DOCSLIB.ORG

Ulaznica 236-237

Total Page：16

File Type：pdf, Size：1020Kb

Download full-text PDF Read full-text
Ulaznica 236-237 1 ULAZNICA Ulaznica 236-237 Sadržaj: 2 PoeZiJa Petra Rosandić: Artemisia i druge pesme, 7 Oliver Milijić: Iz Kodeksa vremena sumnje, 15 PRoZa Tamara Ćurčić: I, U, B, N, G, I, T, K, 23 Tamara Ćurčić: Srećan dan, 25 Tamara Ćurčić: Srebrna magla, 26 Tamara Ćurčić: To bi bio moj život, 27 Žarko radaković: Ka-Ta, 28 Marija Rakić Mimica: Prika, 61 Saša Stojanović: Put za Jerihon - odlomak, 67 PReVoDi Bitnici u bioskopu - izbor, 75 Mahmud Šukair : Gradska Ciganka, 80 PoVoDi Dragana Mladenović: Tri eseja o Vojislavu Despotovu, 87 Natalija Ludoški: Stara, nepromenjena simpatija – Todor Manojlović, 110 PuToPiS Nikola Popović: Priče iz „Kapetanove kabine”, 125 CRoSSFaDe Maša Kolanović: Utopija pod upitnikom, 135 eSeJi i KRiTiKe Luka Vukušić: Detinjstvo Jorgosa Teotokasa, 187 Jovana Todorović: Kakofonični glasovi, 202 Vladislava Gordić Petković: U Tišminom Abendlandu, 206 Ulaznica 236-237 3 ZR TeMe: Zoran Slavić: Projekat Istorija književnosti u Bečkereku, Petrovgradu i Zrenjaninu, 213 Filip Krčmar: Uvod u istoriju velikobečkerečke književnosti, 216 Zoran Slavić: Pesnik koji je došao i otišao uz hiljadu bubnjeva, 238 Za-OSTaV-ŠTiNa: Miodrag Martinov Dživ, 245 Ulaznica 236-237 Ulaznica 236-237 4 5 PoeZiJa Ulaznica 236-237 Ulaznica 236-237 6 7 Petra ROSANDIĆ ARTEMISIA Sanjala sam da idem u Masone brodom na otok taksijem do tvrđave putem naišla na lokalnu veselicu i kasnila na svečani prijem čitavih dvanaest sati nebo sam naprosto morala odgledati rasprsnut će se i dobro je što baš danas izgleda kao bizmut padat će kapljice duge karte kockice i dječje igre padat će hijeroglifi svi ćemo naučiti pisati sve će se poništiti vratit će se Goebbelsova djeca ja nikad neću dobiti rak kucala sam i ispričala se pitala ih nude li mi kakve halje jer nisam ponijela ništa osim par gaćica rekli su mi da se ne bojim Masoni su redom istaknuti intelektualci pala sam na mramor skliznuvši o halju rasjekla lubanju ovisi odakle dolazi ali krv uglavnom ima miris željeza liječnik je rekao da se ne bojim da ću biti dobro rekao da se ne bojim da ću biti dobro da ću biti dobro Ulaznica 236-237 Kupola će se rasprsnuti Gledaj 8 oslikana je bojama bizmuta Ali ja još nisam stigla odrasti odrasteš tek kad ti umre majka Ulaznica 236-237 9 ALLESANDRO MARCELLO: KONCERT ZA OBOU U D-MOLU Pao je med na stabla bilo kad se mogu preseliti na jug žute ceste uvijek nalažu da škiljiš nekad opušta raditi stvari napamet Toliko se ometam da ne smijem nikad sjesti za volan ali ako se još koji put zavrtimo neće mi smetati neki su moji prijatelji preživjeli Željela bih da me vozi netko s kim ne mogu razgovarati Obećavaju mi pokazati čovjeka nalik Van Goghu kad ugledamo tablu Santa Maria di Leuca koju uporno promašujemo Mnogo me stvari tješi narednih će dana sve šutjeti gledat ću u prazne tanjure nasmiješena od gozbe i biti sve mirnija čut ću ponekad samo vlakove kako sviraju tračnice toplo i majstorski poput zadihanih oboista pred mirovinom Priroda se uvijek pobrine za najljepše stvari za umiranje u snu Bilo kad se mogu preseliti na jug Ulaznica 236-237 SELO 10 Zemlja bubri. U jedan od vrhova makije vrućina će zabiti požar. Pamti li Sunce? Taloži li početak u svoje duboko ulje kao crnci tugu u očima? Nebo se odvaja. Šapćem želje. Koža se vrijeđa na dodir kao suho lišće. Svoja lica vidim u trzajima i priroda me ne želi. Majke rađaju iz reda, dosade ili slučajnosti. Potražujem ničiju kuću. Divlju, kvrgavu i oštru kuću bez vode. Odgovarat ću za sve smrti. Dugo zatvorenu bez svjetla. Snalaziti se u njoj milujući pravocrtno i bez strasti. Glatke površine ne stvaraju sjećanja. Ulaznica 236-237 KAKO SE PEREM 11 Iščupam sumnjivu trepavicu prije nego se zalijepi za oko i rastužim se. Vrijeme je za ulazak u kadu bez da mogu namirisati sljedeću toplu priliku za pranje. Moj otac nije književni kritičar. Iako ne želim biti voljena ne predstavlja mi problem čekati dugo. Zauzimanje sjedećeg položaja u kadi i pogled prema vodi je pogled u otvoren lijes. S ovakvim prstima možda je bolje da pišem drame. Moji roditelji mokre s otvorenim vratima ove iste kupaonice. Četvrta dimenzija se najbolje ogleda u kineskom mučenju i nelogično je popravljati slavinu. Svađam svoja stopala, sinkroniziram ih i zavijam. Decency is Indecency’s Conspiracy of Silence. Letim gola prema vratima i osluškujem ključanicu. Želim da me netko uhvati za nadlakticu i upozori ostavlja stare i vrijedne stvari pred ulaznim vratima kao Bibliju u Kentuckyju prije izopćenja iz crkvene zajednice. Voda u kadi ipak nije prljava a omekšala je nokte dovoljno. Ako dugo držiš usta otvorena poteći će slina s rubova i to će te vratiti na početak. Ulaznica 236-237 POVRATAK 12 Brda u zaleđu žaloste kao preveliki nosevi kod ljudi. Da se školjkašima kamenuje i propluta kroz sve što je visoko rastegnuti bi vjetar onanirao. Rasipao vrtlarske alatke po njivama. Kroz kožu bi se prosijali organi od urođenih refleksa, ljupkosti, noći koje vuku unatrag dječjom paralizom. Siluje me naslonjenu rukama na grad. Ja srebrim, on pjeva. Pijesak u koji zapinjem pete postaje morsko dno. Nikad nije moguće biti sam. Svačiji je krvotok nalik na munje. Samo ćemo onome tko bude čekao dovoljno dugo po kapcima udariti topuzom i porculanom. Zna se gdje su nalazišta i tko se vratio pohotan s plimom. U ravnicama se sad vijesti najsigurnije prošire pogledima. Ja mokrim more bez prestanka. Kunem se da sam ostala bogata jer vam vjetar sad slobodno lomi kilometrima udaljene prozore na jugu. Ulaznica 236-237 F 48.1 13 Nakon lupanja štapovima i drškama sjekira o vrata, ušli su mi jedan za drugim u kuću i vikali kako susjeda ima ormar pun mrtvih zmija, a kako su drugom susjedu sve kokoši poskakale u hladan brzac i natopile se kao spužve. Najviši od njih me zbog smrada pitao za močvaru iza kuće na koju su od cijelog sela, gledale samo moje oči. To mi je zategnulo čvor u grkljanu. * Jer ona je zrcalo. Kad se na njoj muhe okrenu na krila i umire, čini ti se da plutaju na oblacima. Njoj nitko ne može prići osim mene. U nju bacam sve što pronađem uokolo, što mi dolijeće u oči, kožu, misao, u nju sve umijesim. Sve spasim. Ona postoji mirna između mene i vas kao staklena vuna u zidu koji dijeli neprijatelje. Meni treba njena učmalost i mrtva živad polegnuta po dnu. Kad se sakrijem u viteški oklop iz kojeg na svaki zvuk dugo režim sklupčana u čizme, iz nje čujem kako pleše njihovo perje. To me utješi kao nekad bȉlo srca u jastuku. * Ni ovog puta nije se to htjelo, ali potjerali su nas. Umrijet će, samo pomislismo, i umrli su. * Živiš u velikom gradu. Dopusti da te obgrlimo nogama, i kao da ćemo se time izliječiti, tvoj ud usišemo u sebe. On je sad neplodan i ljubav će opet biti neugodna. Ulaznica 236-237 Ljubav je navikavanje na protuprovalni alarm. Svako jutro se tražimo. Izađemo na ulicu. Dolazi nam novo. Svi 14 gledaju sunce. Miriše li nama opet to grotlo? Nešto u nama, nešto u nama opet nije dobro. No ne znam bi li bile žive bez toga. Ulaznica 236-237 Oliver MILIJIĆ 15 IZ „KODEKSA VERNIKA SUMNJE“ (prapočelo, poglavlje IV) Bol je zvono nad lavirintom. Bol je zvono nad lavirintom nedostupne zagonetke. Bol je zvono nad lavirintom ne- dostupne zagonetke vrenja. Bol je zvono nad lavirintom nedostupne zagonetke vrenja svetlosti. Bol je zvono nad lavirintom nedostupne zago- netke vrenja tamne svetlosti. Bol je zvono nad lavirintom nedostupne zagonetke vrenja svetlosti u visećim vrtovima. Bol je zvono nad lavirintom nedostupne zagonetke vrenja svetlosti u visećim vrtovima žudnje. Bol je zvono nad la- virintom nedostupne zagone- tke vrenja svetlosti u visećim vrtovima žudnje za jejinom. Bol je zvono nad lavirintom nedostupne zagonetke vrenja zaposednute svetlosti u vise- ćim vrtovima žudnje za tam- nom jejinom. Bol je zvono nad lavirintom nedostupne zagonetke vrenja zaposednu- te svetlosti u visećim vrtovi- ma žudnje za tamnom jeji- nom, koja još ne tvori nemi Ulaznica 236-237 krik u srcu. Bol je medenica nad čvorištem dvoseklih le- 16 tećih bodeža. Bol je medeni- ca nad čvorištem dvoseklih letećih bodeža nedostupne zagonetke vrenja tamne zu- blje. Bol, medenica, koja po- jedinjuje. Medenica saveznica u kušnji osamljenosti. Odavde moraš sam. Kao pravi bolnik mednik. U maglu: duboko, ka suncima. poglavlje IV (prvo počelo veštine strahovanja) Ne plaši se straha. Eho: Strah otac. Strah čuvar. Oslobođeni straha u tamnom vrtu valjaju ukrug stablo raspoznanja. Slobodni za strah su u pustolini: pucanj! krugova vida. Žudi veštinu strahovanja. (o ključ-pitanjima) Tragove tragaj. Čuvstvuj. Proključaj. Moli se da ne susretneš demona odgovora. (svitak o vernosti) Imaš samo još jednog neprijatelja, osim sebe. Nikad ne mrzi svoje neprijatelje. To utiče na tvoju prosudbu, udahni nezaposednutu reč Majkla Korleonea. Neprijatelji su verniji od prijatelja. Biće uz tebe do tvog poslednjeg pada. (Doći će onaj, koji prišiva siluetu za tvoju krv, Ulaznica 236-237 za semenu ćeliju. 17 Doći će onaj, što hrani omaju živim plodom, koji još pulsira, ali ne pušta mlaz živalj mezgre iz srca) Nije tvoje da nad-vladaš. Tvoje je da pre.živiš. Nije tvoje da se naslađuješ. Tvoje je da se boriš. (ne preziri bol svoj hrani ćutilo za žarište) Srž bola: jedina tvoja sila. Bol je saveznik na povratku iz kiča smrti u plač. Bol staza. Bol vera. Zvono nad lavirintom nedostupne zagonetke vrenja tamne zublje. (začelo začeća) Rođen u telu slobode. Samo slobode ne možeš se osloboditi. poglavlje VI Samo greška očovečuje. Samo greška oslobađa kao odsustvo nade. Samo grešku ne poznaješ. Ali, ona tebe zna. (Samo za grešku) Ožiljci bremenitosti: živalj pupoljci blagoslovenosti. -Kad sam primetio da grešim, shvatio sam da se nalazim na nekom tragu- kruži glas Orneta Kolmena na gozbi.
Load more

Recommended publications
  • Radovi Na Sceni
    SAMO(IZ)GRADNJA: SRBIJA NA PRAŠKOM KVADRIJENALU SCENSKOG DIZAJNA I SCENSKOG PROSTORA 2019. SELF(UP)BRINGING: SERBIA AT THE PRAGUE QUADRENNIAL OF PERFORMANCE DESIGN AND SPACE 2019 Samo(iz)gradnja: Republika Srbija na Praškom kvadrijenalu scenskog dizajna i scenskog prostora 2019. Katalog Self(up)bringing: Republic of Serbia at the Prague Quadrennial of Performance Design and Space 2019 Exhibition Catalogue Urednici / Editors: Ljiljana Miletić Abramović i/and Tatjana Dadić Dinulović Izdavači / Publishers: Muzej primenjene umetnosti, Beograd / Museum of Applied Art, Belgrade Scen – Centar za scenski dizajn, arhitekturu i tehnologiju (Oistat Centar za Srbiju) Fakulteta tehničkih nauka Univerziteta u Novom Sadu, Novi Sad / Scen – Centre for Scene Design, Architecture and Technology (OISTAT Centre for Serbia), Faculty of Technical Sciences, University of Novi Sad Za izdavača / For the publisher: mr Ljiljana Miletić Abramović, direktor Muzeja primenjene umetnosti / Ljiljana Miletić Abramović (MSc), Director, Museum of Applied Art prof. dr Rade Doroslovački, dekan Fakulteta tehničkih nauka / Prof. Rade Doroslovački (PhD), Dean, Faculty of Technical Sciences Grafičko oblikovanje i tehnička obrada / Graphic design and pre-press: Mia David Prevod na engleski / Translation into English: Dragana Rašić Vuković Lektura i korektura za srpski jezik / Proofreading for the Serbian language: Milica Ševkušić Recenzije / Reviews: dr Jelena Atanacković Jeličić i dr Slađana Milićević / Jelena Atanacković Jeličić, PhD and Slađana Milićević, PhD Stručna redakcija Pojmovne mape i hronologije na srpskom jeziku / Expert’s review of the Conceptual Map and Chronology in the Serbian language: SCEN tim / SCEN team Štampa / Printing: Grafički centar „Grid“ Fakulteta tehničkih nauka u Novom Sadu / Graphic centre “Grid”, Faculty of Technical Sciences, Novi Sad septembar 2019 / September 2019 Tiraž / Circulation: 300 ISBN 978-86-6022-205-5 Štampanje kataloga omogućilo je Ministarstvo kulture i informisanja Republike Srbije.
    [Show full text]
  • Razvoj Publike Popularne Kulture U Hrvatskim Časopisima Za Mlade Od
    Sveučilište u Zagrebu Filozofski fakultet Odsjek za komparativnu književnost Diplomski rad Razvoj publike popularne kulture u hrvatskim časopisima za mlade od 1958. do 1976. godine Studentica: Petra Požgaj Mentorica: dr. sc. Maša Grdešić Zagreb, srpanj 2019. Sadržaj 1. UVOD .................................................................................................................................... 1 1. 1. Teorijska ishodišta: popularna kultura i mladi kao predmet proučavanja ...................... 1 1. 2. Definicije popularne kulture i metodološke opaske ....................................................... 3 1. 3. Izvori i periodizacija ....................................................................................................... 6 2. POPULARNA KULTURA U JUGOSLAVIJI ...................................................................... 8 2. 1. Temelji razvoja popularne kulture .................................................................................. 8 2. 2. Proučavanje socijalističke popularne kulture ............................................................... 10 2. 3. Jugoslavenska popularna kultura .................................................................................. 11 3. MLADI U JUGOSLAVIJI ................................................................................................... 15 3. 1. Uloga omladine u jugoslavenskome društvu ................................................................ 15 3. 2. Jugoslavenska omladina i štampa ................................................................................
    [Show full text]
  • Zlatko Tanodi, Tibor Szirovicza, Luka Čapeta, Meritas, My Buddy Moose
    ISSN 1330–4747 ČASOPIS HRVATSKOGA DRUŠTVA SKLADATELJA | BROJ 205 LISTOPAD 2017. | CIJENA 22 kn 00717 9 771330 474007 In memoriam Branko Lazarin Intervjui Odlazak samozatajnog Zlatko Tanodi, skladatelja Tibor Szirovicza, Luka Čapeta, In memoriam Pero Gotovac Meritas, My Muk nakon bujice fioritura Buddy Moose Ljetni festivali Koncerti Osorske glazbene večeri, Kanadska večer Dubrovačke ljetne igre, Cantus Ansambla, Novalis Zadar&Zagreb, Festival Psihomodo pop dalmatinskih klapa Omiš, Unpljugd Medvedgradske ljetne večeri Tema Hard Time, Prvi dio trilogije Siniše Škarice M.O.R.T. i Tvornica glazbe Buđenje kao (Priče iz Dubrave) uvertire stranim zvijezdama U povodu 20 godina akcije Kupuj hrvatsko Hrvatske gospodarske komore UVODNIK RIJEČ UREDNICE Poštovane čitateljice, po- Brojna poznata lica u akciji štovani čitatelji, ovo je naš prvi poslijeljetni #slušamhrvatsko broj posvećen velikanima koji su nas zauvijek na- Događanje na glavnom zagrebačkom trgu privuklo je velik broj zainteresiranih za pustili, skladateljima Peri hrvatsku glazbu Gotovcu i Branku Laza- rinu. Iako vam ljeto sada djeluje kao »lanjski snijeg«, Pišu: Josip Radić i Aleksandra Marković na ovim stranicama osvje- žit ćemo vaša sjećanja na najrazličitije ljetne glazbe- tručna služba ZAMP Hrvatskog druš- ne događaje, ali i produ- tva skladatelja bila je dio kampanje biti vašu informiranost na Slušajmo hrvatsko! održane 21. i 22. općem planu zbivanja. Ako rujna u povodu 20. godišnjice akcije nam je promaknuo ijedan događaj još od pro- Kupujmo hrvatsko. U suradnji s glaz- ljetnih dana, nemojte zamjeriti; bitno je ne zao- benim udrugama izvođača (HGU, bići ga i objaviti sada, jer nam je važno ne toliko HUZIP) i diskografa (HDU, ZAPRAF), cilj kampanje bila da budemo aktualni, koliko da detaljno i pro- S je promocija domaćih glazbenika i njihova stvaralaštva blemski predstavimo događaje i pojave na na- šoj glazbenoj sceni.
    [Show full text]
  • YU Rock Scene”
    Professional paper Preparation of Multimedia Document “YU Rock Scene” UDC 004.55:378.147]:02(497.11) DOI 10.18485/infotheca.2016.16.1_2.6 Milena Obradovi´c ABSTRACT: This study presents the prepara- [email protected] tion process of the multimedia document entitled “YU ROCK SCENE” in which participants were Aleksandra Arsenijevi´c senior students of undergraduate studies of the De- partment of Library and Information Science at the [email protected] University of Belgrade, Faculty of Philology during ˇ the academic year 2014/2015, as a part of the sub- Mihailo Skori´c ject Multimedia Documents. This study gives an [email protected] overview of the historical development of rock and roll in the territory of the former Yugoslavia, rock University of Belgrade, scene in Yugoslav republics, as well as the influence Faculty of Philology of rock music on other arts and media. Special at- tention was given to the technical implementation of the project, including stages such as planning, processing, designing and creation of the multime- dia document itself. KEYWORDS: multimedia document, library science, information science, rock and roll, music, Yugoslavia PAPER SUBMITTED: 28 March 2016 PAPER ACCEPTED: 06 May 2016 1 Historical Development of Rock and Roll in the Territory of Former Yugoslavia Rock and roll in the territory of former Yugoslavia is rooted in the 1920s when new instruments, such as saxophone and guitar, began to emerge (Fajfi´cand Nenad, 2009, pp. 18–21). The emergence of these instruments influenced Yugoslav musicians to start playing jazz, in accordance with the world trends. Musicians who played the said new instruments and jazz rhythms before World War II were rare, while they were completely obsolete during World War II.
    [Show full text]
  • Fragmenti – Nacrt Periodizacije
    primijenjena umjetnost i komercijalna grafika Nacrt periodizacije 1945– Period socijalističke modernizacije. Hrvatska u sastavu socijalističke Jugoslavije. “As a genre of graphic design, the time line combines 1941–1945. NOB 1945–1948. Period uspostavljanja NOVE VLASTI pictorial and textual composition. Typically written in a terse, telegraphic style, the time line substitutes the rhythm 1945–55. “stari majstori” of chronological order for the flow of traditional narrative. The time line visualizes history in a way that conventional prose does not, distributing words across a grid that regulates 1944. 1945. 1946. 1947. visoki tisak • litografija their placement. /.../ In the interest of brevity and clarity, the time line masks the interpretive character of historical Sovjeti potisnuli Kraj rata, uvođenje socijalističke vlasti. Demokratska federativna Jugoslavija (7.3.1945–29.11.1945.) Donesen prvi petogodišnji plan – plan industrijalizacije nacističke snage sa svoje 1945–50. • Period posljeratne obnove. Centralizirana planska privreda. Nacionalizacija, agrarna reforma, i elektrifikacije. narrative — hence its emphasis on ‘facts’ and ‘information’. The teritorije. kolektivizacija ... Period ubrzanog društvenog, političkog i ekonomskog razvoja. Socijalistička modernizacija, Na drugom kongresu AFŽ-a u Sarajevu donijeta je emancipacija, industrijalizacija, urbanizacija, elektrifikacija ... objective tone commonly used in time line and the exclusion Kandinski umire u Parizu, rezolucija o pokretu muslimanki za skidanje zara i Tzv. “Sukob s klerom”, odvajanje crkve i države Uvedeno obavezno sedmogodišnje Mondrian u New Yorku. fredže. of critical commentary obscure the presence of an active dio su istog modernizacijskog programa, osnovno obrazovanje i opće pravo DDT na tržištu. radnika na godišnji odmor u trajanju od Prvi posljeratni zagrebački Velesajam u prostorima author. Time lines are rarely ‘written’ but are more often U srpnju 1945.
    [Show full text]
  • Pristup Cjelovitom Tekstu Rada
    josip vrančić vrrrrrrlo kratka povijest tržišnih vizualnih komunikacija dvadesetog stoljeća e-publikacija / copyleft * (* odnosi se na osobnu uporabu; svako neovlašteno preuzimanje dijela ili cjeline, korišt enje u profesionalne svrhe, kao i unos u popis literat ure obrazovnog programa bez pismene dozvole autora, bit će smatrano povredom autorskog prava) all names, logos, trademarks and/or copyrighted images are the property of their respective owners and their appearance in this e-book is merely intended to illustrate certain of the content available for educational purposes. travanj 2018. isbn 978-953-56542-5-4 koncept: josip vrančić [ :dizajncentarhrvatska ] autor preporučuje da iznos prvotno namjenjen za nabavu publikacije, usmjerite prema domovima za brigu o djeci bez odgovarajuće roditeljske skrbi. hvala! i najkraći smisleni prikaz vizualnih komunikacija dvadesetoga stoljeća, a i ne samo ovog vida ljudske baštine već i brojnih drugih djelatnosti protekle epohe, jasnim će odrediti stanje višeslojnosti produkcije, razlikovnosti u pristupima i izgledima, nemjerljivih mutacija i manirizama, kao i neformalnih ili manifestnih negacija i protusmijernica. ne postoji mogućnost kalemljenja kunsthistoričaske prakse redanja stila za stilom precizno, a pomična mijerka ili geodetski instrumentarij kojima bi se po običaju općih knjižnih pregleda odredila smrt jedne stilske epohe i, u milimetar iza tog, rađanje druge i nove, u predmetnom vijeku ne vrijede. stilovi ne žive svugdje istih karakteristika u istom vremenskom periodu, a također jedan stil na jednom prostoru nije ekskluzivan i izričit prema ostalima. da stvar bude kompleksnija, čak je neodrediva i sama vremenska nulta točka: ne samo u smislu znanstveničkih mudrovanja da li je to redna vrijednost 1900 ili 1901, već vezano uz kontekstualne i formalne odrednice novog.
    [Show full text]