sadržaj

UUvodnikvodnik 4 PPrim.rim. dr.dr. JosipJosip JJeliÊeliÊ PPredsjednikredsjednik HHCKCK u ppetometom 6 ddesetljeÊuesetljeÊu aktivnogaktivnog HHrvatskirvatski CrveniCrveni kkrižriž pposlaooslao jjee ddjelovanjajelovanja u CCrvenomrvenom kkrižurižu u HHaitiaiti ppetet vvolonteraolontera i 1100 mmaterijalnuaterijalnu ppomoÊomoÊ 1188 MMediteranskaediteranska kkonferencijaonferencija DDubrovaËkaubrovaËka ddeklaracijaeklaracija 2200 2222 BBeËkaeËka rezolucijarezolucija AAzilantizilanti i tražiteljitražitelji azilaazila - nnevidljivievidljivi ljudiljudi u hhrvatskimrvatskim 2244 nnovinamaovinama PPomoÊomoÊ zzaa ppoplavljenaoplavljena 2255 ppodruodruËjjaa u RepubliciRepublici HHrvatskojrvatskoj PPsihološkesihološke i ssocijalneocijalne 2266 ddimenzijeimenzije poplavapoplava 114.4. DDržavnoržavno natjecanjenatjecanje 2288 mmladežiladeži HrvatskogHrvatskog CCrvenogrvenog križakriža MMaliali ssportašiportaši 3322 TTreningrening zaza treneretrenere - 3344 žžupanijskiupanijski iinterventninterventni KKnjiganjiga nestalihnestalih nana podruËjupodruËju ttimoviimovi HCKHCK RRepublikeepublike HHrvatskervatske 3366 GGovorovor N.JavornikaN.Javornika MMeunarodnieunarodni ddanan CCrvenogrvenog 3388 kkrižariža i CCrvenogrvenog ppolumjesecaolumjeseca NNovoureenaovoureena rradionicaadionica GGDCKDCK ZagrebZagreb 4400 KKriznorizno uupravljanjepravljanje u 4411 AAustralijiustraliji CCivilnaivilna obranaobrana BBugarskeugarske 4433 SSlužbalužba spašavanjaspašavanja životaživota 4455 nnaa vodivodi HCKHCK Naslovnica: Sanja Faraguna, volonterka HCK na Haitiju /foto: Georg Perschl/ Poleđina: Krunoslav Anić, spasilac na Jarunu u Zagrebu /foto: Ana Kunštek/

Uredniπtvo: Ljerka »aËiÊ, Katija DamjanoviÊ, Tisak: ZT Zagraf Æarka RogiÊ, dr.med., Gordana Sluæbeno glasilo Nacionalnog druπtva Hrvatskog Crvenog kriæa Adresa uredniπtva: Ul. Crvenog kriæa 14 LaziÊ Tafra, Stella Prskalo, Silvana 10 000 Zagreb IzdavaË: Hrvatski Crveni kriæ RadovanoviÊ Tel: 01 4655 814 Glavni urednik: Prim.dr.sc. Nenad Javornik, dr.med. Lektorica: Maja AntoniÊ, prof. e-mail: [email protected] Izvrπna urednica: Vlasta VidoviÊ Šaša Grafi Ëki urednik: Vladimir BuzoliÊ-Stegu www.hck.hr x 2/2010 HRVATSKI CRVENI KRIŽ 3 crveni križ Humanitarna intervencija mora biti popratni dio svake vijesti o broju žrtava i razmjeru katastrofe o kojoj mediji izvješÊuju

Uz veliku zahvalu i najiskrenije čestitke viteljstvom predsjednice Vlade Republike ge za provedbu programa usmjerenih pre- gospodinu Zdravku Židovcu za dugogo- Hrvatske, gospođe Jadranke Kosor, odr- ma europskom stanovništvu koje ubrzano dišnje vrlo uspješno vođenje glasila “Hr- žana u Cavtatu u drugoj polovici ožujka stari. vatski Crveni križ”, kojeg je osmislio, po- 2010. godine. Vrlo je važan zajednički stav da sva eu- krenuo i godinama besprijekorno uređivao Konferenciji kojoj sam imao čast pred- ropska nacionalna društva preuzimaju ob- i stalno osuvremenjivao, ugodno mi je za- sjedati, uz predstavnike nacionalnih dru- vezu uskladiti svoje planove djelovanja za željeti uspjeh gospođi Vlasti Vidović Šaša, štava Crvenog križa i Crvenog polumjese- idućih 10 godina sa “Strategijom 2020.”. dipl. polit. i Maji Antonić, prof. koje će na- ca iz 22 mediteranske zemlje, prisustvovali Taj je dokument prihvaćen na Glavnoj stojati nastaviti uspješno voditi list tragom su i predstavnici nacionalnih društava Cr- skupštini Međunarodne federacije društa- koji je zacrtao prvi urednik novog glasila venog križa pojedinih europskih zemalja va Crvenog križa i Crvenog polumjeseca u Hrvatskog Crvenog križa, gospodin Žido- izvan mediteranske regije. studenome 2009. godine, nakon usklađi- vec. S jednakom znatiželjom kao i Vi oče- U radu su sudjelovali i predstavnici Me- vanja svih članica Pokreta s ciljem da se u kujem prvi broj novog uredništva. đunarodne federacije društava Crvenog idućem desetljeću ostvari više i bolje. U novom broju glasila “Hrvatski Crveni križa i Crvenog polumjeseca, Međunarod- “Strategija 2020.” nastavlja se na “Stra- križ” donosimo Vam pregled najznačajni- nog odbora Crvenog križa, Stalne komisi- tegiju 2010.” kojom su defi nirana četiri jih događanja u Hrvatskom Crvenom križu je Međunarodnog pokreta Crvenog križa ključna područja djelovanja Pokreta koja i Međunarodnom pokretu Crvenog križa i i Crvenog polumjeseca, Centra za surad- su u svoje programe uključila sva nacio- Crvenog polumjeseca od početka ove go- nju mediteranskih društava Crvenog križa nalna društva u svijetu. dine. i Crvenog polumjeseca, Međunarodne or- “Strategija 2020.” ima namjeru dopri- Između ostalog, tu su i vijesti s dvije ganizacije za migracije, Europskog institu- nijeti ispunjenju zajedničke vizije: stalno međunarodne konferencije: 11. Medite- ta za Mediteran, Centra za klimatske pro- olakšavati i promicati sve humanitarne ak- ranske konferencije društava Crvenog kri- mjene Crvenog križa i Crvenog polumjese- tivnosti nacionalnih društava s krajnjim is- ža i Crvenog polumjeseca i 8. Europske ca, kao i predstavnici Grada Dubrovnika. hodom ublažavanja ljudske patnje, podr- konferencije društava Crvenog križa i Cr- O temama o kojima se raspravljalo – za- žavanja dostojanstva ljudi i doprinosa miru venog polumjeseca. štita migranata, klimatske promjene i njihov u svijetu. Strategija defi nira i svoja tri pri- Organizacija 11. Mediteranske konfe- utjecaj na okoliš, socijalne posljedice svjet- marna cilja, kao i tri vrste aktivnosti kojima rencija povjerena je Hrvatskom Crvenom ske ekonomske krize i uloga mladeži u me- ih je moguće ostvariti. križu. Konferencija je pod visokim pokro- diteranskim nacionalnim društvima – kao i Ciljevi su: o završnim zaključcima donesenim u “Du- • spasiti živote, osigurati preživljavanje, brovačkoj deklaraciji” čitajte više u listu. podržati oporavak nakon kriza i ka- Piše: Nepunih mjesec dana kasnije, od 13. tastrofa; Prim. Dr. sc. Nenad Javornik, dr. med. do 16. travnja ove godine, u organizaciji • osigurati zdrave i sigurne uvjete za ži- Austrijskog Crvenog križa u Beču je odr- vot; žana 8. Europska konferencija Crvenog • osigurati prihvaćanje svih ljudi i njiho- križa i Crvenog polumjeseca. Na Europ- vu socijalnu uključenost i promovirati skoj konferenciji također je razmatrana kulturu nenasilja i mira. potreba bolje zaštite migranata, kao i po- Za ostvarenje ovih očekivanja “Strategi- treba poštovanja različitosti i nastavljanje i ja 2020.” traži sljedeće: održavanje otvorenog međukulturalnog di- • razvoj snažnih i poduzetnih nacional- jaloga u europskom prostoru. nih društava; Naglašeno je da nacionalna društva Cr- • korištenje humanitarne diplomacije za venog križa i Crvenog polumjeseca, kao poboljšavanje uvjeta života krajnje privilegirani partneri vlada svojih zemalja izloženih i egzistencijalno ugroženih u izvršavanju svoje pomoćne uloge na či- ljudi u globaliziranom svijetu; tavom nizu područja koja su im povjerena • uspješno zajedničko djelovanje unutar na provedbu, imaju dužnost aktivnom pri- Međunarodne federacije na ostvare- mjenom humanitarne diplomacije usmje- nju dogovorenih programa. ravati pozornost javnosti i osiguravati in- “Bečka rezolucija”, rezultat 8. Europ- tervencije institucija usmjerene na pomoć ske konferencije još jednom naglašava ve- Izvršni predsjednik najranjivijima u zajednici. Konferencija u like mogućnosti koje proizlaze iz činjenice Hrvatskog Crvenog križa svojoj završnoj rezoluciji donosi i prijedlo- da su nacionalna društva Crvenog križa i x 4 HRVATSKI CRVENI KRIŽ 2/2010 uvodnik

Crvenog polumjeseca nakon rezolucije iz oritete potreba na koje je odmah stizao Haiti i svoje obučene pripadnike upućuje 2007. godine u posebnom privilegiranom pravi odgovor. Suradnja lokalnih, grad- zajedno s Austrijskim i Njemačkim inter- odnosu s vladama svojih zemalja i da su skih i općinskih društava Hrvatskog Crve- ventnim timovima na mjesto događanja. njihove mogućnosti i odgovornosti nakon nog križa i Nacionalnog društva u Zagrebu Je li to zapaženo? Kod kuće, unatoč zaključaka 30. Međunarodne konferencije funkcionirala je vrlo dobro i djelotvorno. redovitom izvještavanju medija, skromno. Crvenog križa i Crvenog polumjeseca da- Je li to zapaženo? Nije od šire javnosti. Izvan domovine, u svijetu, u Međunarod- leko značajnije. Jest od naših partnera i suradnika u zaštiti noj federaciji, u Međunarodnom odboru Osim izvještaja s međunarodnih doga- i spašavanju, kao što je na primjer Državna Crvenog križa, u agencijama Ujedinjenih đanja ovaj broj glasila donosi i vrijedne pri- uprava za zaštitu i spašavanje. naroda i Europske unije, u susjednim na- loge. Dva su razloga. Prvi je subjektivne pri- cionalnim društvima, izuzetno je dobro po- Zanimljiv je članak o projektu “MATRA” rode, naš unutarnji razlog, na koji već go- znato, priznato i podržano. programa koji Hrvatski Crveni križ i Hrvat- dinama upozoravam, a u ovom broju li- Hrvatski Crveni križ je jedno od 30 stal- ski pravni centar provode uz fi nancijsku sta isto zapažanje je dao i prim. dr. Jelić, nih nacionalnih društava – donatora od podršku Nizozemskog vijeća za izbjeglice predsjednik Hrvatskog Crvenog križa. To ukupno 186 koliko ih u svijetu danas dje- i Nizozemskog ministarstva vanjskih po- je kao što bi američki svijet rekao: “visi- luje. Pokazali smo da smo sa zahvalnošću slova. Projekt nastoji pomoći u rješavanju bility“ – a mi kažemo vidljivost, zamjetlji- pomoć primali kad nam je bila krajnje po- pitanja vezanih uz probleme osoba koje vost, znak da je naša organizacija prisut- trebna, ali i da znamo jednako tako pomo- traže azil u Republici Hrvatskoj. Jedan od na na terenu. Ona nažalost uvijek iznova ći drugima kad je to potrebno. Budite po- pokazatelja brige za osobe koje traže za- izostaje. Barem jedan element uniforme na nosni na našu organizaciju i čuvajte je! štitu u Republici Hrvatskoj je i stav javnih volonterima i djelatnicima Hrvatskog Crve- Da, i novi Zakon o Hrvatskom Crvenom medija, hrvatskih novinara i njihov prikaz nog križa je neophodan. Barem prsluk s križu ima veliki potencijal, posebno u dije- problema u prilozima koje objavljuju. Stav velikim i jasnim oznakama Crvenog križa. lu u kojemu se određuje status organiza- medija o problemu tražitelja azila i azilana- Drugi razlog je interes medija, koji je cije. On je defi niran u skladu sa zadnjim ta u Hrvatskoj analiziran je kroz deset mje- obično usmjeren prema nevolji, nesre- od lukama Međunarodnog pokreta Crve- seci, od lipnja 2009. do svibnja 2010. go- ći, drami i žrtvi, a rijetko kad prema reak- nog križa i Crvenog polumjeseca. Od po- dine. Rezultate analize pročitajte u prilogu. ciji na ta događanja, na pomoć, interven- sebnog smo interesa za našu Hrvatsku, Drugi prilog koji je potrebno preporuči- ciju i onoga koji tu intervenciju pruža i za država o nama posebno skrbi, privilegira- ti je prilog profesora Vitomira Spasovića o koju se godinama ranije pripremao. To nije ni smo partner Vladi Republike Hrvatske i malim sportašima. Prilog govori o vrijed- zanimljivo “mogulima” koji odobravaju vi- pomažemo u zadaćama koje nam Vlada i nosti sporta, ali ne kako ga najčešće vidi- jest, kao što im je nepojmljivo da organizi- Vladine institucije stave u zadatak. mo i doživljavamo, kao natjecateljske dis- rani odgovor na veliku nesreću i katastrofu Ponovite to svima i u svakoj prilici, to je cipline, načina samodokazivanja i stjeca- i pomoć koja se uspostavlja mora biti sa- put pravog europskog Crvenog križa, Hr- nja popularnosti ili zarade. Profesor Spa- stavni dio same vijesti o nesreći i katastrofi . vatskog Crvenog križa! sović govori o bogatstvu koje sport donosi Nakon uspješno odrađenih misija u Su- kao zdravi način življenja, način života koji danu, Zimbabveu i Tanzaniji, naših volon- I ovom prigodom pozdravljam Vas s donosi pozitivna iskustva, stvara prava pri- tera i djelatnika tijekom posljednjih mjeseci poštovanjem i prijateljskim željama uz jateljstva i štiti od loših navika. Sport od- i godina, u svijetu trenutačno pomažemo podsjećanje: vraća od ispraznosti, nezainteresiranosti i u Haitiju. Tamo od samog početka Hrvat- “Gutta cavat lapidem non vi sed sae- prepuštenosti ulici. Prilog govori i o važno- ski Crveni križ djeluje u suradnji s tridese- pe cadendo!” – Kap buši kamen, ne silom, sti pravog izbora u pravo vrijeme. Svaka je tak drugih nacionalnih društava donatora već često padajući! osoba, svako je dijete u stanju ostvariti do- u okviru operacija Međunarodne federaci- Vaš, bre rekreativne, ali i natjecateljske rezulta- je društava Crvenog križa i Crvenog polu- te. Potrebno je pronaći pravi sport i u pra- mjeseca i u bilateralnoj suradnji s Austrij- vo se vrijeme započeti baviti njime, poruka skim i s Njemačkim Crvenim križem. Za- je stručnjaka. hvaljujući građanima, tvrtkama, volonte- Obratite, molim Vas, pozornost i na ak- rima i Vladi Republike Hrvatske brzo su tivnosti Hrvatskog Crvenog križa u odgo- prikupljena fi nancijska sredstva za pomoć. voru na katastrofe i velike nesreće u svijetu Hrvatski Crveni križ fi nancijski podržava i u Republici Hrvatskoj. programe Međunarodne federacije, zajed- Hrvatsku je zatekla velika nesreća po- no s Njemačkim i Austrijskim Crvenim kri- Prim. Dr. sc. Nenad Javornik, dr. med. plava i na sjeveru i na jugu, početkom go- žem dostavlja neophodnu pomoć u robi u Izvršni predsjednik HCK dine u južnoj Dalmaciji i Lici, a u lipnju u zapadnoj i istočnoj Slavoniji. Na svim mje- The latest edition of the Croatian Red Cross magazine brings update on the stima bili su prisutni pripadnici Hrvatskog Croatian Red Cross disaster response activities in country and abroad , with a focus Crvenog križa. No ne samo prisutni već i on Haiti, as well as adapted translations of the final documents produced by two vrlo djelotvorni. Naše posebne ekipe pro- international conferences, one of which was hosted by the Croatian Red Cross in cjenjivale su opseg potrebne pomoći i pri- Cavtat during March this year. x 2010/2 HRVATSKI CRVENI KRIŽ 5 crveni križ Prim. dr. Josip JeliÊ - Predsjednik HCK u petom desetljeÊu aktivnog djelovanja u Crvenom križu

Pripremila: Vlasta VidoviÊ Šaša

GDCK Buje i na ovogodišnjem natjecanju u Selcu u OŠ «Zvonka Cara» u Crikvenici i u kampu GDCK Zaprešić u Selcu. Takvih i sličnih uspješnih aktivnosti bilo je puno više od navedenih, ali se o njima neopravdano malo zna, a još manje izvještava. Novi Zakon o HCK Inicijativa za izmjenu Zakona o HCK krenula je iz jednog druš- tva HCK u cilju izmjene onih odredbi Zakona koje se odnose na rad Crvenog križa u odmaralištima i školama koje imaju društva HCK s ciljem da ih se ne tretira kao turističku djelatnost, računa- jući pritom na oslobođenje od fi nancijskih obveza prema državi. Ta je inicijativa prihvaćena u Vladi, a zatim se o tome raspravljalo i na sjednici Glavnog odbora HCK. Obzirom da je trebalo izmijeniti i nadopuniti još neke odredbe Zakona, primjerice, uvođenje tre- ćeg znaka zaštite – znaka Trećeg protokola – „crvenog kristala“ i zaključaka konferencije svih sastavnica Međunarodnog pokre- ta Crvenog križa o posebnom statusu nacionalnih društava pre- ma svojim vladama u rješavanju socijalno-humanitarnih pitanja na području svoje države, morali smo pristupiti izmjenama važećeg Zakona. - Pokušali smo poboljšati i neke druge mogućnosti financiranja društava HCK na razini lokalne samouprave, od pojedinih pristoj- bi i taksi, nekih bankovnih izdvajanja, no nismo uspjeli. Ali smo na sastanku Saborskog odbora za zdravstvo i socijalnu skrb izvršni predsjednik HCK prim. dr. sc. Nenad Javornik i ja imali prilike pred- Prim. dr. Josip Jelić predsjednik je Hrvatskog staviti što zapravo radi Hrvatski Crveni križ, s kakvim uspjesima, s Crvenog križa nešto više od godinu dana, konkretnim pokazateljima što se i kako radilo tijekom Domovinskog a posljednjih nekoliko mjeseci njegovog rata do pojedinih kvalitetnih programa koje podupire i lokalna sa- predsjedničkog mandata obilježila su gotovo mouprava. dramatična događanja oko donošenje novog Zakona Na Saborskom odboru prihvaćen je vrlo bitan amandman. Na- ime, od onog određenja da se financiranje Crvenog križa počinje i o Hrvatskom Crvenom križu. U vrijeme našeg završava kao 0,5% plus 0,2% , dakle 0,7 % od proračuna lokalne razgovora novi Zakon o HCK stupio je na snagu. samouprave, dodan je stavak koji kaže da se može i više od toga Kako će se pojedine odredbe Zakona odraziti na izdvajati za rad Crvenog križa ukoliko društvo HCK ponudi program rad najveće humanitarne organizacije u Republici svojoj lokalnoj samoupravni i ona to prihvati. Dakle, nema nikakvog Hrvatskoj bila je glavna tema sastanka ravnatelja razloga za one koji su uspjeli ishoditi kvalitetne programe da to i ne svih županijskih, gradskih i općinskih društava HCK nastave i dalje raditi i da im to lokalna samouprava i ne plati. održanog u Mariji Bistrici 29. i 30. lipnja ove godine. Tom prilikom sam upozorio Saborski odbor da postoji teoretska mogućnost da se primjenom novog Zakona neka društva HCK do- Na početku razgovora prim. dr. Jelić izrazio je veliko zadovolj- vedu u nepovoljniji položaj od postojećeg, zbog uvjeta financiranja stvo što je u proteklih godinu i nešto više dana svog predsjed- koje bi dodatno pogoršalo stanje u mnogim društvima HCK. To ničkog mandata imao privilegiju posjetiti mnoga društva Crvenog sam argumentirao činjenicom da se izmjenama zakona o načinu križa i osobno se uvjeriti kako rade naši volonteri, djelatnici i rav- i pravima na edukaciju polaznika tečajeva prve pomoći za voza- natelji. Ističe skup obilježavanja prvog davanja krvi zagrebačkih če dopustilo obavljanje tečajeva dosadašnjim izvršiteljima i «svim srednjoškolaca u organizaciji Crvenog križa Grada Zagreba, za- zdravstvenim ustanovama», od poliklinika, privatnih ambulanti, me- tim program koji provodi GDCK Županja za djecu s posebnim dicine rada i drugih. Znači da tečajeve organiziraju ustanove koje potrebama u svom odmaralištu u Rogoznici i humanitarnu akciju ostvaruju profit i koje nisu neprofitne organizacije kao što je HCK. GDCK Rijeka za kupnju vozila za osobe s posebnim potrebama. HCK ne samo da ne ostvaruje profit nego tu uvjetno rečenu "za- Također su bili dojmljivi susreti s mladeži HCK, primjerice u ljetnoj radu" na taj prihod koji ostvari educiranjem vozača iz prve pomo- školi GDCK Osijek gdje su mladi učili humanitarna načela rada ći vraća ugroženom pučanstvu. Dakle, najbolje iskorišten prihod je Međunarodnog pokreta Crvenog križa, na Državnom natjeca- svakako na strani HCK. nju mladeži prošle godine u Umagu gdje je domaćin bilo društvo Na sastanku Saborskog odbora prim. dr. Jelić upozorio je na x 6 HRVATSKI CRVENI KRIŽ 2/2010 razgovor s povodom problem značajnog smanjenja sredstava za djelovanje HCK na sljednom provođenju primjene Zakona glede financiranje od strane državnoj razini, koja se iz godine u godinu kontinuirano smanjuju, lokalne samouprave. s 3,8 milijuna na 3 milijuna kuna. I još nešto je ovdje jako bitno, a to je činjenica da se po prvi Također je upozorio i na troškove prikupljanja doza krvi. Nai- put pojavljuje penalizacija. Znači, ukoliko se Zakon ne poštuje, a to me, već treću godinu se ne povećava cijena za vrećicu darovane dosad nije nikad pisalo, da će za to materijalno odgovarati i biti ka- krvi i društva HCK dolaze u situaciju da ne mogu pokriti osnov- žnjavani, i lokalna samouprava i voditelji, odnosno fizičke osobe koji ne troškove za tu djelatnost. Istovremeno, unatoč poteškoćama i vode tu lokalnu samoupravu, i to ne baš malim kaznama. Nadajmo sve težoj materijalnoj egzistenciji broj dobrovoljnih darivatelja krvi se da “taj alat” nećemo morati koristiti. raste tako da je u 2009. godini u odnosu na 2008. godinu pora- Krajem lipnja održan je godišnji sastanak ravnatelja društava stao za 20 000 odnosno sa 140 000 na 160 000. To je ujedno i HCK kojem su bili nazočni ravnatelji ili njihovi zamjenici iz 101 žu- pokazatelj koliko je naš narod i pored teškoća u kojima živi, za- panijskog, gradskog ili općinskog društva HCK, od ukupno 128 pravo u suštini svoga bića human i solidaran. koliko ih trenutno djeluje. Zakon o Hrvatskom Crvenom križu donesen je na sjedni- Koliko su važni ovi stručni sastanci i što je novo predlo- ci Hrvatskog sabora 28. svibnja 2010. godine. Objavljen je u ženo? Narodnim novinama broj 71 od 10. lipnja ove godine i stupio - Namjera ovih sastanaka je da se kaže što smo dobro učini- je na snagu osmog dana od objave u Narodnim novinama. li, što nas muči, gdje su problemi i da se čuju prijedlozi kako da - Ovom prilikom želio bih se posebno zahvaliti prim. dr. sc. Ne- se nešto popravi. Primjedbe koje moraju i mogu ići u oba smjera, nadu Javorniku, izvršnom predsjedniku HCK na izuzetnim napo- kako od društava prema Nacionalnom društvu tako i od Nacional- rima i zalaganju u pripremi i donošenju što boljeg Zakona o HCK. nog društva prema svim društvima. I ta je rasprava bila vrlo kvali- Zahvaljujem i radnoj skupini HCK, na čelu s gospođom Dubrav- tetna, otvorena, argumentirana, konstruktivna i na sastanku smo kom Horvat, koja je pripremala tekst Zakona kao i svim suradni- dobili i nekoliko izvanrednih prijedloga kako dalje. cima koji su dali svoj doprinos za donošenje novog Zakona koji je Vjerujem da ćemo nastaviti s ovom praksom susreta i druženja po mom mišljenju puno bolji i kvalitetniji od prethodnog. s ravnateljima i da se redovito međusobno informiramo jer je to Što sada slijedi i kakva su očekivanja od provođenja no- preduvjet dobre prezentacije i uspjeha u zahtjevima da se položaj vog Zakona? Crvenog križa održi na primjerenoj razini, kako u društvu tako i u dr- - Nakon donošenja novog Zakona, u roku od 60 dana moraju žavi i da se još poboljša. se donijeti podzakonski akti koji su također jednako važni i od njih Mreža solidarnosti i Fond solidarnosti društava HCK ovisi kako će se Zakon primjenjivati. U pravilnicima će se točno de- - Na ovom sastanku ravnatelja raspravljali smo i o dvije inicija- finirati iz kojih konta će se izdvajati sredstva u postotku od najmanje tive. Prva je da se najkasnije za dvije godine napravi potpuna infor- 0,7% proračuna za djelatnost Crvenog križa. matička povezanost između svih društava HCK. To bi omogućilo Ohrabruje nas činjenica da je državni tajnik Ministarstva zdrav- da se u svakom trenutku može dobiti informacija o tome što poje- stva i socijalne skrbi dr. Ante Zvonimir Golem, inače neposredno dino društvo ima na raspolaganja i čime može priskočiti u pomoć zadužen za koordinaciju donošenja teksta Zakona, istaknuo da će nekom drugom jer se ne može uvijek sve dobiti iz svog ili iz central- se pratiti efekti provođenja Zakona i ukoliko ti efekti budu negativni nog skladišta. Primjer su nedavne poplave kad je odjednom hitno za pojedina društva HCK da će se ići u izmjene i dopune Zakona, trebala čista odjeća koja bi se vrlo brzo mogla dopremiti za potrebe ali one mogu ići nakon šest mjeseci. Osim toga, u izvješću koje je ugroženih stanovnika u Slavonskom Brodu. Saborski odbor dao Vladi RH, u preambuli je jasno napisano kako Takva informatička mreža povezanosti bila bi na neki način su predstavnici HCK izrazili bojazan da će se primjena novog Za- „Mreža solidarnosti društava HCK“ jer nitko od nas nije izolirani kona financijski negativno odraziti na poslovanje u pojedinim druš- otok niti bi to trebao biti, svi smo jedan HCK koji mora biti među- tvima HCK. sobno povezan. Od svih naših društava Crvenog križa tražili smo da nam hitno Druga inicijativa je osnivanje Fonda solidarnosti za potrebe dru- dostave svoju projekciju ili spoznaju kako će se u financijskom smi- štava HCK iz kojeg bi se pomoglo društvima u vrijeme kad ona ne slu odraziti novi Zakon. Dobili smo od više društava odgovore da mogu ostvariti vlastite prihode ili kad su im troškovi zbog određe- će im se sredstva povećati, a ne smanjiti. Naime 32 društva su od- nih kritičnih situacija povećani. Društvo Crvenog križa za potrebe govorila da će im se sredstva povećati, 28 je odgovorilo da će im pomoći svom lokalnom pučanstvu participiralo bi iz tog Fonda po se smanjiti, a dobar dio društava nije znao odgovoriti jer nisu mogli točno određenim uvjetima. dobiti podatak u svojim lokalnim samoupravama. Izvješće GDCK Princip opće solidarnosti je dobar na svim razinama, a o načini- Krapina na to pitanje predstavili smo Saborskom odboru kao pri- ma i modalitetima Fonda ćemo se dogovarati do konačne odluke mjer nepovoljne posljedice primjene novog Zakona. Skupštine HCK. Nakon našeg upozorenja Saborski odbor je prihvatio aman- Na sjednici Glavnog odbora HCK predložili ste izradu Pra- dman kojim se omogućava prihodovanje od strane lokalne samo- vilnika kojim bi se regulirali uvjeti za buduća imenovanja novih uprave u postotku većem od 0,7% proračunske osnovice ukoliko ravnatelja. O čemu je riječ? društvo Crvenog križa ponudi lokalnoj samoupravi kvalitetne pro- - Predložio sam da se pripremi pravilnik o načinu stjecanja, od- grame. Slijedom toga je društvo GDCK Krapina odmah nakon stu- nosno dobivanja suglasnosti za mjesto ravnatelja društva, kojim bi panja na snagu novog Zakona ponudilo programe i sklopilo ugo- se točno preciziralo koje uvjete mora ispunjavati osoba koja se prvi vore za financiranje društva u iznosu većem od 0,7% proračunske put javlja na javni natječaj za mjesto ravnatelja, a pogotovo kad je osnovice. Dakle, tako isto mogu učiniti i sva druga društva HCK. riječ o reizboru ravnatelja. Naravno da će im Nacionalno društvo u tome pomoći, kao i u do- Primjerice, budući ravnatelj trebao bi ispunjavati sljedeće uvje- x 2010/2 HRVATSKI CRVENI KRIŽ 7 crveni križ te: poštovati Statut i Zakon HCK, poštovati Etički kodeks koji će hija ostavila je za sobom uništene oranice, obiteljske kuće uskoro biti izrađen, provoditi dogovorene zajedničke akcije na ra- i gospodarske objekte. Volonteri i djelatnici HCK odmah su zini HCK, naravno ako je to objektivno moguće, savjesno i uredno priskočili u pomoć najugroženijima. Kako je po vašem mi- ispunjavati svoje obveze izvještavanja o radu i financijskom stanju, šljenju obavljena ova humanitarna zadaća? izvršenim obvezama i onima koje su nadgradnja, izvještavati HCK - Iza nas je jedan žalosni period ugroženosti pučanstva od po- kad god se to od njega zatraži ili kad se za to ukaže potreba od plava pa bih se na to osvrnuo s pohvalama i s jednim prijedlogom strane ravnatelja društva HCK. za poboljšanje. Pohvale idu svim volonterima i djelatnicima koji su Zašto je to potrebno? Bitno je poštivanje Statuta HCK, da usvo- bili angažirani i pomogli ugroženom pučanstvu i bez izuzetka su svi jimo princip da se točno zna u cjelokupnom HCK što je u čijoj nad- zaslužili čistu peticu! Na tome im svima od srca čestitam i ponosan ležnosti, da pojedina društva HCK ne mogu raditi neke stvari kao sam na sve ono što su u tim nedaćama učinili. da su zasebna institucija izvan cjelokupne organizacije HCK, da se Naši volonteri i djelatnici Crvenog križa na područjima koja su točno zna tko i na koji način predstavlja HCK, kako prema lokalnoj bila zahvaćena poplavama, odmah su se uključili i maksimalno po- samoupravi, na razini države, tako i na međunarodnoj razini. Net- mogli u okviru svojih mogućnosti. To su prepoznali i mediji, lokalna ko tko misli da može biti Crveni križ izvan Hrvatskog Crvenog križa samouprava i krizni stožeri. ne ispunjava taj dio Statua i taj sigurno neće dobiti suglasnost za Jedina moja primjedba, koja suštinski ne mijenja rezultate rada, ravnatelja. odnosi se zapravo na to što na nekim mjestima volonteri ili djelat- Etički principi su u skladu s načelima našeg Međunarodnog po- nici Crvenog križa nisu bili primjereno obilježeni, odnosno odjeveni kreta Crvenog križa, a nepoštivanje tih načela je nedopustivo. Na- u jakne sa znakom crvenog križa, što nije slučaj kod drugog oso- ravno da u etički kodeks spada i samo ponašanje odgovornih ljudi blja koje pruža pomoć unesrećenima, primjerice vatrogasaca, hitne u Crvenom križu, naročito ravnatelja jer smatram da u Crvenom medicinske službe i slično. križu moraju biti samo najbolji od najboljih izabranih ljudi koji u sebi Na jednom mjestu zahvaćenom poplavama koje su posjetili njeguju etičnost i humanost. Prema tome, ni privatno ne mogu biti predsjednik Republike Hrvatske i predsjednica Vlade RH došli su neprimjerenog i nemoralnog ponašanja, a njihov ugled mora biti na teren i pitali gdje je Crveni križ? Djelatnici i volonteri Crvenog neupitan i na visokoj moralnoj i etičkoj razini kako bi zaslužili biti rav- križa bili su tamo prisutni od prve minute, ali nisu bili primjereno natelji društva Crvenog križa. odjeveni pa ih se nije moglo ni vidjeti. Stoga pozivam sve ravnatelje Dio Pravilnika odnosit će se na ispunjavanje obveza izvještava- da prilikom odlaska na teren, ili drugdje gdje se javno prezentiraju, nja jer, nažalost, jedan manji broj ravnatelja i danas, na opetovane volonteri i profesionalci obvezno budu odjeveni u prsluke, odnosno zahtjeve Nacionalnog društva, ne šalje izvješće o radu što znači da odjeću s oznakama HCK. ne poštuje Statut i hijerarhiju HCK. Neispunjavanje tih obveza će Koliko su za našu organizaciju značajni volonteri? biti razlog da mu se ne daje suglasnost. - Snaga Crvenog križa, koliko god ovisi o profesionalizmu ljudi Povod za donošenje ovakvog Pravilnika su izuzetni rezultati rada koji tu rade još više ovisi o volonterima. Volonteri i mladež su je- većine društava HCK i izvrstan su primjer drugim društvima. Da još dina perspektiva, ne samo Crvenog križa nego i čovječanstva u uvijek imamo jedan od najviših kredibiliteta za naš rad pokazala je cjelini. A Crveni križ je zapravo tu najpozvaniji i dosad najuspješniji i saborska rasprava prilikom donošenja novog Zakona o HCK kad u angažiranju volontera. su svi saborski zastupnici vrlo pozitivno govorili o HCK i to je ne- Nedavno smo imali prilike uvjeriti se da prilikom pojedinih za- što što nam treba biti poticaj i ohrabrenje da i poboljšamo naš rad. htjevnih situacija u nekim društvima imamo daleko veći broj vo- Ova godina započela je poplavama na području Ličke i lontera na popisu nego što ih možemo angažirati u određenoj hit- Dubrovačko-neretvanske županije, a proljetne kiše prouzro- noj akciji. Dakle, moraju se kontinuirano ažurirati popisi volontera i čile su poplave na području Slavonije i Baranje. Vodena sti- provjeravati jesu li nam ti volonteri i dalje na raspolaganju. Iz životopisa nika Gradskog društva Crvenog križa Slavonski Brod. Imenovan je počasnim članom Hrvatskog Crvenog križa (HCK) i bio je član Glavnog odbora HCK u dva mandata. Za vrijeme du- Prim. dr. Josip Jelić rođen je 1943. godine u Bosanskom gogodišnjeg aktivnog članstva u Crvenom križu posebno se an- Brodu. Gimnazijske dane započinje u Slavonskom Brodu u koji gažirao na područjima prve pomoći i dobrovoljnog darivanja krvi. se preseljava i u kojem i danas živi s obitelji. Na sjednici Skupštine HCK 20. saziva održane 31. ožujka 2009. Diplomirao je na Medicinskom fakultetu u Zagrebu 1967. godine izabran je za predsjednika HCK na mandatno razdoblje Godine, a na istom fakultetu je završio specijalizaciju iz aneste- od četiri godine, a funkciju obavlja volonterski. ziologije, reanimacije i intenzivnog liječenja. Kasnije je postigao Posebno je ponosan na svoj rad tijekom Domovinskog rata naslov primarijusa. kao predsjednik Crvenog križa Slavonskog Broda, član Općin- Odmah na početku specijalističke karijere osnovao je u Sla- skog stožera Civilne zaštite, član udruge Hrvatskih liječnika dra- vonskom Brodu novu djelatnost – Službu za anesteziju, reani- govoljaca 1990/91. član Kriznog stožera RH za zdravstvo, drago- maciju i intenzivno liječenje koju je unaprijedio i rukovodio do voljac u postrojbama specijalne policije – kirurško anesteziološke kraja svog radnog staža. ekipe, član komisije za razmjenu i oslobađanje zarobljenih Hrvata U rad Crvenog križa uključio se kao mladi liječnik 1968. Go- tijekom rata u Bosanskoj Posavini. dine, kao predavač i organizator natjecanja prve pomoći u svo- Kao liječnik i rukovoditelj službe posebno je ponosan na rad u joj sredini. bolnici u Slavonskom Brodu gdje je u jednom vremenskom raz- Od prvih dana hrvatske neovisnosti obnaša dužnost predsjed- doblju od 7 mjeseci, tijekom Domovinskog rata i agresije na Bo- x 8 HRVATSKI CRVENI KRIŽ 2/2010 razgovor s povodom

Svaka doza krvi je bitna Prim. dr. Jelić je kao liječnik, specijalist za anesteziju, reanima- ciju i intenzivno liječenje 40 godina neposredno radio na spašava- nju ljudskih života i stalno bio u situaciji da traži i daje krv ljudima i djeci koji bi sigurno umrli bez tih doza. Suvremena tehnika i far- makologija još uvijek nisu našli zamjenu za krv. Kao liječniku bilo bi mu posebno teško da pacijent umire jer nema doza krvi. Rado se prisjeća kako je tisuće puta gledao obješene bočice krvi i či- tao imena ljudi koji su darovali tu krv. Iz te bočice krenula je krv u neko malo nedužno djetešce ili majci koja je upravo rodila i spa- sila im život. Za vrijeme Domovinskog rata prim. dr. Jelić imao je za paci- jenta jednog branitelja koji je primio 110 doza krvi, a mlada ro- dilja koja je imala teški poremećaj zgrušavanja krvi primila je 115 doza krvi! Za njihove potrebe organizirane su hitne akcije kojima se odazvao veliki broj dobrovoljnih darivatelja krvi, a također i li- ječnici i medicinske sestre bolnice u Slavonskom Brodu koji su imali tu krvnu grupu. - Svi naši darivatelji krvi mogu biti ponosni na sebe, svoje srce, svoju dobrotu i uvjeravam ih da nemaju pojma koliko su ljudskih života spasili. I samo jedna boca može spasiti tri novorođenčeta i može biti baš ta koja nedostaje na prethodnih pet. Posjet postradalima od poplava na području općine Sibinj kod Odaziv darivatelja krvi još uvijek je fantastičan i o tome treba Slavonskog Broda pričati, a također je važno da ti ljudi trebaju primiti najviša državna odličja. Znamo da oni ne daju krv radi priznanja kao ni oni mla- tisuća mladih ljudi koji su sudjelovali na školskim i regionalnim na- di zagrebački srednjoškolci koji su nedavno po prvi put darovali tjecanjima prve pomoći. Moramo sve oko sebe uvjeriti da smo si- krv. Drago mi je što Ministarstvo zdravstva nije ukinulo dopunsko gurniji ukoliko veliki broj ljudi zna vještine pružanja prve pomoći. U zdravstveno osiguranje za darivatelje krvi. svojoj dugogodišnjoj praksi meni je kao liječniku često bila uzalud- Znanje prve pomoÊi spašava život na sva najmodernija sofisticirana medicinska oprema na odjelu re- Unesrećenoj osobi treba što brže pomoći i u roku od tri minu- animacije ukoliko mi je dovezena životno ugrožena osoba kojoj su te treba započeti s postupcima oživljavanja. Znanje prve pomoći se tijekom transporta ugasile životne funkcije ili je zapala u stanje sve nas obogaćuje i daje nam osjećaj sigurnosti da možemo u nespojivo s preživljavanjem. određenim situacijama spasiti svoga bližnjega. Što biste na kraju našeg razgovora željeli poručiti brojnim U najrazvijenijim zemljama shvatili su da se, ukoliko nemaju volonterima i članovima Hrvatskog Crvenog križa? educirane laike, nepotrebno gube mnogi životi zbog nepoznava- - Od srca pozdravljam sve članove Hrvatskog Crvenog križa i nja osnovnih i jednostavnih postupaka koje može provesti svaki posebno ističem izuzetnu kvalitetu ogromne većine volontera i dje- laik koji se zatekao na mjestu nesreće. latnika u Crvenom križu. Neka budu ponosni na to što rade i neka - Edukaciju laika u našem društvu korektno i kvalitetno rade sva sve oko sebe obavijeste o tome što rade jer kad ljudi vide da po- društva HCK. Samo u prošloj godini HCK je odgojio više od 56 stoji dobrota, lakše podnose i najveće teškoće. x sansku Posavinu, zbrinuto 7 700 ranjenika, a za njihovo je liječe- društvenih vrednota, Red hrvatskog trolista za osobite zasluge nje bilo prikupljeno i potrošeno više od šest tona krvi! Također u za Republiku Hrvatsku stečene u ratu, izravnoj ratnoj opasnosti jednom vremenskom razdoblju sudjelovao je u prihvatu i zbrinja- ili u iznimnim okolnostima u miru, Spomenica domovinskog rata vanju više od 240 000 izbjeglih i raseljenih osoba koji su u svom za sudjelovanje u Domovinskom ratu, Spomenica domovinske egzodusu prihvaćeni na području Slavonskog Broda. zahvalnosti za časnu i uzornu službu i Medalja za sudjelovanje u Posebno ističe izuzetno veliki doprinos, požrtvovnost i anga- operaciji «Bljesak». žiranost tadašnjih zaposlenika i volontera Crvenog križa Slavon- Primio je i brojna priznanja za rad Ministarstva zdravstva i so- skog Broda. Također naglašava tada vrlo neposrednu i kvalitetnu cijalne skrbi, Medicinskog fakulteta, Hrvatskog liječničkog zbo- suradnju ekipa Crvenog križa, Civilne zaštite, socijalnih i zdrav- ra, Hrvatske liječnike komore i Matice hrvatske i dr. Na ovogo- stvenih službi, prosvjetnih djelatnika, pripadnika vojske i policije i dišnjoj svečanosti u povodu obilježavanja Dana grada Slavon- čelnika grada. skog Broda (16. svibnja 2010.) prim. dr. Jelić primio je priznanje Kao dragovoljac Domovinskog rata bio je pripadnik specijalne – Grb Grada Slavonskog Broda. policije, član kirurško-anesteziološke ekipe s kojom je tri godine Prim. dr. Josip Jelić obnaša i dužnost prvog dopredsjednika redovito odlazio na prve položaje na vrletima Velebita. Hrvatske liječničke komore, samostalne i strukovne organizaci- Za svoj dugogodišnji humanitarni, zdravstveni i domoljubni an- je liječnika - doktora medicine na području Republike Hrvatske. gažman u Domovinskom ratu primio je brojna odlikovanja među Također je dugi niz godina aktivan i u radu pojedinih stručnih kojima su: Red Danice hrvatske s likom Katarine Zrinske za oso- povjerenstava Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi. bite zasluge za zdravstvo, socijalnu skrb i promicanje moralnih x 2010/2 HRVATSKI CRVENI KRIŽ 9 Haiti

Haiti - velika katastrofa i veliki međunarodni humanitarni odgovor

Utjeha nakon užasa bila je brza inter- nicama koje nisu imale dovoljne kapacitete Hrvatski vencija Međunarodnog pokreta Crvenog za katastrofu ovakvih razmjera. križa i Crvenog polumjeseca. U Haitiju su otprije postojale zalihe Cr- Crveni križ Volonteri Haićanskog Crvenog križa venog križa za pomoć 3.000 obitelji koje prvi su odgovorili na nesreću pružajući po- su sadržavale kuhinjske setove, setove za poslao je moć ozlijeđenima i pružajući potporu bol- osobnu higijenu, pokrivače i spremnike za u Haiti pet pitku vodu. Podaci o operaciji pomoći Međunarodna federacija društa- volontera i Međunarodnog pokreta Crvenog križa i va Crvenog križa i Crvenog polumje- Crvenog polumjeseca u Haitiju: seca uputila je odmah na teren svoje materijalnu • medicinsku pomoć primilo je više od predstavnike radi procjene situacije, a 100.000 ljudi; prva su intervenirala nacionalna druš- pomoÊ • 140.000 ljudi je cijepljeno protiv ospica, tva Latinske Amerike. difterije i tetanusa; Dan nakon razornog potresa Me- U razornom potresu koji je • proizvedeno i raspodijeljeno 150 milijuna đunarodna federacija objavila je apel 12. siječnja 2010. godine pitke vode; za prikupljanje pomoći. Međunarodna pogodio Haiti poginulo je više • više od 400.000 ljudi primilo je neku vrstu federacija apele pokreće u slučaju ve- od 200 tisuća ljudi dok je pomoći u neprehrambenim artiklima likih katastrofa kad nacionalno društvo 300 tisuća ozlijeđeno. – najviše je podijeljeno pokrivača, ali i Crvenog križa ili Crvenog polumjeseca Potres jačine 7,3 prema Richteru kuhinjskih setova, kanistara, mreža za zemlje pogođene katastrofom nema pogodio je područje na kojem zaštitu od komaraca, potrepština za dostatne kapacitete za odgovor na osobnu higijenu, sapuna i deterdženta; katastrofu pa traži i prima međuna- živi više od tri milijuna ljudi, • Međunarodna federacija društava Crvenog rodnu pomoć. a najviše se osjetio u glavnom križa i Crvenog polumjeseca koordinira Međunarodna federacija pozvala gradu Port-au-Princeu koji osiguravanje privremenog smještaja za je sva nacionalna društva diljem svije- je u samo nekoliko sekundi stanovništvo pogođeno potresom u ta na prikupljanje fi nancijske pomoći i pretvoren u ruševine. Haitiju pripremu jedinica za žurni odgovor na x 10 HRVATSKI CRVENI KRIŽ 2/2010 Haiti

jesti Pokreta, a nacionalna društva na svim kontinentima, među kojima je i Hrvatski Crveni križ, pokrenula su akcije prikuplja- nja pomoći. U Haiti su u prvim tjednima nakon potresa poslane 22 jedinice za žur- ni odgovor na katastrofe. Hrvatski Crveni križ objavio je 13. siječ- nja apel za prikupljanje novčane pomoći unesrećenima u Haitiju. Donacije su se pri- kupljale putem žiro računa, donatorskog telefona 060 90 11 i putem on-line donaci- ja na web stranici Hrvatskog Crvenog kri- ža (www.hck.hr). Unatoč logističkim poteškoćama zbog oštećene zračne luke, pomoć je ipak sti- zala iz cijeloga svijeta. Predstavnici Među- narodne federacije u suradnji s nadležnim institucijama osigurali su da letovi Crvenog križa i Crvenog polumjeseca mogu sletjeti i da se njihov teret istovari što je prije mo- guće. Vrlo brzo su povećani i logistički ka- paciteti u susjednoj Dominikanskoj Repu- blici odakle se pomoć kopnom prevozila do ugroženog stanovništva u Haitiju. Sva izvješća s terena i tijek akcije po- moći stradalima objavljivani su na web stranicama Međunarodne federacije, a Hrvatski Crveni križ je redovito objavljivao izvješće o prikupljenim novčanim sredstvi- ma na svojoj web stranici i putem medija. Volonteri Hrvatskog Crvenog križa u Haitiju U slučaju velikih katastrofa broj strada- lih često se povećava zbog zaraznih bole- sti i narušenih životnih uvjeta koji su direk- tno vezani uz korištenje zagađene vode, neprimjerene sanitarne uvjete i nemoguć- nost održavanja higijene. Zbog toga se niz godina u nacionalnim društvima, pa tako i u Hrvatskom Crvenom križu, os- posobljavaju volonteri koji u slučaju veli- kih nesreća odlaze na mjesto događaja. Na poziv kolega iz Austrijskog Crvenog križa, Hrvatski Crveni križ uputio je 21. si- ječnja, na 6 tjedana, prvog volontera u za- jedničku jedinicu za žurni odgovor na ka- tastrofe – Tihomira Štrekelja (46 g.) iz Osi- jeka. Odmah po dolasku u Haiti, jedinica je počela raditi na pročišćavanju vode, pro- micanju higijenskih navika i podučavanju volontera Haićanskog Crvenog križa o na- činu korištenja opreme za proizvodnju pit- ke vode i poboljšanju sanitarnih uvjeta. Prema dogovoru s kolegama iz Austrij- katastrofe (Emergency Response Unit – pitke vode i osnovnih sanitarnih uvjeta i us- skog Crvenog križa i u koordinaciji s Me- ERU) specijaliziranih za: pružanje medicin- postavljanje telekomunikacijskih veza. đunarodnom federacijom, Hrvatski Crveni ske njege, osiguravanje privremenog smje- Započela je jedna od najopsežnijih hu- križ pozvan je na upućivanje još educiranih štaja, koordinaciju pomoći, osiguravanje manitarnih operacija u 150-godišnjoj povi- volontera u Haiti. x 2010/2 HRVATSKI CRVENI KRIŽ 11 Haiti

Razgovaralo se sa svim potencijalnim ga ovo prva humanitarna misija, u Haitiju Gradsko društvo Crvenog križa Split. Punu kandidatima iz društava Hrvatskog Crve- će biti tehnička pomoć jedinici za žurni od- podršku dali su Ministarstvo obitelji, brani- nog križa, a odabrani su Sanja Faraguna govor na katastrofe, poljskoj bolnici Nje- telja i međugeneracijske solidarnosti, Split- (33) i Aleksandar Knežević (35) iz Labina. mačkog Crvenog križa. Očekuje se da će sko-dalmatinska županija i Grad Split. Njih dvoje su 8. veljače iz Beča zajedno s njihova misija trajati od četiri do šest tje- Hrvatska radiotelevizija bila je medijski kolegama iz Austrijskog Crvenog križa ot- dana. pokrovitelj pa se koncert izravno preno- putovali u Haiti. U Haiti je poslano više od 600 pred- sio na Drugom programu Hrvatskog radija Sredinom ožujka u Haiti je otputovao stavnika nacionalnih društava Crvenog i na Drugom programu Hrvatske televizije. i četvrti predstavnik HCK. To je bio Ivan križa i Crvenog polumjeseca iz: Australi- U pozivnom centru bile su telefonske linije Usmiani, djelatnik u Odjelu za pripremu i je, Austrije, Belgije, Danske, Dominikanske na koje su se javljale poznate osobe iz jav- odgovor na katastrofe Hrvatskog Crvenog Republike, Ekvatora, Finske, Francuske, nog, političkog, kulturnog i sportskog živo- križa. Nakon njegovog povratka, u svibnju Grenade, Hrvatske, Irana, Irske, Islanda, ta primajući pozive građana koji su željeli su u Haiti otputovali Aljoša Ladašić (37) iz Italije, Izraela, Japana, Južne Koreje, Ka- dati dobrovoljne priloge. Izuzetno ushiće- Rijeke, Jasminko Kranjčec (36) iz Ivanić- nade, Katara, Kolumbije, Kostarike, Luk- nje u dvorani izazvalo je javljanje, uživo iz Grada i ponovno Aleksandar Knežević (35) semburga, Meksika, Nizozemske, Nor- Haitija, volontera Tihomira Štrekelja koji je iz Labina. veške, Njemačke, Paragvaja, Sjedinjenih zahvalio na pomoći svima koji su na bilo Volonter Aljoša Ladašić, koji je tijekom Američkih Država, Španjolske, Švedske, koji način sudjelovali u ovoj humanitarnoj veljače bio sudionik misije Austrijskog Cr- Švicarske, Tajvana, Turske, Ujedinjenih akciji. “Svaka, pa i najmanja pomoć jako venog križa u Tanzaniji, u Haitiju će biti do Arapskih Emirata i Velike Britanije. puno znači ovim ljudima”, rekao je Tihomir kraja srpnja zajedno s kolegama iz Austrij- Split - Spaladium arena "Svi za nakon čega je uslijedio gromoglasni plje- skog Crvenog križa gdje nastavlja posao na Haiti" sak tisuća ljudi. Splitskim koncertom pri- osiguravanju osnovnih sanitarnih uvjeta za Najveći humanitarni koncert kojim se u kupljeno je 351.000,00 kuna od ulaznica, život u kampovima i promicanju higijene. Hrvatskoj prikupljala pomoć za Haiti održan a pozivima građana na broj telefona 060 Aleksandar Knežević, koji je tijekom ve- je 10. veljače u prepunoj splitskoj «Spaladi- 9008 za vrijeme koncerta prikupljeno je ljače i ožujka već bio u Haitiju kao dio je- um areni» u kojoj su nastupili najpoznatiji 1.076.397,80 kuna. dinice za žurni odgovor na katastrofe Au- domaći glazbenici. Organizatori koncerta Glavni organizator splitskog koncer- strijskog Crvenog križa i Jasminko Kranj- bili su Zajednica udruga HVIDR-a Županije ta i predsjednik Zajednica udruga HVIDR- čec, kojem je nakon mnogobrojnih trenin- Splitsko-dalmatinske i Hrvatski Crveni križ, e Splitsko-dalmatinske županije gospodin x 12 HRVATSKI CRVENI KRIŽ 2/2010 Haiti

Kristijan Petric, odlukom Glavnog odbo- medijsko pokroviteljstvo zahvalnice su pri- cije u Ženevi koja će dalje koordinirati po- ra Hrvatskog Crvenog križa od 11. ožujka mili: Hrvatska radiotelevizija, Radio Dalma- trebnu pomoć unesrećenima. 2010. godine imenovan je počasnim čla- cija i Slobodna Dalmacija. Zahvaljujemo svim našim građanima, nom Hrvatskog Crvenog križa. Povelja o S obzirom na izražene potrebe od dije- tvrtkama, učenicima i studentima, svim lju- počasnom članstvu uručena mu je u Splitu la prikupljenih novčanih donacija Hrvatski dima dobre volje koji su dali svoj novčani u Tjednu Hrvatskog Crvenog križa kad su Crveni križ kupio je 2.200 kuhinjskih se- prilog. uručene i zahvalnice Hrvatskog Crvenog tova u vrijednosti 95.700,00 eura koji su Zahvaljujemo svima koji su u svojim sre- križa organizatorima i izvođačima humani- podijeljeni stanovnicima Haitija. Također je dinama organizirali različite akcije prikuplja- tarnog koncerta u Spaladium Areni u Splitu. uplaćeno 200.000,00 eura na račun Me- nja pomoći za postradale i time pomogli u Za organizaciju su zahvalnice dobili: đunarodne federacije. ublažavanju posljedica ove katastrofe. x Grad Split, Gradsko društvo Crvenog kri- Sva preostala novčana sredstva bit će Vlasta VidoviÊ Šaša ža Split i Splitsko-dalmatinska županija. Za uplaćena na račun Međunarodne federa- Hrabro srce Kariba

Volonteri HCK na Haitiju: Aleksandar Knežević (Labin), Sanja Faraguna (Labin)i Tihomir Štrekelj (Osijek) U prosjeku se godišnje dogodi oko 134 potresa jačine oko 6 stupnjeva po Richteru. Jedan od njih bio je razlogom jedne od najvećih akcija pomoći Međunarodne federacije društava Crvenog križa i Crvenog polumjeseca i razlogom mojeg putovanja preko Atlantika. U 16 sati i 53 minute 12. siječnja stanovnici dvaju najvećih haićanskih gradova, Port-au-Princea i Leoganea, doslovno su izgubili tlo pod nogama. Dan kad se zemlja zatresla bio je za mnoge dan ostvarenja najgorih noćnih mora. Poslije tog dana više ništa nije bilo isto. Zemlju, koja i inače slovi za jednu od najsiromašnijih zemalja na svijetu, zadesila je još jedna od nedaća u nizu. Živote je izgubilo preko 200.000 ljudi, a gotovo da i nema osobe kojoj je dom ostao netaknut.

Dok na radiju odzvanjaju stihovi pjesme U samome srcu Kariba smjestila se mala je odijelila povijest dvaju dijelova otoka. “Someone please call 911” (hrv. “Neka net- planinska država koja zauzima jednu treći- Stoljećima prije nego su Europljani stigli ko nazove 911”) Wyclefa Jeana, glazbenika nu otoka Hispaniola. Iako pojam Karibi zvuči na Karibe, ovi su otoci bili naseljeni domo- rodom s Haitija, pjesme koju sam često pje- veoma egzotično, ta je zemlja jako daleko rodačkim stanovništvom. Na otoku Hispani- vušila vozeći se ulicama Leoganea sa svo- od zamišljene slike nekog idiličnog mjesta. ola su živjeli Taino Indijanci (hrv. dobar čo- jim novim prijateljima, prisjećam se kako je Iako puna pješčanih plaža isprepletenih pal- vjek), koji su dijelili zemlju s drugim pleme- boravak na Haitiju utjecao na mene i kako mama i prepuna plantaža egzotičnog voća, nima među kojima su bila i plemena Cigu- je sve započelo. Putovanje na drugi kraj svi- ovaj djelić Kariba daleko je od privlačne turi- ayo i Macorxies. Domoroci su nazvali otok jeta bilo je za mene poput otkrića Cristofora stičke destinacije, za razliku od Dominikan- Ayiti što u prijevodu znači “zemlja visokih Colomba. I on i ja smo krenuli u nešto novo ske Republike s kojom dijeli isti otok. Ta se planina”, a do dolaska Colomba teritorij je i nepoznato. Colombov prvi doticaj s novim, drastična suprotnost može uočiti već iz zra- bio podijeljen na 5 kraljevstava poznatih kao prekooceanskim svijetom bio je bahamski ka. Razlog tomu je dugogodišnja deforesti- Cacicazgos. Nakon toga, Haiti zauzimaju otok Guanahani koji je on nazvao San Sal- zacija (uništavanje šumskog pokrivača) koja Francuzi i započinju sa istrebljenjem Indi- vador – Sveti Spasitelj, a naša je destinacija je uzrokovala eroziju tla. Osim te vizualne janaca, a na otok dovode robove iz Afrike. bila otok koji je trebalo spasiti. podjele otoka i kolonijalna podjela drastično Kolonija je bila bogata, proizvodila se še- x 2010/2 HRVATSKI CRVENI KRIŽ 13 Haiti

ćih kamiona i ostalih vozila, posebno inte- resantno oslikanih tap-tap autobusa, uspjeli izbjeći, vani su promicale kuće bez temelja i krovova. Uz cestu su stajale grupe muška- raca i žena obavijene dimom koji se dizao iz gorućih hrpa smeća koje je ležalo svuda naokolo. To je slika glavnoga grada, ali naša destinacija je bio Leogane, grad u kojem se nalazio epicentar potresa, mjesto odakle je sve krenulo. Vozeći se cestom, stoički osje- ćajući svaku rupu, prešli smo i preko rasje- da na kojem se zemlja doslovno otvorila i tako malo, pomalo stigli smo i do našeg kampa. Još sam mnogo puta kasnije prošla tim istim ulicama i cestama i svaki put budi- Ivan Usmiani, djelatnik HCK u Odjelu za pripremu i odgovor na katastrofe le su u meni isti osjećaj, djelovale su mi po- put pozornice išarane tisućama jarkih boja ćerna trska. Stanovnici su, ohrabreni Fran- zala u pamćenje i koja u jednom tonu osli- na kojoj se odvija život. Slika te pozornice u cuskom revolucijom, podigli ustanak i po- kava pravo stanje stvari na tome ispaćenom potpunosti odudara od slike njezinih aktera. bijedili Napoleonovu vojsku. Tako je stvore- otoku. “Prije smo imali ništa, a sad imamo Ulice su u neprepoznatljivome kaosu i odaju na prva slobodna država sa stanovništvom pola od ništa”, bile su riječi jednog od mno- dojam kataklizme dok ljudi svojom nesalo- afričkog podrijetla. Nezavisna republika pro- go dragih ljudi koje sam tamo upoznala. mljivom energijom vraćaju život onome što glašena je 1804. godine, ali bez jasne stra- Slika koju su odašiljali svi svjetski mediji i je priroda uništila. Poput slike u slici. tegije o tome što i kako dalje činiti. statistike koje se mogu pročitati na svim in- I tu smo i mi koji smo došli iz svih krajeva I tako od samoga početka svog nastan- ternetskim portalima stvaraju sasvim druga- svijeta, dati dio sebe, dati ga drugome. Na- ka zemlja prolijeva krv i gubi tlo, a njezina čiji dojam od onoga što sam tamo doživjela. dam se da je to dovoljno barem za početak gospodarska stagnacija je rezultat ranijih Samo ako ste živjeli u Haitiju možete vidjeti i da to čini razliku. Moj posao bilo je promi- neprimjerenih ekonomskih politika, politič- njegovu ljepotu, skrivenu ispod tona i tona canje higijene. Naučiti i potaknuti ljude da i u kih nestabilnosti, manjka dobrih obradivih ruševina. Ljudi su siromašni i gladni, ali bo- ovakvim uvjetima misle na zdravlje, pokušati površina, nemara za zaštitu okoliša, nastav- gati duhom, duhom koji slama svako srce, spriječiti nastanak i širenje epidemija. Moja ka oslanjanja na tradicionalne tehnologije, nalazi put do njega i zarobi ga zauvijek. To bojazan da ljudi neće biti zainteresirani za nedostatka javnih ulaganja u ljudske resur- je ono što je teško opisati. Sve je tako ne- ovaj dio posla s obzirom na sve što im se se, nedostatka funkcioniranja pravosudnog stvarno. S toliko kontradiktornih prizora, koji dogodilo i na neopisivu neimaštinu, bila je sustava i slabog obrazovanja. I tako redom su me mnogo puta ostavljali bez daha. Di- potpuno neopravdana. Žar kojime su nam problemima nema kraja. sala sam samo očima. Prvi dojam zemlje posvetili svoju pažnju za ono što im želimo Ljudi su neizmjerno trpjeli tijekom niza bio je samo nagovještaj onoga što će me prenijeti i entuzijazam s kojim su obavlja- desetljeća, a sad se naposljetku i priroda dočekati u glavnome gradu. li svaki zadatak koji smo stavljali pred njih, poigrala njihovim sudbinama. Ne mogu, a Polugola dječica trčkarala su oko našeg pamtit ću kao jedno od ljepših iskustava u da se ne prisjetim rečenice koja mi se ure- vozila ne bi li zaradila kakav novac, hvataju- svome životu. ći se za svaku našu torbu koju smo strplji- Nakon potresa, ljudi su svoje domove Zahvaljujemo vo ukrcavali na kamionet koji nas je trebao zamijenili životom u kampovima smješteni- Austrijskom Crvenom križu odvesti u bazni kamp (eng. Base Camp). ma pod vedrim nebom. Ti kampovi broje i i volonterima HCK Dok sam se čvrsto držala za rukohvat da ne do tisuću pa i više ljudi, obitelji koje su svoje na ustupljenim fotografijama izletim sa sjedala i brojala koliko smo jure- utočište našle ispod jedne plahte razapete x 14 HRVATSKI CRVENI KRIŽ 2/2010 Haiti

svojom pomoći dotakli mnogo ljudi, ljudi koji imaju snagu duha i hrabrosti koja je proži- mala sve nas koji smo to gledali izvana. Ima- li smo priliku puno toga naučiti. Osmijeh na njihovim licima bio je najljepši dar koji smo mogli dobiti, a dobili smo puno, puno više. E-mail poruka od Dolores: ...”My dear, I feel happy to have you as a friend and it’s a pleasure for me when I am talking with you, trully God knows the reason. Thank you for coming in my country to help us that’s still in my mind, also I will never forget your help, you expense your time private, Volonteri HCK: Jasminko Kranjčec (Ivanić Grad), Aljoša Ladašić (Rijeka) your family and your boyfriend I will never i Aleksandar Knežević (Labin) forget that”... E-mail from Dolores na ni manje ni više četiri štapa. Oni mašto- religija, da bi danas primat preuzeo katoli- vitiji ponekad su gradili zaklon od ispreplete- cizam. Ta religioznost osjeti se na svakom …Draga moja, nog palminog lišća, a samo je mali broj onih koraku. Sva su prijevozna sredstva, pa i ono sretna sam što si mi prijateljica i pravo sretnijih imao prave šatore koje su donirale malo zidova koji su ostali, cijeli ispisani poru- je zadovoljstvo razgovarati s tobom, samo razne humanitarne organizacije. kama o Bogu pa se i u svakodnevnom go- Bog zna razloge tome. Hvala ti što si došla u Cotain, Motiley, Carrefour-Croix, Latimo, voru često upotrebljavaju te sintagme. Kad moju zemlju kako bi nam pomogla. Još raz- Nan Razine i Bino Lester samo su neka od sam jednom prilikom objašnjavala svom mišljam o tome i nikad neću zaboraviti tvoju imena kampova koja neću tako lako zabo- prevoditelju kako dolazim iz male zemlje, pomoć, tvoje slobodno vrijeme koje si dala raviti, kao ni ljude koji su organizirani u Co- ali sa isto tako velikim srcem i rekla mu da nama, a ne svojoj obitelji i dečku. Nikad to mite, neku vrstu predstavničkog i upravnog su ljudi sakupili puno novaca za Haiti, rekao neću zaboraviti”… tijela i koji se brinu o životu ljudi u kampu mi je da zahvalim svome narodu i nadodao I to je Haiti.x – Dolores, Nicol, Ricardo, Garry, Vladimir, “Bog Vas sve blagoslovio”. Nama, Europlja- Dorsee i mnogi drugi. nima, vudu je golicao maštu i znatiželju, ali Sanja Faraguna, volonterka Gradskog društva U kampove smo dolazili na poziv ljudi osim vudu hrama u centru grada, koji je ne- Crvenog križa Labin i Društva koji su svakodnevno kucali na naša vrata i kim čudom ili možda magijom ostao neta- Crvenog križa Istarske županije molili nas za pomoć, tiho i dostojanstveno. knut, bliskijih iskustava nismo imali. Ostalo Prvi naš zadatak bio je prikupiti čim više po- nam je da i dalje maštamo o tome kako to dataka o pojedinom kampu i životu ljudi u ustvari izgleda. njemu, a nakon toga cilj nam je bio obra- Posjetitelju Haitija nije se lako snaći ni u zovati određeni broj ljudi za promicanje higi- valutnom tečaju, još jednome od misterija jene kako bi nastavili s radom kad mi ode- koji nam je ostao u domeni čuda. Općepri- mo. Nijedan naš posjet nije ostao nezami- hvaćeno platežno sredstvo je američki do- jećen jer se sve što smo radili pratilo s veli- lar, a nacionalna valuta zove se gourd. Me- kim interesom odraslih, a pogotovo zaigra- đutim, glavna obračunska jedinica je “hai- ne dječice koja su nam se posebno uvukla ćanski dolar”, valuta koja u stvarnosti ne po- On January 13, Croatian Red pod kožu. Tako se u samo nekoliko minuta stoji. Dakle, uz naše humanitarne sklonosti Cross launched emergency appeal oko mene znalo stvoriti na stotine ljudi, što potrebno je bilo biti i dobar matematičar jer for the people of Haiti affected by a je bilo dobro jer su istovremeno vidjeli i čuli ako negdje piše 10$ riječ je zapravo o hai- strong earthquake. By June 30, a total poruku koju smo došli promicati, a jedna od ćanskim dolarima što se množi s 5 i dobije of 5.795.629,51 kuna have been njih bila je i “Toujou Lave Men Non Avec Sa- se prava cijena od 50 gourda. Kako jedan donated by individuals, government, von”. “Perite ruke sapunom”, bio bi prijevod američki dolar iznosi 38 gourda nije ni čudo companies and institutions. s kreolskog. (Kreolski je uz francuski služ- da je svaka naša najosnovnija kupovina, sa The donation was used for the beni jezik, a nastao je tako što su potlačeni spretnim uličnim trgovcima koji su za nas io- procurement of 2.200 kitchen sets stanovnici počeli pričati neku verziju francu- nako imali neku svoju računicu, trajala sa- (95.700,00 euro) while 200.000,00 skog koju kolonizatori nisu mogli razumjeti.) tima. euro were transferred to the IFRC in Ljudi, u zemlji kojoj prijeti kaos, utjehu Ono što se dogodilo stvar je prošlosti, a cash. nalaze u duhovnom. Iako se 80 posto Ha- budućnost je neizvjesna. Sad je pravi trenu- ićana izjašnjava katolicima, a 16 posto pro- tak da se nešto učini za ljude koji su prošli CRC sent five volunteers and one testantima, mnogi tvrde da više od polovice pravu kalvariju, a to je ono što smo se mi, staff member to Haiti as members of tamošnjih stanovnika prakticira vudu (eng. kao volonteri Crvenog križa, svakog dana the Emergency Response Units of voodoo). Nekad je vudu bio dominantna ponovno iznova i trudili. Nadam se da smo Austrian and German Red Cross. x 2010/2 HRVATSKI CRVENI KRIŽ 15 Haiti HVALA svima koji su pomogli i odazvali se apelu Hrvatskog Crvenog križa za pomoÊ unesreÊenima na Haitiju

Zajedno smo učinili značajnu promjenu i veliki pomak prema 3a O.Š. Vrbanja Vrbanja dobru. O.Š. Mare Švel - Gamiršek Vrbanja Zahvaljujemo svim urednicima i novinarima u medijima koji ra- O.Š. Siniše Glavaševića Vukovar zumiju da u vijesti koja govori o velikoj nesreći uvijek mora biti pri- Učenici O.Š. Siniše Glavaševića Vukovar O.Š. Smiljevac Zadar sutan i dio koji govori o tome što se poduzima kako bi se ljudska Gimnazija XVI Zagreb nesreća i bol barem ublažili, kad se već ne mogu u potpunosti Gimnazija XVIII Zagreb ukloniti. Tako se javnost poziva na iskazivanje ljudske solidarnosti Hoteljerska turistička škola Zagreb iempatije. O.Š. D. Trstenjaka Zagreb O.Š. Izidor Kršnjavi Zagreb Novčane donacije učenika osnovnih i srednjih škola za po- O.Š. Tituša Brezovačkog Zagreb moć postradalima na Haitiju (od 13.1. do 31.5.2010.g.) Prirodoslovno matematička gimnazija Zagreb Školske sestre Franjevke Zagreb Zahvaljujemo školama: XIII. Gimnazija Zagreb Učenici srednje škole Bol Bol 6c O.Š. Ivan Gundulić * O.Š. Vladimir Nazor Crikvenica 7. razred O.Š. Vladimir Nazor * O.Š. Zvonka Cara Crikvenica Crikvenica 7c O.Š. Stjepana Radića * O.S. Čavle Čavle 8 b Vladimir Nazor 150 * Gimnazija Daruvar Daruvar O.Š. Bartol Kašić * O.Š. Dugo Selo Dugo Selo O.Š. Bartol Kašić * O.Š. Ivan Benković (Hrv. Preporoda bb) Dugo Selo O.Š. Dr. Franje Tuđmana * Srednja škola Dugo Selo Dugo Selo O.Š. Kralja Tomislava * O.Š. Đurmanec 7. i 8. razred Đurmanec O.Š. Matija Gubec * O.Š. Gradina Gradina O.Š. Vladimir Nazor * O.Š. Hvar Hvar Učenici i djelatnici ekonomske škole * O.Š. Hvar Hvar Učenici i djelatnici O.Š. M. Gubec * O.Š. Dubovac Karlovac * nije naznačeno mjesto uplate O.Š. Klinča Sela Klinča Sela 4c O.Š. Dom zahvalnosti Knin Zahvaljujemo novinskim portalima koji su objavili naš apel za O.Š. P. Kanavelića Korčula Haiti: O.Š. Petra Kanavelića Korčula Antena Zagreb Jutarnji Radio KL O.Š. Ladimirevci Ladimirevci Bez recepta Kupi-prodaj She Škola Lupoglav Lupoglav Booksa Mediaking Slike O.Š. Molve Molve Business Metro Stanovanje O.Š. Vladimir Nazor Neviđane O.Š. Josip Pupačić Omiš Centar nekretnina Moj posao Svimobiteli O.Š. Mladost Osijek Osijek Dnevnik (Nova TV) Mojblog Teatar Strojarska tehnička škola Osijek Osijek Filmski Monitor Teen385 Srednja škola Petrinja Petrinja Forum Muzički linkovi Večernji O.Š. Vladimir Nazor Pisarovina Fotke Muzika Vjesnik Gimnazija Požega Požega HINA Net Zagrebancija O.Š. Kaštanjer - mladež CK Pula O.Š. Ivana Rabljanina Rab Rab ICT Njuškalo 24sata O.Š. Side Košutić Radoboj Igre-igrice Ordinacija 4 kotača O.Š. “Metel Ožegović” Radovan Index Poslovni Učenici i zaposleni O.Š. Rogoznica Rogoznica Javno Radio 101 O.Š. Luka Sesvete O.Š. Sesvetska Sopnica Sesvetska Sopnica Gimnazija “D. Šimunović” Sinj Sinj O.Š. Viktorovac Sisak 7a razred O.Š. Kraljice Jelene Solin Mala škola Sv. I. Zelina Sv. Ivan Zelina O.Š. “Dr.Fra Karlo Balić” Šestanovac O.Š. Petra Krešimira IV Šibenik Šibenik O.Š. Blatine Škrape O.Š. Turanj Turanj Elektrostrojarska škola Varaždin Varaždin Gimnazija Petar Preradović Virovitica x 16 HRVATSKI CRVENI KRIŽ 2/2010 Haiti

Prikupljena pomoÊ za Haiti Hrvatski Crveni križ prikupio je do 30. lipnja 2010. godine ukupno 5.795.629,51 kuna od uplata građana, tvrtki, institucija i jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave i to: • 2.934.524,71 kuna na žiro račun • 1.000.000 od Vlade Republike Hrvatske • 784.707,00 kuna na telefon 060 90 11 • 1.076.397,80 kuna pozivima građana na telefon 060 9008 za vrijeme koncerta "Svi za Haiti" u Splitu.

“Street Tribes” oglasni kamion za pomoć Haitiju - PIXEL ART, MEDIA 78 i DOBRI LJUDI

Pojedina društva Hrvatskog Crvenog križa organizirala su razli- SISAK - "Humanitarna fašniËka zabava" čite akcije u kojima se prikupljala pomoć za postradale u Haitiju, - tradicionalna fašnička zabava ove godine bila je namijenjena a sredstva su doznačena na žiro račun Hrvatskog Crvenog križa: prikupljanju sredstava za pomoć Haitiju HVAR - Humanitarna akcija HA(JDE) I TI SPLIT - “Djeca i mladi Splita za Haiti” - u suradnji s učenicima i nastavnicima OŠ Hvar organizira- - na inicijativu 14-godišnje učenice jezične gimnazije Heni Bu- na je (na Valentinovo) akcija za pomoć djeci Haitija. Vrijedne ruke lić, organizirana je akcija za prikupljanje novčanih sredstava u učenika izradile su čestitke, srca, vaze, crteže, a bili su tu i kolači svim vrtićima, osnovnim i srednjim školama i na fakultetima. koji su se prodavali na trgovima i većim mjesta otoka Hvara Zahvaljujemo: KRK - “Likovnjaci Kvarnerskih otoka Haitiju” - tvrtki “Instrumentaria d.d.”, tvornici proizvoda za medicinu, - u krčkoj galeriji Decumanus održana je humanitarno-izlož- trgovinu i zastupanje iz Sesveta koja je darovala je medicinske bena akcija umjetnika Primorsko-goranske županije koji su izložili proizvode koji se koriste za saniranje prijeloma kostiju u vrijedno- svoje slike i fotografi je. Inicijatori akcije bili su GDCK Krk u suradnji sti od 29.227,86 eura. s likovnim umjetnicima Igorom Gržetićem i Petrom Kopanicom. - djelatnicima Službe za epidemiologiju zaraznih bolesti Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, koji nam pomažu u pripremi predstavnika HCK za odlazak u međunarodne misije. Sve on-line uplate izvršene putem PBZ Card-a, kao i uplate u poslovnicama Privredne banke Zagreb oslobođene su bankovnih naknada. T-Hrvatski Telekom odriče se prihoda u razdoblju od 20. siječnja do 20. veljače. H1 telekom odriče se prihoda u raz- doblju u kojem se prikuplja pomoć za Haiti. VIPnet d.o.o. uplatio je prihod ostvaren od poziva tijekom koncerta u Splitu. Telekomunikacijski partner Hrvatskog Crvenog križa Markot. tel d.o.o. i ovaj puta se odrekao svog prihoda. x 2010/2 HRVATSKI CRVENI KRIŽ 17 crveni križ

MEDITERANSKA KONFERENCIJA

Mediteranska konferencija okuplja 25 nacionalnih društava Crvenog križa i Cr- venog polumjeseca, zemalja mediteran- ske regije (Albanija, Alžir, Andora, Bosna i Hercegovina, Crna Gora, Egipat, Francu- ska, Grčka, Hrvatska, Italija, Izrael, Liba- non, Libijska Arapska Džamahirija, Malta, Maroko, Monako, Palestina, Portugal, San Marino, Sirijska Arapska Republika, Slo- venija, Srbija, Španjolska, Tunis i Turska) povezujući na taj način zemlje Europe, Bli- skog istoka i sjeverne Afrike. Na konferen- cijama kao promatrači obično sudjeluju i predstavnici drugih nacionalnih društava i drugih organizacija koji su posebno zainte- resirani za regiju ili teme pojedine konferen- cije. Na konferenciji sudjeluju i predstavnici vodstva Međunarodne federacije društava Crvenog križa i Crvenog polumjeseca i Me- đunarodnog odbora Crvenog križa. Prva Mediteranska konferencija održana je 1980. godine i otada se održava u raz- macima od tri do četiri godine, a funkcioni- ra kao platforma za raspravu o pitanjima od zajedničkog interesa za nacionalna društva mediteranskog područja, posebice: migra- cijama, zdravlju, zaštiti okoliša, mladeži i po- x 18 HRVATSKI CRVENI KRIŽ 2/2010 crveni križ

moći u katastrofama. Ciljevi konferencija su promicanje temeljnih načela Međunarodnog pokreta Crvenog kri- ža i Crvenog polumjeseca i međunarodnog humanitar- nog prava te razvoj suradnje, razumijevanja i prijateljstva među nacionalnim društvima regije. Mediteranska regija ima važnu ulogu zbog svoje bo- gate kulturalne raznolikosti. Mediteran je kolijevka različi- tih civilizacija i sjecište različitih religija i fi lozofi ja. Povezni- ce među različitim narodima koji žive u ovoj regiji oduvi- jek se temelje na koordinaciji, suradnji i solidarnosti. To su upravo karakteristike koje na neki način čine i temelj- na načela Pokreta. Na prijedlog Španjolskog Crvenog križa u Barcelo- ni je 2005. godine osnovan i stalni Centar za suradnju mediteranskih društava Crvenog križa i Crvenog polu- mjeseca koji između dviju konferencija pruža potporu društvima regije te razvija i održava kontakte s partneri- ma, nacionalnim društvima, Međunarodnom federaci- jom i drugim institucijama, kako bi osigurao dobru ko- ordinaciju i povećao iskoristivost dostupnih resursa. x Pripremila: Maja AntoniÊ

The Mediterranean Conference, established with the objective of strengthening cooperation and encouraging dialogue between the National Societies from the region with distinct cultural and historical features, comprises 25 National Societies and is held every 3 or 4 years. It is hosted by one of the National Societies from the region.

x 2010/2 HRVATSKI CRVENI KRIŽ 19 crveni križ

11. Mediteranska konferencija društava Crvenog križa i Crvenog polumjeseca Cavtat – Dubrovnik, 17. – 19. ožujka 2010. godine DUBROVA»KA DEKLARACIJA

Od 17. do 19. ožujka 2010. kreta Crvenog križa i Crvenog polumjese- usvojenih 2007. godine na 30. Međuna- godine Dubrovnik je bio ca, Centra za suradnju mediteranskih dru- rodnoj konferenciji Crvenog križa i Crve- domaćin 11. Mediteranske štava Crvenog križa i Crvenog polumjese- nog polumjeseca te 17. Glavnoj skupštini konferencije društava Crvenog ca, Europskog instituta za Mediteran, Me- Međunarodne federacije i Vijeću izaslanika đunarodne organizacije za migracije, Cen- održanih 2009. godine; inspirirani Strategi- križa i Crvenog polumjeseca. tra za klimatske promjene Crvenog križa i jom 2020. Međunarodne federacije; raz- Konferenciju je organizirao Crvenog polumjeseca, Grada Dubrovnika i motrivši preporuke prošlih Mediteranskih Hrvatski Crveni križ pod drugih nacionalnih društava Crvenog križa i konferencija i planove djelovanja Centra pokroviteljstvom predsjednice Crvenog polumjeseca. za suradnju mediteranskih društava Crve- Vlade Republike Hrvatske, Mediteranska konferencija je održana u nog križa i Crvenog polumjeseca te slijede- gospođe Jadranke Kosor. vrijeme kad se zbog povećanog siromaš- ći obveze, rezolucije i deklaracije Pokreta, Na konferenciji, koja je održana tva, nestabilnosti, migracija, oružanih suko- sudionici 11. Mediteranske konferencije pod motom “Mediteran: ba i drugih situacija nasilja kao i prirodnih razmatrali su humanitarna pitanja od velike vrijednosti koje žive”, su katastrofa, nacionalna društva s područja važnosti za područje Mediterana: Mediterana suočavaju sa sve većim huma- • zaštita i osiguravanje pomoći migran- sudjelovale delegacije 22 nitarnim potrebama. tima nacionalna društva Crvenog Ove se godine članice Međunarodnog • klimatske promjene i njihov utjecaj na križa i Crvenog polumjeseca iz pokreta Crvenog križa i Crvenog polumje- okoliš područja Mediterana. seca (Pokret) pripremaju i sudjeluju u obi- • socijalne posljedice svjetske ekonom- Svojom su prisutnošću značaju konfe- lježavanju Europske godine borbe protiv ske krize rencije doprinijeli predstavnici: Međuna- siromaštva i socijalne isključenosti (2010. • važnost i uloga mladih u budućnosti rodne federacije društava Crvenog križa i godine), Međunarodne godine mladih Mediterana. Crvenog polumjeseca (Međunarodna fe- (12.8.2010. – 12.8.2011.) i Europske godi- Nacionalna društva sudionici 11. Medi- deracija), Međunarodnog odbora Crvenog ne volontera (2011. godine). teranske konferencije: križa, Stalne komisije Međunarodnog po- Temeljem preuzetih obveza i rezolucija • naglasila su kako je Mediteranska kon- x 20 HRVATSKI CRVENI KRIŽ 2/2010 crveni križ

ferencija izvrsna prilika za primjenu rodne federacije, nacionalna društva su- prilagodbi sa Strategijom 2020; načela poštivanja različitosti, toleran- dionici 11. Mediteranske konferencije će: • poticati implementaciju programa Mla- cije i mirnog suživota kroz suradnju • posebno brinuti o humanitarnim potre- di kao pokretači promjena ponašanja između nacionalnih društava Crvenog bama migranata, uključujući i unapre- (YABC) i njegovu integraciju u progra- križa i Crvenog polumjeseca uvaža- đenje mreže “Obiteljske veze” unutar me nacionalnih društava; vajući različite povijesti, kulture i nači- nacionalnih društava i Međunarod- • promicati poštivanje različitosti i socijal- ne djelovanja; nog odbora Crvenog križa; nog uključivanja unutar našeg Pokre- • smatraju da će postignuti dijalog i me- • unaprijediti dijalog s vlastima svojih ze- ta kako bi se pružio primjer drugima u đusobno poštovanje koje postoji iz- malja kako bi se boljim shvaćanjem području humanitarnog djelovanja; među različitih kultura na Mediteranu humanitarne dimenzije migracija pru- • obavljati ulogu pomoćnog tijela vlasti- biti koristan i dobar primjer za druge žila adekvatna zaštita i pomoć mi- ma kako bi se pronašlo dovoljno hu- regije našeg planeta; grantima, bez obzira na njihov status. manitarnog prostora koji će omogu- • potvrđuju da Barcelonski proces iz • Svjesna opsega i nužnosti uloge koju ćiti bolju zaštitu i pomoć migrantima, 1995. godine i nedavno osnovana Uni- moraju ispuniti kad su u pitanju mla- bez obzira na njihov status; ja za Mediteran čine dobar međuna- di, nacionalna društva sudionici 11. • planirati i pripremati humanitarni odgo- rodni okvir za suradnju i razvoj u regiji. Mediteranske konferencije će: vor na posljedice klimatskih promje- Nacionalna društva sudionici 11. Medi- • pojačati ulogu i aktivnosti mladih kao na i ugraditi ih u programe i aktivnosti teranske konferencije zalažu se za: glavnih čimbenika društvenih promje- nacionalnih društava zajedno s Cen- • jačanje dijaloga s vladama svojih ze- na i razvoja; trom za klimatske promjene Crvenog malja i primjenu humanitarne diplo- • naglasiti važnost promicanja volonter- križa i Crvenog polumjeseca; macije te intenzivnije zagovaranje skog rada mladih i prednosti njihovog • aktivno pružati podršku Centru za su- promjene načina razmišljanja koje angažmana u društvu na nacionalnoj radnju mediteranskih društava Cr- će doprinijeti socijalnom uključivanju i međunarodnoj razini; venog križa i Crvenog polumjeseca, onih koji su najviše u potrebi; • poticati mediteranska nacionalna druš- obavještavanjem o svojim aktivno- • uključivanje mladih i učvršćivanje njiho- tva na bolje iskorištavanje postojećih stima i sudjelovanjem u programima ve uloge kao jednog od čimbenika u metoda i novih tehnologija u promi- Centra kako bi se učinkovito promi- mijenjanju stavova i ponašanja (YABC canju međunarodnog humanitarnog calo partnerstvo s članicama Među- – Youth as Agents of Behavioural prava, načela i humanih vrednota Po- narodnog pokreta Crvenog križa i Cr- Change) koji doprinose smanjivanju kreta kako bi potaknuli prave promje- venog polumjeseca; svih rizika i jačanju kohezije zajednica; ne u stavovima; • obavijestiti o zaključcima i dogovori- • povećanje broja treninga, edukacija i • promicati specifi čne programe koji ma sudionika 11. Mediteranske kon- aktivnosti promoviranja temeljnih na- daju prednost socijalnom uključivanju ferencije svoje nacionalno društvo i čela i humanih vrednota Pokreta kao mladih i koji smanjuju marginalizaciju i vlasti svoje zemlje i voditi brigu da se i međunarodnog humanitarnog prava društvena i zdravstvena ograničenja. pri dogovaranju dnevnog reda statu- korištenjem metoda razvijenih unu- Svjesna humanitarnih i socijalnih poslje- tarnih konferencija 2011. godine vodi tar Pokreta, poput programa “Istraži- dica svjetske ekonomske krize i zabrinuta računa o zaključcima 11. Mediteran- vanje humanitarnog prava” (Exploring zbog opasnosti od nestabilnosti koje se ske konferencije. Humanitarian Law – EHL); mogu pojaviti u pogođenim zajednicama, Sudionici 11. Međunarodne konferen- • uspostavljanje partnerstva unutar Po- nacionalna društva sudionici 11. Medite- cije žele izraziti svoju iskrenu zahvalnost kreta, s vladama, ali i s vladinim i ne- ranske konferencije će nastojati: tijelima vlasti Republike Hrvatske za svu vladinim organizacijama kao i ostalim • analizirati potrebe i kapacitete te sura- njihovu pomoć i Hrvatskom Crvenom kri- specijaliziranim agencijama. đivati sa svim relevantnim čimbenici- žu za izvrsnu organizaciju ovog sastanka. Svjesni nužnosti zaštite osoba u potrebi ma u skladu s Milenijskim razvojnim Sudionici bi isto tako željeli zahvaliti Centru u svim situacijama i polazeći od svoje po- ciljevima Ujedinjenih naroda; za suradnju mediteranskih društava Crve- moćne uloge tijelima vlasti svojih zemalja, • poboljšati životne uvjete ljudi u potrebi i nog križa i Crvenog polumjeseca za njiho- nacionalna društva sudionici 11. Medite- poticati njihovo socijalno uključivanje. vu tehničku pomoć i pomoć koju su osigu- ranske konferencije naglasila su potrebu: • Nacionalna društva sudionici 11. Me- rali Hrvatskom Crvenom križu tijekom svih • planiranja humanitarnog odgovora na diteranske konferencije će: faza organizacije ovog događaja.x posljedice klimatskih promjena; • pružati podršku i pomoći mladima u Prevele i prilagodile: • jačanja dijaloga s vladama o humanitar- reviziji Smjernica za mladež i njihovoj Maja AntoniÊ i Katija DamjanoviÊ nim posljedicama uništavanja okoliša; • uspostavljanja partnerstva među razli- čitim čimbenicima; Croatian Red Cross hosted the 11th Mediterranean Conference of the Red Cross • mobiliziranja ljudskih resursa, posebice and Red Crescent Societies in Cavtat-Dubrovnik, from 17 to 19 March 2010. The mladih ljudi kao pokretača promjena topics discussed were: migrants, climate change and environment, social effects ponašanja (YABC). of world economical crisis, and youth. The Conference that was held under motto Svjesni svoje odgovornosti za imple- “Mediterranean: Values in Action” was attended by delegates from 22 Red Cross mentaciju migracijske strategije Međuna- and Red Crescent National Societies from the Mediterranean. x 2010/2 HRVATSKI CRVENI KRIŽ 21 crveni križ

U Beču je od 13. do 16. travnja 2010. godine održana 8. Europska konferencija nacionalnih društava Crvenog križa i Crvenog polumjeseca na kojoj su sudjelovala izaslanstva četrdeset i dva nacionalna društva. Glavne teme konferencije bile su: ekonomska kriza, starenje europskog stanovništva te poštivanje različitosti i multikulturalni dijalog. Na konferenciji je usvojena “Bečka rezolucija” dokument kojim se nacionalna društva pozivaju na povećanu solidarnost i iznalaženje primjerenih rješenja za pomoć onima koji su najviše u potrebi.

8. EUROPSKA KONFERENCIJA NACIONALNIH DRUŠTAVA CRVENOG KRIŽA I CRVENOG POLUMJESECA 13. - 16. TRAVNJA 2010. GODINE BE»KA REZOLUCIJA

Nacionalna društva sudionici 8. od HIV/AIDS-a i TBC-a te turalna različitost u cijeloj Europi nisu samo Europske konferencije Crvenog nastaviti pomagati migrantima izazovi već otvaraju i nove mogućnosti. križa i Crvenog polumjeseca bez obzira na njihov status. • Europska nacionalna društva Crvenog potvrđuju obveze sa 7. križa i Crvenog polumjeseca će: Nacionalna društva sudionici 8. Europ- • uskladiti svoje strategije i planove dje- Europske konferencije održane ske konferencije svjesna su utjecaja koji lovanja sa “Strategijom 2020.” Među- u Istanbulu 2007. godine na ekonomska kriza ima i koji će imati na: ži- narodne federacije društava Crvenog kojoj su obećala predanije raditi vote ljudi u potrebi, povećanje zahtjeva za križa i Crvenog polumjeseca; na osiguravanju zdravstvene pomoći i uslugama Crvenog križa i Crve- • radeći više, bolje i uspješnije poveća- zaštite i socijalne skrbi i nog polumjeseca i prikupljanje sredsta- ti kapacitete, preuzeti više odgovor- pomoći migrantima. Europska va za rad nacionalnih društava. Europska nosti, razvijati smjernice i razmjenjiva- nacionalna društva Crvenog nacionalna društva pozivaju na iskazivanje ti iskustva; križa i Crvenog polumjeseca će solidarnosti kako bi se pomoglo onima koji • kao privilegirani partneri koji imaju po- su najviše u potrebi. moćnu ulogu vlastima, aktivnim pri- nastojati poboljšati programe Europska nacionalna društva naglašava- mjenjivanjem humanitarne diploma- prevencije i pomoći oboljelima ju kako starenje stanovništva i sve veća kul- cije usmjeravati pažnju javnosti kako x 22 HRVATSKI CRVENI KRIŽ 2/2010 crveni križ Copyright: Austrian Red Cross/Thomas Marecek / Markus Hechenberger bi se pomoglo onima koji su najviše • obučavati volontere za pružanje po- • promicati kulturu uključivanja u kojoj se u potrebi; moći i podrške onima koji je najviše sve pojedince potiče na puno sudje- • uključivati korisnike u provedbu svih trebaju; lovanje, u skladu s temeljnim nače- svojih aktivnosti; • prilikom izrade svih programa vodi- lima Pokreta; uvijek cijeniti i poštiva- • na svim razinama promicati suradnju s ti brigu o specifi čnim potrebama sta- ti različitost zajednica s kojima rade partnerima izvan Međunarodnog po- rijih osoba; kao i svojih volontera, članova i dje- kreta Crvenog križa i Crvenog polu- • jačati solidarnost među mladima i sta- latnika; uvijek nastojati naglasiti kako mjeseca (Pokret); rijim osobama na njihovu obostranu različiti ljudi doprinose svojim različi- • odgovorno i redovito izvještavati o na- dobrobit i aktivno promicati međuge- tim perspektivama, idejama, razmi- pretku u ostvarivanju obveza iz ove neracijski dijalog i suradnju te prilago- šljanjima, prošlošću, znanjem i kultu- Rezolucije vodeći se djelima, a ne ri- diti svoje usluge različitim potrebama rom i da pravo bogatstvo leži upravo ječima. starijih osoba. u tim različitostima; ukazivati na ne- prihvatljivost diskriminacije koja nije u Starenje europskog RazliËitost i meukulturalni skladu s humanim vrednotama Po- stanovništva dijalog kreta; Europska nacionalna društva Crvenog Europska nacionalna društva Crvenog • promicati međukulturalni dijalog unutar križa i Crvenog polumjeseca će: križa i Crvenog polumjeseca će: svojeg nacionalnog društva i u zajed- • ukazivati da starije osobe, kao važ- • biti primjer drugima, te specifi čnim i ci- nicama u kojima djeluju; isticati do- ni dio svakog društva, mogu i nadalje ljanim djelovanjem nastojati u svojim prinos koji mladi mogu dati na ovom doprinositi njegovoj izgradnji; nacionalnim društvima postići veće području; prilagođavati svoje progra- • poticati i promicati: aktivno starenje, poštivanje različitosti i međukultural- me kako bi bolje odgovorili na po- samostalnost i samo-osnaživanje sta- nog dijaloga koje će biti odraz pro- trebe svih ljudi bez obzira na njihov rijih osoba; uključivanje starijih osoba mjena u društvu i čime će se osigura- identitet; podučavati svoje volontere i u gospodarstveni, društveni i kulturni ti bolji pristup vulnerabilnim zajedni- djelatnike kako bi u potpunosti pošti- život te doživotno učenje; aktivno su- cama; iskoristiti globalnu mrežu na- vali različitost prilikom obavljanja svo- djelovanje starijih osoba, kroz volonti- cionalnih društava kako bi pomagala jeg svakodnevnog posla. x ranje, u radu nacionalnog društva; migrantima; Prevele i prilagodile: • zagovarati dostupnost i pristup ade- Maja AntoniÊ i Katija DamjanoviÊ kvatnim uvjetima za život, prikladnoj zdravstvenoj njezi i socijalnoj skrbi, na svim razinama, poštujući pritom ljud- sko dostojanstvo i standarde; The 8th European Regional Red Cross Red Crescent Conference was held in • biti aktivnija u sprečavanju zlostavljanja Vienna, Austria from 13 to 16 April 2010. It was attended by the delegations from i pomaganju žrtvama; 42 European Red Cross and Red Crescent National Societies. Discussions focused • razvijati održive usluge i aktivnosti na on: economical crisis, ageing in Europe, and diversity and multicultural dialogue. lokalnoj razini koje promiču tjelesnu, Delegates adopted Vienna Commitments in which they call upon greater solidarity socijalnu i mentalnu dobrobit stari- to meet the most urgent needs, and commit to find solutions for assisting the most jih osoba; vulnerable. x 2010/2 HRVATSKI CRVENI KRIŽ 23 azilanti AZILANTI i TRAŽITELJI AZILA - NEVIDLJIVI LJUDI U HRVATSKIM NOVINAMA

Hrvatski Crveni križ i Hrvatski teljima azila, azilantima i imigrantima. vještaj te (prosječno po dvije po novi- pravni centar zajednički U istraživanju je, osim deskriptivne me- ni) šire reportaže u subotnjim brojevima surađuju na realizaciji projekta tode, korištena i metoda analize sadržaja, dnevnika. MATRA programa koji i to njezin kvalitativni dio i kvantitativni dio. Valja spomenuti da je u objavljenim teksto- fi nanciraju Ministarstvo vanjskih U kvalitativnom dijelu izdvojen je po jedan vima većinom dominantan jedan izvor ključni – karakterističan tekst, a kvantitativ- što znači da su novinari malo istraživali poslova Kraljevine Nizozemske i ni dio dao je količinski zbroj svega objavlje- te su najčešće preuzimali već objavljeno Nizozemsko vijeće za izbjeglice. nog po određenim kriterijima (tema, rubri- u nekim stranim novinama ili su preno- Cijeli projekt posvećen je ka, izvori, autori, novinski rodovi i vrijedno- sili tekst iz različitih ureda za odnose s jačanju kapaciteta nevladinih sna orijentacija). javnošću ili im je izvor bila samo jedna organizacija koje skrbe o Prednosti ovog pristupa su svakako: kompetentna osoba. migrantima te poboljšanju kontinuirana analiza kroz deset mjeseci (od Konačno, rezultati istraživanja mogli bi se suradnje s državnim tijelima 15. lipnja 2009. do 1. svibnja 2010. godi- sažeti u sljedećem. kako bi se migrantima osigurao ne), mogućnost uočavanja relevantnih tren- • novine, načelno, nisu pretjerano zainte- dova u vezi analiziranog sadržaja te vjero- resirane za analitičke tekstove o politi- pristup postupku traženja azila, dostojni rezultati. Nedostaci su u tome što ci prema tražiteljima azila u Hrvatskoj, ali i pružila psihosocijalna je jedna osoba obavljala analizu pa se mo- • objavljen je razmjerno iznimno mali broj potpora tijekom tog postupka. gla dogoditi pogreška u procjeni samog sa- tekstova o azilantima, tražiteljima azila Specifi čan dio programa jest poticaj za držaja i mogućnost da neki tekst nije bio i problemima ilegalnih migranata, izgrađivanje drukčije percepcije u javno- objavljen u regionalnom izdanju, a bio je u • niz objavljenih tekstova povezan je s sti tražitelja azila, imigranata i azilanata, a nacionalnom izdanju određene novine. kampanjama Europske unije u vezi s koja se jednim dije- imigrantima, ali i s pro- lom stvara i na te- blemima s kojima se melju tekstova koje suočavaju razvijene objavljuju hrvatske europske države, tiskovine. Stoga je • tragični do- od 15. lipnja 2009. gađaji plijene medijsku do 1. svibnja 2010. pozornost više nego li godine obavljen bilo što drugo iz života “monitoring” (pra- migranata, ćenje i analiza čla- • briga o ljud- naka objavljenih u ti- skim pravima tzv. ne- sku) glavnih novina i vidljivih ljudi, nije u tjednika u Hrvatskoj. agendi svih novina, Dnevno su praćene ove novine: Glas Istre, Najveći broj tekstova objavili su dnevnici • ljudski je nedopustiv “podsmjeh” u obli- Glas Slavonije, Jutarnji list, Novi list, Slo- Glas Istre (34) i Novi list (32), a najmanji broj kovanju naslova prilikom izvještavanja bodna Dalmacija, Večernji list, Vjesnik i 24 objavljen je u dnevnom tabloidu 24 sata (5). o uhićenjima ilegalnih migranata, sata; a tjedno ovi listovi: Globus, Hrvatski U hrvatskim dnevnim listovima dominira- • zamjetno je nepoznavanje temeljne ter- list, Nacional i Novosti. le su teme o ilegalnim migracijama u okvi- minologije kod novinara prilikom izvje- Osnovni ciljevi “monitoringa” bili su: ru Europske unije, problemima migranata u štavanja o ovim temama. x 1) istražiti i analizirati načine kako i koliko Italiji, Francuskoj i Grčkoj te o ljudskim pra- Gordana ViloviÊ vodeći hrvatski dnevnici i tjednici prika- vima u Hrvatskoj. O azilu, tražiteljima azila i zuju tražitelje azila, azilante, imigrante, azilantima objavljeno je razmjerno malo tek- Croatian Red Cross, in cooperation odnosno izbjeglice u najširem smislu; stova. with the Croatian Ministry of Interior 2) istražiti dojam o tome podržavaju li hr- Većina tekstova su autorski novinarski rad, and the Croatian Law Centre, is vatski dnevnici i tjednici stereotipe i pre- a u manjoj mjeri su preuzete agencijske implementing the project funded by the drasude prema ovim društvenim manji- vijesti, osim kod Glasa Istre – regional- MATRA programme – “Strengthening nama; nog istarskog dnevnika, u kojem je u Croatian civil society in the migration/ 3) analizirati u kojoj mjeri novinari korektno okviru vanjske politike redovito zabilje- asylum field in preparation for EU koriste terminologiju prilikom izvještava- žena svaka agencijska vijest o izbjeglica- accession”. As a part of the project nja; ma, ilegalnim migrantima i azilantima iz monitoring of Croatian newspapers 4) ustanoviti prioritete u hrvatskim dnevnici- cijelog svijeta. was conducted in the period from 15 ma i tjednicima kad se izvještava o traži- Od novinskih rodova dominiraju vijest i iz- June 2009 until 1 May 2010. x 24 HRVATSKI CRVENI KRIŽ 2/2010 poplave

POMOΔ ZA POPLAVLJENA PODRU»JA U REPUBLICI HRVATSKOJ

Zbog obilnih kiša koje su uzrokovale poplave u mnogim mjestima diljem Republike Hrvatske, Hrvatski Crveni križ je 1. lipnja pokrenuo apel za prikupljanje pomoći. Hrvatski Crveni križ je 1. lipnja iz svog centralnog skladišta u Zagrebu uputio prvu pošiljku pomoći za područja Brodsko-posavske i Osječko-baranjske županije.

Donacije za pomoć poplavljenim po- pari gumenih čizama, 10 rola folije i 9 kg dručjima mogu se uputiti: izosana (za pročišćavanje vode). • uplatom na žiro račun HCK broj U Osječko-baranjsku županiju posla- 2340009-1511555516 poziv na no je: 600 pokrivača, 300 madraca, 23 broj odobrenja 02 aparata za isušivanje prostora, 5 pumpi i • pozivom na donatorski telefon broj 13.860 litara vode. 060 90 11 (cijena poziva 6,15 kn, U Vukovarsko-srijemsku županiju po- PDV uključen) slano je: 14 aparata za isušivanje prostora • on-line donacijom www.hck.hr i 6.528 litara vode. x Hrvatski Crveni križ prikupio je do 30. lipnja ukupno 290.343,00 kuna od uplata građana i to: - 217.343,00 kuna na žiro račun - 73.000,00 kuna na telefon 060 90 11 Sve on-line uplate izvršene putem PBZ Card-a, kao i uplate u poslovnicama Pri- vredne banke Zagreb oslobođene su bankovnih naknada. Telekomunikacijski partner HCK, Markot.tel d.o.o. i ovaj pu- ta se odrekao svog prihoda. Zahvaljujemo na svim donacijama. Poslana pomoÊ U Brodsko-posavsku županiju poslano je: 300 pokrivača, 150 madraca, 20 apa- rata za isušivanje prostora, 6 pumpi za vodu, 100 setova za dezinfekciju (četka, rukavice, 1 litra sredstva za čišćenje), 100 x 2010/2 HRVATSKI CRVENI KRIŽ 25 crveni križ PSIHOLOŠKE I SOCIJALNE DIMENZIJE POPLAVA

Zoran ŠimiÊ, Državna uprava za zaštitu i spašavanje

Prema uobičajenoj podjeli velikih nesre- ća i katastrofa, poplave spadaju u nesreće i katastrofe izazvane uglavnom djelovanjem prirodnih pojava. Procjenjuje se da poplave čine oko 40 posto svih prirodnih katastro- fa u svijetu (E. Euripidou, 2004. g.). Zakon o vodama (NN 153/2009) defi nira popla- vu: “Poplava je privremena pokrivenost vo- dom zemljišta, koje obično nije prekriveno vodom, uzrokovana izlijevanjem rijeka, bu- jica, privremenih vodotoka, jezera i naku- pljanja leda, kao i morske vode u priobal- nim područjima i suvišnim podzemnim vo- dama“, a daje i defi niciju rizika od poplava: određenog vremena i spasilačkih službi. mogući tjelesni simptomi (na pr. glavobolja, „Rizik od poplava je kombinacija vjerojat- Događaj poplave uzrokuje intenziv- želučani problemi, mišićna napetost i slič- nosti poplavnog događaja i potencijalnih ne stresne reakcije, osobito prvih nekoliko no). štetnih posljedica poplavnog događaja za dana nakon pojave događaja. Javljaju se Ako postoje izražene traumatske reak- život, zdravlje i imovinu ljudi, okoliš, kulturno zbog niza okolnosti, a najvažnija je osje- cije možemo govoriti o akutnom stresnom naslijeđe i gospodarsku aktivnost”. ćaj gubitka kontrole nad događajima oko poremećaju. Međutim, ako događaj iza- Iz navedenih defi nicija je jasno da popla- nas i nad vlastitim životom. Izražen je osje- ziva dugotrajnije posljedice onda je riječ o va predstavlja izvanredan događaj koji ima ćaj bespomoćnosti u zaustavljanju popla- posttraumatskom stresnom poremećaju veliki utjecaj na život ljudi, osobito ako se ve. Izuzetno je stresno za osobe koje zbog (PTSP). Prema istraživanju provedenom u radi o poplavljenom području koje je nas- osobne sigurnosti, uništenog doma ili nepo- New Orleansu, prevalencija pojave PTSP-a tanjeno. Poplave mogu napraviti izuzet- stojanja uvjeta boravka u vlastitom domu, kod preživjelih nakon uragana Katrina izno- no velike materijalne štete na stambenim moraju biti evakuirane s mjesta poplave. si 19% (Galea, 2007. g.). Pokazalo se da i gospodarskim objektima te infrastruk- Gotovo da ništa manje nije lakše niti oso- za osobe koje su bile pogođene poplava- turi. Poplave su, u odnosu na druge vrste bama koje ostaju živjeti u vlažnim uvjetima. ma, pojačane oborine mogu biti “okidač” za nesreća i katastrofa, “najskuplje” u gos- Svima je bitno poremećena rutina svakod- stres i traumu. podarskom smislu (WHO/EUROPE, 2002. nevnog života. Mogu se javiti tjelesne poteškoće kao g.). Štete koje prouzroči poplava nisu samo Postoji složenI odnos između iskustva proljev i želučane tegobe, što može biti po- materijalne štete, već imaju i negativan vezanog uz nesreću ili katastrofu i psihičkih sljedica kontakta s kontaminiranom vodom utjecaj na tjelesno i psihičko zdravlje ljudi, poteškoća. Važno je prihvatiti da su reakci- ili općenito nedostupnost čiste, pitke vode. kao i na druge socijalne aspekte života. je ljudi u poplavama normalne reakcije na Moguće su i razne infekcije zbog međusob- Ponašanje i reakcije ljudi na nenormalnu situaciju. Različiti ljudi različito nog kontakta osoba, zbog skučenih uvje- poplavu reagiraju na iste podražaje pa se tako i re- ta života u kućanstvu ili prihvatnim centri- Tijekom nastanka poplave, građani se akcije ljudi na poplave razlikuju. Uglavnom ma. Na zdravlje ima utjecaj i duži boravak zbog nepripremljenosti mogu lako naći u se radi o reakcijama privremenog karaktera u vlažnim uvjetima, ali i zdravstveni status stanju šoka, na što bitno utječu obilježja po- koje s vremenom nestaju i ljudi se ponašaju osobe prije pojave poplave te neadekvatni plave, na primjer snaga vodene bujice, brzi- na uobičajeni način, odnosno onako kako uvjeti prehrane. Posljedice na zdravlje ljudi na dotjecanja vode i podizanje njezine razi- su se ponašali prije poplave. uzrokovane poplavom mogu se javiti i od- ne te izraženost osjećaja osobne i ugrože- Uobičajene reakcije su: ponavljajući sno- gođeno, nekoliko mjeseci nakon poplave. nosti bližnjih. U trenutku nastanka poplave vi ili noćne more vezane uz poplavu, pojava Povećana smrtnost nakon poplava može nastaje svjesnost o potencijalnoj opasno- “fl ashbacka”, poteškoće s koncentracijom biti rezultat povećanog psihološkog stresa sti za život i mogućem gubitku materijalnih ili zaboravljivost, poremećaj spavanja, osje- (E. Euripidou, 2004. g.). dobara. Ljudi reagiraju uglavnom na nefor- ćaj zaprepaštenosti ili odsutnosti u razmi- Socijalni aspekti malna upozorenja i počinju sa spašavanjem šljanju, nastupi srdžbe ili intenzivna iritabil- Za pojedinca je svaka šteta teška, ali materijalnih dobara ukoliko prema procje- nost, potreba pretjerane podrške od člano- najteže su štete koje se odnose na “senti- nama ne postoji životna ugroženost i ukoli- va obitelji, izbjegavanje stvari koje podsje- mentalne”, nenadomjestive stvari (obiteljske ko se mogu zadržati na mjestu poplave od- ćaju na poplavu, osjećaj tuge ili potrebe za fotografi je, dokumenti i stvari povijesne vri- nosno ako nije potrebna evakuacija. U prvi plačem bez postojanja objektivnog razloga, jednosti, nakit i slično) i osobne predmete te tren većina nastoji sama sebi pomoći ili do- pojačana konzumacija cigareta, alkohola one koji najizravnije ugrožavaju egzistenciju. biva pomoć od prijatelja i susjeda, a nakon ili droga, anksioznost, tjeskoba, depresija i Poplave često uzrokuju potpuni fi nancijski x 26 HRVATSKI CRVENI KRIŽ 2/2010 poplave slom obitelji i ometaju normalno obiteljsko čavanju stresnih reakcija (Šimić, 2008. g.). držajima (televizija, internet, novine) funkcioniranje. Utječu i na odnose među lju- Mediji se u situacijama poplava percipiraju koji govore o poplavama ili drugim ka- dima, na odnose unutar obitelji, ali i na od- kao nametljivi i neosjetljivi na probleme gra- tastrofama, osobito video prilozima i nose izvan nje. Između partnera se doga- đana pogođenih poplavom. U pravilu se teži fotografi jama, đaju uglavnom pozitivne promjene. Unutar senzacionalizmu, a zanemaruju ostale uloge • usmjerite se na informacije koje dobi- određene zajednice dolazi do anksioznosti koje mediji imaju u situaciji nesreća i kata- vate iz pouzdanih izvora, koje su vre- te jačanja socijalne kohezije. Javlja se veća strofa. Nerijetko, mediji svojim načinom iz- menski aktualne i u primjerenom obli- upućenost ljudi jednih na druge, susjedi se vještavanja doprinose pojavi sekundarne ku, bolje upoznaju i povećava se zajedništvo. traumatizacije. • educirajte se o opasnostima za zdravlje Poplave mogu uzrokovati prekid proi- Ranjive skupine i načinu zaštite od poplava, zvodnje, telekomunikacijskih veza i opskrbe U situaciji poplava, određene skupine • nakon poplave, osobito djecu, što je električnom energijom i pitkom vodom. Po- izražavaju potrebu za pojačanom podrš- prije moguće treba vratiti u uobičajenu duzeća prestaju s radom, dolazi do zasto- kom i razumijevanjem. U posebno ranjive dnevnu rutinu, ja isporuke usluga i proizvoda i prekida rada skupine možemo svrstati djecu, žene i oso- • redovito vježbajte, uzimajte “zdravu” odgojno-obrazovnih institucija. Za vrijeme be starije životne dobi. Osobito su djeca hranu i osigurajte si dovoljno odmora, otklanjanja posljedica prouzročenih popla- uznemirena zbog gubitaka koji su nastupili i • okupirajte se aktivnostima u kojima vama, zaposleni su primorani odsustvovati zbog narušavanja njihove dnevne rutine. Za ćete biti fi zički i/ili psihički aktivni, s radnog mjesta. To za posljedicu ima ne- vrijeme oborina se javljaju poteškoće u po- • održavajte kontakt s obitelji, prijateljima, posredne štetne učinke za poslodavce, ali i našanju i povećana je razina tjeskobe. U ta- a ako je potrebno potražite podršku i za zaposlenike koji zbog odsustva s posla kvim situacijama nužno je osigurati stručnu od psihologa, imaju snižena primanja i to u situaciji kad im psihološku potporu za djecu i roditelje. Po- • ako ste vjernik, ne zapostavljajte vjeru ili je novac nužno potreban. Prekid rada ško- sebnu pažnju je potrebno posvetiti i osoba- druge aktivnosti vezane uz duhovnost, la i fakulteta uzrokuje zaostatke u provedbi ma s tjelesnim invaliditetom i osobama sa • zadržite smisao za humor i potičite nastavnog procesa, što dodatno opterećuje psihičkim poteškoćama, ali i osobama koji- zdrav humor kod drugih, učenike, studente i nastavnike te remeti di- ma je u poplavama stradala bliska osoba ili • razgovarajte i podijelite svoje osjećaje s namiku provedbe nastave. nije poznata njezina sudbina. drugima, ali ih izražavajte i pisanjem, Općenito, građani pogođeni poplavom Metodologija istraživanja crtanjem, bavljenjem glazbom i sličnim gube osjećaj sigurnosti u vlastitom domu te utjecaja poplava aktivnostima. se javlja osjećaj straha od budućih poplava. Dok je procjena materijalne štete rela- U svakodnevnom životu vrlo rijetko raz- To kod njih izaziva interes o tome kako se tivno mjerljiva stvar, postavlja se problem u mišljamo o nesrećama i katastrofama. Go- zaštititi u budućnosti. Pokazalo se da gra- mjerenju nematerijalne štete, odnosno ne- tovo je pravilo da o tome ljudi počinju raz- đani sa iskustvom u poplavama, u situaciji materijalnih učinaka poplave na zajednicu. mišljati onog trenutka kad posredno ili ne- pojačanih oborina počinju pratiti vodostaj i U okviru istraživanja provedenog pod posredno osjete posljedice takvih događa- druge informacije vezane uz mogući nasta- okriljem britanske Nacionalne akademi- ja. Izuzetak nisu niti poplave. U pravilu, prije nak poplave. je znanosti, predložen je Indeks socijalne nego nastane, građanstvo je malo ili nikako Mijenja se i stav prema nadležnim insti- ranjivosti od poplava (SFVI – Social Flo- informirano o mjerama zaštite i postupanju tucijama. Dolazi do gubitka povjerenja u od- od Vulnerability Index). Predloženi indeks u slučaju poplave. Većina ljudi mogućnost govorne u smislu adekvatne procjene mo- bi trebao mjeriti utjecaj koji poplava može nastanka poplave ne doživljava ozbiljno i gućnosti nastanka poplave u budućnosti, imati na potencijalno pogođene zajedni- zanemaruje mjere “samozaštite” te su op- pravovremenog uzbunjivanja i pružanja brze ce, u pogledu zdravlja i drugih nematerijal- ćenito nepripremljeni na pojavu poplave. i adekvatne pomoći. Pogođeni poplavom su nih utjecaja poplave (S. M. Tapsell, 2002.). Izuzetak je manji dio građanstva koji je uče- često nezadovoljni potporom pruženom od Najvažnije varijable koje su uzete u obzir su stalo izložen sezonskim poplavama, ali niti strane vlasti. Uglavnom računaju na materi- dob, prethodno zdravstveno stanje, obitelj- oni nisu pripremljeni u onoj mjeri u kojoj bi jalnu pomoć, ali dobro prihvaćaju i pomoć u ska struktura i fi nancijski status. Financijski trebali biti. Uzrok tome možda leži u stavu radnoj snazi (osobito volontera) i stručnom status je mjeren Townsend indeksom koji da se loše stvari “događaju drugima” i da savjetovanju. Postoje poteškoće u naplati u obzir uzima nezaposlenost, kućanstvo s cjelokupnu brigu o osobnoj zaštiti i zaštiti šteta od osiguravajućih kuća, a u posebno većim brojem članova, posjedovanje au- materijalnih dobara prebacuju na “nadležne teškom stanju su oni koji nisu policama osi- tomobila, vlasništvo stambenog prostora i institucije”.x guranja zaštitili svoja materijalna dobra. drugo. Ostale bitne varijable su dugotrajno Nedostupnost pomoći, nekvalitetna po- bolesne osobe, samohrani roditelji i osobe moć i osjećaj da se moraju “boriti” za ono starije životne dobi (75 godina i više). što im pripada izaziva frustraciju i stres koji Općenito, kao metode prikupljanja po- ima značajne reperkusije na njihovo zdravlje dataka, u istraživanjima o utjecaju popla- The author describes the influence i dobrobit. va na građane uglavnom se koriste “fokus of floods on the physical condition Mediji općenito, imaju značajnu psiho- grupe” i anketiranje građana. of the affected persons, specially lošku ulogu u informiranju javnosti u velikim Preporuke za ublažavanje stresa i anksi- stressing social effects and the nesrećama i katastrofama te način izvješta- oznosti vezanih uz poplave: consequences on human behaviour vanja pridonosi ublažavanju odnosno poja- • ne izlažite se pretjerano medijskim sa- x 2010/2 HRVATSKI CRVENI KRIŽ 27 crveni križ

14. DRŽAVNO NATJECANJE MLADEŽI HRVATSKOG CRVENOG KRIŽA Selce 14. - 16. svibnja 2010. godine U namjeri da se na poseban renstva za provedbu natjecanja mladeži ožujka 2010. godine. Natjecanja su se odr- Hrvatskog Crvenog križa donio je ravnatelj žala u 93 gradska i općinska društva s uku- način obilježi Međunarodni Agencije za odgoj i obrazovanje, Vinko Fili- pno 505 ekipa podmlatka (učenice i učenici dan Crvenog križa i Crvenog pović koji je prisustvovao ovogodišnjem Dr- u dobi od 11 do 14 godina, odnosno do za- polumjeseca i Tjedan Hrvatskog žavnom natjecanju mladeži Hrvatskog Crve- vršetka osnovne škole) i 238 ekipa mladeži Crvenog križa (8. – 15. nog križa. (učenice i učenici u dobi od 15 do 18 go- svibnja), Hrvatski Crveni križ Članovi Državnog povjerenstva bili su: dina, odnosno do završetka srednje škole). je u suradnji s Ministarstvom mr. sc. Majda Fajdetić, Agencija za od- Sveukupno je sudjelovalo 3.030 osnov- znanosti, obrazovanja i športa goj i obrazovanje, Zagreb, tajnica, Ljerka noškolaca u kategoriji podmlatka i 1.428 te Agencijom za odgoj i Čačić, HCK, Zagreb, predsjednica, Nada srednjoškolaca u kategoriji mladeži što za- Gregorek, Srednja škola Ivan Švear, Iva- jedno iznosi 4.458 učenica i učenika. obrazovanje organizirao 14. nić-Grad, Nada Grujić-Tomas, Medicinska Ove godine natjecanja s najvećim bro- Državno natjecanje mladeži škola Osijek, Dubravka Horvat, HCK, Za- jem ekipa imala su sljedeća gradska druš- Hrvatskog Crvenog križa. greb, prim. dr. sc. Nenad Javornik, HCK, tva Crvenog križa: Zagreb, Vinkovci, Rijeka, Cilj natjecanja je motivirati mlade osobe Zagreb, prim. dr. Josip Jelić, HCK, Zagreb, Split, Osijek, Pula, Županja, Čakovec, Za- za humanitarno djelovanje u zajednici, ali i Blaženka Jurić-Mrša, Osnovna škola Fran dar, Koprivnica, Krk, Mali Lošinj, Nova Gra- okupiti što veći broj mladih osoba radi raz- Galović, Zagreb, Ružica Kotarski, Osnovna diška, Dubrovnik, Karlovac i Zabok. mjene iskustava i ideja o radu mladeži Hr- škola Ksavera Šandora Gjalskog, Zabok, dr. Meužupanijska natjecanja vatskog Crvenog križa. Žarka Rogić, HCK, Zagreb, i predstavnik mladeži Hrvatskog Crvenog križa Obzirom da je uvršteno u Vremenik škol- škole s područja društva Crvenog križa Cri- u 2010. godini skih, županijskih i državnih natjecanja i smo- kvenica. Prvoplasirane ekipe sa školskih/grad- tri učenika i učenica osnovnih i srednjih ško- Natjecanja se odvijaju u dvije kategorije skih/općinskih natjecanja predstavljale su la Republike Hrvatske, natjecanje mlade- – podmladak (učenici osnovnih škola) i mla- svoje škole i gradska društva Crvenog kri- ži Hrvatskog Crvenog križa je organizirano dež (učenici srednjih škola). Natjecateljske ža na međužupanijskim natjecanjima mla- prema jedinstvenim uputama Ministarstva ekipe pokazale su svoja znanja i vještine iz deži Hrvatskog Crvenog križa kojih je i ove znanosti, obrazovanja i športa kojima su pružanja prve pomoći te poznavanja Među- godine bilo deset. Sva međužupanijska na- određeni načini, kriteriji i rokovi natjecanja te narodnog pokreta Crvenog križa i Crvenog tjecanja održana su u subotu, 10. travnja prema Pravilima natjecanja mladeži Hrvat- polumjeseca, Hrvatskog Crvenog križa, me- 2010. godine, u deset gradova Republike skog Crvenog križa. đunarodnog humanitarnog prava i ljudskih Hrvatske. Provođenje svih natjecanja i smotri koor- prava. Najviše ekipa (22) natjecalo se u Du- dinirala je Agencija za odgoj i obrazovanje, Školska natjecanja mladeži brovniku koji je bio domaćin 15 ekipa pod- čija je viša savjetnica, Majda Fajdetić po peti Hrvatskog Crvenog križa u 2010. mlatka i 7 ekipa mladeži iz Splitsko-dalma- put imenovana tajnicom Državnog povjeren- godini tinske i Dubrovačko-neretvanske županije i stva za provedbu natjecanja mladeži Hrvat- Školska/gradska/općinska natjecanja Zagrebu s 10 ekipa podmlatka i 12 ekipa skog Crvenog križa. mladeži Hrvatskog Crvenog križa održana mladeži. Karlovac, Krapina, Novi Vinodol- Odluku o imenovanju Državnog povje- su istog dana u cijeloj zemlji, u subotu 20. ski i Orahovica bili su domaćini 18 ekipa. x 28 HRVATSKI CRVENI KRIŽ 2/2010 14. državno natjecanje mladeži Hrvatskog Crvenog križa

Karlovac je ugostio 10 ekipa podmlatka i 8 Šibensko-kninske i Zadarske županije. Po Sveukupno je na međužupanijskim na- ekipa mladeži iz Istarske i Karlovačke župa- 15 ekipa natjecalo se u Dugom Selu i Sla- tjecanjima sudjelovalo 97 ekipa podmlatka nije. Krapina je ugostila 11 ekipa podmlat- vonskom Brodu. Dugo Selo ugostilo je 10 i 73 ekipe mladeži, odnosno 582 osnov- ka i 7 ekipa mladeži iz Krapinsko-zagorske, ekipa podmlatka i 5 ekipa mladeži iz Si- noškolca i 438 srednjoškolaca što zajedno Varaždinske i Međimurske županije, dok je sačko-moslavačke i Zagrebačke županije, iznosi 1.020 učenica i učenika. Novi Vinodolski bio domaćin 11 ekipa pod- a Slavonski Brod bio je domaćin 8 ekipa Državno natjecanje mladeži mlatka i 7 ekipa mladeži iz Primorsko-go- podmlatka i 7 ekipa mladeži iz Brodsko-po- Hrvatskog Crvenog križa u ranske i Ličko-senjske županije. U Orahovi- savske, Vukovarsko-srijemske i Požeško- 2010. godini ci se natjecalo 9 ekipa podmlatka i 9 ekipa slavonske županije. Bjelovar je ugostio 11 Četrnaesto Državno natjecanje mladeži mladeži iz Osječko-baranjske i Virovitičko- ekipa – 6 ekipa podmlatka i 5 ekipa mladeži Hrvatskog Crvenog križa planiralo se održa- podravske županije. U Kninu se natjeca- iz Bjelovarsko-bilogorske i Koprivničko-kri- ti u Centru za edukaciju, odmor i rekreaci- lo 7 ekipa podmlatka i 6 ekipa mladeži iz ževačke županije. ju Gradskog društva Crvenog križa Zaprešić x 2010/2 HRVATSKI CRVENI KRIŽ 29 crveni križ

(kamp) u Selcu gdje su natjecateljske ekipe Večernji program predstavljanja ekipa, kapaciteta, u osnovnoj školi Zvonka Cara u zajedno sa svojim mentorima bile i smješte- obzirom na jaki vjetar, održan je u igraoni- Crikvenici. Ravnateljica škole, Desiree Pe- ne. U petak u poslijepodnevnim satima sve ci kampa. Sve ekipe predstavile su se pje- čaver dala nam je cijelu školu na raspolaga- su ekipe stigle u kamp, osim ekipe mladeži smom, plesom ili igrokazom, osim ekipe nje, a nastavnica biologije i kemije, Dušanka iz Raba koja je došla na sam dan natjeca- podmlatka iz Omiša koja je izrazila tugu Starčević pripremila je 30 djece koji su glu- nja i vratila se kući isti dan nakon proglaše- zbog izgubljenog prijatelja iz njihove osnov- mili unesrećene na radilištima prve pomoći. nja pobjednika. ne škole koji je nesretno stradao nekoliko Naši šminkeri zaduženi za realistični prikaz Organizatori natjecanja, kao i pratioci eki- dana ranije. ozljeda, natjecatelji i suci bili su jako zado- pa bili su smješteni u obližnjem hotelu Sla- Kako se vjetar nije smirivao, a počela je i voljni ozbiljnošću i pripremljenošću mladih ven čiji smještaj nije bio zadovoljavajući, dok kiša natjecanje se, prvi puta o 14 godina ot- glumaca koji su prikazivali različite situacije su smještajem i prehranom u kampu natje- kad se održava, provelo u zatvorenom pro- nesreća. cateljske ekipe i mentori bili zadovoljni. storu odnosno u najbližoj školi potrebnog Natjecali su se pobjednici s međužupa- x 30 HRVATSKI CRVENI KRIŽ 2/2010 14. državno natjecanje mladeži Hrvatskog Crvenog križa

nijskih natjecanja – 10 ekipa podmlatka i 10 ča koji su pratili ekipu tijekom cijelog natje- su mentorima, školama i gradskim društvi- ekipa mladeži iz 11 županija, odnosno iz 16 canja, bili su obvezni prisustvovati radionici ma Crvenog križa poslane zahvalnice. društava Crvenog križa i to: Buje, Darda, koju je pripremila tajnica Državnog povjeren- Prvoplasiranima je medalje uručio pred- Dugo Selo, Hvar, Ivanec, Ivanić-Grad, Knin, stva, mr.sc. Majda Fajdetić. Radionica se sjednik Hrvatskog Crvenog križa prim. dr. Koprivnica, Nova Gradiška, Omiš, Osijek, održavala u prostorijama hotela Slaven za Josip Jelić, drugoplasiranima je medalje Rab, Rijeka, Vinkovci, Zadar i Zagreb. Sve- vrijeme natjecanja. uručila tajnica Državnog povjerenstva, Maj- ukupno je nastupilo 116 natjecatelja (sva- Nakon natjecanja članica Državnog po- da Fajdetić, a trećeplasiranima članica Dr- ka ekipa osim pet članova ima i jednog re- vjerenstva, dr. Žarka Rogić pripremila je žavnog povjerenstva, Blaženka Jurić-Mrša. zervnog člana), obzirom da četiri ekipe nisu analizu natjecanja s praktičnih pozicija prve Prva tri mjesta u kategoriji podmlatka imale rezervnog člana. Natjecanje je otvorio pomoći kojoj su prisustvovali vođe ekipa sa osvojile su: predsjednik Hrvatskog Crvenog križa, prim. svojim mentorima. Ekipa GDCK Buje – OŠ Marije i Line iz dr. Josip Jelić, a natjecateljima su se obratili Svečanost proglašenja pobjednika odr- Umaga, mentor Tadej Blaško i ravnatelj Agencije za odgoj i obrazovanje, žana je u večernjim satima u kampu. Eki- Ekipa GDCK Dugo Selo – OŠ Stjepan Ra- Vinko Filipović te ravnateljica Osnovne škole pama koje su osvojile prva tri mjesta u obje dić iz Božjakovine, mentorica Ivana Skočić Zvonka Cara, Desiree Pečaver. kategorije dodijeljene su medalje s likom Ekipa GDCK Koprivnica – OŠ Braće Ra- O regularnosti natjecanja brinulo je 7 čla- Henryja Dunanta te su im naknadno posla- dić iz Koprivnice, mentorica Lidija Kovačić nova Državnog povjerenstva, koji su primi- na priznanja Agencije za odgoj i obrazova- Prva tri mjesta u kategoriji mladeži jetili pozitivnu natjecateljsku atmosferu te nje. Svim ostalim ekipama, zamjenica izvrš- osvojile su: utvrdili da je natjecanje odlično organizirano nog predsjednika Hrvatskog Crvenog križa, Ekipa GDCK Osijek – Medicinska škola iz i provedeno. Jedanaest članova Komisije za Dubravka Horvat dodijelila je diplome Hrvat- Osijeka, mentorica Vera Rogina utvrđivanje i zbrajanje rezultata natjecanja skog Crvenog križa što je svima bilo ugodno Ekipa GDCK Rab – SŠ Markantun de pripremilo je privremene i konačne ljestvice iznenađenje. Diplome su dodijeljene za: naj- Dominis, mentor Zvonimir Španjol Pandelo poretka. Žalbena komisija u čijem su sasta- spretniju ekipu, najbolje pamćenje, najbolji Ekipa GDCK Hvar – SŠ Hvar, mentor vu bile tri članice Državnog povjerenstva (dr. timski duh, najuporniju ekipu, najbolje pred- Nino Pijanović. x Žarka Rogić, mr. sc. Majda Fajdetić i Bla- stavljanje ekipe, najbolje sportaše te najza- ženka Jurić-Mrša) zaprimila je dvije žalbe – bavniju, najizdržljiviju, najmuzikalniju i najkre- The 14th National Youth ekipe iz Rijeke i ekipe iz Ivanca. Žalbe nisu ativniju ekipu za što su se ekipe imale prilike Competition of the Croatian Red Cross prihvaćene. dokazati na odmaralištima tijekom natjeca- was held on 15 May in Selce and Mentori i ostali pratioci ekipa, osim akre- nja koja su bila organizirana u vidu opuštaju- Crikvenica to mark the Croatian Red ditiranog snimatelja (u većini slučajeva to je ćih igara. Naknadno su im poslane i pohval- Cross Week (8 – 15 May) and World bio rezervni član natjecateljske ekipe) i vodi- nice Agencije za odgoj i obrazovanje, dok Red Cross Red Crescent Day – 8 May. x 2010/2 HRVATSKI CRVENI KRIŽ 31 crveni križ

MALI SPORTAŠI

Možda bi odgovor na ova pitanja tre- skih, zdravstvenih, obrazovnih balo potražiti kroz nacionalna istraživa- i drugih institucija i odrediti du- nja koja ukazuju na sve veći broj i po- goročnu strategiju s ciljem? javu: pretile djece, agresivnosti među Možda bi se isplatilo po- djecom, nasilnosti u školama koja se truditi jer sport je poput kasnije prenosi na nasilničko ponašanje antibiotika sa širo- navijača na sportskim terenima, zloupo- kim spektrom djelo- trebu alkohola i opojnih droga... vanja. Djelotvoran je Svi koji su nekad bili u sportu, Osnovna vodilja je tjelesna aktivnost, za zdravlje i odgoj, a kao rekreativci ili aktivni odnosno tjelesno vježbanje kroz dimen- kao preventiva dje- sportaši, kao treneri ili profesori ziju sporta, kao zaštita zdravlja, osnove luje na čitavu lepezu kineziologije, tijekom svojih svih ljudskih djelatnosti, želja, uspjeha, negativnih socioloških karijera. Sve počinje od škole kao od- pojava. karijera spoznali su da bavljenje skočne daske našeg budućeg razvoja Sustavnim sportskim sportom pozitivno utječe na pa i, koliko god patetično zvučalo, op- treningom (u dječjoj dobi djecu i mlade, na njihov izgled i ćeg napretka drage nam države. Da- dvaput do triput tjedno, uz zdravlje, a pogotovo na njihovo kle, škola bi trebala preuzeti veću ulo- natjecanja vikendom) dije- ponašanje, navike i odgoj. gu i kroz program tjelesne i zdravstvene te se uključuje u strukturirani kulture motivirati i educirati djecu No, isto tako, svjedoci smo, makar već u najranijoj dobi kako bi lak- neki guraju glavu u pijesak, loših poslje- še mogla pronaći optimalni način dica koje su sport, njegova komercijali- kontinuiranog vježbanja, tj. sport zacija i prateći pritisci ostavili na mlade. u kojem će uživati i dobro se za- Možda jedna od najiskrivljenijih slika u baviti. društvu je priznavanje jedino “pobjedni- Program školske nastave ne ka – prvaka”. Tako da je moguće da se može se mjeriti s vrijednostima jedna olimpijska srebrna medalja Blan- utjecaja sporta ke Vlašić dočeka s kiselim osmjehom, a na osnovne sportaši koji su se vratili bez olimpijskih psiho-moto- plasmana nečujno su nestali u boljoj va- ričke sposobnosti rijanti ili su se u goroj morali opravdava- učenika. Upravo je zato pro- ti povredama, sudačkim pogreškama i fesor kineziologije najkompetentniji da inim razlozima. kroz nastavu, svojim budnim okom pre- Postavlja se pitanje što zapravo želi- pozna sposobnosti pojedinaca, da ih mo od sporta i čemu nam on služi i koja educira, konzultira roditelje i na vrijeme program treninga i natjeca- je naša razvojna strategija. uputi u odgovarajuće lokalne sportske nja, razvija disciplinu i komu- Tone sportskih informacija, rezulta- klubove. Tim činom, smatrali bismo nikacijske vještine, timski duh i ta, sportskih događaja, milijunskih tran- njegov zadatak u potpunosti izvršenim. osjećaj pripadnosti, upražnjava sfera, priča o načinu života sportskih I baš kad otkrijemo “toplu vodu” pro- kompetitivnost po zadanim pra- zvijezda, njihovim ljubavnim i materijal- fesora “tjelesnog” nigdje nema. Učenici vilima, doživljava potvrde, ali i iz- nim problemima, reklamiranje sportske ga sreću tek u petom razredu osnovne građuje otpornost na neuspjehe i situ- opreme, reklamiranje alkoholnih pića škole kad je za početak bavljenja ne- acije u kojima je netko drugi u nečemu koje nam omogućuje gledanje svih važ- kim od sportova već kasno jer ih klubovi uspješniji. Sve spomenuto kod djece nijih utakmica, zatrpavaju medije, ulaze jednostavno ne žele primiti. Opravdanje sustavno podiže razinu samopoštova- u naše domove i dolaze sve do naše nalaze u stručnom i dobnom selektira- nja i samopouzdanja. djece. Sport je sveprisutan i svakodne- nju, kojime je utvrđeno da djeca zbog Nasilništvo među školskom djecom van, valjda i bitan? Što je onda zapravo kasnog početka neće biti u mogućno- poprima zabrinjavajuće razmjere, o naš cilj: postati sportska zvijezda, kupi- sti ostvariti vrijedne sportske rezultate, tome smo redovito obaviješteni putem ti ponuđenu sportsku opremu ili biti ra- osvojiti zlatne medalje, ovjenčati se sla- medija. Problem nasilništva među mla- zdragani navijač s čašom u ruci, “načič- vom i ući u povijest. dima moguće je rješavati jedino uskla- kan” navijačkim rekvizitima i kroz navi- Jesmo li spremni to mijenjati, jesmo li đenim djelovanjem obiteljskog okruže- janje izbacivati emocije, često i frustra- spremni ne ostaviti skoro sve slučaju, ili nja, obrazovnih i odgojnih školskih pro- cije? je potrebno skupiti mudre glave sport- grama te ponudom dodatnih izvanna- x 32 HRVATSKI CRVENI KRIŽ 2/2010 crveni križ

stavnih sadržaja u vidu kulturno-sport- vijačkog korpusa. Navijačke aktivnosti skih i sličnih aktivnosti u kojima će djeca ostaju za neku kasniju dob, kad presta- moći iskazati svoju kreativnost, uspješ- ju s aktivnim bavljenjem sportom i kad nost i posebnost. su već zrele i izgrađene osobe. To pomaže i djeci nasilnicima i dje- Osim motiviranja za bavljenje spor- ci žrtvama. Nasilnici, djeca agresivnog tom, bitno je naglasiti važnost pravilnog ponašanja dobivaju priliku za gratifi ka- odabira sporta, ne samo zbog postiza- ciju i potvrđivanje putem socijalno pri- nja vrhunskih rezultata već zato da se hvatljivih oblika ponašanja, a djeca žr- dijete nađe u sportu u kojem će doži- tve pak priliku da iznađu područje svojih vjeti dovoljno potvrde i tako motivirano kompetencija i resursa te tako sustav- ostati u njemu. Time sprečavamo neu- no rastu i osnažuju se. Uz sport se spjeh i gubljenje djetetovog interesa, ili mogu naučiti oduprijeti nasilnicima još gore da ga struka sistemom selek- ili kako alarmirati okolinu i tako cija izgura iz sporta (tipično za sporto- upozoriti na svoj problem. ve koji nemaju dovoljan broj sportskih I konačno, danas smo suoče- objekata, a za njih postoji veliki interes). ni i s huliganstvom u navijačkoj kulturi Dijete koje je provelo nekoliko godina u koje učestalo prati sport. Naše društvo, sportu i naviklo se na redoviti sadržaj, kroz komercijalizaciju sporta, putem aktivnost i dokazivanje, može ispadanje medija, reklama i prikaza događaja ve- iz tog ritma doživjeti vrlo bolno i to ga liča kult navijača. Mladi ljudi koji se ne može povući u neželjenom smjeru. bave sportom, ali ga prate, aktualiziraju Sigurno je da ovi problemi nisu rješi- se kroz identifi kaciju s masom i njenom vi preko noći i da bez šire koordinacije snagom, a sam sportski događaj je u svih nadležnih institucija neće biti vidlji- drugom planu. Glavno obilježje te iden- vih rezultata, ali sigurno je i da je sport tifi kacije je očitovanje neprijateljstva pre- jedna od jačih karika u tom lancu. I na ma drugima. Takve se pojave događa- kraju, gotovo je nemoguće ne biti još ju, nažalost, u kontinuitetu, od vikenda malo patetičan i ne reći: “Kako siješ, do vikenda, prateći sportske događaje i tako žanješ”. x često ih bacajući u drugi plan. Vitomir SpasoviÊ Masovnim aktivnim uključivanjem djece u sport (stavljajući ih u ulogu ak- tivnih učesnika) odgajamo generacije koje stječu iskustvo nadmetanja uz vla- stite napore i aktivnosti, odnosno ge- neracije koje su usvojile etičke norme sportskog natjecanja kao svoje. Tako formirana i odgojena publika neće se pretvoriti u razularene navijače koji osje- ćaj nadmoći postižu jedino nanošenjem stvarne štete drugima. Djeca koja su odgojena uz sport i koja poznaju načela “fair-playa” (hrv. pošteno, korektno postupanje), odrast će u ljude koji znaju uživati i kulturno navijati na sportskim priredbama i koji The author explains the positive će znati pljeskom čestitati pobjedniku effects of sports in the life of children. i kad njihov klub izgubi utakmicu jer će Not only that sporting activities vrednovati njegovu vještinu i sposob- contribute to good health and physical nost. Na kraju, moramo znati da u ti- appearance but they also have a nejdžerskoj dobi sportaši treniraju pet positive influence on the behaviour, puta tjedno, uz natjecanja viken- habits and education. dom, što će ih i fi zički udaljiti od na- x 2010/2 HRVATSKI CRVENI KRIŽ 33 crveni križ Trening za trenere - županijski interventni timovi Hrvatskog Crvenog križa Trening za trenere županijskih interventnih timova Hrvatskog Crvenog križa, u organizaciji Odjela za pripremu i odgovor na katastrofe u suradnji s drugim odjelima Hrvatskog Crvenog križa, održan je od 14. do 18. travnja 2010. godine u Tuheljskim Toplicama. Ovo je jedan od prvih koraka u ostvarenju projekta uspostavljanja županijskih interventnih timova Hrvatskog Crvenog križa. Cilj projekta je osnivanje, osposobljavanje i opremanje minimalno 21 tima za djelovanje u katastrofama, po jednog u svakoj hrvatskoj županiji.

Trening za trenere je zamišljen tako da volonterima i djelatnicima Hrvatskog Crve- nog križa pruži znanja iz područja pripre- me i odgovora na katastrofe, ali i osnovna znanja o Međunarodnom pokretu Crvenog križa i Crvenog polumjeseca, Zakonu i Sta- tutu Hrvatskog Crvenog križa, ulozi Među- narodne federacije društava Crvenog križa i Crvenog polumjeseca i Međunarodnog odbora Crvenog križa kao i ulozi Državne uprave za zaštitu i spašavanje i da ih upo- zna s važećim zakonima iz područja zašti- te i spašavanja u Republici Hrvatskoj. Trening za trenere podijeljen je u modu- le (blokove) koji se prema potrebi mijenja- ju, ovisno o treningu za koji su namijenje- ni. Naime, namjera je da prvi dio treninga ostane isti za sve i svima pruži istu osno- vu dok bi se mijenjala posebna znanja za specijalističke timove za djelovanje u kata- strofama (na primjer timovi za psihosocijal- nu podršku, Službu traženja, procjenu po- treba i slično). Na prvom treningu za trenere educi- rani su voditelji timova – treneri, koji čine okosnicu i kojima će upravo ove osnove dati bazu za edukaciju i formiranje tima. Isto tako, na prvom treningu izvršena je i evaluacija predavanja i treninga u cijelosti te su utvrđeni okviri satnice predavanja i treninga, kako bismo u budućnosti mogli pružiti upravo onoliko koliko je potrebno x 34 HRVATSKI CRVENI KRIŽ 2/2010 crveni križ

ja) iz perspektive Hrvatskog Crvenog križa. Zadnji dan bio je rezerviran za prezen- tacije sudionika o nalazima i zaključcima iz rada po grupama, kao i razmišljanje o dalj- njoj edukaciji timova, izradu akcijskih pla- nova, procjenu potreba te evaluaciju cjelo- kupnog treninga. Nakon svakog završenog dana i po za- vršetku treninga sudionici su davali svoje ocjene i prijedloge za poboljšanja. Trening je u cjelini ocijenjen s prosječnom ocjenom 4,2 dok je samo vođenje treninga ocijenje- no s ocjenom 4,5. Grupne vježbe dobile su prosječnu ocjenu 4,6. Sadržaj trenin- ga ocijenjen je s 4,2, a dobiveni materijali s 4,5. Od komentara o zastupljenosti tema izložio je ustroj i djelovanje Državne uprave naročito se ističu oni sa zahtjevom za više i pojedinih službi (služba 112, vatrogastvo i praktičnih vježbi i sažimanje teoretskog di- civilna zaštita) te zakonsku regulativu i pla- jela te više analiza konkretnih intervencija u nove na nacionalnoj i lokalnoj razini. Nakon kriznim situacijama na području Hrvatske. toga uslijedila su predavanja o Pokretu s Isti prijedlozi su najčešći i u rubrici “prijed- naglaskom na djelovanje u katastrofama. lozi za poboljšanje treninga’’. Drugog i trećeg dana naglasak je bio Brojna županijska društva već su for- na posebnim sadržajima i područjima mirala timove i započela prve edukacije za djelovanja Hrvatskog Crvenog križa u članove tima, što je i bila preporuka tije- katastrofama (djelovanje u katastrofa- kom zaključivanja treninga. Hrvatski Crve- ma, Služba traženja u katastrofama, ni križ radi na detaljnoj razradi svih modu- Procjena ugroženosti Republike Hr- la za temeljna znanja članova timova (prva vatske od prirodnih i tehničko-tehnološ- pomoć, psihosocijalna potpora, komu- kih katastrofa i velikih nesreća, psihoso- nikacije) kao i razradi edukacije potrebne cijalna podrška, mobilizacija u susta- za specijalistička znanja timova (procjena vu zaštite i spašavanja, radio-komu- situacije, Služba traženja, prva pomoć, nikacije). Predavanja su pružila opća, smještaj, pročišćavanje vode i osigurava- i još malo više. Osnovna verzija satnice, ali i specifi čna znanja, a pokazani su i nje sanitarnih uvjeta). U narednoj se fazi koja se nije promijenila tijekom treninga, brojni primjeri djelovanja u katastrofa- namjerava nastaviti s treninzima prema dodatno nam potvrđuje da je trening bio ma, uglavnom iz iskustva Austrijskog, specijalnostima na nacionalnoj razini, od- izbalansiran i ujednačen u temama, uz kri- Njemačkog i Španjolskog Crvenog nosno sa osnovnim treningom i treninzima tiku kako se radni dio ipak trebao provesti križa, ali i u stvarnim situacijama u Hr- prve pomoći na razini županija.x uz pokoju pauzu više. Naime, to je bila i vatskoj, na primjer u slučaju prošlogo- Odjel za pripremu i odgovor na jedna od najčešćih kritika sudionika dobi- dišnje željezničke nesreće u Rudina- katastrofe Hrvatskog Crvenog križa, venih u evaluaciji treninga za trenere, i to ma te ovogodišnjih poplava u Gospiću Ead BeËireviÊ i Marin MetliËiÊ prije svega zbog vrlo opsežnih predavanja i Metkoviću. i složene problematike. Treći dan obuhvatio je praktični rad na Ciljevi treninga terenu, čiji je cilj bio pružiti praktična zna- izgraditi i ojačati kapacitete Hrvatskog nja vezana za: privremeni smještaj stanov- Crvenog križa na svim razinama za djelo- ništva i podizanje šatorskog naselja (si- vanje u kriznim situacijama; stematično podizanje i spuštanje šatora • pružiti informacije o upravljanju i koor- te opće informacije), radio-komunikacije, dinaciji u kriznim situacijama; pročišćavanje vode i promicanje higijene, • defi nirati mjesto i ulogu županijskih in- rad Službe traženja i psihosocijalnu podrš- terventnih timova u kriznim situaci- ku te procjenu potreba na terenu. First training for trainers for the jama; Četvrti dan bio je podijeljen u dva blo- Disaster Response Units of the • stvaranje tima ljudi, kroz proces trenin- ka. Prvi je bio usmjeren na pripremu i od- Croatian Red Cross was held from ga i vježbi, koji znaju mjesto i ulogu govor na katastrofe Hrvatskog Crvenog 14 to 18 April 2010. That is the first Crvenog križa u kriznim situacijama. križa, a drugi je bio rezerviran za grupnu step of the project that will result with Prvog dana treninga govorili smo o analizu primjera intervencija u kriznim situ- founding, education and equipping of ustroju na nacionalnoj razini, predstavnik acijama (u slučaju potresa, autobusne ne- 21 units, one for each Croatian county. Državne uprave za zaštitu i spašavanje sreće, željezničke nesreće i sličnih situaci- x 2010/2 HRVATSKI CRVENI KRIŽ 35 crveni križ

stupaka Nacionalnom uredu Službe tra- ženja Hrvatskog Crvenog križa. Drugo izdanje Knjige osoba nestalih na području Republike Hrvatske rezul- tat je zajedničkog rada Hrvatskog Crve- nog križa, Uprave za zatočene i nestale Ministarstva obitelji, branitelja i među- generacijske solidarnosti te Međuna- rodnog odbora Crvenog križa. Na sre- đivanju i usklađivanju podataka s Me- đunarodnim odborom Crvenog križa i Upravom za zatočene i nestale, Naci- onalni ured Službe traženja Hrvatskog Crvenog križa intenzivno je radio punih šest mjeseci. Na popisu se nalaze ime- na 2.436 osoba nestalih tijekom oruža- nog sukoba u Republici Hrvatskoj od 1991. do 1995. godine. Za 1.997 oso- ba još uvijek je otvoren zahtjev za tra- Dana 10. ožujka 2010. godine u Na- generacijske solidarnosti; prim. dr. sc. ženje, a za 439 osoba poznato je da su cionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagre- Nenad Javornik dr. med., izvršni pred- smrtno stradale pa se traže njihovi po- bu predstavljeno je drugo izdanje Knjige sjednik Hrvatskog Crvenog Križa te pu- smrtni ostaci. Od prvog izdanja Knjige osoba nestalih na području Republike kovnik Ivan Grujić, pomoćnik ministra osoba nestalih na području Republike Hrvatske. O Knjizi i najvećem humani- obitelji, branitelja i međugeneracijske Hrvatske objavljenog u prosincu 2006. tarnom problemu, osobama nestalim solidarnosti. U svom govoru gospođa godine, riješen je 331 zahtjev, a otvore- u Republici Hrvatskoj u Domovinskom Hintermann posebno je pohvalila uspje- na su 383 nova zahtjeva. ratu, govorili su: Jadranka Kosor, pred- šan rad Nacionalnog ureda Službe tra- Knjiga je poziv svima koji raspolažu sjednica Vlade Republike Hrvatske; ženja Hrvatskog Crvenog križa tijekom informacijama o nestalim osobama da Barbara Hintermann, voditeljica Ope- ratnih i poslijeratnih godina. To je rezul- pomognu u rasvjetljavanju njihove sud- racija za Sjevernu Ameriku, zapadnu, tiralo povjerenjem i predajom arhivske bine i poziv na poštovanje temeljnog srednju i jugoistočnu Europu Međuna- građe Međunarodnog odbora Crvenog prava obitelji nestalih osoba da konač- rodnog odbora Crvenog križa; Tomislav križa, po zatvaranju delegacije u Repu- no saznaju gdje su njihovi najmiliji.x Ivić, ministar obitelji, branitelja i među- blici Hrvatskoj, na daljnje vođenje po-

Govor prim. dr. sc. N. Javornika na predstavljanju Knjige nestalih

Uvijek je izuzetno stresno stalih na teritoriju Republike Hrvatske u na- lih osoba. Jer, Henry Dunant, osnivač Me- i emocionalno govoriti o vedenom vremenskom razdoblju, bez ob- đunarodnog pokreta Crvenog križa i Crve- zira radi li se o braniteljima Republike Hr- nog polumjeseca i začetnik ideje milosrđa osobama čija nam nepoznata vatske ili o pripadnicima suprotne strane. i pomoći ranjenima na bojnom polju, prvi sudbina budi sjećanja na Baš ta nepristranost u pristupu žrtva- dobitnik Nobelove nagrade za mir 1901. teška, dramatična i tragična ma čije sudbine nastojimo rasvijetliti i tako godine, ne brine samo o pružanju pomoći događanja kroz koja smo i sami omogućiti obiteljima spoznaju istine o vre- ranjenima, nego i organizira uzimanje po- prolazili i kojih su te osobe i menu i događajima u kojima su izgubili dataka od ranjenih vojnika, kako bi o njiho- njihove obitelji najveće žrtve. svaki trag o njima bliskim i dragim osoba- voj sudbini izvijestio njihove obitelji. ma, vraća nas na sami početak misije Me- To je začetak Službe traženja nestalih No danas to ponovno činimo svjesni đunarodnog pokreta Crvenog križa i Crve- osoba koja i danas predstavlja jednu od te- svojih obaveza prema obiteljima i žrtvama. nog polumjeseca. meljnih djelatnosti Međunarodnog pokreta Dokument, publikacija koja je pred Većini prisutnih poznato je kako je na- Crvenog križa i Crvenog polumjeseca. nama predstavlja drugo izdanje popisa kon bitke kod Solferina 1859. godine po Publikaciju koju danas predstavlja- svih osoba nestalih na području Republike prvi puta organizirano pružanje pomoći mo javnosti i koja sadrži imena svih oso- Hrvatske u vrijeme rata od 1991. do 1995. ranjenim vojnicima svih sukobljenih stra- ba koje se još vode kao osobe nestale na godine. na. Manje je poznato da je na tom polju području Republike Hrvatske ranih deve- Ovaj popis sadrži imena svih osoba ne- i začetak današnje Službe traženja nesta- desetih godina prošlog stoljeća, rezultat x 36 HRVATSKI CRVENI KRIŽ 2/2010 knjiga nestalih

je dugogodišnjeg zajedničkog rada Služ- mogli u spoznavanju sudbine tisuća osoba dine devedesetih godina prošlog stoljeća be traženja Hrvatskog Crvenog križa, Me- čiji je nestanak prijavljen. djeluje kao predsjednik Komisije za zato- đunarodnog odbora Crvenog križa i Vlade Prilika je danas da zahvalim Međuna- čene i nestale Vlade Republike Hrvatske, a Republike Hrvatske. rodnom odboru Crvenog križa koji je uz zatim i kao prvi čovjek Ureda za zatočene Na inicijativu Međunarodnog odbora UNHCR-ovu misiju u Hrvatskoj bio glavni i nestale Vlade Republike Hrvatske i sada Crvenog križa pregovori o zatočenim i ne- partner Hrvatskog Crvenog križa u orga- Uprave za zatočene i nestale Ministarstva stalim osobama između Hrvatskog Crve- niziranom povratku izbjeglica, pripadnika obitelji, branitelja i međugeneracijske so- nog križa i Jugoslavenskog Crvenog križa manjinskog naroda u Hrvatsku. Nažalost, lidarnosti, bez čijeg bi elana, marljivosti i započinju već u studenom 1991. godine. taj povratak, jedini uspješan u Europi na- upornosti danas bili daleko ispod visoko Hrvatski Crveni križ sudjeluje zatim i u kon Drugog svjetskog rata i Španjolskog postignutih rezultata, koje priznaje i među- radu Vladinih komisija za zatočene i nesta- građanskog rata, iz meni nepoznatih ra- narodna zajednica. le osobe, a kasnije i na poslovima traže- zloga, ne koristi se u dovoljnoj mjeri kao Posebna zahvala Vladi Republike Hr- nja nestalih osoba i identifi kaciji posmrtnih pokazatelj uspjeha čitave međunarodne vatske i Ministarstvu obitelji, branitelja i ostataka u suradnji s Uredom za zatoče- zajednice i njihovih hrvatskih partnera u međugeneracijske solidarnosti i Upravi za ne i nestale Vlade Republike Hrvatske i za- uspostavi mira, pomirenja, novog povjere- zatočene i nestale na stalnoj podršci radu tim s Upravom za zatočene i nestale Mini- nja i puta prema punoj suradnji u regiji. Hrvatskog Crvenog križa, koja nikad nije starstva obitelji, branitelja i međugeneracij- Međunarodnom odboru Crvenog kri- izostala, kao što nije izostala ni u prilici pu- ske solidarnosti. ža zahvaljujem i na posebnom povjere- bliciranja ovog važnog dokumenta. Djelovanje Hrvatskog Crvenog križa i nju pruženom Hrvatskom Crvenom križu, Najiskrenija hvala predsjednici Vlade njegovog Nacionalnog ureda Službe tra- kojem je kao prvom nacionalnom društvu Republike Hrvatske gospođi Jadranki Ko- ženja u proteklom razdoblju najbolje prika- Međunarodni odbor Crvenog križa u punoj sor, koja je od 1991. godine, na mnogo- zuju sljedeći brojčani podaci: mjeri povjerio svoju dokumentaciju i daljnje brojnim funkcijama koje je obnašala, kao • riješeni su predmeti traženja za 11.253 vođenje procesa traženja osoba nestalih i na onoj koju sada obnaša, uvijek pomno nestale osobe, na teritoriju Republike Hrvatske. pratila i prati i podržava sve aktivnosti Hr- • za vrijeme trajanja ratnog sukoba Hr- Dužnost mi je zahvaliti i gospođi Du- vatskog Crvenog križa, posebno one ve- vatski Crveni križ pronalazi i uručuje bravki Horvat koja vodi Nacionalni ured zane uz traženje nestalih osoba i komuni- 1.500.000 obiteljskih poruka članovi- Službe traženja Hrvatskog Crvenog kri- kaciju s članovima njihovih obitelji. S rado- ma razdvojenih obitelji, ža, čiji su tim i 2.500 posebno educiranih šću mogu reći da je od 2008. godine gos- • Hrvatski Crveni križ pomagao je u volontera i djelatnika u 130 županijskih i pođa Jadranka Kosor prihvatila i počasno oslobađanju 7.000 zatočenih osoba, gradskih organizacija Crvenog križa dopri- članstvo u Hrvatskom Crvenom križu. • Hrvatski Crveni križ organizirao je 174 nijeli rješavanju mnogih otvorenih predme- Patnju i neizvjesnost obitelji koje još če- susreta razdvojenih članova obitelji ta traženja nestalih osoba. kaju vijesti o svojim nestalim članovima, na privremenim crtama razgraničenja, Posebna mi je radost i čast izraziti za- nije moguće ublažiti, ali je potrebno zahva- što je od strane dužnosnika Ujedinje- hvalnost i poštovanje prema rezultatima liti im na povjerenju i strpljenju, podržati nji- nih naroda na terenu ocijenjeno izni- rada pukovnika Ivana Grujića koji od sre- hovu nadu i nastaviti s traženjem. mno značajnim doprinosom procesu Hvala Vam! x mirne integracije Podunavlja, ranijeg područja UNPA istok. Dozvolite mi da na kraju zahvalim svima Second edition of the Book of Missing Persons on the Territory of the Republic koji su doprinijeli objavljivanju ove značajne of Croatia was launched on 10 March in Zagreb. Names of 2 436 people who went publikacije. Međunarodnom odboru Crve- missing during the armed conflict in the Republic of Croatia from 1991 to 1995 nog križa, koji je bio inicijator i koordinator are contained in the book. There are still 1 997 persons whose destiny remains pregovora koji su spasili mnogobrojne ži- unknown, while 439 requests for the tracing of human remains are still active. vote, oslobodili veliki broj zatočenih i po- x 2010/2 HRVATSKI CRVENI KRIŽ 37 crveni križ Meunarodni dan Crvenog križa i Crvenog polumjeseca Dana 8. svibnja carska vlada, 22. kolovoza obilježava se 1864. godine u Ženevi je Međunarodni dan usvojena Konvencija za po- Crvenog križa i boljšanje položaja ranjenika u oružanim snagama u ratu Crvenog polumjeseca na kopnu u znak počasti Dunant se u cijelosti po- Henryju Dunantu, svetio stvaranju organizacije utemeljitelju Crvenog križa te je zapustivši Međunarodnog posao na kraju bankrotirao, pokreta Crvenog potpuno osiromašio i pao u križa i Crvenog zaborav. Međutim, ideja koju polumjeseca. je postavio na noge rasla je i razvijala se i postala prihva- Jean-Henry Dunant ro- ćena u cijelom svijetu. Go- đen je 8. svibnja 1828. godi- dine 1887. Dunant se bole- ne u Ženevi. Po završenom stan i bez ikakvih sredstava studiju posvetio se bankar- za život povukao u sirotinj- skom pozivu. U lipnju 1859. ski dom u Heidenu, gdje ga godine, zbog fi nancijskih je pronašao mladi novinar poteškoća koje su ugrozile Georg Baumberger i 1895. posao koji je obavljao u Alži- godine napisao priču o nje- ru, namjeravao se za pomoć govom životu. Dunant je po obratiti francuskom caru Na- drugi put u svom životu po- poleonu III. Put ga je nanio stao cijenjen i slavljen u cije- na bojno polje kod Solferina lom svijetu. gdje je car sudjelovao u bitci Godine 1901. norveš- francusko-sardinijskog sa- ki parlament mu je dodije- veza i austrijske vojske. lio prvu Nobelovu nagradu Dunanta je šokirao pri- rad sanitetskog osoblja i društava za pru- za mir, koju je podijelio s zor koji je kod Solferina zatekao 24. lip- žanje pomoći kao i poštivanje njihove ne- Frédéricom Passyjem (iz Francuske miro- nja 1859. godine. Svjedočio je patnjama, utralnosti. tvorne udruge). Dunant se nije vratio bo- agoniji i smrti tisuća vojnika. Nakon bitke Knjiga je uzburkala čitavu Europu, oso- gatstvu i raskoši što mu je omogućavala na bojnom je polju ostalo 40.000 ranjenih bito vodeće političare koji su osjetili potre- Nobelova nagrada i mnoge druge ponude i poginulih. Postojeće zdravstvene službe bu za promjenom postojeće situacije. U koje su mu slala humanitarna društva i po- nisu imale dovoljno ljudi i materijalnih sred- promicanju ciljeva knjige Dunantu su po- jedinci. Nije zadržao novac za sebe, već stava za pomoć svima. mogla četiri građanina Ženeve – Gustave ga je poklonio Crvenom križu i drugim hu- Dunant je zaboravio na svoje brige i uz Moynier, predsjednik Ženevskog društva manitarnim organizacijama za pomoć siro- pomoć mještana obližnjeg mjesta Castigli- javne socijalne skrbi, general Guillaume- tinji. Ostao je u staračkom domu u Heide- one delle Stiviere organizirao pomoć ranje- Henri Dufour, dr. Louis Appia i dr. Théo- nu gdje je 1910. godine umro. nicima u obližnjim crkvama i kućama, bez dore Maunoir – s kojima je 1863. godine Od 1948. godine 8. svibnja, u počast obzira kojoj strani u sukobu pripadali. Po- osnovao Međunarodni odbor za pomoć Henryju Dunantu, obilježava se kao Među- taknuo je humanost u ljudima ponavljajući ranjenicima (1876. preimenovan u Među- narodni dan Crvenog križa i Crvenog polu- kako su svi ljudi braća (tal. “Tutti fratelli”). narodni odbor Crvenog križa). Na diplo- mjeseca x Svoj doživljaj svega onoga što se do- matskoj konferenciji, koju je sazvala švi- Pripremile: Maja AntoniÊ i Ljerka »aËiÊ gađalo nakon bitke, Dunant je opisao u knjizi pod nazivom “Sjećanje na Solferino”, objavljenoj 1862. godine. U njoj ističe po- World Red Cross Red Crescent Day is marked on 8 May in the honour of Henry trebu osnivanja nacionalnih društava koja Dunant, the founder of the International Red Cross and Red Crescent Movement bi u vrijeme mira obrazovala dragovoljce who was born on that day in 1828. After the Battle of Solferino, on 24 June za pomoć vojnim sanitetskim službama 1859, Henry Dunant organized the local inhabitants to assist all wounded soldiers u ratu, zaštitu ranjenika bez obzira kojoj regardless of their nationality. In 1862 he published “Memory of Solferino”, a book strani u sukobu pripadaju te sklapanje me- in which he proposed ideas that finally led to changes and the foundation of the đunarodnih ugovora kojima bi se regulirao Movement. x 38 HRVATSKI CRVENI KRIŽ 2/2010 crveni križ

Obilježavanje Meunarodnog dana Crvenog križa i Crvenog polumjeseca (8. svibnja) i Tjedna Hrvatskog Crvenog križa (8. - 15. svibnja) u društvima Hrvatskog Crvenog križa

Gradsko društvo Crvenog križa Krapina organiziralo je 13. svibnja “Dan otvorenih vrata” kako bi upoznali građane sa svojim aktivnostima.

Na pulskom Forumu je 14. svibnja organiziran Festival Gradskog Gradonačelnik Sv. Ivana Zeline, Vlado Žigrović primio je 10. društva Crvenog križa Pula pod nazivom “Za CRVENImo se”. svibnja izaslanstvo Gradskog društva Crvenog križa Sv. Ivan Zelina u kojem su bili predstavnici mladeži i dobrovoljnih darivatelja krvi.

U Osijeku je 14. svibnja održana prva, osnivačka sjednica U Tjednu Hrvatskog Crvenog križa volonteri Gradskog društva Savjeta za razvoj Gradskog društva Crvenog križa Osijek; Crvenog križa Donja Stubica obilazili su obitelji koje brinu o svojim gradonačelnik Osijeka Krešimir Bubalo potpisao izjavu bolesnim članovima. U ovu aktivnost uključila se i dugogodišnja o trajnom pokroviteljstvu nad radom GDCK Osijek. volonterka, glumica Marija Borić. x 2010/2 HRVATSKI CRVENI KRIŽ 39 donacija

Kasice Hrvatskog Crvenog križa Novoureena radionica Crvenog križa Zagreb

Za potrebe Crvenog križa koje su od 2005. ggodine postavljene Programa radnihnih u poslovnicamaposlov banaka i aktivnosti i popošte.šte. ZZahvaljujući dobro- be (iznad 21 godine) s intelektualnim teš- psihosocijalne voljnivoljnimm prilozima građa- koćama. Cilj ovog programa je poboljšanje rehabilitacije zzaa na GGrada Zagreba nov- kvalitete života osoba s intelektualnim teš- odrasle osobe ccemem prikupljenim pu- koćama i njihovih obitelji te aktivno uključi- (iznad 21 godine)ne) tem kasica Hrvatskog vanje u život zajednice u skladu s interesi- s intelektualnim teškoćama, Crvenog križa opremljeno je šest radionica ma i sposobnostima svakog pojedinca. U koji provodi Gradsko društvo u kojima GDCK Zagreb provodi program i program je trenutno uključeno ukupno 98 Crvenog križa Zagreb, Hrvatski to na sljedećim lokacijama: Centar, Črno- korisnika. merec, Dubrava, Novi Zagreb, Susedgrad Uz djelatnike Centra za rehabilitaciju Crveni križ je donacijom u i Sesvete. “Zagreb” koji organiziraju i rukovode struč- vrijednosti 120 tisuća kuna Na otvorenju radionice u Ilici 16 bili su: nim poslovima, u provedbi ovog programa opremio radionicu u Ilici prim.dr. Nenad Javornik, izvršni predsjed- u svih šest radionica sudjeluje 10 djelat- 16 (Zagreb). Novouređena nik Hrvatskog Crvenog križa, Vesna Mura- nika GDCK Zagreb (kao radni instruktori, radionica je otvorena 4. veljače ja, ravnateljica Centra za rehabilitaciju “Za- defektolozi i socijalni radnici). x 2010. godine. greb” i Milan Bandić, gradonačelnik Grada Drinka Sopta, Vlasta VidoviÊ Šaša Zagreba, brojni gosti i novinari. Za radionicu su nabavljeni novi stolo- GDCK Zagreb u suradnji s Centrom za vi, stolice, ormari, trosjed, glazbena lini- rehabilitaciju “Zagreb” od 1999. godine *Kasice Crvenog križa nalaze se diljem ja, TV uređaj, šivaća mašina i perilica ru- provodi Program radnih aktivnosti i psi- Hrvatske na šalterima partnera Hrvatskog blja. Sredstva su prikupljena putem kasica* hosocijalne rehabilitacije za odrasle oso- Crvenog križa (Fina, Hrvatska pošta, Mer- cator HR, Hrvatska poštanska banka, Pri- vredna banka Zagreb, Zagrebačka banka te Zračna luka Zagreb).

Six workshops for the programmes conducted for the adult persons with mental disabilities were equipped thanks to the generosity of Croatian citizens who make donations by using money-boxes of the Croatian Red Cross. Money-boxes can be found in banks, post offices, Zagreb Airport and supermarkets – all partners of the Croatian Red Cross. x 40 HRVATSKI CRVENI KRIŽ 2/2010 kako se štitimo od katastrofa Krizno upravljanje u Australiji

Martina MihalinËiÊ, mag.pol., VeleuËilište Velika Gorica

Zakonodavstvo U veljači 1974. godine Federalna vlada Australije odobrila je osnivanje Organizaci- je za prirodne katastrofe. Vlada je odluči- la da bi organizacija trebala preuzeti funk- cije postojeće Uprave za civilnu obranu, u slučaju katastrofe koordinirati pomoć Commonwealtha državama i teritorijima i pomoći im u poboljšavanju upravljanja u izvanrednim situacijama. Nova organizaci- ja bila je odgovorna Federalnom ministar- stvu obrane. Uslijed revizije većine aktiv- nosti, 1. siječnja 1993. godine organizaci- ja je promijenila ime u Agencija za krizno upravljanje u Australiji (Emergency Mana- gement in Australia – EMA). U skladu s pristupom Federalne vlade o nestvaranju • koordiniranje pomoći u kriznom uprav- skih uprava diljem zemlje. Premda ne kon- zakonskih rješenja ako postoje drugačija ljanju zemljama od interesa u austral- troliraju agencije za odgovor na krize, ima- sredstva, EMA funkcionira po administra- skoj regiji, kao dio Australske agenci- ju odgovornost za pitanja kao što su pre- tivnim uredbama Federalne vlade, a ne po je za međunarodni razvoj (Australian vencija kriza i njihovo ublažavanje, kao i posebnom zakonu. Government Overseas Aid Program priprema koordiniranih kriznih planova. Osim Zapadne Australije, države i te- – AusAID). Ministru obrane povjerena je odgovor- ritoriji imaju specifi čno zakonodavstvo za Upravljanje i procedura nost za pitanja kriznog upravljanja kroz krizno upravljanje. Premda se njihovo za- Australija, sukladno Ustavu, ima save- EMA-u. Sveobuhvatno i integrirano krizno konodavstvo razlikuje u nekim detaljima, zni sustav vlasti (obuhvaća nacionalnu vla- upravljanje utemeljeno je na partnerstvu ovlasti i uredbe su uglavnom slične. Za- du i šest vlada u šest saveznih država) s tri Federalne vlade i pojedinih država i teritori- konodavni proces omogućuje proglašenje razine odgovornosti. Federalna vlada osi- ja. Unatoč tome, primarna odgovornost za kriza ili katastrofa kao i određene ovlasti s gurava fi zičku i fi nancijsku potporu država- zaštitu života i imovine u Australiji pripada ciljem učinkovitog odgovora na izvanred- ma i teritorijima u slučaju velike katastrofe vladama država i teritorija. Federalna vlada no stanje. i, kroz savjetodavne funkcije, ima vodeću je, međutim, odlučna u pružanju pomoći Misija ulogu. državama i teritorijima oko razvijanja njiho- Misija EMA-e sastoji se u reduciranju Svaka od šest država (Queensland, vih vlastitih mogućnosti upravljanja, a s ci- utjecaja katastrofa i izvanrednih stanja u Novi Južni Wales, Victoria, Tasmanija, ljem zaštite svih australskih građana i nji- Australiji i regionalnom okruženju. Južna Australija i Zapadna Australija) i dva hove imovine. Uloge EMA-e su: teritorija (Sjeverni Teritorij i Glavni Austral- EMA je agencija u sklopu Ministarstva • razvoj, koordiniranje i podupiranje ski Teritorij koji okružuje glavni grad Ca- obrane i izravno odgovara federalnom mi- učinkovitih aktivnosti nacionalnog kri- nberru) ima primarnu odgovornost za za- nistru obrane za koordinaciju odgovora na znog upravljanja, štitu života, imovine i okoliša. To čine kroz krizu na federalnoj razini. Takvo djelova- • omogućavanje savjetovanja o pitanji- zakonodavstvo, strukture odbora i različi- nje proizlazi iz formalnog zahtjeva države ma kriznog upravljanja agencijama te službe kao što su policija, vatrogasna ili teritorija ako se njihove vlade ili gospo- Commonwealtha, državama i terito- služba, hitna pomoć i druge zdravstvene i darstvo nisu u mogućnosti nositi s krizom. rijima, poduzećima i međunarodnoj socijalne agencije. Generalni direktor EMA-e, nakon zapri- zajednici, Na razinama općina djeluje 700 općin- mljenog odobrenja ministra obrane, može

Direktor Grupe z Direktor Australskog instituta za Direktor Direktor Grupe za a planiranje krizno upravljanje Grupe za razvoj poslovno upravljanje (Ca- i operacije (Mt. Macedon) (Canberra) nberra/Mt.Macedon) (Canberra) • krizna koordinacija • edukacija i priprema • prezentiranje • upravljanje resursima • krizni planovi • razvoj nastavnog programa • razvoj politike • izvršna podrška • civilna obrana • razvoj doktrine • prevencija i ublažavanje kriza • izvještavanje o izvedbama • komunikacije i informacijski su- • upravljanje informacijama • program projekata • upravljanje ugovorima stavi • istraživanje x 2010/2 HRVATSKI CRVENI KRIŽ 41 kako se štitimo od katastrofa

Grupa za poslovno upravljanje je loci- rana i u Canberri i Mt. Macedonu. Njezine odgovornosti uključuju: upravljanje budže- tom, korporativna izvješća i izvješća o pro- vedbi, upravljanje ljudskim potencijalima, razvoj korporativne politike, razvoj i uprav- ljanje ugovornim aktivnostima, prezenti- ranje i koordinaciju aktivnosti upravljanja i opću administrativnu potporu u sklopu EMA-e. Financije Pod Programima za pomoć u prirod- nim katastrofama (National Disaster Relief Arrangements – NDRA), u okviru Federal- nog ministarstva fi nancija, Commonwealt za pomoć državama i teritorijima angaži- rana pri Australskom institutu za krizno osigurava fi nanciranje pomoći državama rati resurse bilo koje agencije Federalne upravljanje (Australian Emergency Mana- i teritorijima s ciljem olakšavanja fi nancij- vlade uključujući i australske obrambene gement Institute – AEMI) u Mt. Macedonu, skog tereta povezanog s ublažavanjem snage. Ova pomoć se provodi bez obzi- država Victoria. Uloga instituta uključuje posljedica prirodnih katastrofa i obno- ra na cijenu angažiranja snaga i sredsta- identifi kaciju najboljih obrazaca praktičnog vom infrastrukture. Tim programima Co- va. EMA upravlja raspoređivanjem po- djelovanja u kriznom upravljanju, razvoj mmonwealth osigurava naknadu troško- moći iz Nacionalnog centra za koordina- nacionalne doktrine kriznog upravljanja i va državama i teritorijima u skladu s utvr- ciju kriznim upravljanjem iz svog ureda u razvoj i provođenje akreditiranih eduka- đenom formulom NDRA-e, a za spektar Canberri. EMA blisko surađuje s drugim tivnih i pripremnih aktivnosti. To uključuje određenih i odgovarajućih mjera ublažava- elementima Ministarstva obrane, kao i sa implementaciju tečajeva u samom sjedištu nja posljedica. širokim spektrom tijela Commonwealtha, grupe u Mt. Macedonu, kao i diljem Au- Dok se fi nancijska pomoć Commonwe- državnim i teritorijalnim agencijama, lokal- stralije. Institut je također uključen u primi- altha omogućava tek nakon pojave prirod- nim vlastima i poduzećima. Kao dio AusA- jenjena istraživanja koja uključuju post-kri- ne katastrofe, prema pravilima NDRA-e ID-a, EMA je također u interakciji sa ze- zne studije. Grupa također ima odgovor- iznos troškova država i teritorija za ublaža- mljama Južnog Pacifi ka. nost za informiranje i edukaciju zajednice. vanje krize nadoknadit će se iz proračuna Organizacija Grupa za razvoj je locirana u Canberri. Commonwealtha, ali uz poštivanje odre- Agencija za krizno upravljanje u Austra- Odgovorna je za prezentiranje kriznog đenih kriterija. Commonwealth osigurava liji, koju vodi generalni direktor, sastoji se upravljanja vladama, poduzećima i zajed- direktnu fi nancijsku pomoć pojedincima od 4 grupe i svakom od njih upravlja di- nici, koordinaciju razvoja politike kriznog pogođenima kriznim situacijama. Ministar- rektor. upravljanja, upravljanje kriznom prevenci- stvo socijalne sigurnosti fi nancira postoje- Grupa za planiranje i operacije je locira- jom i programom ublažavanja, upravljanje će isplate građanima, potpore pod uobi- na u Canberri. Ova grupa je odgovorna za fi nancijskom potporom za razvoj kriznog čajenim uvjetima prihvatljivosti osobama koordinaciju kriznog odgovora Vlade Co- upravljanja država i teritorija i za upravlja- čije su prihodovne mogućnosti pogođene mmonwealtha, razvoj civilne obrambene nje Programom projekata kriznog uprav- krizom i također osigurava informacije, sa- politike i planova, razvoj politika, strategija i ljanja, koji osigurava zajmove inovativnim vjetovanje i uputstva. x planova postupanja s mogućim utjecajima konceptima. prirodnih i ljudskim faktorom izazvanih ka- tastrofa u Australiji i australskoj regiji, kao The author gives overview of the mission, management, procedures and financing i za primjenu komunikacijskih i informacij- of the Emergency Management in Australia – an Australian Federal Government skih sustava na krizno upravljanje. Agency tasked with coordinating governmental responses to emergency incidents Grupa za edukaciju i pripremu je loci- x 42 HRVATSKI CRVENI KRIŽ 2/2010 kako se štitimo od katastrofa Civilna obrana Bugarske

mr.sc Branko MihaljeviÊ, VeleuËilište Velika Gorica

Zakonodavstvo Aktualni bugarski zakoni koji reguliraju aktivnosti Civilne obrane utemeljeni su na Direktivi 265. Državnog vijeća iz 1978. go- dine i uredbama i uputama Vijeća minista- ra iz 1988. godine. Nedavno je u zakonsku proceduru ušao novi Zakon o civilnoj obra- ni. Novi zakon pokriva pitanja odgovornosti i organizacije vezana za zaštitu civilnog sta- novništva i nacionalnog gospodarstva u ratu i miru. Najvažniji zakoni koji se odnose na po- dručje Civilne obrane u Bugarskoj su: • Ustav Republike Bugarske, članak 16. koji govori o obvezi građana da pomo- gnu Vladi i lokalnim vlastima u slučaju prirodne ili ljudskim faktorom uzrokova- ne katastrofe, Regulacija i procedura seizmičkih opasnosti te osiguranje objekata • Zakon o lokalnoj upravi i administraci- Aktivnosti Civilne obrane provode se u i postrojenja, meteorološke i hidrološke as- ji, usvojen 1996. godine, koji u članku kompleksnoj i diferenciranoj organizaciji koja pekte prirodnih katastrofa i tako dalje. 34. govori o obvezama gradonačelnika pokriva cijeli državni teritorij i koja je uteme- Odborom predsjedava premijer ili njegov i načelnika, ljena na teritorijalnim i proizvodnim principi- zamjenik. Zamjenik predsjedavajućeg je di- • Zakon o obrani i oružanim snagama Re- ma na državnoj ili lokalnoj razini, u poduzeći- rektor Civilne obrane Republike Bugarske. publike Bugarske, usvojen 1997. godi- ma ili ustanovama. Odboru u njegovim aktivnostima pomažu ne, koji u članku 6. stavku 15. govori o Opće upravljanje Civilnom obranom pro- stručnjaci pod vodstvom tajništva. zaštiti civila u ratu i miru i koji u članku vodi Vijeće ministara, neposredno mini- U slučaju krize na području općine, ubla- 54. govori o obvezama vladinih institu- star obrane, a permanentno direktor Civilne žavanje posljedica krize organiziraju i pro- cija i njihovih djelatnika, obrane Republike Bugarske. (Uredbe i upu- vode lokalne komisije, tijela uprave, odjeli i • Zakon o zdravlju i sigurnosnim uvjeti- te direktora Civilne obrane povezane s pita- jedinice za pružanje pomoći. Kad su pogo- ma rada, objavljen 1997. godine, koji njima Civilne obrane obvezujuće su za vodi- đene dvije općine, onda je to odgovornost u članku 20. stavku 1. defi nira obveze telje službi različitih organizacijskih struktura; stalne regionalne komisije zajedno s tijelima zaposlenika u slučaju katastrofa i njihov ti voditelji su odgovorni za upravljanje Civil- i odjelima, uz potporu nacionalnih snaga i odnos prema specijaliziranim službama nom obranom u okviru njihovih odjela ili po- stručnjaka. Odbor je zadužen za krize koje Civilne obrane i vatrogasnim službama. dručja). su pogodile dvije ili više regija ili za nesreće Misija Na lokalnoj razini upravljanje Civilnom na mjestima od nacionalne važnosti. Civilna obrana u Republici Bugarskoj sa- obranom provodi regionalna ili lokalna upra- Dnevni nadzor situacije na nacionalnoj stoji se od sustava humanitarnih aktivnosti va čiji su upravitelji uglavnom vodeći ljudi tih razini provodi Nacionalni informacijski sustav socijalnog, organizacijskog, ekonomskog, regija odnosno općina i gradova. Ovi po- koji čini dio spomenutog Odbora. znanstvenog i tehničkog karaktera, što obu- sljednji organiziraju neposredno izvršavanje Upozorenja za nadolazeće krize i nesreće hvaća sljedeće opće svrhe: zadaća Civilne obrane postojećim sredstvi- i priopćenja za stanovništvo u vezi s ponaša- • zaštitu stanovništva i imovine, osigurava- ma. njem u kriznim situacijama obavljaju se po- nje pomoći i stvaranje uvjeta za preživ- Organizaciju i pripremu zadaća i mjera sredstvom Bugarske televizije i radija i dru- ljavanje u slučaju katastrofa i nesreća, Civilne obrane provode ministarstva, agen- gih masovnih medija, a na regionalnoj razini • izgradnju, obuku, planiranje i pripremu cije, lokalna tijela vlasti, kompanije i slično. to čine predstavnici Odbora i stalnih regio- vlasti i snaga u pogledu upravljanja i To se događa pod općom upravom i kon- nalnih komisija. obavljanja aktivnosti Civilne obrane, trolom Odbora za zaštitu stanovništva u slu- Organizacija • obuku stanovništva kroz obrazovni su- čaju katastrofa i nesreća kao dijela Vijeća Na temelju Odluke N SB-1/04.04.1995 stav i medije, ministara. Članovi ovog Odbora su vodeći Odbora za zaštitu stanovništva u slučaju ka- • informiranje stanovništva o stvarnim službenici nadležnih ministarstava i agencija. tastrofa i nesreća usvojen je Nacionalni plan za opasnostima ili o krizama i nesrećama Odboru pomažu Znanstveno vijeće i vijeća provođenje spasilačkih i kriznih aktivnosti. Cilj koje su se pojavile (uključujući informa- stručnjaka za: nuklearnu sigurnost, radijaci- plana je dobra priprema za pravovremenu po- cije o neposrednim opasnostima, uz- ju, kemijsku i biološku zaštitu, medicinsko moć te priprema za procjenu karaktera i po- bunjivanje i upute o ponašanju). osiguranje, vremensku prognozu i evaluaciju sljedica najčešćih katastrofa i nesreća i uspješ- x 2010/2 HRVATSKI CRVENI KRIŽ 43 kako se štitimo od katastrofa no izvršavanje kriznog spašavanja na mjestima Inženjerska i tehnička jedinica smatra se preme i upravljanje teritorijalnim snagama, kontaminacije na nacionalnom teritoriju. osnovom snaga Civilne obrane. Sastoji se kao i sugestije koje upućuje Vijeću ministara Nacionalni plan je koordiniran sa svim za- od određenog broja spasilačkih timova, do- o proglašenju krizne situacije. interesiranim ministarstvima i agencijama čije brovoljačkih jedinica i slično. Lokalne snage se pripremaju za akciju su odgovornosti i obveze u slučajevima kri- Na području zemlje djeluje 8 spasilačkih slijedeći odluku predsjedavajućeg općinskim ze defi nirani u planu. Osnovni problemi koje timova s profesionalnim osobljem i jedna je- vijećem, dok se dobrovoljački timovi pripre- razmatra Nacionalni plan su sljedeći: opća dinica za kemijsku zaštitu. Spasilački timovi maju slijedeći odluku predsjedavajućeg od- prognoza potencijalnih kriza i nesreća, nji- su na dužnosti 24 sata dnevno. borom. hovih posljedica i konačnih ishoda; priprema Druge nacionalne snage su: Nacionalna Za potrebe upravljanja neposrednim ak- za djelovanje u krizi, sustav uzbunjivanja i pri- vatrogasna služba i Nacionalne policijske cijama kriznog spašavanja i aktivnosti obno- pravnost institucija i snaga; upravljanje, orga- snage, snage Ministarstva zdravstva (centri ve, stalni odbori određuju operativne grupe nizacija i provođenje spašavanja i aktivnosti krizne medicinske pomoći za specijalne in- iz svojih kontingenata i šalju ih na krizna mje- obnove; tipovi osiguranja, redoslijed primjene tervencije), jedinice Bugarskog Crvenog kri- sta. plana i odgovornosti; redoslijed informiranja, ža (timovi planinske službe spašavanja, spa- Obuka priprema stanovništva i tako dalje. silački timovi na vodi i drugi). Obuka stanovništva u Civilnoj obrani pro- Kod utvrđivanja nacionalnih prioriteta ra- Ako je potrebno, jedinice oružanih snaga vodi se kroz obrazovni sustav, masovne me- zvijaju se planovi slični Nacionalnom planu. mogu sudjelovati u kriznim aktivnostima. dije i specijalizirane centre za Civilnu obra- Implementaciju Nacionalnog plana pred- Spomenute nacionalne snage se poziva- nu. Cilj cijele obuke je postizanje određenog laže Predsjednik Odbora. Svi drugi planovi ju na sudjelovanje u operacijama sljedećim znanja i vještina potrebnih za ispravno po- se pokreću preko nadležnih regionalnih tije- redoslijedom: našanje i pružanje pomoći u katastrofama i la, a inicijator je Predsjednik Odbora za za- • jedinice Civilne obrane – naredbom di- nesrećama. štitu stanovništva u slučaju katastrofa i ne- rektora Civilne obrane, Polaznici se obučavaju na svim stupnjevi- sreća. • vojne jedinice – naredbom ministra obra- ma primarnog i sekundarnog obrazovanja u U slučaju krize, predsjednici regionalnih ne ili vodstva srodnih vojnih agencija, posebnim razredima i tako stječu minimum (općinskih) odbora pokreću elaborirane krizne • specijalizirane snage ili zainteresirana mi- potrebnih znanja i vještina. Za polaznike više planove i upućuju sugestije Vijeću ministara o nistarstva i agencije – naredbama nji- škole, obuku provodi Odjel za kriznu zaštitu, proglašenju krizne situacije u regiji (općini). hovog vodstva. već prema njihovim specijalnostima. U slučaju neposredne prijetnje, a s ciljem Nacionalne snage sudjeluju u spasilač- Obuka zaposlenog i nezaposlenog sta- zaštite stanovništva i nacionalnog gospo- kim operacijama na lokalnoj razini odlukom novništva provodi se kroz masovne medije darstva, Odbor i regionalni i općinski odbo- predsjednika Odbora za zaštitu stanovništva i kroz specijalizirane centre Civilne obrane. ri poduzimaju sigurnosne mjere u skladu sa u slučaju katastrofa i nesreća. Snage Civilne obrane se obučavaju pre- svojim planovima. Regionalne intervencijske snage ma specijalnom programu. Posebna pažnja Osoblje Na teritoriju Republike Bugarske, u opći- u obuci se pridaje: usvajanju moralnih vred- Nacionalne intervencijske snage nama i gradovima u kojima postoji rizik za nota, psihološkoj pripremi, nabavci vrhunske Stvorena je grupa nacionalnih snaga za nacionalno gospodarstvo, uspostavljene su opreme, proučavanju tehnika provođenja krizno upravljanje, od kojih snage Civilne ne-vojne jedinice: teritorijalne – 3.200 jedini- spašavanja i aktivnosti obnove, kao i posti- obrane čine jezgru. Izgrađene su na osno- ca, lokalne jedinice – 3.800 timova dobro- zanju interoperabilnosti. vi značajki fi zičke i geografske naravi regija, voljaca i grupa. Ovi posljednji se, ako je po- Obuka upravljačkih tijela i snaga Civil- kao i rizičnih mjesta po nacionalno gospo- trebno, pripremaju za izvođenje spašavanja i ne obrane fi nancira se iz proračuna Civilne darstvo. Regrutiraju se u skladu s budžetom aktivnosti obnove u pogođenim područjima. obrane čiji je proračun odvojen od ostalih dr- i opremljene su posebno određenom opre- U slučaju kriznih situacija predsjednik op- žavnih struktura obrane. x mom i materijalima. ćinskog odbora inicira krizne planove, pri-

The author describes the Bulgarian civil defence system explaining the organization and tasks of the national and regional intervention forces. x 44 HRVATSKI CRVENI KRIŽ 2/2010 služba spašavanja života na vodi

Služba spašavanja života na vodi Fotografi je: Ana Kunštek

➜

x 2010/2 HRVATSKI CRVENI KRIŽ 45 služba spašavanja života na vodi

x 46 HRVATSKI CRVENI KRIŽ 2/2010 služba spašavanja života na vodi

Služba spašavanja života na vodi Hrvatskog Crvenog križa u ovogodišnjem je ciklusu osposobljavanja (u svibnju i lipnju 2010. godine) održala 17 tečajeva za osposobljavanje spasilaca. Osposobljeno je 216 novih spasilaca, a 64 spasilaca je obnovilo uvjerenje o osposobljenosti a tečaj za voditelja spasilačke postaje uspješno je završilo 8 spasilaca. To je rekordan broj osposobljenih spasilaca u jednom ciklusu obuke. Interes mladih za posao spasioca ove godine znatno je povećan, a Hrvatski Crveni križ provedbom obuke spasilaca direktno utječe na povećanje broja zaposlenih u Republici Hrvatskoj.

x 2010/2 HRVATSKI CRVENI KRIŽ 47