Temeljem članka 10. Zakona o prostornom uređenju (“Narodne novine” br. 30/94., 68/98., 61/00. i 32/02.) i članka 19. Statuta Grada Osijeka (“Službeni glasnik” Grada Osijeka br. 6/01. i 3/03.) Gradsko vijeće Grada Osijeka na 34. sjednici održanoj 12. srpnja 2004. godine, donijelo je

Z A K L J U Č A K

o usvajanju Izvješća o stanju u prostoru Grada Osijeka

I.

Gradsko vijeće Grada Osijeka usvaja Izvješće o stanju u prostoru Grada Osijeka.

II.

Izvješće o stanju u prostoru Grada Osijeka prilaže se uz ovaj Zaključak i čini njegov sastavni dio.

Klasa: 350-01/03-01/35 Urbroj: 2158/01-01/01-04-04 , 12. srpnja 2004.

Predsjednik Gradskog vijeća Alen Prnjat, v.r.

I Z V J E Š Ć E

O STANJU U PROSTORU GRADA OSIJEKA

S A D R Ž A J:

1. U V O D

2. OPĆE ZNAČAJKE PODRUČJA GRADA OSIJEKA 2.1. Teritorijalni ustroj 2.2. Stanovništvo

3. ANALIZA PROVOĐENJA DOKUME-NATA PROSTORNOG UREĐENJA

3.1. Pokrivenost područja Grada Osijeka prostornim planovima 3.2. Koncepcijska obilježja prostornog razvitka na temelju važećih dokumenata prostornog uređenja 3.3. Nedostaci prostornih planova 3.4. Potreba izrade prostornih planova

4. PRIKAZ OSTVARIVANJA PROGRAMA MJERA ZA UNAPREĐENJE STANJA U PROSTORU ZA PRETHODNO RAZ-DOBLJE

4.1. Izmjene i dopune postojećih planova 4.2. Novi planovi 4.3. Planovi u izradi

5. OPĆA OCJENA STANJA U PROSTORU - TEMELJNI PROBLEMI

5.1. Razvojni problemi 5.2. Demografski problemi 5.3. Ekološki problemi 5.4. Infrastruktura

1. U V O D

Izvješće o stanju u prostoru Grada Osijeka (u daljnjem tekstu: Izvješće) izrađuje se temeljem članka 10. Zakona o prostornom uređenju ("Narodne novine" broj 30/94, 68/98, 61/00 i 32/02) kao dvogodišnji dokument praćenja stanja u prostoru. Izvješće sadrži analizu provođenja dokumenata prostornog uređenja i drugih dokumenata, ocjenu provedenih mjera i njihove učinkovitosti na svrhovito gospodarenje prostorom, zaštitu vrijednosti prostora i okoliša, te druge elemente od važnosti za prostor za koji se izrađuje.

Sukladno čl. 11. Zakona o prostornom uređenju, a na temelju Izvješća, donosi se dvogodišnji Program mjera za unapređenje stanja u prostoru Grada Osijeka (u daljnjem tekstu: Program mjera).

2. OPĆE ZNAČAJKE PODRUČJA GRADA OSIJEKA

2.1. Teritorijalni ustroj

Prema Zakonu o područjima županija, gradova i općina u Republici Hrvatskoj ("Narodne novine" br. 10/97, 124/97, 50/98, 68/98, 22/99, 42/99, 117/99, 128/99, 128/99, 128/99, 44/00, 129/00, 92/01, 79/02, 83/02, 25/03, 107/03 i 175/03), prostor Grada Osijeka obuhvaća naselja: Osijek, Brijest, Briješće, , Klisa, , Podravlje, Sarvaš, , Tvrđavica i Višnjevac. Ukupna površina Grada Osijeka iznosi 20.032 ha.

2.2. Stanovništvo

Prema Popisu stanovništva i stanova 2001. godine (koji se odnosi na teritorijalni ustroj Republike Hrvatske prema stanju na dan 31. ožujka 2001. godine), ukupan broj stanovnika na području Grada Osijeka iznosio je 114.616 (što čini 37,76% stanovništva Osječko-baranjske županije).

90.411 stanovnika (78,88%) živjelo je na području naselja Osijeka dok je razmještaj stanovništva po drugim naseljima slijedeći: Brijest (1.248 stanovnika), Briješće (1.382 stanovnika), Josipovac (4.395 stanovnika), Klisa (463 stanovnika), Nemetin (177 stanovnika), Podravlje (358 stanovnika), Sarvaš (1.539 stanovnika), Tenja (6.747 stanovnika), Tvrđavica (750 stanovnika) i Višnjevac (7.146 stanovnika).

3. ANALIZA PROVOĐENJA DOKUMENATA PROSTORNOG UREĐENJA

3.1. Pokrivenost područja Grada Osijeka dokumentima prostornog uređenja

Dokumenti prostornog uređenja višeg reda: - Strategija prostornog uređenja Republike Hrvatske, (Zastupnički dom Sabora donio ju je na sjednici održanoj 27. lipnja 1997. godine) - Program prostornog uređenja Republike Hrvatske ("Narodne novine" br. 50/99) - Prostorni plan Osječko-baranjske županije ("Županijski glasnik" Osječko-baranjske županije br. 1/02).

Ostali važeći dokumenti prostornog uređenja za područje Grada Osijeka: - Prostorni plan Općine Osijek ("Službeni glasnik" Općine Osijek br. 12/79, 8/84, 7/88, 5/89 i 12/89. i "Županijski glasnik" Osječko-baranjske županije br. 7/98, 4/01, 9/01 i 4/03), koji obuhvaća sva naselja administrativnog područja Grada Osijeka osim naselja Klisa - Generalni urbanistički plan grada Osijeka ("Službeni glasnik" Općine Osijek br. 7/88.,12/89. i "Službeni glasnik" Grada Osijeka 4/97, 5/99, 1/02 i 6/03), koji osim grada Osijeka obuhvaća i naselja: Brijest, Nemetin, Podravlje i Tvrđavicu.

Za područje grada Osijeka važeći su i slijedeći prostorni planovi (navedeni prema redoslijedu njihovog donošenja): - Provedbeni urbanistički plan stambenog naselja Jug IV ("Službeni glasnik" Općine Osijek br. 6/83 i 4/90) - Provedbeni urbanistički plan bloka omeđenog ulicama N. Mihanovića, M. Oreškovića, rijekom Dravom, te željezničkim mostom i prugom ("Službeni glasnik" Općine Osijek br. 10/88 i "Službeni glasnik" Grada Osijeka 6/00) - Provedbeni urbanistički plan "Tvrđa-Osijek" ("Službeni glasnik" Općine Osijek br. 6/90 i 15/90) - Detaljni plan uređenja "Uske njive" Osijek ("Službeni glasnik" Grada Osijeka br. 7/95, 1/98, 2/99, i 4/00) - Detaljni plan uređenja središta Donjeg grada u Osijeku ("Službeni glasnik" Grada Osijeka br. 4/97 i 4a/99) - Detaljni plan uređenja sjeverozapadnog dijela zone skladišta i servisa uz Ulicu sv. L. B. Mandića u Osijeku "Službeni glasnik" Grada Osijeka br. 2/98 i 3/00) - Detaljni plan uređenja dijela Industrijske četvrti u Osijeku ("Službeni glasnik" Grada Osijeka br. 5/99 i 2/00) - Detaljni plan uređenja središta Retfale u Osijeku ("Službeni glasnik" Grada Osijeka br. 2/00 i 6/03) - Urbanistički plan uređenja središta Osijeka ("Službeni glasnik" Grada Osijeka br. 7/00 i 5/02) - Detaljni plan uređenja sportsko-rekreacijskog kompleksa "Gradski vrt" u Osijeku ("Službeni glasnik" Grada Osijeka br. 6/02) - Detaljni plan uređenja Industrijske četvrti – jug ("Službeni glasnik" Grada Osijeka br. 2/03) - Urbanistički plan uređenja Sveučilišta J.J. Strossmayera u Osijeku ("Službeni glasnik" Grada Osijeka br. 4/03) - Detaljni plan uređenja bloka omeđenog Istarskom, Vukovarskom i Trpimirovom ulicom u Osijeku ("Službeni glasnik" Grada Osijeka br. 6/03 i 2/04).

U tijeku je izrada Prostornog plana uređenja Grada Osijeka i Generalnog urbanističkog plana grada Osijeka.

Na području grada Osijeka u tijeku je izrada i slijedećih prostornih planova: - Urbanistički plan uređenja osječke Tvrđe - Detaljni plan uređenja Blok Centra II.

3.2. Koncepcijska obilježja prostornog razvitka na temelju važećih dokumenata prostornog uređenja

Prema Strategiji prostornog uređenja Republike Hrvatske, grad Osijek (uz Split i Rijeku) spada u kategoriju velikih gradova. Veliki gradovi su makroregionalna (velika razvojna) središta s 100.000-200.000 stanovnika. Strategija prostornog uređenja predviđa osposobljavanje tih gradova za stvarnu ulogu makroregionalnih centara.

Naglašena je potreba razvoja prometnog i infrastrukturnih sustava sa zaključkom da postojeće stanje nije zadovoljavajuće niti u pogledu tehničkih standarda, niti u pogledu razvijenosti mreže pojedinih vidova prometa. Za uravnotežen razvoj Hrvatske osobito je značajno istočno urbano područje podunavskog razvojnog koridora (Osijek, Vukovar, Vinkovci, Županja, Ilok). Osijek bi se u tom smislu trebao naći u središtu osovina urbanizacije što bi se odrazilo i na cjelokupni razvoj u prostoru, a bili bi stvoreni i prostorni (pred)uvjeti za dinamičniji razvoj gospodarskih i društvenih djelatnosti.

Programom prostornog uređenja Republike Hrvatske određene su smjernice za planiranje i uređenje prostora kontinentalnih dijelova Hrvatske. Ciljevi prostornog razvoja gradova i naselja jesu: osnažiti prostorno razvojnu strukturu države, uz uvažavanje oblika i morfoloških cjelina nacionalnog teritorija, postojeće mreže naselja i prometno razvojnih koridora i razmještaja resursa. Pri tome treba: uspostaviti realan policentričan model prostornog razvitka, unaprijediti uvjete života kvalitetnom unutarnjom organizacijom naselja, provoditi mjere za usporavanje rasta velikih gradova uz osnaživanje mreže srednjih i manjih gradova i usmjeravati prostorno-razvojne prioritete ponajprije na poboljšanje učinkovitosti i okvirima već izgrađenog i korištenog prostora.

Prostorni plan Osječko-baranjske županije usvaja zadatke iz Programa prostornog uređenja Republike Hrvatske. Pored građevina od važnosti za Državu (utvrđenih posebnim propisom) Planom su određene građevine od važnosti za Županiju (prometne, energetske i vodne građevine, športsko-rekreacijske i turističko-rekreacijske građevine od značaja za Županiju ili više jedinica lokalne samouprave). Imajući u vidu da se cjelokupni razvoj na području Županije treba temeljiti na principima održivoga razvoja, Plan je utvrdio uvjete smještaja gospodarskih sadržaja i društvenih djelatnosti u prostoru te propisao uvjete određivanja građevinskih područja i korištenje njihovih izgrađenih i neizgrađenih dijelova. Planom su određeni i funkcionalni, prostorni i ekološki uvjeti utvrđivanja prometnih i drugih infrastrukturnih sustava u prostoru.

Prostorni plan Osječko-baranjske županije daje i prikaz mjera za očuvanje krajobraznih vrijednosti, zaštitu prirodnih vrijednosti i posebnosti i kulturno-povijesnih cjelina, način postupanja s otpadom te mjere za sprječavanje nepovoljna utjecaja na okoliš (mjere za zaštitu voda, zraka, tla, biljnoga i životinjskoga svijeta, zaštitu od buke) i određuje zahvate u prostoru kada je obvezno provođenje procjene utjecaja na okoliš.

Prostornim je planom Županije određena i obveza izrade dokumenata prostornog uređenja i to: - Prostorni plan područja posebnih obilježja, za rekreacijsko područje "Drava" (čiji je dio u administrativnim granicama Grada Osijeka i - Urbanistički plan uređenja za područna središta (naselja Višnjevac i Tenja).

Prostorni plan (bivše) Općine Osijek izrađen je 1979. godine. Njegove planske postavke zasnivaju se na tadašnjim prostorno-teritorijalnim i administrativnim jedinicama te gospodarskim i društvenim projekcijama tadašnjeg društveno-ekonomskog sustava, što je predstavljalo vrlo veliko ograničenje u njegovoj primjeni (posebno u dijelu planiranih prometnih i infrastrukturnih koridora, izgradnje izvan građevinskih područja i odredbi za provođenje).

Planom predviđena građevinska područja znatno su veća od onoga što je danas realnost i potreba, pogotovo kod manjih naselja kod kojih bi trebalo doći do racionalnije izgradnje procesom progušćavanja postojećih pretežno ne(izgrađenih) prostora, a ne otvaranjem novih građevinskih zona na poljoprivrednom tlu. Nedostaci i neusklađenosti sa stvarnim potrebama prostornog razvoja područja za koje je izrađen nastojali su se ukloniti njegovim povremenim izmjenama i dopunama.

Generalni urbanistički plan grada Osijeka izrađen je 1988. godine, obuhvaća 3.780 ha (od toga su područja 25% radne zone), s planiranim brojem od 150.000 stanovnika i 95.000 radnih mjesta u planskoj 2015. godini. Planom se predviđa izgradnja grada na novim prostorima (lijevoj obali rijeke Drave) iza 2005. godine.

3.3. Nedostaci prostornih planova

Postojeći dokumenti prostornog uređenja koji se odnose na administrativno područje Grada Osijeka, ili njegov dio (Prostorni plan Općine Osijek, Generalni urbanistički plan grada Osijeka) održavani su nužno primjenjivima kroz niz izmjena i dopuna tijekom njihovog provođenja. Prijašnja Izvješća o stanju u prostoru ukazivala su na njihovu uvjetnu primjenjivost i provedivost i potrebu izrade novih prostornih planova (Prostornog plana uređenja Grada Osijeka i Generalnog urbanističkog plana grada Osijeka), dok je Programima mjera ostavljena mogućnost njihovih izmjena i dopuna.

Izrada Prostornog plana uređenja Grada Osijeka i Generalnog urbanističkog plana grada Osijeka je u tijeku, a o njihovim nacrtima prijedloga održavaju se prethodne rasprave. Na području grada Osijeka u posljednjem je desetljeću izrađen niz urbanističkih (2) i detaljnih (8) planova uređenja, a pristupilo se i izmjenama i dopunama nekih od njih. Na snazi je još tek manji dio provedbenih urbanističkih planova (3). Izrada dva plana je u tijeku.

Obzirom na dostignutu dinamiku izrade temeljnih dokumenata prostornog uređenja i njihovo skoro donošenje i pokrivenost područja grada urbanističkim i detaljnim planovima uređenja, aktualnost i primjenjivost prostornoplanske dokumenta-cije je zadovoljavajuća. Za očekivati je potrebu izmjene i dopuna pojedinih urbanističkih i detaljnih planova uređenja nakon donošenja novog Generalnog urbanističkog plana grada Osijeka.

3.4. Potreba izrade planova

Prostorni plan uređenja Grada Osijeka i Generalni urbanistički plan grada Osijeka

Obveza izrade ovih prostornih planova utvrđena je Zakonom o prostornom uređenju te je stoga predviđena i Programima mjera za prethodno razdoblje. Izrada ovih planova je u tijeku.

Prostornim planom uređenja Grada Osijeka, kao temeljnog dokumenta prostornog uređenja Grada, utvrdit će se osnove za obnovu i razvoj njegovog administrativnog područja, ciljevi prostornog uređenja, namjena prostora, te smjernice, mjere i uvjeti za korištenje, zaštitu i uređenje prostora. Ovaj će prostorni plan utvrditi i granice obuhvata Generalnog urbanističkog plana grada Osijeka, sukladno stvarnim potrebama razvoja grada u narednom planskom razdoblju.

Urbanistički planovi uređenja

Sukladno čl. 26b. Zakona o prostornom uređenju, za dijelove naselja registrirane kao povijesne urbanističke cjeline donosi se Urbanistički plan uređenja te isti treba predvidjeti za područje preventivno zaštićene Povijesno-urbanističke cjeline grada Osijeka. Na područja preventivne zaštite, sukladno čl. 11. Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara ("Narodne novine" br. 69/99), primjenjuje se Zakon, kao i svi drugi propisi koji se odnose na kulturna dobra. Za dio područja preventivno zaštićene Povijesno-urbanističke cjeline donesena je prostornoplanska dokumentacija, a za područje Tvrđe u tijeku izrada Urbanističkog plana uređenja. Stoga je upitna realnost izrade plana za njeno cijelo područje.

Urbanističke planove uređenja potrebno je izraditi i za područje grada specifičnih osobitosti i problema, ili izgradnje na novim prostorima, a koji u pravilu obuhvaćaju veće površine (područje Pampasa, Ulicu M. Divalta s kontaktnom zonom, područje između južne obilaznice i željezničke pruge).

Prostornim planom Osječko-baranjske županije utvrđena je obveza izrade Urbanističkog plana uređenja za područna središta (naselja Tenju i Višnjevac).

Detaljni planovi uređenja

Potreba izrade Detaljnih planova uređenja za područja na kojima su predviđeni Programom mjera za prethodno razdoblje i dalje postoji (prostori Gornjodravske obale, stare lokacije luke „Tranzit“, prostori uz Ulicu sv. L. B. Mandića uz zračnu luku „Čepin“). Potrebe za utvrđivanje detaljnih uvjeta za izgradnju ukazale su se i na drugim područjima grada i to: - Industrijske četvrti (zapadno od obuhvata donesenih planova) - Ulice J.J. Strossmayera – naselje A. Cesarca - prostorima radnih zona na kojima je zbog promjene djelatnosti potrebno utvrditi drugu ili primjereniju namjenu, organizaciju prostora i uvjete gradnje (lokacije: „Mobilia“, „OLT“, Tvornica žigica „Drava“ i „Tehnika-beton“).

Izrada izmjena i dopuna postojećih planova

Donošenje izmjena i dopuna dijela postojećih planova biti će potencirano usvajanjem novog Generalnog urbanističkog plana grada Osijeka ili potrebama za realnijim sagledavanjem uvjeta za gradnju na pojedinim prostorima. Izrada izmjena i dopuna postojećih planova utvrditi će se Programom mjera za naredno razdoblje.

Stavljanje planova izvan snage

Zbog promijenjenih odnosa na područjima obuhvata pojedinih prostornih planova, bit će neophodno izraditi nove, u izmijenjenom obuhvatu i znatno izmijenjene prostorne koncepcije, uvjetovane i planovima višega reda. Nakon što se donese nova prostornoplanska dokumentacija, ti će planovi biti stavljeni izvan snage (Provedbeni urbanistički plan Provedbeni urbanistički plan bloka omeđenog ulicama J. Huttlera, Cara Hadrijana, rijekom Dravom, te željezničkim mostom i prugom; Detaljni plan uređenja sjeverozapadnog dijela zone skladišta i servisa uz Ulicu sv. L.B. Mandića u Osijeku.

4. PRIKAZ OSTVARIVANJA PROGRAMA MJERA ZA UNAPREĐENJE STANJA U PROSTORU ZA PRETHODNO RAZDOBLJE

Program mjera za unapređenje stanja u prostoru Grada Osijeka za proteklo razdoblje ("Službeni glasnik" Grada Osijeka br. 4/02) sadrži procjenu potrebe izrade novih, odnosno izmjene i dopune važećih prostornih planova. U odnosu na aktivnosti predviđene Programom mjera za unapređenje stanja u prostoru ostvareno je slijedeće:

4.1. IZMJENE I DOPUNE POSTOJEĆIH PLANOVA

- IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA OPĆINE OSIJEK ("Županijski glasnik" Osječko-baranjske županije br. 4/03)

- IZMJENE I DOPUNE GENERALNOG URBANISTIČKOG PLANA GRADA OSIJEKA ("Službeni glasnik" Grada Osijeka br. 6/03)

- IZMJENE I DOPUNE URBANISTIČKOG PLANA UREĐENJA SREDIŠTA OSIJEKA ("Službeni glasnik" Grada Osijeka br. 05/02)

- IZMJENE I DOPUNE DETALJNOG PLANA UREĐENJA SREDIŠTA RETFALE U OSIJEKU ("Službeni glasnik" Grada Osijeka br. 6/03)

4.2. NOVI PLANOVI

- URBANISTIČKI PLAN UREĐENJA SVEUČILIŠTA J.J. STROSSMAYERA U OSIJEKU ("Službeni glasnik" Grada Osijeka br. 4/03.) - DETALJNI PLAN UREĐENJA KOMPLEKSA "GRADSKI VRT" U OSIJEKU ("Službeni glasnik" Grada Osijeka br. 6/02) - DETALJNI PLAN UREĐENJA INDUSTRIJSKE ČETVRTI – JUG ("Službeni glasnik" Grada Osijeka br. 2/03) - DETALJNI PLAN UREĐENJA GRADSKOG BLOKA OMEĐENOG ISTARSKOM, VUKOVARSKOM I TRPIMIROVOM ULICOM ("Službeni glasnik" Grada Osijeka br. 6/03)

4.3. PLANOVI U IZRADI

- Prostorni plan uređenja Grada Osijeka - Generalni urbanistički plan grada Osijeka - Urbanistički plan uređenja osječke Tvrđe - Detaljni plan uređenje Blok Centar II

5. OPĆA OCJENA STANJA U PROSTORU - TEMELJNI PROBLEMI

5.1. Razvojni problemi

Teritorijalnim ustrojstvom Republike Hrvatske iz 1993. godine otvoren je i proces novog oblika regionalizacije. Značenje ovog procesa došlo je do izražaja osobito u istočnoj Hrvatskoj, gdje je Osijek najveće urbano središte.

Nakon osamostaljenja Hrvatske ovo je područje dobilo novo geopolitičko značenje, postavši pogranično područje, prema Mađarskoj i Srbiji i Crnoj Gori, a izloženost agresiji i okupaciji gotovo polovice ovog prostora razlog je velikih promjena i poremećaja na demografskom i gospodarskom području.

U prethodnim razdobljima gospodarski i ekološki uvjeti karakteristični za prostore uz rijeke Dunav i Dravu nisu odgovarajuće valorizirani. Prestrukturiranje i promjena vlasništva u gospodarskim čimbenicima, smanjeno tržište, te višegodišnje ratno razaranje i stanje, ostavili su velike štete i teške poremećaje u gospodarstvu kroz smanjeno ulaganje, stupanj gospodarske efikasnosti, broj zaposlenih itd. Svi ovi problemi karakteristični su za širi prostor istočne Hrvatske, dok su na području Grada Osijeka i u gradu Osijeku, kao najvećem urbanom središtu regije, još više naglašeni.

Iz navedenih razloga novim je dokumentima prostornog uređenja potrebno osigurati i usmjeriti gospodarsku, prometnu i infrastrukturnu obnovu i uređenje prostora.

5.2. Demografski problemi

Negativne demografske procese, koji su započeli i prije 1991. godine naglo su pojačala i ubrzala ratna događanja. Demografsku sliku karakteriziraju negativan prirodni priraštaj, negativan migracijski saldo i nepovoljna struktura stanovništva kao jedno od najvažnijih obilježja demografskog razvitka. Strukturu stanovništva karakterizira koeficijent starosti, kao temeljni pokazatelj razine starenja, prema kojem je stanovništvo došlo u kategoriju demografske starosti, smanjenje udjela mladog stanovništva, te indeks starosti koji pokazuje da se stanovništvo nalazi u procesu starenja.

Demografska situacija, uz ostale komponente, utjecala je i na dinamiku urbanizacije, koja je zadnjih desetak godina značajno usporena što se odrazilo na polarizacijsku ulogu grada Osijeka, kao razvojnog središta.

Složena i zabrinjavajuća demografska situacija potvrđena je i zadnjim popisom stanovništva iz 2001. godine, a prema kojem je broj stanovnika pao ispod 100.000 (93.516 stanovnika), tako da grad Osijek danas ima manje stanovnika nego 1971. godine.

Ovakvi nepovoljni demografski procesi mogu se odraziti na budući razvitak, a potrebno ih je uzeti u obzir pri izradi nove prostornoplanske dokumentacije.

Prema Studiji demografskog razvitka i stanovanja (izrađenoj za potrebe izrade Prostornog plana uređenja grada Osijeka i Generalnog urbanističkog plana grada Osijeka), postoje dvije pretpostavke kretanja stanovništva na području Grada Osijeka do 2015. godine.

Prva se varijanta temelji isključivo na demografskoj komponenti i prema njoj bi Grad Osijek 2010. godine imao oko 110.290, a 2015. godine oko 108.740 stanovnika. Ovaj negativni trend kretanja stanovništva na području Grada gotovo je isključivo pod utjecajem negativnog demografskog razvitka grada Osijeka.

Druga varijanta uključuje i pretpostavke pozitivnih pomaka u ukupnom razvitku te realizaciju smjernica i mjera populacijske politike Države i Grada na lokalnoj razini. Po njoj bi Grad Osijek 2010. godine imao oko 114.450, a 2015. godine oko 117.330 stanovnika. 5.3. Ekološki problemi

Zbrinjavanje otpada

Zbrinjavanje otpada je najveći ekološki problem Grada Osijeka. Komunalni se otpad od 1995. godine odlaže na odlagalište „Lončarica Velika“, za koju je u proteklom razdoblju ishođena lokacijska dozvola. Kako Osječko-baranjska županija nije osigurala provođenje mjera postupanja s neopasnim tehnološkim otpadom, Grad Osijek na ovom odlagalištu odlaže i neopasni tehnološki otpad.

Sukladno Projektu provedbe primarne reciklaže, Grad Osijek raspolaže s dva reciklažna dvorišta, a na području Grada Osijeka postavljeno je i 111 „eko-otoka“ za razvrstavanje korisnog otpada, a povremeno se postavljaju kontejneri za glomazni kućni otpad.

Odlagalište za glomazni i građevinski otpad i zemlju nalazi se između Istočne industrijske zone i naselja Sarvaš.

Godine 2001. osnovana je Javna ustanova za zbrinjavanje komunalnog otpada istočne Slavonije. Ustanova je provela aktivnosti u svezi Projekta regionalnog odlagališta istočne Slavonije, te bi se realizacijom istog otpad prestao odlagati na odlagalištu „Lončarica Velika“. Proveden je prekvalifikacijski postupak izbora kvalificiranih ponuditelja za planiranje, financiranje, izgradnju i pogon regionalnog odlagališta na lokaciji Orlovnjak, koja je utvrđena i prijedlogom Prostornog plana uređenja Općine Antunovac koji je u postupku donošenja.

U proteklom je razdoblju nastavljeno organizirano skupljanje sekundarnih sirovina, dok se zeleni otpad kompostira u 14 osnovnih škola i 5 vrtića.

Odvodnja i pročišćavanje otpadnih voda

Područje Grada Osijeka s oko 114.000 stanovnika ima izgrađenih oko 250 km kanalizacijske mreže mješovitog sustava i oko 33 km kolektorske mreže s 6 crpnih postaja i pokriva oko 98% područja grada. Osim dovršenja Južnoga kolektora potrebno je izgraditi i oko 2760 m priključnih kolektora. Kanalizacijska mreža grada izgrađena je u cijelosti, dok je za prigradska naselja potrebno nastaviti s izgradnjom kanalizacijske i kolektorske mreže.

Otpadne vode prikupljene s područja grada Osijeka i prigradskih naselja Višnjevac i Josipovac ispuštaju se bez pročišćavanja u recipijent, rijeku Dravu, dijelom ispustom kod Nemetina, a dijelom preko 8 kišnih preljeva.

Na taj način odvodni sustav Grada Osijeka predstavlja značajan izvor onečišćenja rijeke Drave.

Na ispusnoj građevini kod Nemetina potrebno je izgraditi uređaj za pročišćavanje otpadnih voda na koji bi se vezale, osim gradskih otpadnih voda i otpadnih voda industrije, otpadne vode južne Baranje, s ciljem zaštite Kopačkog rita od zagađenja i poplava, te naselja općine Čepin i Antunovac.

Ostali ekološki problemi

Rezultati mjerenja onečišćenja zraka i taložnih tvari ukazuju na zadovoljavajuću kakvoću zraka u Osijeku, koji ga svrstavaju u kategoriju čistog i neznatnog onečišćenog zraka, s tim da je onečišćenje taložnim tvarima sve prisutnije.

Emisija u zrak iz stacioniranih kolektivnih izvora i cestovnog prometa obrađena je Katastrom emisija u okoliš Grada Osijeka, a obuhvaćena je emisija glavnih onečiščujućih tvari koje nastaju izgaranjem goriva u malim ložištima i kućnim kotlovnicama, te za cestovni promet.

Nastavljajući aktivnosti na Informacijskom sustavu za praćenje stanja okoliša, stanica za trajno praćenje kvalitete zraka postavljena je uz Trpimirovu ulicu.

Grad Osijek bukom je ugrožen prvenstveno od djelovanja cestovnog prometa, pri čemu su najugroženije glavne gradske ulice, gdje na povećanje buke utječe i tramvajski promet. Problem industrijske buke nije izražen. Za grad Osijek ne postoji katastar pojedinačnih izvora buke među kojima se, kao najveći problem izdvajaju ugostiteljski lokali, te objekti za sport i zabavu.

Katastar buke je u izradi za grad Osijek i naselja Višnjevac, Josipovac, Sarvaš Brijest i Klisa.

Posebno je izražen problem prometa u mirovanju u središtu grada, koji traži žurno rješavanje problema iznalaženjem kvalitetnih i racionalnih rješenja. Taj problem utječe i na prethodno dva navedena (onečišćenje zraka i ugroženost bukom).

Za izradu Programa za zaštitu tla izrađeno je 5 pedoloških profila koji omogućavaju redovito praćenje količine teških metala u tlu.

Nastavljeni su radovi na uređivanju bajera na području grada, te obnovi parkova.

Zaštita i obnova parkova i zelenih površina s pokušajem vraćanja povijesnih identiteta nekih urbanih parkovnih cjelina ("Perivoj kralja Tomislava", "Gradski vrt" ...) te izgradnje novih parkova (planirani park u naselju Uske njive...) zadatak je razvoja grada u budućnosti.

Tijekom proteklog razdoblja ostvarena je suradnja s nevladinim organizacijama, gradskim četvrtima i mjesnim odborima. Surađivalo se na programima i projektima zaštite okoliša.

Kontinuirano praćenje stanja okoliša u narednom razdoblju bit će i u funkciji izrade prostornoplanske dokumentacije, a uz Izvješće o stanju okoliša i podloga za izradu Programa zaštite okoliša. U praćenju i analizi stanja, pored dosadašnje suradnje, intenzivirat će se suradnja s mjesnom samoupravom i javnošću.

U suradnji s ostalim gradskim upravnim tijelima i trgovačkim društvima, te državnim upravnim tijelima, javnim poduzećima, stručnim i znanstvenim institucijama i pojedincima, mjesnom samoupravom i nevladinim organizacijama izraditi će se i donijeti Program zaštite okoliša – LA 21 za razdoblje 2005-2009 godine. 5.4. Infrastruktura

Prometne površine

U razdoblju 2002-2003. godine izgrađena su parkirališta i nerazvrstane ceste: - ceste i parkirališta u središtu Retfale u Osijeku (dovršenje) - cesta, parkiralište, pješačka staza uz Vukovarsku ulicu (Zeleno polje – Sajmište) - cesta, parkiralište, pješačka staza u sjeverozapadnom dijelu zone skladišta i servisa uz Ulicu sv.L.B. Mandića u Osijeku - parkirališta u Ulici B. Bjelinskog, Wilsonovoj ulici, Ulici M. Divalta, te Paškoj i Umaškoj ulici u Osijeku (dovršenje) - cesta i pješačke staze u Školskoj ulici u Josipovcu - cesta u Ulici T. Brezovačkog u Tenji - parkiralište s uređenjem vanjskog prostora za građevine na raskrižju Kutinske i Kninske ulice i Vatrogasne i Kninske ulice u Osijeku - proširenje ceste i izgradnja objekata oborinske odvodnje u Ribarskoj ulici u Josipovcu - uređenje Sunčane ulice u Osijeku.

U razdoblju 2002-2003. godine izgrađene su pješačke staze i uređene druge javne površine: - trg u središtu Retfale - nogostup u naselju uz Marjansku ulicu u Osijeku - šetnica u Blok Centru II u Osijeku - pješački put u Tvrđavici - dovršenje, uređenje, popravak i rekonstrukcija javnih površina na Šetalištu kardinala F. Šepera u Osijeku - rampa za osobe s posebnim potrebama u Naselju I. Meštrovića 74.

Izrađena je i projektna dokumentacija za: - uređenje Solarskog trga i izgradnju cesta i nogostupa u Ulici Vrbik i Zlarinskoj ulici u Osijeku - parkirališta u Ulici B. Bjelinskog, Wilsonovoj ulici i Ulici A. Mihanovića u Osijeku (pripremne radnje) - izgradnju ceste, parkirališta, pješačke staze uz Vukovarsku ulicu (Zeleno polje – Sajmište) - izgradnju cesta i nogostupa za Tihu ulicu u Briješću - izgradnju cesta i nogostupa u naselju Višnjevac: Ulica A.G. Matoša, obilazna cesta kod groblja (između ulica A. Starčevića i J.J. Strossmayera), prolaz između Dubrovačke ulice i Ulice bana J. Jelačića - izgradnju cesta i nogostupa u naselju Podravlje: Ulica E. Savojskog i Nova ulica - izgradnju biciklističke staze Osijek-Bilje.

Plinovod

U 2002. godini izgrađen je plinovodni sustav na području Grada Osijeka u slijedećim ulicama i naseljima: - u Ulici Š. Petefia s okolnim ulicama, te u Biogradskoj, Makarskoj, Ramskoj i Čikolskoj ulici, stambenom naselju Umaška u Osijeku i - Ulici F. Jungerta u Josipovcu.

U 2003. godini izgrađen je plinovodni sustav na području Grada Osijeka u slijedećim ulicama i naseljima: - dio Kapelske, Kolodvorske, Zvečevske, Kordunske, Ilirske, Sv. Roka, Zadarske, Dubrovačke, Ružine, Sv. Ane, Hebrangove, Našičke, Ciglarske, Lađarske, Crkvene, Cvjetkove, Krstove, Sv. Petka, Vinogradske, Frankopanske, Splitske, Daljske, Požeške, Krkske, Lopudske, Mljetske i Plitvičke ulice - na području Industrijske četvrti, Jug II, Zone skladišta i servisa uz Ulicu sv.L.B. Mandića, Naselju Uske njive i Čvrsničkoj ulici u Osijeku - u Ulici N. Š. Zrinskog u Višnjevcu.

Toplinska mreža

Tijekom 2002. i 2003. godine izvedeni su: - radovi na završetku izgradnje toplifikacije u Donjem gradu u Osijeku - radovi na izgradnji toplovoda u Sunčanoj ulici i - izgradnja toplinskog postrojenja u stambeno-poslovnim zgradama u Osijeku.

Vodovod

Tijekom 2002. i 2003. godine izvedeni su radovi na: - rekonstrukciji cjevovoda u Sunčanoj ulici - izmještanju cjevovoda u Ribarskoj ulici.

Kanalizacija i oborinske odvodnje

Izvedeni su radovi na: - rekonstrukciji kanalizacije u Ulici A. Waldingera u Osijeku - čišćenju i održavanju otvorenih kanala na području Grada Osijeka.

Elektroenergetska mreža

Izvedeni su radovi na: - priključenju građevina na raskrižju Kutinske i Kninske ulice i Vatrogasne i Kninske ulice u Osijeku - priključenju građevina na elektroenergetsku mrežu na Zelenom polju (Sajmište)

Javna rasvjeta

Tijekom 2002. i 2003. godine izvedeno je: - postavljanje dekorativne rasvjete na području grada Osijeka te nabava i postavljanje dekorativne rasvjete za Grad Osijek - izgradnja i sanacija javne rasvjete na području Grada Osijeka - izgradnja javne rasvjete uz pješački put u Tvrđavici - izvedeno je priključenje javne rasvjete Ilirske, Kolodvorske i Ulice A. Hebranga, naselja uz Čvrsničku ulicu u Osijeku i Ulice kralja Tomislava u Višnjevcu - izrađena je projektna dokumentacija za javnu rasvjetu u Osijeku: Ulica J. Huttlera (između Vukovarske ulice i Ulice M. Divalta), za sjeverozapadni dio zone skladišta i servisa uz Ulicu sv.L.B. Mandića, za Ulicu A. Hebranga i naselje uz Čvrsničku

Klasa: 350-01/03-01/35 Urbroj: 2158/01-01/01-04-04 Osijek, 12. srpnja 2004.

Predsjednik Gradskog vijeća Alen Prnjat, v.r.