnim i županijskim prosjekom ¾ ProsjeĆna starost 37,8 godina što je bolje od županije 38,9 ¾ Ukupan broj kuĄanstava je 9.273, što iznosi u prosjeku 2,5 Ćlanova kuĄanstva ¾ Gotovo polovica stanovništva ima srednju struĆnu spremu 47,68% , oko 10% višu i visoku struĆnu spremu, što je bolje od županijskog (37% SSS, 5,6% VŠS i VSS), ali je visoko obrazovanje u lošijem stanju od nacionalnog za 2,3% ¾ Stanje u obrazovanju je poboljšano u odnosu na 1991 ¾ Pad broja nezaposlenih u zadnjih 5 godina (najveĄi broj nezaposlenih su mladi 20- 29 godina) ¾ Najviše zaposlenih u preraćivaĆkom sektoru, trgovini i javno-upravnim djatnostima

3.1.3. PRIRODNO I KULTURNO NASLJEđE GRADA VIROVITICE

Bogatstvo prirodnog i kulturnog nasljeća grada Virovitice stvara potencijal za razvoj i bolju iskorištenost turistiĆkih prihoda. Na podruĆju grada naćeno je više arheoloških nalaza koji datiraju još iz pretpovijesnog doba što nam svjedoĆi o dugoj i raznovrsnoj povijesnoj dinamici razvoja grada.

Razvojna Agencija Sjever - DAN d.o.o. Strana 16 SLUŽBENI VJESNIK br. 9 28. lipnja 2007.

Program ukupnog razvitka grada Virovitice i opĄina Gradina, LukaĆ, Suhopolje i ŠpišiĄ Bukovica

Pisana povijest bilježi kako herceg Koloman veĄ davne 1234. godine stanovnicima 'velikog grada Virovitice' ('magna villa Wereucha'), daje niz povlastica, a kralj Bela IV. upravo ovdje 1242. godine izdaje 'Zlatnu bulu', kojom Zagreb stjeĆe status slobodnog kraljevskog grada.

Odlaskom Turaka pred kraj 17. stoljeĄa, u Virovitici zapoĆinje novo doba procvata i razvoja u svim podruĆjima življenja. O snažnom razvoju tijekom 18. stoljeĄa danas svjedoĆe franjevaĆki samostan i crkva sv. Roka, Ćija se raskošna unutrašnjost ubraja meću najljepše primjere barokne sakralne umjetnosti u kontinentalnoj Hrvatskoj, i svakako, palaĆa PejaĆeviĄ - impozantan primjer barokne svjetovne arhitekture.

Grofovska obitelj PejaĆeviĄ 1804. godine podiže dvorac s barokno - klasicistiĆkim obilježjima, koji okružen skladnim parkom, dominira središtem grada. Izuzetan spomenik iz 19. stoljeĄa je i zgrada Prve Hrvatske štedionice, u cijelosti izgraćena prema beĆkim graditeljskim standardima.

Svakako je bila najznaĆajnija nizinska utvrda u Virovitici, Ćije istraživanje zapoĆinje 1991. g. zaštitnim iskopavanjem prije proširivanja bazena. Tom prilikom su pronaćeni piloti mosta, isprepleteno šiblje za obrambeni jarak i ulaz u podzemni prolaz, odnosno nadsvoćeni odvodni kanal, koji je ispoĆetka služio kao dio obrambenog sistema. Nastavkom iskopavanja na zapadnoj kosini parka 1998. i 1999. godine pronaćen je ulaz u srednjovjekovnu tvrćavu iz 15. st. koji je zazidao grof PejaĆeviĄ u prvoj polovini 19. st. i postavio kamenu kompoziciju sa heroldima i obiteljskim grbom.

Godine 1984. je uži dio grada, sjeverno i istoĆno od središta, proglašen zaštiĄenom arheološkom zonom. U tom dijelu se pronalaze kasnosrednjovjekovni nalazi i veĄ postoje zahtjevi za proširenjem zone

Popis arheoloških lokaliteta i nalaza VirovitiĆke okolice

KeramiĆki nalazi iz pretpovijesnog razdoblja Lokalitet je otkriven prilikom gradnje ceste, pronaćen na spoju prvog i drugog ribnjaka. Tom prilikom je zasjeĆen profil brda, u kojem su bili vidljivi arheološki nalazi.

Arheološki nalazi iz bakrenog doba i srednjovjekovnog razdoblja Prvi tragovi naselja potjeĆu iz razdoblja eneolitika (Retz-Garay kultura, 3.400-2.500 g. prije Krista) o Ćemu svjedoĆe sluĆajni nalazi iz 1971. g. Isušivanjem jezera i miniranjem zemljane brane posljednjih godina, svijetlo dana su ugledali keramiĆki i metalni nalazi (željezna strelica i novac, slavonski banovac) srednjeg vijeka.

Rimski grob U šumi "Planina" na koti 188 kod prvog ribnjaka pronaćen je još 1956g. rimski grob sa staklenom boĆicom i desetak bronĆanih novĆiĄa koji datiraju nalaze u 4 st..

Srednjovjekovna utvrda U šumi iza devetog ribnjaka nalazi se dobro saĆuvana utvrda, ovalnog oblika, zaravnjenog platoa, dugaĆka 70 m i široka 25 m. S tri je strane, ponegdje na dubini od 3m, a ponegdje i do 6m ispod platoa bio vidljiv jarak, samo se sa Ćetvrte strane (prema Gakovu) spuštalo uzvišenje strmo bez jarka. Sa zapadne strane je oĆito bio ulaz, o Ćemu svjedoĆe još jasno vidljiva dva manja nasipa.

Jasenaš, Veliki Cimer, pretpovijesni lokalitet, naselje iz vremena noeolitika i eneolitika SluĆajni nalazi su prikupljeni 80-tih godina, što je bio povod zaštiti lokaliteta. Gradnjom šumske ceste Betevec-Partizanska šuma ponovno su došli na vidjelo arheološki nalazi.

Razvojna Agencija Sjever - DAN d.o.o. 28. lipnja 2007. SLUŽBENI VJESNIK br. 9 Strana 17

Program ukupnog razvitka grada Virovitice i opĄina Gradina, LukaĆ, Suhopolje i ŠpišiĄ Bukovica

Zaštitno iskopavanje 1988g. Je otkrilo dio stambenih objekata sopotske kulture, brezovljanski tip (4 200 - 3 400 g. prije Krista) i lasinjske kulture (3 700 - 3 300 g. prije Krista) s pripadajuĄom keramikom i kamenim alatom.

Tradicijsko graditeljstvo Virovitice i uže okolice

U darovnici kralja Matije Korvina 1474. g. prvi puta se spominje virovitiĆka tvrćava. Najstariji poznati likovni prikaz Virovitice na kojem su vidljive i seoske kuĄe je bakrorez Pavla Rittera VitezoviĄa objavljen u djelu: "Die Ehre des Herzogthums Crain", izdanom 1689. Ispred velike zidane utvrde, s jedne i druge strane mosta kojim se u nju ulazi, smjestilo se naselje od petnaestak kuĄa, izgleda i tipa gradnje kao što je i veĄina do danas starijih saĆuvanih u gradu. PoĆetak je to tadašnjeg novog podgraća, naselja kakva su se razvijala izvan gradskih zidina podno utvrćenih gradova.

3.1.4. GOSPODARSTVO I GOSPODARSKA INFRASTRUKTURA Virovitica

Grad Virovitica jedno je od najznaĆajnijih gospodarskih središta sjevernog dijela Hrvatske. UnatoĆ velikim problemima koji su se pojavili u tranzicijskom razdoblju, kao i nedaĄama koje je donijelo ratno razdoblje, virovitiĆko gospodarstvo pokazalo se vitalnim i sposobnim za uspješno sudjelovanje u suvremenim gospodarskim tijekovima i poĆetak dugo oĆekivanog razvoja i ekspanzije. Dosadašnji razvoj gospodarskih djelatnosti na podruĆju grada bio je usmjeren na prostor središnjeg naselja, Virovitice, koja je ostvarila vrlo širok raspon industrijskih pogona koji ukljuĆuje drvopreraćivaĆku, prehrambenu, duhansku, metalopreraćivaĆku i tekstilnu industriju te proizvodnju graćevnog materijala. Razvoj gospodarstva Virovitice oslanjao se do sada i oslanjat Ąe se ubuduĄe u prvom redu na prirodne karakteristike prostora i vrlo povoljan prometno- geografski položaj. U strukturi ukupnog stanovništva županije poljoprivredno stanovništvo Ćini oko 25%, a broj poljoprivrednih gospodarstava je gotovo 63% svih kuĄanstava. S druge strane, poljoprivredno stanovništvo Grada Virovitice Ćini oko 5% ukupnog broja stanovnika grada, a kao poljoprivredna gospodarstava evidentirano je oko 38% svih kuĄanstava u gradu (uglavnom kao dodatna djelatnost i van gradskog prostora). Na podruĆja Grada Virovitice je ukupno 2813 ha poljoprivrednog zemljišta u državnom vlasništvu, kojim raspolaže Grad Virovitica. Od zasijanih kultura su prisutne uglavnom šeĄerna repa, kukuruz, pšenica i duhan.

Grad Virovitica je grad malih poduzetnika i obrtnika, iako je se veĄina prihoda poduzetnika generira kroz velika preraćivaĆka poduzeĄa na podruĆju grada.

Struktura poduzetništva u VirovitiĆko – Podravskoj županiji u 2005. godini

Poduzetnici Ukupno VPŽ Veliki poduzetnici Srednji poduzetnici Mali poduzetnici Broj 615 12 30 573 % 100,00 1,9 4,9 93,2

Financijski rezultati poduzetnika u gradu Virovitici za razdoblje 01.01. – 30.06. 2006. godine

Razvojna Agencija Sjever - DAN d.o.o. Strana 18 SLUŽBENI VJESNIK br. 9 28. lipnja 2007.

Program ukupnog razvitka grada Virovitice i opĄina Gradina, LukaĆ, Suhopolje i ŠpišiĄ Bukovica

Grad Poduzetnici Ukupni prihodi Ukupni rashodi Razlika Broj % kn % kn % ( UP – UR ) Virovitica 213 34.63 929.923.941 53.30 818.714.031 49.45 111.209.910

Izvor: HGK, VPŽ 2006.

Opüine/gradovi 47% Virovitica 53%

NajznaĆajniji gospodarski subjekti na podruĆju Grada Virovitice su sljedeĄi:

x TVIN d.o.o. (najveĄi proizvoćaĆ uredskog namještaja u Hrvatskoj), današnji drvni gigant TVIN d.o.o. svoje korijene vuĆe iz pilane "Drach" koja je zapoĆela s radom 1913. god. Od grube obrade drva u 50-im godinama 20. st. prerasta u proizvoćaĆa uredskog namještaja. Paleta proizvoda se širi na kuĄni namještaj i kalupe. 80-ih godina prošlog stoljeĄa veže se sa švedskom tvrtkom "Ikea" koja osigurava siguran plasman na zahtjevno europsko tržište. Uvode se nove tehnologije, a namještaj dizajniran u TVIN-u osvaja brojne nagrade na vodeĄim svjetskim sajmovima. x Silosi d.o.o. (proizvodnja, skladištenje i prerada žitarica), x Tvornica šeĄera Viro d.o.o., djeluje od 1980. godine, a u Virovitici je postojala i u 19. st. Današnja šeĄerana ima kooperante ima u cijeloj sjevernoj Hrvatskoj. Tu je i Ćitav niz manjih pogona za preradu poljoprivrednih proizvoda u gradu i užoj okolici. x Hrvatski duhani (proizvodnja i prerada duhana) Krajem 50-ih godina 20. st. osnutkom tvrtke Viržinija koja se bavi proizvodnjom, otkupom i obradom duhana, kreĄe uzgoj duhana na ovim prostorima. Duhan je danas jedna od glavnih kultura koju uzgajaju poljoprivrednici u Podravini i dijelu Slavonije. Prije nekoliko godina, Viržinija preko tvrtke Hrvatski duhani ulazi u sastav Tvornice duhana Rovinj, danas jedne od vodeĄih tvrtki u Hrvatskoj. x OPECO d.o.o. proizvodnja opekarskih proizvoda i trgovina graćevinskog materijala i tehnike, vodeĄa je na podruĆja Grad Virovitice. U vlasništvu su Silosi d.o.o. tvrtke za proizvodnju pekarskih proizvoda i stoĆne hrane, te sa najveĄim brojem prodajnih mjesta na podruĆju grada i okolnih opĄina. x Bivša tvrtka Rapid d.d., a današnja RS Metali d.o.o nositelj je metalne proizvodnje, koji je nastao nakon drugog svjetskog rata. U svojoj prošlosti prolazio je kroz nekoliko faza uspona i padova, zavisno od situacije na tržištu. Tijekom 90-ih godina tvrtka dolazi u najveĄu krizu tijekom svog postojanja te odlazi u steĆaj, nakon Ćega ju preuzimaju privatni investitori koji uspješno nastavljaju daljnju proizvodnju. Uz bivši Rapid Ćitav niz obrtnika razvio je metalnu proizvodnju i kooperiraju sa velikim sustavima. x Trgocentar d.o.o. najveĄa je trgovaĆka kuĄa osnovana na ovom prostoru, te svojim trgovinama pokriva veliki broj okolnih gradova i opĄina.

Razvojna Agencija Sjever - DAN d.o.o. 28. lipnja 2007. SLUŽBENI VJESNIK br. 9 Strana 19

Program ukupnog razvitka grada Virovitice i opĄina Gradina, LukaĆ, Suhopolje i ŠpišiĄ Bukovica

Osim Trgocentra u Gradu Virovitici postoji još nekoliko velikih domaĄih i stranih trgovaĆkih kuĄa kao što su : Kaufland, KTC, Plodine i sl.

TreĄinu prihoda Županije ostvaruje pet trgovaĆkih društava koja posluju u djelatnosti proizvodnje namještaja, keramiĆkih ploĆica i šeĄera te prerade duhana i trgovine. U 2004. godini to su bila trgovaĆka društva: - 3 iz djelatnosti industrije: TVIN Virovitica, KIO Orahovica i VIRO Virovitica (proizvodnja šeĄera) - 1 iz djelatnosti poljoprivrede: Hrvatski duhani, Virovitica *te - 1 iz djelatnosti trgovine: Trgocentar, Virovitica.

Struktura ukupnih prihoda gospodarstva

Prema podacima za 2004.godinu preraćivaĆka industrija ima 43% udjela u strukturi ukupnog prihoda gospodarstva VirovitiĆko-podravske županije. Struktura ukupnog prihoda gospodarskih djelatnosti:

GOSPODARSTVO 100 % Poljoprivreda 16 % PreraćivaĆka industrija 43 % Trgovina 29 % Graditeljstvo 2 % Rudarstvo 1 % Ostale djelatnosti 9 %

Izvor podataka: FINA

Obrtništvo

Prema podacima za 2004. i 2005. godinu broj obrta u gradu Virovitici stagnira, ali je u odnosu na broj stanovnika znatno veĄi od republiĆkog prosjeka (0,031 u odnosu na 0,001). Usporedbe radi,

Broj obrta u Virovitici na dan 31.12.

709 708 708

707 706

705 704 704

703

702 2004 2005

Izvoz i uvoz u preraćivaĆkoj industriji

* * U 2003. godini u ovoj skupini nisu bili Hrvatski duhani nego PP Orahovica. TrgovaĆka društva koja su ostvarila najveĄe prihode bila su sa 61,7 % u privatnom vlasništvu, mješovitog vlasništva je bilo 33,9 %, zadružnog 1,2% i državnog 3,2%. Izvor: FINA - Analiza financijskih rezultata poslovanja poduzetnika Republike Hrvatske 2004.

Razvojna Agencija Sjever - DAN d.o.o. Strana 20 SLUŽBENI VJESNIK br. 9 28. lipnja 2007.

Program ukupnog razvitka grada Virovitice i opĄina Gradina, LukaĆ, Suhopolje i ŠpišiĄ Bukovica

VirovitiĆko-podravska županija jedna je od malobrojnih županija s pozitivnom vanjskotrgovinskom bilancom. Izvoz uglavnom Ćine industrijski proizvodi: namještaj, šeĄer, keramiĆke ploĆice, duhan, proizvodi od metala i drva, te poljoprivredni proizvodi. Drvna industrija je najveĄi izvoznik i sudjeluje svake godine u županijskom izvozu s oko 50%. Izvoz se ostvaruje u zapadnoeuropske zemlje: Italiju, Francusku, NjemaĆku, Veliku Britaniju, Belgiju, ali i SAD, Sloveniju, Bosnu i Hercegovinu, itd.

Robna razmjena s inozemstvom 000 USD

Pokazatelji 2002. 2003. 2004. Izvoz 69.183 111.526 93.492 Uvoz 37.410 49.921 62.942 Saldo 32.773 62.605 30.550 Pokrivenost 1,85 2,23 1,48 uvoza izvozom

Izvoz i uvoz u Virovitiþko-podravskoj županiji (000 USD)

120.000

100.000

80.000 Iz voz 60.000 Uvoz 40.000

20.000

0 2002 2003 2004

Izvor podataka: HGK-Županijska komora Virovitica: Karakteristike gospodarstva VPŽ u 2004.godini

GDP po stanovniku po županijama - vrijednosti u US$ GDP p/c R.br. Županija 2001. rang 2002. rang 2003. rang 1. ZagrebaĆka županija 2.354 11 3.210 7 4.311 7 2. Krapinsko-zagorska županija 1.960 13 2.228 12 2.882 13 3. SisaĆko-moslavaĆka županija 1.704 16 1.583 18 2.014 19 4. KarlovaĆka županija 3.015 6 2.778 9 4.237 8 5. Varaždinska županija 3.243 5 3.748 5 4.524 5 6. KoprivniĆko-križevaĆka žup. 3.275 4 3.749 4 4.649 4 7. Bjelovarsko-bilogorska žup. 1.680 17 2.197 13 2.563 15 8. Primorsko-goranska županija 3.772 3 4.100 3 5.193 3 9. LiĆko-senjska županija 617 21 1.462 21 2.473 14 10. VirovitiĆko-podravska žup. 1.721 15 1.517 20 2.066 18 11. Požeško-slavonska županija 1.912 14 1.854 15 2.330 16 12. Brodsko-posavska županija 1.208 18 1.527 19 1.847 20 13. Zadarska županija 2.255 12 1.929 14 2.940 12 14. OsjeĆko-baranjska županija 2.366 10 2.686 11 3.074 11 15. Šibensko-kninska županija 1.300 19 1.631 16 2.030 17 16. Vukovarsko-srijemska žup. 991 20 1.606 17 1.810 21 17. Splitsko-dalmatinska županija 2.385 9 2.977 8 3.982 9

Razvojna Agencija Sjever - DAN d.o.o. 28. lipnja 2007. SLUŽBENI VJESNIK br. 9 Strana 21

Program ukupnog razvitka grada Virovitice i opĄina Gradina, LukaĆ, Suhopolje i ŠpišiĄ Bukovica

18. Istarska županija 6.071 2 6.981 2 8.659 2 19. DubrovaĆko-neretvanska žup. 2.505 8 2.704 10 3.926 10 20. Mećimurska županija 2.983 7 3.412 6 4.489 6 21. Grad Zagreb 14.253 1 15.162 1 18.843 1 Republika Hrvatska 4.581 5.056 6.385

PoduzetniĆke zone

Na podruĆju grada Virovitice, od planiranih osam poduzetniĆkih zona, njih tri su izgraćene ili su u izgradnji. Najstarija zona je PoduzetniĆka zona I koja se nalazi sjeverno od Vukovarske ulice i zapadno od VinkovaĆke ulice i u kojoj je smješteno nekoliko poduzeĄa i auto-kuĄa, oko 17 poduzeĄa, zapošljavaju 200 zaposlenika SSS. Neposredno uz PoduzetniĆku zonu I, istoĆno od VinkovaĆke ulice, u Gradu Virovitici osnovana je PoduzetniĆka zona II, 6,88 ha. Prodano je 19 parcela, u kojima se planira smještanje proizvodnih kapaciteta, prvenstveno obrta, malog i srednjeg poduzetništva. Na prostoru PoduzetniĆke zone namjeravaju se otvoriti proizvodni pogoni, te skladišni i prodajni prostor. Sama PoduzetniĆka zona smještena je na užem podruĆju grada Virovitice, neposredno uz glavne prometnice i željezniĆku prugu. U zoni je predvićeno 20-ak parcela površine 3500 m2, s tim da postoji moguĄnost spajanja parcela ako to zahtijevaju proizvodni kapaciteti.

Zbog velike zainteresiranosti potencijalnih investitora, Grad Virovitica pristupio je osnivanju PoduzetniĆke zone III, te pokrenuo u lipnju 2006. godine aktivnosti izrade UrbanistiĆkog plana urećenja koji se planira završiti polovinom 2007. godine, te prikupljanje potrebnih dozvola. PoduzetniĆka zona III smještena je južno od Vukovarske ulice, preko puta tvrtke FLORA d.o.o. Virovitica. Površina zone je cca 40 ha (52 parcele predvićene). Otvoren je javni poziv za prikupljanje pisma namjere zainteresiranih investitora. PoĆetak izgradnje infrastrukture planira se poĆetkom 2008. godine. Grad Virovitica može dati posebne povlastice korisnicima PoduzetniĆkih zona iz svoje nadležnosti, prodaja po povlaštenim cijenama za izgradnju proizvodnih objekata, povlastice iz podruĆja komunalnih pristojbi i poreza iz/na plaĄe itd., po posebnom ugovoru sa svakim Korisnikom. PoduzetniĆka zona Sjever nalazi se sjeverno od grada u blizini Tvornice šeĄera «Viro» Virovitica uz željezniĆku prugu. Pregovori s Tvrtkom DIWIDAG International GmbH iz Muenchena su pred samim završetkom, a osim njih u Zonu Ąe uĄi još dva investitora, koji su iskazali zainteresiranost, te koji po svojoj djelatnosti mogu biti smješteni u PoduzetniĆkoj zoni Sjever. Infrastruktura je djelomiĆno izgraćena, odnosno postoji cesta i pruga u vlasništvu Tvornice šeĄera «Viro» s kojom je Grad Virovitica potpisao sporazum o korištenju. Ostalu infrastrukturu izgradit Ąe investitori svojim sredstvima. Planirano zapošljavanje u PoduzetniĆkoj zoni Sjever je oko 100 novozaposlenih. Površina zone je cca 6,73 ha. Grad Virovitica dobio je u PoduzetniĆkoj zoni Sjever od RH pravo graćenja na 50 godina po cijeni od 0,10 kn za m2. PoduzetniĆka zona Antunovac osnovana je na 14. sjednici Gradskog vijeĄa Grada Virovitice održane 15. studenog 2006. a namijenjena je za poljoprivredne sadržaje. Planira se i premještanje stoĆnog sajma na adekvatno mjesto u Zoni, kako bi se olakšala dostupnost i proizvoćaĆima i kupcima. Ta je zona u prethodnim planovima bila namijenjena za Slobodnu zonu, no kako zbog promjene zakona o Slobodnim zonama koji stupa na snagu 1.sijeĆnja 2007. one gube dosadašnje povlastice, Grad Virovitica je tu zonu namijenio za poljoprivredne sadržaje. S obzirom da je u Zoni infrastruktura djelomiĆno izgraćena, planira se rekonstrukcija sljedeĄe godine, ovisno o potrebama investitora.

Razvojna Agencija Sjever - DAN d.o.o. Strana 22 SLUŽBENI VJESNIK br. 9 28. lipnja 2007.

Program ukupnog razvitka grada Virovitice i opĄina Gradina, LukaĆ, Suhopolje i ŠpišiĄ Bukovica

PoduzetniĆka zona Zapad smještena je sa zapadne strane Grada Virovitice uz državnu cestu D2. U postupku je dobiveno pravo graćenja od RH na 50 godina. VeliĆina PoduzetniĆke zone je 72 ha, a namijenjena je investitorima kojima je potrebna veĄa površina za izgradnju proizvodnih pogona. PoduzetniĆka zona Jug i Istok su u planu, a osnivanje tih zona ovisi o potrebi i zainteresiranosti potencijalnih investitora.

Površina Kom. Prometna OpĄina/Grad Naziv zone zemljišta opremljenost povezanost ( ha )

Grad Virovitica PODUZETNIąKA ZONA I 6 DA CESTA, ŽELJEZNICA

Grad Virovitica PODUZETNIąKA ZONA II 7 DA CESTA, ŽELJEZNICA

Grad Virovitica PODUZETNIąKA ZONA IIII 40 NE CESTA

Grad Virovitica PODUZETNIąKA ZONA SJEVER 7 NE CESTA, ŽELJEZNICA

Grad Virovitica PODUZTENIąKA ZONA ANTUNOVAC 8 DA CESTA

Grad Virovitica PODUZETNIąKA ZONA ZAPAD 72 NE CESTA

Grad Virovitica PODUZETNIąKA ZONA JUG - NE CESTA

Grad Virovitica PODUZETNIąKA ZONA ISTOK - NE CESTA, ŽELJEZNICA

Turizam

Svojim stanovnicima i posjetiteljima nudi raznovrsne i bogate sadržaje, koji se ogledaju u nizu atraktivnih muzejskih, kazališnih, koncertnih, tradicijskih, sportskih i sliĆnih zbivanja.

U neposrednoj gradskoj okolici može se uživati u ambijentu vinorodnih brjegova, s Ćijih se vrhova širi jedinstven pogled na prostrane slavonske i podravske ravnice, ili u savršeno oĆuvanom prirodnom ambijentu VirovitiĆkih ribnjaka - popularnom izletištu s idealnim uvjetima za rekreaciju i sportski ribolov. Tamo je smještena i PouĆna staza na virovitiĆkoj Bilogori - staza je srcolikog oblika i dugaĆka je 4 kilometra. Uz laganu šetnju i povremena zaustavljanja može se proĄi za dva sata. Duž cijele staze postavljeno je deset informacijskih ploĆa na kojima se nalaze podaci o šumskim predjelima te prirodnim i kulturnim znaĆajkama pored kojih se prolazi. Staza je namijenjena svim uzrastima s namjerom da se ljepota i ogromno prirodno bogatstvo ovoga kraja približi svakom dobronamjernom posjetitelju. Uz ovu stazu nalazi se i približno 12 km markiranih rekreativnih planinarsko - pješaĆkih staza.

Vinogradi VirovitiĆkog vinogorja prostiru se od ŠpišiĄ Bukovice, preko Golog Brda i Podgorja, te Milanovca do Rezovca. Sve su to moderni nasadi vinove loze, gdje kao nosilac sortimenta nalazimo graševinu i bijeli pinot sa zaštiĄenim geografskim porijeklom. Osim ovih sorti ovdje se proizvode cijenjena medovina i voĄna vina. U Virovitici je veĄ davne 1864. godine uspješno organizirana prva znaĆajnija izložba vina, istovremeno kada se i u Zagrebu održavala Prva hrvatska izložba vina. U novije doba udruga vinogradara tradicionalno prirećuje izložbe i degustacije, dok se na sajmu 'Viroexpo', koji se održava u sijeĆnju pruža vrlo širok uvid u proizvodnju vina sa prostora cijele županije.

Cijeli prostor, od šumovitih obronaka Bilogore, pa sve do rijeke Drave, koja predstavlja granicu s Republikom Maćarskom, nudi izvrsne moguĄnosti naroĆito lovcima jer obiluje

Razvojna Agencija Sjever - DAN d.o.o. 28. lipnja 2007. SLUŽBENI VJESNIK br. 9 Strana 23

Program ukupnog razvitka grada Virovitice i opĄina Gradina, LukaĆ, Suhopolje i ŠpišiĄ Bukovica

razliĆitim vrstama visoke i niske divljaĆi. Na podruĆju grada djeluju lovaĆke udruge 'SrndaĄ', 'TrĆka' i 'Sv. Hubert' - hrvatska samostalna udruga ljubitelja lova, ribolova i prirode.

VirovitiĆki ribnjaci - niz od 9 ribnjaka koji predstavljaju najveĄe i najbogatije ribolovne vode na virovitiĆkom podruĆju Ribnjaci obiluju mnogim vrstama slatkovodnih riba kao što su som, štuka, smuć, amur, linjak, deverika, karas, tolstolobik i druge, a Ćesti su kapitalni primjerci ulova pojedinih vrsta: som 47,5 kg, smuć 6 kg, štuka 8 kg, linjak 2 kg… Na udaljenosti 15 - 25 km od Virovitice nalazi se rijeka Drava, jedna od najbogatijih ribolovnih voda u Hrvatskoj, kao i više bara, jama, bajera ili ostataka starog toka rijeke Drave koji takoćer predstavljaju vrlo kvalitetna ribolovna podruĆja. Sportsko- ribolovne udruge koje djeluju na podruĆju grada: 'Oćenica' 'Brana' i 'Tvin'.

Od Virovitice se brzo i jednostavno dolazi i do drugih atraktivnih lokaliteta na širem podruĆju VirovitiĆko-podravske županije, kao što su Park prirode 'Papuk', arboretum u LisiĆinama ili rijeka Drava.

Sa svim svojim prednostima i uz dobru cestovnu i željezniĆku povezanost, Virovitica predstavlja vrlo atraktivno i lako dostupno turistiĆko odredište.

Smještajne kapacitete za sada zadovoljava 7 objekata uglavnom kategorije 3*, te 15 ak restorana omoguĄava posjetiteljima doživljaj domaĄe kontinentalne kuhinje.

ZakljuĆak: ¾ Veliki udio radno- intenzivne preraćivaĆke industrije ¾ Razvoj poduzetniĆkih zona koji potiĆe razvoj MSP i obrtništva u gradu, 2 zone su trenutno funkcionalne ¾ Osnivanjem ureda Razvojne agencije Sjever- DAN u Virovitici, grad intenzivnije radi na promoviranju direktnih stranih ulaganja, promociji regije i jaĆanju konkurentnosti ¾ Izvozno-orijentirano gospodarstvo ¾ Poljoprivredno stanovništvo Ćini ukupno 5%, a 38% stanovništva bavi se poljoprivredom kao dodatnom djelatnošĄu. ¾ obrtniĆke djelatnosti i malo i srednje poduzetništvo u porastu i viši od nacionalnog prosjeka ¾ ukupni GDP per capita u odnosu na državni prosjek vrlo nizak (2.066, RH 6.385 US$) ¾ Povoljni resursi za razvoj turizma (osim povijesno-kulturnog nasljeća moguĄnost brendiranja i promoviranja lokalnih proizvoda od medovine, voĄa i povrĄa), lovnog i ribolovnog turizma u okolici ¾ Smještajni kapaciteti za sada zadovoljavaju potrebe posjetitelja

Razvojna Agencija Sjever - DAN d.o.o. Strana 24 SLUŽBENI VJESNIK br. 9 28. lipnja 2007.

Program ukupnog razvitka grada Virovitice i opĄina Gradina, LukaĆ, Suhopolje i ŠpišiĄ Bukovica

3.1.6. PROMETNA I KOMUNALNA INFRASTRUKTURA

3.1.6.1.Cestovni promet Mrežu cesta na podruĆju Grada Virovitice Ćine dvije državne te više županijskih, lokalnih i nerazvrstanih cesta. Državne ceste omoguĄuju temeljnu povezanost glavnih žarišta razvitka i svih prostora Hrvatske te povezanost sa susjednim zemljama i Europom. Županijske ceste imaju ulogu povezivanja gradova, središta opĄina i veĄih naselja na podruĆju županije, dok lokalne ceste povezuju naselja na podruĆju opĄine. Najvažniji prometni pravci na podruĆju grada su državna cesta D-2 Varaždin – Osijek i državna cesta D-5 OkuĆani – Virovitica – Terezino Polje – Barcs. Ova dva prometna pravca križaju se na podruĆju užeg središta grada stvarajuĄi jednu od najkritiĆnijih prometnih situacija u ovom dijelu Hrvatske. GUP-om izraćenim 1986. predvićeno je izmještanje tranzitnog prometa na nove trase izvan gradskog središta, za što su planom dana i odgovarajuĄa tehniĆka rješenja. U proteklom razdoblju nažalost nije bilo realizacije ovog segmenta plana tako da je prometna situacija na podruĆju grada ostala ista. U prostornom planu urećenja grada potrebno je konaĆno definirati trase i dinamiku izvedbe gradskih obilaznica, imajuĄi u vidu i financijsku moguĄnost njihove izvedbe.

Razvojna Agencija Sjever - DAN d.o.o. 28. lipnja 2007. SLUŽBENI VJESNIK br. 9 Strana 25

Program ukupnog razvitka grada Virovitice i opĄina Gradina, LukaĆ, Suhopolje i ŠpišiĄ Bukovica

Za sad nije bilo potrebe za uvoćenjem gradskog prijevoza osim mećugradskih linija sa susjednim gradovima i opĄinama. Glavni prijevoznik u sektoru prometa je ąazmatrans d.d. iz ąazme.

3.1.6.2. ŽeljezniĆki promet Pruga najvišeg reda na ovom podruĆju je dionica tzv. « Podravske magistrale » koja pripada skupini glavnih pruga 1. reda . Ovim podruĆjem prolazi i dionica pruge 2. reda PĆeliĄ – Banova Jaruga « do Pivnice ». Za teretni promet na ovom podruĆju znaĆajni su i industrijski kolosjeci. Pruga prolazi kroz grad, te uzrokuje povremene zastoje u prometu.

3.1.6.3. RijeĆni promet Na podruĆju grada nema rijeĆnog prometa.

3.1.6.4. ZraĆni promet Nema aktivnog zraĆnog prometa u službi prijevoza putnika i robe, mećutim prisutne su sportsko-rekreativne aeronautiĆke aktivnosti u organizaciji lokalnog aerokluba. One se odvijaju na jednom od ukupno osam terena koji su do nedavno služili poljoprivrednoj avijaciji u obavljanju radova za potrebe poljoprivredne proizvodnje, a nalazi se u prigradskom naselju Korija. U cilju daljnjeg proširenja zraĆnih aktivnosti na podruĆju grada, prostornim planom je na podruĆju prigradskog naselja Korija, predvićena površina namijenjena izgradnji aerodroma.

Razvojna Agencija Sjever - DAN d.o.o. Strana 26 SLUŽBENI VJESNIK br. 9 28. lipnja 2007.

Program ukupnog razvitka grada Virovitice i opĄina Gradina, LukaĆ, Suhopolje i ŠpišiĄ Bukovica

3.1.6.5. Vodoopskrba i odvodnja

Virkom d.o.o. Virovitica, kao pravna osoba koja obavlja komunalnu djelatnost, vodi brigu o javnoj vodoopskrbi, odvodnji i proĆišĄavanju otpadnih voda, distribuciji plina i toplinske energije.

Javna vodoopsrba obuhvaĄa crpljenje vode iz bušenih zdenaca na vodocrpilištu Bikana Virovitica, preradu crpljene, tzv. «sirove» vode sa ciljem udovoljavanja propisanih zdravstvenih kriterija, distribuciju vode za piĄe i kontrolu njene kakvoĄe.

Razvojna Agencija Sjever - DAN d.o.o. 28. lipnja 2007. SLUŽBENI VJESNIK br. 9 Strana 27

Program ukupnog razvitka grada Virovitice i opĄina Gradina, LukaĆ, Suhopolje i ŠpišiĄ Bukovica

Prerada vode ima za cilj ukloniti iz «sirove» vode željezo, mangan i amonijak, kao sastojke koji znaĆajno prelaze maksimalno dozvoljene koncentracije. Voda nakon prerade u potpunosti je u skladu s standardima koje mora udovoljavati voda za piĄe, te se nakon postupka dezinfekcije klorom, Ćime se postiže oĆuvanje dobre mikrobiološke slike, isporuĆuje javnim vodoopskrbnim sustavom krajnjim korisnicima. Distributivno podruĆje grada Virovitice, ukljuĆujuĄi i prigradska naselja ( izuzev naselja Jasenaš ) u potpunosti je pokriveno javnom vodoopskrbom. Na ovom podruĆju ostvareno je ukupno 8563 prikljuĆka.

Sustav javne odvodnje izgraćen je u duljini od 72 000 m, za sada pokriva u potpunosti grad Viroviticu i prigradsko naselje Milanovac i na njega je prikljuĆeno ukupno 6000 korisnika. Osim navedenog, ovaj sustav proširen je kanalizacijskom mrežom u Zagorskoj i MoslavaĆkoj ulici, te prigradskim naseljima Rezovac i ąemernica a duljina ovog dijela sustava iznosi 18430 m. Sustav javne odvodnje funkcionira kao mješoviti sustav. Vrši se praĄenje sastava otpadnih voda korisnika sustava u skladu s važeĄim propisima, otpadna voda se prikuplja u glavni kolektor otpadnih voda kojim dolazi do urećaja za njeno biološko proĆišĄavanje. Kod velikih oborina dio otpadne vode se prikuplja u retencionom bazenu otpadnih voda ili se prelijeva kišnim preljevima. ProĆišĄavanje otpadnih voda grada Virovitice vrši se zajedno s tehnološkim otpadnim vodama Tvornice šeĄera na urećaju koji je koncipiran kao zajedniĆki urećaj za proĆišĄavanje ovih vrsta voda. Tako se komunalne otpadne vode nakon primarnog proĆišĄavanja ( izdvajanja krupnijih mehaniĆkih neĆistoĄa, masnoĄa i pijeska ), miješaju s šeĄeranskim otpadnim vodama i zajedno prolaze sekundarno proĆišĄavanje. Ovaj dio proĆišĄavanja odvija se tehnologijom aktivnog mulja i postiže kakvoĄu efluenta propisanu za ovaj stupanj ĆišĄenja otpadnih voda.

3.1.6.6. Energetika

ElektriĆna energija Cjelokupne elektroenergetske potrebe podmiruju se iz elektroenergetske mreže Hrvatske Elektroprivrede o kojoj vodi raĆuna DP Elektra za podruĆje Virovitice i opĄina GLSŠB. Mreža u potpunosti zadovoljava potrebe potrošaĆa u svim susjednim opĄinama.

Plinoopskrba Plinska mreža na podruĆju grada obuhvaĄa sva naselja osim RezovaĆkih KrĆevina i Jasenaša, a distribuciju plina i održavanje plinske mreže vrši komunalno poduzeĄe “Virkom”. Plinska mreža je srednjetlaĆna (3 bara). U gradskom središtu smještena je mjerno redukcijska stanica i tri redukcijske stanice od kojih je razveden lokalni plinovod do potrošaĆa. Od visokotlaĆnih vodova podruĆjem grada prolazi magistralni plinovod Virovitica – Kutina profila 20" te regionalni plinovod Suhopolje – Virovitica profila 10".

3.1.6.7. Postupanje s otpadom Za organizirano prikupljanja i odvoza otpada odgovorno je gradsko poduzeĄe Flora-VTC d.o.o., a odlagalište je u funkciji do 2002. g. Trenutno se vrši se sanacija odlagališta otpada uz sufinanciranje u suradnji s Fondom za zaštitu okoliša i energetsku uĆinkovitost i

Razvojna Agencija Sjever - DAN d.o.o. Strana 28 SLUŽBENI VJESNIK br. 9 28. lipnja 2007.

Program ukupnog razvitka grada Virovitice i opĄina Gradina, LukaĆ, Suhopolje i ŠpišiĄ Bukovica

sanacija divljih odlagališta. U planu je izgradnja županijskog odlagališta otpada u naselju Jasenaš, a Grad Virovitica donio je program gospodarenja otpadom.

ZakljuĆak: ¾ Cestovna mreža zadovoljava potrebe mikroregije, ali stanje i kvaliteta cesta je upitna ¾ Izgradnjom obilaznice rasteretila se gustoĄa prometa kroz centar grada prema Osijeku ¾ Nepostojanje autoceste- ograniĆavajuĄi faktor u razvoju gospodarstva (transport roba) ¾ ŽeljezniĆki promet zadovoljava potrebe u putniĆkom i teretnom prometu ¾ Glavna željezniĆka pruga prolazi kroz grad- povremeni zastoji prometa ¾ Vodovodna mreža zadovoljava potrebe stanovnika, problem odvodnje u prigradskim naseljima nije riješen ¾ Energetska i plinifikacijska mreža zadovoljava potrebe graćana i gospodarstvenika ¾ Postojanje divljih odlagališta otpada u prigradskim naseljima

3.1.7. DRUŠTVENA INFRASTRUKTURA

3.1.7.1. Obrazovanje Obrazovanje na podruĆju Grada Virovitice provodi se u predškolskim ustanovama, osnovnim školama, srednjim školama i visokoj školi. Jedina predškolska ustanova na podruĆju grada je djeĆji vrtiĄ CvrĆak u Virovitici koji djeluje na dvije lokacije (Trg dr. Ante StarĆeviĄa 3 i PejaĆeviĄeva 1). Na podruĆju grada djeluju Ćetiri osnovne škole: • Osnovna škola "I. B. MažuraniĄ" • Osnovna škola "Vladimir Nazor" • Osnovna škola Virovitica • Osnovna glazbena škola "Jan Vlašimski" O.Š. "I. B. MažuraniĄ" u svom sastavu ima Ćetiri podruĆne škole u kojima nastavu pohaćaju uĆenici od I. do IV. razreda (Milanovac, ąemernica, Rezovac, R. KrĆevine), a O.Š. "Vladimir Nazor" tri (Podgorje, Sveti đurać i Korija).

Razvojna Agencija Sjever - DAN d.o.o. 28. lipnja 2007. SLUŽBENI VJESNIK br. 9 Strana 29

Program ukupnog razvitka grada Virovitice i opĄina Gradina, LukaĆ, Suhopolje i ŠpišiĄ Bukovica

Naziv Adresa Vrsta obrazovno- Broj odgojne ustanove korisnika/djece Cvrþak Pejaþeviüeva i Djeþji vrtiü 460 Trg dr. Ante Starþeviüa UKUPNO VRTIûI 460 OŠ. Ivana Brliü Mažuraniü T. Ujeviüa 18 Osnovna škola 1068 OŠ. Vladimir Nazor Masarykova 25 Osnovna škola 1041 OŠ Virovitica (posebni Gajeva 42 Osnovna škola 92 program) Jan Vlašimsky Osnovna glazbena 224 škola UKUPNO OSNOVNE 2425 ŠKOLE Gimnazija Petra Trg Bana J. Gimnazija 504 Preradoviüa Jelaþiüa Industrijsko-obrtniþka ZNG 29 Industrijsko-obrtniþka 403 škola Strukovna škola ZNG 29 Strukovna 680 Tehniþka škola ZNG 29 Tehniþka 541 UKUPNO SREDNJE 2128 ŠKOLE Šumarski fakultet P. Preradoviüa Studij drvne 40 Sveuþilište u Zagrebu tehnologije UKUPNO 5053

Srednjoškolsko obrazovanje na podruĆju Virovitice obavlja se u Ćetiri srednje škole • Gimnazija P. PreradoviĄa • Industrijsko-obrtniĆka škola • Strukovna škola • TehniĆka škola UĆeniĆki dom Virovitica je srednjoškolski dom mješovitog sastava, za djevojke i mladiĄe, s moguĄnošĄu smještanja 112 uĆenika u 23 sobe. Na podruĆju Grada Virovitice nije bilo visokoškolskih ustanova do jeseni 2005. godine, otkada sa redovnim radom zapoĆinje Dislocirani struĆni studij “Drvna tehnologija” pri Šumarskom fakultetu SveuĆilišta u Zagrebu.p

3.1.7.2. Kultura

Grad Virovitica, kao žarište razvoja VirovitiĆko-podravske županije, ujedno je centar kulturnih zbivanja i mjesto koncentracije kulturnih ustanova. Na gradskom podruĆju nalaze se sljedeĄe ustanove i organizacije kulture: • Kazalište Virovitica • Gradski muzej Virovitica • Gradska knjižnica i Ćitaonica Virovitica • Kulturno-umjetniĆki centar • KUD "Virovitica" • Hrvatsko pjevaĆko društvo "Rodoljub" • pjevaĆki zbor Matice hrvatskih umirovljenika iz Virovitice

Razvojna Agencija Sjever - DAN d.o.o. Strana 30 SLUŽBENI VJESNIK br. 9 28. lipnja 2007.

Program ukupnog razvitka grada Virovitice i opĄina Gradina, LukaĆ, Suhopolje i ŠpišiĄ Bukovica

• zbor Sv. Cecilije i zbor "Frama" FranjevaĆkog samostana u Virovitici • Gradska Glazba Virovitica • Likovni klub "Nikola Trick" • ogranak Matice hrvatske • kino Doma oružanih snaga • Sabirni centar državnog arhiva iz Osijeka

3.1.7.3. Zdravstvo

PodruĆje Grada Virovitice pokriveno je sljedeĄim zdravstvenim ustanovama: • PodruĆni ured Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje • Zavod za javno zdravstvo "Sv. Rok" • Dom zdravlja Virovitica sa djelatnostima: opĄa medicina, zaštita zdravlja zubi i usta, dispanzer za žene, dispanzer za školsku djecu i malu djecu, patronaža, služba hitne medicinske pomoĄi, medicina rada • pet ljekarni na podruĆju grada, kuĄna njega i pomoĄ • OpĄa bolnica Virovitica: specijalistiĆko-konzilijarna zdravstvena zaštita i stacionarna djelatnost. Trenutno bolnica raspolaže sa 300 kreveta i 599 djelatnika.

3.1.7.4. Socijalna skrb Na podruĆju grada djeluju sljedeĄi centri I ustanove socijalne skrbi: • Centar za socijalni rad – podružnica Virovitica • Osnovna škola Virovitica – za djecu s teškoĄama u razvoju • Gradsko društvo Crvenog križa Virovitica • PodruĆna služba Hrvatskog Zavoda za zapošljavanje – Virovitica Ĺ Akron – ustanova za pomoĄ i njegu Ĺ Obiteljski centar Ĺ PTSP centar

3.1.7.5. Sport i rekreacija U zadnjem desetljeĄu ostvaren je znaĆajan napredak na podruĆju sporta i rekreacije kroz izgradnju odrećenih sportskih i rekreacijskih objekata i organizaciju znaĆajnijih sportskih natjecanja. Na gradskom podruĆju nalaze se sljedeĄi sportsko-rekreacijski objekti: sportska dvorana, pet nogometnih igrališta, Ćetverostazna kuglana, dvostazna kuglana, Ćetiri male dvorane, tri teniska igrališta, tri košarkaška igrališta, dom strijelaca, tri streljane, skijalište, košarkaški stadion. Osim toga, na podruĆju grada djeluje veĄi broj sportskih društava i klubova raznih razina natjecanja.

3.1.8. Uprava

Grad Virovitica, kao najveĄi grad na podruĆju Županije i njezin centar, jest podruĆje na kojemu je koncentrirana veĄina gospodarskih aktivnosti Županije i institucije svih razina vlasti. Za uĆinkovito funkcioniranje VirovitiĆko-podravske županije i Grada Virovitice nadležna su gradska i županijska tijela. Strukturu županijskih tijela Ćini županijska skupština, župan i županijsko poglavarstvo, dok na razini grada postoje gradsko vijeĄe, gradonaĆelnik i gradsko poglavarstvo. U Gradu Virovitici sjedište imaju i ispostave državnih uprava i institucija kao, na primjer, Ministarstvo financija - Porezna uprava, Državni inspektorat, Državni Ured za reviziju – podruĆni ured za reviziju , MUP Policijska uprava VirovitiĆko-podravska, Uprava za obranu, Uprava za ceste, Državno odvjetništvo Županijski sud, Državno pravobraniteljstvo, Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranja – podruĆna služba Virovitica, Hrvatski zavod za zdravstvenog osiguranja, podruĆna služba Virovitica, Hrvatski fond za privatizaciju-ne

Razvojna Agencija Sjever - DAN d.o.o. 28. lipnja 2007. SLUŽBENI VJESNIK br. 9 Strana 31

Program ukupnog razvitka grada Virovitice i opĄina Gradina, LukaĆ, Suhopolje i ŠpišiĄ Bukovica

postoji, Hrvatski Zavod za zapošljavanje – podruĆni ured Virovitica i Centar za socijalni rad. Institucionalni okvir Grada Virovitice takoćer Ćine ustanove i trgovaĆka društva u vlasništvu Grada Virovitice (Gradska knjižnica i Ćitaonica, Gradski muzej, Kazalište), gradska poduzeĄa (VIRKOM d.o.o., Flora VTC d.o.o., Informativni centar d.o.o., Slobodna zona d.o.o.) i gradska tržnica (samostalni pogon u sastavu upravnih tijela Grada Virovitice). Nadalje, postoji Ćitav niz nevladinih udruga poput Organizacije invalida, Crvenog križa, HVIDR-e, Likovnog kluba „Nikola Trick“, Matice hrvatskih umirovljenika Virovitica i sliĆno. Na podruĆju grada djeluju institucije iz gospodarskog sektora kao što su Hrvatska gospodarska komora – Županijska komora Virovitica, Hrvatska obrtniĆka komora – ObrtniĆka komora VirovitiĆko-podravske županije te Udruženje obrtnika Virovitica.

Struktura lokalne samouprave

Tijela jedinice lokalne samouprave i jedinica podruĆne (regionalne) samouprave dijele se na: predstavniĆka tijela, izvršna tijela i upravna tijela. Gradsko vijeĄe je predstavniĆko tijelo graćana i tijelo lokalne i podruĆne (regionalne) samouprave koje donosi akte u okviru svog samoupravnog djelokruga te obavlja druge poslove u skladu sa zakonom. PredstavniĆko tijelo ima predsjednika i dva potpredsjednika. Gradsko vijeĄe ima 19 vijeĆnika. Izvršno tijelo Ćine gradonaĆelnik i gradsko poglavarstvo. Gradsko vijeĄe bira gradonaĆelnika. Izvršne poslove u gradu obavlja gradsko poglavarstvo. ąlanove poglavarstva bira predstavniĆko tijelo u pravilu iz svojih redova, veĄinom glasova svih Ćlanova, na vrijeme od Ćetiri godine. Broj Ćlanova poglavarstva mora biti neparan, a utvrćuje se statutom grada. Na podruĆju Grada Virovitice postoji Ćetrnaest mjesnih odbora: Zbora narodne garde, Josipa Jurja Strossmayera, Stjepan RadiĄ, Matije Gupca, ąemernica, Golo Brdo, Jasenaš, Korija, Milanovac, Podgorje, Rezovac, RezovaĆke KrĆevine, Sveti Ðurać i Taborište. Mjesni odbori osnivaju se Statutom Grada (''Službeni vjesnik '' Grada Virovitice 1/06).

Struktura uprave Prema odredbama Zakona o lokalnoj i podruĆnoj (regionalnoj) samoupravi (Narodne novine 33/01, 60/01 - vjerodostojno tumaĆenje, 129/05.), grad je jedinica lokalne samouprave koja je središte županije te svako mjesto koje ima više od 10.000 stanovnika, a predstavlja urbanu, povijesnu, prirodnu, gospodarsku i društvenu cjelinu. Na sjednici održanoj 16.07.1998. godine izglasan je Statut Grada Virovitice i objavljen u Službenom vjesniku Grada Virovitice br. 4/98. Statutom je odrećen samoupravni djelokrug Grada, odnosno, njegova obilježja, javna priznanja, ustrojstvo, ovlasti i naĆin rada tijela, naĆin obavljanja poslova, oblici konzultiranja graćana, provoćenje referenduma, mjesna samouprava, ustrojstvo i rad javnih službi, oblici suradnje s drugim samoupravnim jedinicama te druga pitanja.

Poslovi za koje je prema zakonu odgovoran Grad Virovitica jesu: • urećenje naselja i stanovanje, • prostorno i urbanistiĆko planiranje, • komunalne djelatnosti, • briga o djeci, • socijalna skrb, • primarna zdravstvena zaštita, • odgoj i osnovno obrazovanje, • kultura, tjelesna kultura i šport, • zaštita potrošaĆa, • zaštita i unaprećenje prirodnog okoliša, • protupožarna i civilna zaštita.

Razvojna Agencija Sjever - DAN d.o.o. Strana 32 SLUŽBENI VJESNIK br. 9 28. lipnja 2007.

Program ukupnog razvitka grada Virovitice i opĄina Gradina, LukaĆ, Suhopolje i ŠpišiĄ Bukovica

U to svrhu, organizacijsku strukturu i zadatke gradske uprave Ćine: • Ured GradonaĆelnika; • Tajništvo - kadrovska i pravna pitanja; • Služba za financije - nadležan za proraĆunske prihode i izdatke, • Upravni odjel za društvene djelatnosti - nadležan za brigu o djeci, socijalnu skrb, primarnu zdravstvenu zaštitu, odgoj i obrazovanje, kulturu, tjelesnu kulturu i šport, zaštita potrošaĆa, te zaštitu i unaprećenje prirodnog okoliša; • Upravni odjel za prostorno urećenje i komunalne djelatnosti - nadležan za urećenje naselja i stanovanje, prostorno i urbanistiĆko planiranje, komunalne djelatnosti, protupožarnu i civilnu zaštitu. Ĺ Upravni odjel za gospodarstvo i razvoj – nadležan za poljoprivredu, poduzetništvo, poslovne prostore, poduzetniĆke zone.

Udruge graćana, politiĆke stranke i druge organizacije x HAK – Auto klub Virovitica x organizacije politiĆkih stranaka na županijskoj razini: HDZ, HNS, HSLS, HSP, HSS, SDP, DC x Aero-klub "Virovitica" x 7 udruga kulture x 2 sportske udruge x 2 ekološke udruge x 6 udruga invalida x 8 braniteljskih udruga

3.1.10. Prostorno-urbanistiĆki spisi Od prostorno-urbanistiĆkih dokumenata grad Virovitica ima izraćene: Prostorni plan urećenja Grada Virovitice, Generalno urbanistiĆki plan urećenja Grada Virovitice, UrbanistiĆki plan urećenja središta Grada Virovitice, Detaljni plan urećenja južni blok, Detaljni plan ŠRC Vegeška, te ostali planovi u izradi npr: UPU jug I, UPU zapad I, UPU zapad II, itd. Planovi su korišteni u izradi Plana ukupnog razvoja.

3.1.11. Institucije razvojnog upravljanja

¾ PoduzetniĆki centar- Županijska razvojna agencija. Prema novom prijedlogu zakona o regionalnom razvoju postojeĄe poduzetniĆke centre u županijama trebaju zamijeniti županijske razvojne agencije. ŽRA Ąe biti odgovorne za provedbu razvojnih programa na razini županije Županijske razvojne strategije) i koordinirati rad sa resornim ministarstvima. Cilj ŽRA je omoguĄiti institucijama županije lakši pristup domaĄim i stranim izvorima sufinanciranja projekata. ¾ Razvojna agencija Sjever- DAN d.o.o.- podruĆni ured Virovitica obavlja djelatnosti iz podruĆja privlaĆenja direktnih stranih ulaganja (FDI), upravljanja ljudskim resursima, osnivanjem i razvojem tehnoloških parkova i inkubatora i pripremom projekata za financiranje iz fondova EU.

Struktura organizacije DAN-a:

Razvojna Agencija Sjever - DAN d.o.o. 28. lipnja 2007. SLUŽBENI VJESNIK br. 9 Strana 33

Program ukupnog razvitka grada Virovitice i opĄina Gradina, LukaĆ, Suhopolje i ŠpišiĄ Bukovica

OsnivaĆi agencije i udjeli u temeljnom kapitalu: 1. Grad Bjelovar - 20%, 2. Grad Varaždin - 20%, 3. Grad Virovitica - 20%, 4. Mećimurska županija - 20%, 5. KoprivniĆki poduzetnik d.o.o. - 20%.

Sjedište Društva je u Varaždinu, ZagrebaĆka 94, a u svim gradovima/županijama osnivaĆa, odnosno u gradovima/županijama u kojima osnivaĆ ima sjedište, društvo ima svoje urede, koji koordinira aktivnosti na podruĆju grada sa upravom iz Varaždina.

3.1.12. ProraĆun JLS

Gradovi i opĄine su jedinice lokalne samouprave, a zajedno s naseljima u okruženju predstavljaju gospodarsku i društvenu cjelinu povezanu mećusobnim potrebama stanovnika, pa su gradovi i opĄine prirodni, gospodarski i društveni entitet. I gradovi i opĄine su odgovorni za planiranje i prostorno urećenje, zaštitu okoliša, brigu o djeci, zdravstvenoj i socijalnoj zaštiti, kulturnim i sportskim djelatnostima. Planirani proraĆun grada Virovitice je 87.090.000,00 kuna za 2007 godinu.

Razvojna Agencija Sjever - DAN d.o.o. Strana 34 SLUŽBENI VJESNIK br. 9 28. lipnja 2007.

Program ukupnog razvitka grada Virovitice i opĄina Gradina, LukaĆ, Suhopolje i ŠpišiĄ Bukovica

4. SWOT ANALIZA

Jakosti/Snage Slabosti x Postojanje prostornih planova PPUG, x Niska razina poduzetniþkog duha GUP x Slabo educirano lokalno stanovništvo o x Dobar geostrateški položaj (Osijek- moguünostima razvoja Zagreb, podravska magistrala, željeznica, x Veliki broj „socijalnih sluþajeva“ (osobito u rijeþni promet- Drava) opüinama) x Bogatstvo u prirodnim resursima x Niska razina obrazovanja (malo (obradivo zemljište kao preduvjet za visokoobrazovane radne snage) poljoprivrednu proizvodnju) x Slabo razvijena specifiþna znanja i vještine x Prirodni resursi: zemljište, voda, radne snage minerali, Ćisti okoliš, objekti prirode, x Nedostatak koordinacije i inicijativa izmeÿu povijesne i kulturne baštine javnog i privatnog sektora x Bogatstvo šumskim površinama u okolici x Visoke cijene javnog prijevoza za uþenike (preduvjet za seoski turizam i napredak (Lukaþ- Virovitica 400 kn mjeseþno ÿaþka) drvne industrije) x Loše stanje lokalnih cesta (Gradina), x Dobri prirodni preduvjeti za razvoj svih nedostatak nogostupa (i biciklistiþkih oblika kontinentalnog turizma trakova) x Dobra prometna povezanost opüina sa x Veliki broj ljudi ostao bez posla kao gradom (mreža lokalnih cesta) posljedica procesa pretvorbe i privatizacije x Stvoreni lokalni preduvjeti za dovoÿenje x Administrativne odredbe/ institucionalni investitora (sustav praüenja, suradnja sa okvir (opüine- županija, grad samostalno) nadležnim institucijama) x Postojanje resursa, ali nedostatak tradicije x Fleksibilnost administracije u pomoüi u bavljenju turizmom investitora (grad) x Sporo rješavanje imovinsko- pravnih x Viro- expo- sajam (promocija odnosa (opüine- državno zemljište- poduzetništva) koncesije, darovnice...) x Neriješeno pitanje odvodnje x Tradicionalna povezanost i suradnja sa x Maÿarskom (maÿarski jezik u školama u Dio Virovitice, Lukaþ, Gradina- nije opüinama uz granicu) pokriveno plinskom mrežom x x Postojanje institucionalnog okvira za Slabo praüenje i korištenje novih razvoj (Razvojna agencija Sjever- DAN- tehnologija x ured Virovitica) Proraþunska ograniþenja u opüinama/ x Izvozno orijentirane djelatnosti nedostatak x x Osnivanje Županijski odlagalište za Slaba organiziranost poljoprivrednika otpad u Jasenašu x Spor razvoj malog i srednjeg poduzetništva te obrta uz nedostatak investicijskog kapitala i inozemnih ulaganja x Pretežna orijentacija na proizvodnju slabo rentabilnih poljoprivrednih proizvoda x Rascijepanost poljoprivrednog zemljišta i neorganiziran nastup na tržištu polj. proizvoda x Visoka stopa nezaposlenosti, iznad nacionalnog prosjeka

Razvojna Agencija Sjever - DAN d.o.o. 28. lipnja 2007. SLUŽBENI VJESNIK br. 9 Strana 35

Program ukupnog razvitka grada Virovitice i opĄina Gradina, LukaĆ, Suhopolje i ŠpišiĄ Bukovica

Prilike Prijetnje x županijski poticaji za poljoprivrednike x Odlazak visokokvalificirane radne snage x poboljšati komunikaciju sa županijom x Dolazak NKV radnika iz inozemstva (BiH) (edukacija i brži protok informacija) x EU integracije (za poljoprivredne x moguünost korištenja poticaja iz proizvoćaĆe) nacionalnih fondova (ministarstva) x Neefikasnost sustava naplate x lobiranje na regionalnoj i nacionalnoj potraživanja na nacionalnoj razini razini x Nedovoljna dosljednost i organiziranost x intenziviranje kontakata na meÿunarodnoj u provedbi agrarne politike razini (gospodarstvo), Tvin- Ikea x Prestrukturiranje poljoprivrednih kultura (uljarice- biodizel) x Moguünost korištenja obnovljivih izvora energije (geotermalni) x Razvoj rijeþnog teretnog prometa (Drava- Dunav) x Razvoj turizma (seoskog, športsko- rekreacijski, lov-ribolov) x Brendiranje i marketiranje autohtonih proizvoda (paprika, eteriþna ulja, med- medovina, dvorac Pejaþeviü, kulturni i sportski dogaÿaji) x Proširenje suradnje na kulturnom podruþju (kazalište Virovitica, KUD-ovi) x Promoviranje lokalnih vrijednosti (etno) na nacionalnoj i meÿunarodnoj razini x Otvaranje visokoškolskih ustanova x Financiranje projekata kroz PPP/ JPP x Prilagodba zakonodavstva EU x Preorijentacija s tradicionalne poljoprivredne proizvodnje na ekološku proizvodnju x Povezivanje obrazovnog sustava s gospodarstvom x Orijentirati se na izvoz industrije zasnovane na lokalnim resursima te geoprometni položaj i susjedstvo s Maćarskom

Razvojna Agencija Sjever - DAN d.o.o. Strana 36 SLUŽBENI VJESNIK br. 9 28. lipnja 2007.

Program ukupnog razvitka grada Virovitice i opĄina Gradina, LukaĆ, Suhopolje i ŠpišiĄ Bukovica

5. STRATEŠKE SMJERNICE RAZVOJA

Razvojna Agencija Sjever - DAN d.o.o. 28. lipnja 2007. SLUŽBENI VJESNIK br. 9 Strana 37

Program ukupnog razvitka grada Virovitice i opĄina Gradina, LukaĆ, Suhopolje i ŠpišiĄ Bukovica

SWOT analiza ukazala je na brojne komparativne i konkurentske prednosti mikroregije, ali i nedostatke s kojima se suĆeljava u svome razvoju. Ukazano je, prije svega na postojanje iznimnih prirodnih bogatstava, ljudskih potencijala, povoljan geostrateški položaj te znaĆajan poljoprivredni, turistiĆki i industrijski potencijal.

Brzo konsolidiranje snaga svih nositelja razvoja u mikroregiji u smislu postizanja razvojne sinergije, naprosto predstavlja nužnost bez koje se ne može oĆekivati pozitivan iskorak i hvatanje ritma s nacionalnim, europskim/svjetskim gospodarskim razvojnim tokovima. Pri tome, nužno je naglasiti, mikroregija ne polazi od "nule"; veĄ postojeĄi renomirani gospodarstvenici i poduzeĄa i nove brzorastuĄe poduzetniĆke inicijative, garancija su da brzo hvatanje prikljuĆka na mećunarodne tokove nije neostvarivo.

Prije svega mora se dodatno stimulirati gospodarstvo poveĄanim angažmanom sposobnih poduzetnika, jaĆanjem njihove sprege sa edukacijskim i institucijama javne uprave, uz jaku institucionalnu podršku. Krajnji cilj svakako mora biti cjeloviti razvoj mikroregije utemeljene na znanju i sposobnostima lokalnog stanovništva.

S obzirom na iznimne prirodne resurse i njihovo znaĆenje za opĄi gospodarski razvoj, pitanje ekološke zaštite i opĄenito poticanja koncepta "održivog razvoja", visoko je rangirano meću razvojnim prioritetima mikroregije. Pri definiranju strategije vodilo se raĆuna o horizontalnim politikama EU.

Vizija i strateški ciljevi su dugoroĆni planovi mikroregije i oznaĆavaju smjer razvoja. Radi kompleksnosti problematike i broja sudionika definirana su dva strateška cilja i šest prioriteta do 2013.

Radna skupina je predložila sljedeĄu viziju, iz koje je izveden strateški okvir.

5.1. Vizija i strateški ciljevi VIZIJA 2013.

Mikroregija s gospodarskim i infrastrukturnim razvojem, gospodarstvo izraslo na vlastitim prirodnim i stvorenim resursima, s oĆuvanim okolišem, privrednim, povijesnim i kulturnim naslijećem u kojem njeni stanovnici ostvaruju napredak.

Vizija opisuje težnju stanovnika mikroregije koja se naslanja na održivom razvoju utemeljenom na vlastitim prirodnim, kulturnim i ljudskim resursima. Težnja je ujednaĆen gospodarski razvoj koji Ąe oĆuvati postojeĄa prirodna i kulturna bogatstva, povijesne i tradicionalne vrijednosti stanovnika koji su najveĄi pokretaĆ dinamike razvoja.

Strateški cilj 1: OĆuvanje prirodnih, kulturnih i povijesnih nasljeća sa naglaskom na razvoj ljudskih resursa

Obzirom na bogatstvo prirodnih, kulturnih i društvenih resursa, ali nedovoljno razvijenu infrastrukturnu podlogu za dinamiĆniji razvoj, prvi cilj definira razvoj infrastrukture s naglaskom na komunalnu i prometnu infrastrukturu kao nositelje osnove gospodarskog razvoja i investicija. Ovim ciljem se želi postiĄi ravnoteža u oĆuvanju postojeĄih prednosti

Razvojna Agencija Sjever - DAN d.o.o. Strana 38 SLUŽBENI VJESNIK br. 9 28. lipnja 2007.

Program ukupnog razvitka grada Virovitice i opĄina Gradina, LukaĆ, Suhopolje i ŠpišiĄ Bukovica

mikroregije, ali nužne modernizacije i standarda života njenih stanovnika. Takoćer, održavanje trenutnog stanja i ĆistoĄe okoliša glavni je prioritet za dalji razvoj. Isti cilj obuhvaĄa i razvoj društvenih djelatnosti, jer je analiza pokazala veliki potencijal, ali nedovoljnu iskorištenost ljudskog kapitala. Razvoj aktivnosti u kulturi, zdravstvu, socijalnoj skrbi, a naroĆito aktivnija uloga mladih u javnom životu grada i opĄina obuhvaĄaju cilj 1. Stoga su prioriteti i mjere obuhvaĄeni ovim ciljem prvenstveno namijenjeni skladu tradicije i prilagoćavanju modernim europskim trendovima.

Strateški cilj 2: Održivi razvoj mikroregije kroz povezivanje urbanog centra Virovitice i susjednih opĄina LukaĆ, Gradina, Suhopolje i ŠpišiĄ Bukovica kao nositelja ruralnog razvoja

Strateški cilj 2 je namijenjen razvoju lokalnog partnerstva izmeću svih stanovnika i institucija mikroregije, povezivanjem resursa iz cilja 1 u kompaktnu cjelinu. Grad Virovitica kao središte županije i nositelj gospodarska i industrijskih i kulturnih djelatnosti je pokretaĆ razvoja susjednih opĄina, koje bez jakog regionalnog partnera teško mogu ostvariti samostalni razvitak. OpĄine kao nositelji ruralnog razvoja imaju veliki potencijal za poljoprivredu i turizam, djelatnosti u kojima individualni mali poduzetnici i obrtnici mogu ostvariti vlastiti probitak na tržište. UsmjeravajuĄi postojeĄe resurse u zajedniĆki cilj, cjelokupni razvoj mikroregije je lakše ostvariv za sve partnere. Osim toga, nužno je stvaranje dugoroĆnih partnerskih odnosa na svim razinama, radi uĆinkovitije provedbe strategije i efikasnijeg postizanja zajedniĆkih ciljeva.

VIZIJA RAZVOJA MIKROREGIJE 2013.

Mikroregija s gospodarskim i infrastrukturnim razvojem, gospodarstvo izraslo na vlastitim prirodnim i stvorenim resursima, s oĆuvanim okolišem, privrednim, povijesnim i kulturnim naslijećem u kojem njeni stanovnici ostvaruju napredak.

STRATEŠKI CILJ 1 STRATEŠKI CILJ 2 OĆuvanje prirodnih, kulturnih Održivi razvoj mikroregije kroz i povijesnih nasljeća sa povezivanje urbanog centra Virovitice i susjednih opĄina LukaĆ, Gradina, naglaskom na razvoj ljudskih Suhopolje i ŠpišiĄ Bukovica kao resursa nositelja ruralnog razvoja

Razvojna Agencija Sjever - DAN d.o.o. 28. lipnja 2007. SLUŽBENI VJESNIK br. 9 Strana 39

Program ukupnog razvitka grada Virovitice i opĄina Gradina, LukaĆ, Suhopolje i ŠpišiĄ Bukovica

STRATEŠKI CILJ 1 OĆuvanje prirodnih, kulturnih i povijesnih nasljeća sa naglaskom na razvoj ljudskih resursa

PRIORITET 1 PRIORITET 2 Briga o okolišu i Razvoj društvenih poboljšanje komunalne i djelatnosti prometne infrastrukture

STRAT. CILJ 2 Održivi razvoj mikroregije kroz povezivanje urbanog centra Virovitice i susjednih opĄina LukaĆ, Gradina, Suhopolje i ŠpišiĄ Bukovica kao nositelja ruralnog

PRIORITET 3 PRIORITET 4 PRIORITET 5 PRIORITET 6 Stvaranje programa Razvoj gospodarstva Poboljšanje Poboljšanje uvjeta edukacije u suradnji utemeljenog na turistiĆke ponude poljoprivredne sa potrebama razvoju malog i mikroregije proizvodnje gospodarstva srednjeg mikroregije poduzetništva i obrtništva

Razvojna Agencija Sjever - DAN d.o.o. Strana 40 SLUŽBENI VJESNIK br. 9 28. lipnja 2007.

Program ukupnog razvitka grada Virovitice i opĄina Gradina, LukaĆ, Suhopolje i ŠpišiĄ Bukovica

Prioriteti razvoja Prioritetom 1- Briga o okolišu i poboljšanje komunalne i prometne infrastrukture, nastoji se riješiti stanje prije svega komunalne infrastrukture, osobite pitanje odvodnje koja je slabo ili nikako riješena na podruĆju mikroregije. Na ovaj problem se veže i vodoopskrba, plinofikacija i briga o zaštiti okoliša koja za sada usprkos razvijenosti industrije na podruĆju grada, ne ugrožava lokalno stanovništvo. Cilj je stvoriti aktivan sustav praĄenja stanja okoliša i udovoljavanje standardima EU, što za sada nije sluĆaj. Ovaj prioritet obuhvaĄa i probleme stanja u prometu- održavanje mreže postojeĄih cesta, izgradnju obilaznice i rastereĄenje grada od tranzitnih automobila, Ćime bi se dodatno ublažio efekt prometnog zagaćenja i emitiranja štetnih plinova automobila i kamiona. Rješavanje parkirnih mjesta, urećenje pojedinih lokacija za ugodniji život stanovnika i sliĆni projekti doprinijet Ąe ostvarenju ovog cilja. Za sad je željezniĆki promet (gdje postoji) na zadovoljavajuĄoj razini, ali s vremenom Ąe se ukazati potreba za rješenjem problema prolaska pruge kroz centar grada, osobito ako se u ovom operativnom razdoblju krene na intenziviranje prometa željeznicom na nacionalnoj i makroregionalnoj razini kako stoji u EU perspektivi 2007- 20013. Takoćer, predvićena je i modernizacija zraĆnog prometa, prije svega u poljoprivredne svrhe, te ukoliko se ukaže potreba u svrhu prijevoza putnika i roba. Prioritet 2, Razvoj društvene i socijalne infrastrukture obuhvaĄa razvoj ljudskih resursa sa naglaskom na društveno- socijalnu komponentu razvoja. U temeljnoj analizi

Mjere: Strateški cilj 1: OĆuvanje prirodnih, kulturnih i povijesnih nasljeća sa naglaskom na razvoj ljudskih resursa Prioritet 1 Briga o okolišu i poboljšanje komunalne i prometne infrastrukture Mjera 1 Izgradnja i modernizacija objekata vodoopskrbe Mjera 2 Izgradnja i modernizacija objekata odvodnje Mjera 3 Urećenje i sanacija odlagališta otpada Mjera 4 Uvoćenje modernog sustava za praĄenje stanja okoliša Mjera 5 Poboljšanje svijesti o stanju okoliša u mikroregiji Mjera 6 Razvoj programa alternativnih i obnovljivih izvora energije Mjera 7 Modernizacija postojeĄih cestovnih pravaca i lokalnih putova Mjera 8 Izgradnja i modernizacija željezniĆkog i zraĆnog prometa Mjera 9 Rješavanje nedostatka parkirnih mjesta Mjera 10 Poboljšanje energetske opskrbe mikroregije Mjera 11 Održavanje i urećenje zelenih površina Prioritet 2 Razvoj društvene i socijalne infrastrukture Mjera 12 Aktivnije ukljuĆivanje mladih i posebnih socijalnih skupina u razvoj društva Mjera 13 Izgradnja i modernizacija sportsko-rekreacijskih objekata Mjera 14 Izgradnja i modernizacija edukacijskih objekata Mjera 15 Obnova postojeĄih društvenih objekata Mjera 16 Obnova kulturnih objekata na podruĆju mikroregije Mjera 17 Obnova i rekonstrukcija sakralnih i povijesnih objekata Mjera 18 Modernizacija objekata zdravstvene zaštite Mjera 19 Modernizacija objekata socijalne skrbi Mjera 20 Modernizacija vrtiĄa i osnovnih škola na podruĆju mikroregije Strateški cilj 2: Održivi gospodarski razvoj mikroregije kroz povezivanje urbanog centra Virovitice i susjednih opĄina LukaĆ, Gradina, Suhopolje i ŠpišiĄ Bukovica kao nositelja ruralnog razvoja Prioritet 3 Stvaranje programa edukacije u skladu sa potrebama gospodarstva mikroregije Mjera 21 Osnivanje novih veleuĆilišnih programa u suradnji sa regionalnim i nacionalnim

Razvojna Agencija Sjever - DAN d.o.o. 28. lipnja 2007. SLUŽBENI VJESNIK br. 9 Strana 41

Program ukupnog razvitka grada Virovitice i opĄina Gradina, LukaĆ, Suhopolje i ŠpišiĄ Bukovica

institucijama a prema potrebama gospodarstva Mjera 22 Poticanje programa cjelo-životnog uĆenja stanovnika kroz osnivanje i bolje povezivanje obrazovnih institucija Mjera 23 Podizanje razine informatiĆkih znanja u mikroregiji Mjera 24 Podizanje razine znanja o moguĄnostima (su)financiranja razvojnih projekata Mjera 25 Razvoj specifiĆnih znanja i vještina (ne)zaposlenih Mjera 26 Osnivanje programa za edukaciju poljoprivrednika Mjera 27 Razmjena znanja i iskustva sa susjednim regijama Prioritet 4 Razvoj gospodarstva utemeljenog na razvoju malog i srednjeg poduzetništva i obrtništva Mjera 28 Izgradnja i opremanje zona MSP Mjera 29 Poticanje razvoja novih proizvoda i inovacija Mjera 30 Promoviranje moguĄnosti ulaganja u mikroregiju Mjera 31 Razvoj sustava financijskih potpora MSP Mjera 32 Marketinška i financijska potpora oĆuvanju tradicionalnih obrta

Prioritet 5 Poboljšanje turistiĆke ponude mikroregije Mjera 33 Razvoj turistiĆkih lokacija uz rijeku Dravu i Brežnicu Mjera 34 Razvoj i promocija lovnog i ribolovnog turizma Mjera 35 Razvoj i promocija sportsko-rekreacijskog turizma Mjera 36 Modernizacija i izgradnja smještajnih kapaciteta Mjera 37 OĆuvanje tradicionalnih objekata Mjera 38 Osnivanje i umrežavanje turistiĆkih zajednica Mjera 39 Razvoj seoskog turizma ( vinske ceste, posjete vinskim podrumima, kušanje vina i specijaliteta autohtone kuhinje, jahanje, vožnja koĆijom, šetnja šumom i vožnja biciklistiĆkim stazama). Prioritet 6 Poboljšanje uvjeta poljoprivredne proizvodnje Mjera 40 Stvaranje i poboljšanje rada zadruga poljoprivrednih proizvoćaĆa Mjera 41 Brandiranje lokalnih tradicionalnih i autohtonih proizvoda Mjera 42 Modernizacija poljoprivredne proizvodnje Mjera 43 Okrupnjavanje poljoprivrednih površina Mjera 44 Stvaranje sustava praĄenja financiranja poljoprivrednih proizvoćaĆa Mjera 45 Poboljšanje uvjeta otkupa poljoprivrednih proizvoda Mjera 46 Razvoj sustava navodnjavanja poljoprivrednih površina

Razvojna Agencija Sjever - DAN d.o.o. Strana 42 SLUŽBENI VJESNIK br. 9 28. lipnja 2007.

Program ukupnog razvitka grada Virovitice i opĄina Gradina, LukaĆ, Suhopolje i ŠpišiĄ Bukovica

4. OPERATIVNI PROGRAM ZA RAZDOBLJE 2007-2012

Razvojna Agencija Sjever - DAN d.o.o. 28. lipnja 2007. SLUŽBENI VJESNIK br. 9 Strana 43

Program ukupnog razvitka grada Virovitice i opĄina Gradina, LukaĆ, Suhopolje i ŠpišiĄ Bukovica

Cilj, Stupanj Projekti prioritete, Nositelj pripremlje Iznos u KN Plan MoguĄi izvori implementaci sufinanciranja mjera nosti je PoduzetniĆka Grad Projektna 40.000.000,00 2007-2008 Potpore zona III Virovitica ideja MINGORP-a, IPA PoduzetniĆka Grad Projektna 6.000.000,00 2007 Potpore zona Sjever Virovitica ideja MINGORP-a, IPA PoduzetniĆka Grad Projektna 115.000.000,00 2008 Potpore zona Zapad Virovitica ideja MINGORP-a, IPA PoduzetniĆka Grad Projektna 5.000.000,00 2007 Potpore zona Virovitica ideja MINGORP-a, Antunovac IPA PoduzetniĆki Grad Lokacijska 2.000.000,00 2007-2008 Potpore inkubator Virovitica dozvola, u MINGORP-a, pripremi Phare BRI Izgradnja Grad Projektna 2007 IPARD 2007. Farmi u Virovitica ideja prigradskom naselju Korija Tvornica bio- Grad Projektna 2007 Fond za zaštitu plina Virovitica ideja okoliša, Inteligent energy Europe Seoski turizam Grad Projektna 2007 IPARD u prigradskom Virovitica ideja naselju Milanovac i Jasenaš Vinske ceste u Grad Projektna 2007 IPARD, Milanovcu, Virovitica ideja prekograniĆna Podgorju, suradnja Svetom đuraću, Rezovcu, RezovaĆkim KrĆevinama i Golom brdu Skijaške staze Grad Projektna 2007-2008 IPA Virovitica ideja Urećenje Grad Projektna 2007 IPA pješaĆke i Virovitica ideja biciklistiĆke staze oko VirovitiĆkih ribnjaka Toplice Grad Projektna 2007-2008 IPA, Virovitica ideja

Razvojna Agencija Sjever - DAN d.o.o. Strana 44 SLUŽBENI VJESNIK br. 9 28. lipnja 2007.

Program ukupnog razvitka grada Virovitice i opĄina Gradina, LukaĆ, Suhopolje i ŠpišiĄ Bukovica

Rekonstrukcija Grad Projektna 60.000,00 2008- 2009 IPA, MMTPR, vodovodne Virovitica ideja mreže u Ulici S.RadiĄa Vodovodna Grad Projektna 2008- 2009 PSGO, Fond mreža u Virovitica ideja za regionalni prigradskom razvoj naselju Jasenaš Izgradnja Grad Projektna 1.500.000,00 IPARD, IPA kanalizacija u Virovitica ideja prigradskom naselju Korija Izgradnja Grad Projektna 1.500.000,00 IPA, EIB kanalizacija u Virovitica ideja prigradskom naselju Podgorju Izgradnja Grad 200.000,00 IPA, EIB kanalizacija u Virovitica prigradskom naselju Golom Brdu Izgradnja Grad IPA, PSGO kanalizacija u Virovitica prigradskom naselju Jasenaš Rekonstrukcija Grad 1.400.000,00 MINGORP J.R. na Virovitica podruĆju Grada Virovitice i prigradskih naselja ZraĆna luka - Grad 2008 MMTPR, IPA Ćarter Virovitica Podzemne Grad 2008 MMTPR garaže Virovitica Izgradnja Grad 700.000,00 2007 MMTPR kružnog toka i Virovitica dijela ceste i parkirališta u Rusanovoj ulici Rekonstrukcija Grad 2007 MMTPR ulice Pavla Virovitica RadiĄa Izgradnja djela Grad 2007 MMTPR ceste i Virovitica parkirališta na Trgu Josipa JelaĆiĄa Rekonstrukcija Grad 2007-2008 MMTPR ulice Markovac Virovitica Rekonstrukcija Grad 1.500.000,00 2007-2008 MMTPR ulice Virovitica A.MihanoviĄa III Osnovna Grad 30.000.000,00 2007-2008 škola Virovitica IV Osnovna Grad 25.000.000,00 2008 škola Virovitica

Razvojna Agencija Sjever - DAN d.o.o. 28. lipnja 2007. SLUŽBENI VJESNIK br. 9 Strana 45

Program ukupnog razvitka grada Virovitice i opĄina Gradina, LukaĆ, Suhopolje i ŠpišiĄ Bukovica

Osnovna škola Grad 2007-2008 IPA, MZOS, za djecu s Virovitica MOBGS posebnim potrebama Kampus za Grad 2008 IPA, JPP studente Virovitica Rekonstrukcija Grad 2008 IPA, MK kazališta Virovitica Multmedijalni Grad 2007-2008 IPA, centar Virovitica prekograniĆn a suradnja Izgradnja Grad 3.000.000,00 2007 župnih crkvi Virovitica Školska Grad 2007 JPP sportska Virovitica dvorana pri OŠ Virovitica i V.Nazor Sportsko Grad 100.000.000,00 2007-2008 IPA, JPP rekreacijski Virovitica centar Vegeška Gradska Grad 2007-2008 IPA, JPP sportska Virovitica dvorana Koncertna Grad 17.000.000,00 2007-2008 IPA, JPP dvorana – Virovitica Osnovna glazbena škola Jan Vlašimsky Zatvoreni Grad 2009 JPP bazen Virovitica Dom za starije Grad 11.000.000,00 2007-2008 JPP i nemoĄne Virovitica Rekonstrukcija Županija 20.000.000,00 2007-2008 JPP i dogradnja VirovitiĆko opĄe bolnice podravska Virovitica ,Grad Virovitica Izgradnja Grad 2008 naselja za Virovitica mlade obitelji Izgradnja Grad 30.000.000,00 2008 socijalnih Virovitica zgrada Izgradnja Grad PSGO mjesnog doma Virovitica Jasenaš Dvorac Grad 7.500.000,00 2007-2008 Phare BRI PejaĆeviĄ Virovitica PalaĆa Grad 30.000.000,00 2007-2008 Phare BRI PejaĆeviĄ Virovitica Regionalni Grad 7.500.000,00 2007-2008 Fond za centar za Virovitica zaštitu zbrinjavanje okoliša, EIB, otpada Jasenaš PSGO Izgradnja Grad 1.770.000,00 2007-2008 IPA, MZOPU centra za Virovitica zbrinjavanje infektivnog otpada

Razvojna Agencija Sjever - DAN d.o.o. Strana 46 SLUŽBENI VJESNIK br. 9 28. lipnja 2007.

Program ukupnog razvitka grada Virovitice i opĄina Gradina, LukaĆ, Suhopolje i ŠpišiĄ Bukovica

Obnova Grad 2.000.000,00 2007-2008 MZOPU Gradskog Virovitica parka Rekonstrukcija Grad 240.000,00 2007 ceste u Ulici Virovitica Franje Fujsa Nadstrešnice Grad 200.000,00 2007 za stajelište Virovitica autobusa Sanacija Grad 100.000,00 2007 divljih Virovitica deponija Objekt za Grad 80.000,00 2007 prihvat Virovitica nezbrinutih životinja Izgradnja Grad 450.000,00 2007 kanalizacije Virovitica Ulica Požari Izgradnja Grad 400.000,00 2007 kanalizacije Virovitica Ulice Zagorska i MoslavaĆka Nabavka Grad 110.000,00 2007 kanaloĆistaĄa Virovitica Zamjena Grad 400.000,00 2007 opreme crpne Virovitica stanice Bikana Kupovina Grad 120.000,00 2007 graćevinskog Virovitica zemljišta za prometnicu u Ulici Miroslava KraljeviĄa Rekonstrukcija Grad 240.000,00 2007 ceste u Ulici Virovitica Franje Fujsa Rekonstrukcija Grad 100.000,00 2007 ceste u Ulici Virovitica Misroslava KraljeviĄa Rekonstrukcija Grad 1.000.000,00 2007 ulice P. Virovitica BerislaviĄa, S.S.KranjĆeviĄ a i T.UjeviĄa Izgradnja ceste Grad 1.026.000,00 2007 i parkirališta u Virovitica Južnom bloku za nove zgrade HRVI Rekonstrukcija Grad 200.000,00 2007 ceste u Virovitica prigradskom naselju ąemernica Urećenje Grad 160.000,00 2007 parkirališta u Virovitica prigradskom naslju Podgorje

Razvojna Agencija Sjever - DAN d.o.o. 28. lipnja 2007. SLUŽBENI VJESNIK br. 9 Strana 47

Program ukupnog razvitka grada Virovitice i opĄina Gradina, LukaĆ, Suhopolje i ŠpišiĄ Bukovica

Rekonstrukcija Grad 270.000,00 2007 javne rasvjete Virovitica u Ulici 30 svibanj Izrada Grad 200.000,00 2007 rasteretnih Virovitica objekata na odvodnom sustavu Virovitica I,II Dogradnja Grad 150.000,00 2007 laboratorija za Virovitica vodovod VeleuĆilište Grad 2007 Virovitica Pogon za FLORA 800.000,00 2007.-2008. Fond za kompostiranje VTC zaštitu d.o.o. okoliša Izgradnja Grad 2.500.000,00 2008.-2009. novog dijela Virovitica Gradskog groblja Reciklažno FLORA 1.500.000,00 2008.-2009. Fond za dvorište VTC zaštitu d.o.o. okoliša Izgradnja Grad Projektna 3.000.000,00 2008 biciklistiĆkih Virovitica ideja staza od , OpĄine Grada Gradina, Virovitice do LukaĆ, OpĄine Gradina, Suhopolj LukaĆ, e, ŠpišiĄ Suhopolje i Bukovica ŠpišiĄ Bukovice. Rekonstrukcij Grad 70.000.000,00 2008 IPA a i obnova Virovitica središta grada

Razvojna Agencija Sjever - DAN d.o.o. Strana 48 SLUŽBENI VJESNIK br. 9 28. lipnja 2007.

Službeni vjesnik Grada Virovitice, izdaje Grad Virovitica, Trg kralja Tomislava 6 Odgovorni urednik: Mirjana Terlecky, dipl. iur. Grafička obrada i tisak: Grafiti Becker, Virovitica