Strategija razvoja Općine Vrpolje

2015. - 2020. godine

Autori: Tim za izradu Strategije razvoja Općine Vrpolje

u suradnji sa Subra Consulting d.o.o.

Sadržaj Sažetak ...... 4 Uvod - Zašto Strategija? ...... 5 Metodologija izrade ...... 6 Popis održanih radionica ...... 7 Opis trenutnog stanja ...... 11 Općina Vrpolje ...... 11 Samoupravni djelokrug I obilježja Općine Vrpolje ...... 13 Povijest ...... 14 Vrpolje ...... 14 Čajkovci ...... 15 Stari Perkovci ...... 16 Prirodna osnova ...... 18 Ljudski resursi ...... 21 Demografski pokazatelji ...... 21 Nezaposlenost i tržište rada ...... 22 Gospodarstvo ...... 24 Poljoprivreda ...... 26 Turizam ...... 27 Struktura i nadležnosti ...... 28 Općinsko vijeće ...... 28 Općinski načelnik ...... 29 Općinski proračun ...... 30 Komunalna i prometna infrastruktura ...... 31 Prostorni plan ...... 35 Zaštita okoliša ...... 36 Zdravstvo i socijalna skrb ...... 39 Javne institucije ...... 40 Obrazovanje i predškolski odgoj ...... 40 Čitaonica ...... 42 Vatrogasci ...... 42 Policija ...... 42 Crkva ...... 43 Udruge ...... 44 Kultura ...... 45 Poznate osobe ...... 45 Ivan Meštrović ...... 45 Kulturna dobra ...... 48 Registrirana ...... 48 Preventivno zaštićeni ...... 48 U postupku preventivne zaštite ...... 48 Internet, telekomunikacije i nove tehnologije ...... 50 SWOT i PEST analiza ...... 52 SWOT analiza ...... 53 PEST analiza: ...... 57 Vizija i misija ...... 59 Ciljevi, prioriteti i mjere ...... 60 Sudjelovanje Općine i ostalih lokalnih dionika u LAG-u i drugim razvojnim tijelima ...... 65 Usklađenost Strategije s drugim razvojnim dokumentima ...... 67 Potencijalni izvori financiranja razvojnih projekata...... 69 EU fondovi ...... 69 Nacionalni fondovi ...... 71 Općinski proračun ...... 72 Kako će Općina provoditi Strategiju? ...... 73 Nadležne osobe i zaduženja ...... 73 Sustav informiranja ...... 74 Razvoj kapaciteta i edukacije ...... 74 Sustav pružanja pomoći ...... 75 Monitoring, evaluacija i revizija Strategije ...... 76 Monitoring ...... 76 Evaluacija ...... 77 Revizija ...... 77 Popis razvojnih projekata Općine Vrpolje po sektorima ...... 78 Sažetak

Na četiri radionice strateškog planiranja ove Strategije sudjelovalo je više od pedesetak mještana Općine i u bazu projektnih ideja koja je sastavni dio ove Strategije unijeli su nekoliko projekata. Ciljevi koji su nastali kao rezultat procesa strateškog planiranja su sljedeći: Njihovim ostvarenjem ostvaruje se vizija Općine Vrpolje:

Općina Vrpolje je zajednica razvijene komunalne i društvene infrastrukture te pozitivnih gospodarskih trendova. Mještani aktivno sudjeluju u procesu oblikovanja sredine s visokom kvalitetom života. Općinska uprava aktivno promovira općinu kao mjesto za investicije i turizam te pruža visoku razinu usluga njenim stanovnicima. Značajniji dio sredstava dolazi iz europskih fondova kojima se upravlja u skladu s smjernicama LEADER - CLLD pristupa.

Uvodna riječ općinske načelnice

Strategija razvoja Općine Vrpolje za razdoblje 2015. – 2020. godine predstavlja temeljni dokument društveno-gospodarskog razvoja Općine Vrpolje. Općinsko vijeće Općine Vrpolje donošenjem Odluke o izradi Strategije razvoja postavilo je osnovne smjernice za daljnje unapređenje životnog standarda i boljitka življenja na prostorima cjelokupne Općine Vrpolje prvenstveno poštujući volju samog stanovništva. Strategija razvoja nastala je na temeljima suradnje lokalnog, javnog, privatnog, gospodarskog i civilnog sektora vodeći računa o povijesnom, kulturnom, društvenom i gospodarskom razvoju naše Općine Vrpolje. Glavni ciljevi razvoja koje smo utvrdili putem održanih radionica, ideja i stanja sa terena su izgradnja nove, rekonstrukcija, uređenje i sanacija postojeće prometne, komunalne i društvene infrastrukture te objekata od kulturnog i lokalnog značaja, svakako razvoj gospodarstva, osnaživanje i povećanje kapaciteta i bolja koordinacija civilnog sektora na području Općine Vrpolje. Realizacijom navedenih ciljeva kroz određene mjere, vrstu projekta i razvojne prioritete ostvariti ćemo i viziju Općine Vrpolje kojom želimo dovesti do poboljšanja kvalitete življenja i standarda svih naših građana, odnosno cjelokupne zajednice. Programe i razvojne projekte koji su sastavni dio Strategije razvoja Općine Vrpolje realizirati ćemo financiranjem proračunskih sredstava na lokalnoj, županijskoj i nacionalnoj razini te putem EU fondova. Zahvaljujem se svima koji su na bilo koji način sudjelovali u pripremi i izradi ove Strategije razvoja Općine Vrpolje.

OPĆINSKA NAČELNICA Ankica Zmaić

4 / 80

Uvod - Zašto Strategija?

Razvoj je u modernom vremenu punom složenih gospodarskih, društvenih i političkih izazova nepojmljiv bez strateškog planiranja.

U prošlosti, do ove Strategije, nije bilo sustavnog strateškog planiranja u Općini Vrpolje. Ovaj dokument je stoga prva razvojna strategija Općine i predstavlja ključni strateški vodič kojim se definiraju smjernice razvoja na lokalnoj razini usuglašene sa svim dionicima. Strateško planiranje je način definiranja prioriteta i odluka o budućnosti. Svi pravni subjekti bili oni tvrtke, udruge ili jedinice lokalne samouprave trebali bi razviti dugoročne Strategije bez obzira u kojoj situaciji se trenutno nalaze, a kako bi prilagodili svoje aktivnosti dostizanju dugoročnih ciljeva. Ne postoji ni jedna strategija koja bi bila optimalna za sve tvrtke ili gradove, ali je osnova svake Strategije dobro istražiti i na temelju rezultata osmisliti mjere koje vode u određenom vremenskom roku do zadanog cilja. Svrha strateškog planiranja je definiranje i prikupljanje informacija iz svih relevantnih izvora radi utvrđivanja ključnih elemenata komunalnih, infrastrukturnih, društvenih i razvojnih potreba građana koji žive na prostoru koji obuhvaća strategija. Stoga je ova strategija ključni dokument budućeg razvoja Općine Vrpolje i sredstvo za uspješno upravljanje razvojem općine. U strukturi financiranja dostizanja većeg stupnja razvoja Hrvatske u odnosu na druge članice Europske unije, ova strategija ima i ključnu ulogu u procesu prijave projektnih ideja na natječaje EU za financiranje projekata. Ključni je alat i u procesu prijave projekata prema nacionalnim izvorima financiranja, a ujedno je i alat za veće sudjelovanje građana. Povećava konkurentnost Općine u natjecanju za bespovratna sredstva iz EU i nacionalnih fondova.

Vremenski, ova Strategija razvoja predstavlja dugoročni strateški dokument za razdoblje od 2015. do 2020. godine. Usklađena je s financijskom perspektivom Europske unije koja obuhvaća sedmogodišnji period od 2014. do 2020. godine.

Sukladno metodologiji strateškog planiranja pripremne radnje obuhvatile su tematske okrugle stolove sa raznim dionicima – udrugama, poljoprivrednicima, gospodarstvenicima, javnim sektorom i predstavnikom turističkog sektora. Tekst Strategije rezultat je rada tima za izradu Strategije i svih građana koji su sudjelovali u procesu strateškog planiranja. Kao službeni dokument Općine Vrpolje Strategiju usvaja Općinsko vijeća, a radi njene prilagodbe turbulentnom okruženju u nju je ugrađen sustav revizije i evaluacija.

I za kraj, ova Strategija dizajnirana je na način da nadilazi politički mandat jer je prvenstveno strategija stanovnika Općine Vrpolje.

5 / 80

Metodologija izrade

Ovo poglavlje pojašnjava način na koji je Strategija izrađena.

Nakon Odluke o izradi Strategije, Općina je oformila tim za izradu koji se sastoji od:

• Ankica Zmaić, općinska načelnica • Željko Lukačević, zamjenik općinske načelnice • Nada Funarić, djelatnica Općine

Pored tima za izradu, angažirana je vanjska savjetnička tvrtka Subra Consulting d.o.o. zbog potreba za stručnim vodstvom i tehničkom pomoći pri izradi dokumenta. Djelatnici Općine su imali glavnu funkciju u okupljanju i motiviranju lokalnih dionika na sudjelovanja te skupljanju svih podataka, dok su vanjski savjetnici facilitirali radionice, analizirali podatke te izrađivali sam strateški dokument. Metodologija je dogovorena u skladu s dogovorom tima za izradu, vanjskih konzultanata te primjerima dobre prakse u Republici Hrvatskoj.

Glavni dijelovi metodologije su:

1. Istraživanje trenutnog stanja kroz skupljanje svih bitnih podataka za razvoj općine, njihova obrada, analiza i slaganje u suvislu cjelinu. Svi podaci su složeni u poglavlje "Opis trenutnog stanja" te kao takvi pregled svih bitnih područja za razvoj, a u ovom obliku do sada nisu nikada bili složeni i dostupni na jednom mjestu. Ovaj pregled predstavlja ishodišnu točku s kojom se kroz vrijeme mogu povući usporedbe i zabilježiti pomaci u razvoju, bili oni pozitivni ili negativni. Kako većina natječaja za financiranje zahtjeva sve ili neki od ovih podataka, ova zbirka će biti veliko olakšanje za izradu projektne dokumentacije svim dionicima u općini. 2. Konzultacije sa stanovnicima i institucijama kroz seriju radionica, javnu raspravu te poziv za prikupljanje razvojnih projekata. Na radionicama su predstavljene glavne informacije o strategiji, procesu strateškog planiranja te su sa sudionicima bile provedene SWOT analiza, skupljanje podataka za PEST analizu kroz raspravu te prikupljeni podaci za definiranje prioriteta, ciljeva i mjera. Poziv za prijavu projekata je isto tako bio predstavljen na radionicama, objavljen na internetskoj stranici općine, a prijave zaprimane u elektronskom i papirnatom obliku. 3. Provedbeni strateški dio koji predstavlja "vodič", koji je izrađen na osnovu svih skupljenih i obrađenih podataka, a pokazuje u kojem će se pravcu općina kretati, koji su projekti i područja bitni za razvoj, kako će se provoditi i prioretizirati, mehanizmi provedbe same Strategije, širi okvir suradnje te poveznice s drugim strateškim dokumentima te druge bitne elemente.

6 / 80

Osnovni pristup metodologije je uključivanje svih građana i institucija u analizu stanja te planiranje na osnovu realnih potreba i mogućnosti. U dijelu koji opisuje ciljeve, mjere i aktivnosti pristup ove Strategije je fokusiran na izvedivost u okvirima dostupnih resursa. Sadržaj Strategije je ciljano složen kako bi bio jasan, jednostavan za korištenje te čitljiv prosječnom stanovniku općine. Metodologija planiranja se sastoji od idućih provedbenih koraka:

1. Uvodni dogovor s ključnim dionicima općine, utvrđivanje svih ključnih smjernica i sadržaja Strategije 2. Skupljanje uvodnih podataka, statistike, pregled trenutnog stanja i slično te njihova analiza 3. Radionice s predstavnicima tri sektora Općine Vrpolje 4. Skupljanje povratnih informacija od predstavnika sva tri sektora. 5. Javni poziv za projektne ideje. 6. Javna rasprava o nacrtu Strategije. 7. Usvajanje Strategije na Općinskom Vijeću.

Popis održanih radionica

Radionica s predstavnicima civilnog sektora (udruge, sportska društva i sl.), održana 29.07.2015. s 12 sudionika: 1. Pavo Funarić KUD „Ravnica“ 2. Zdravko Karalić N.K. „Perkovci“ 3. Josip Čivić VZO Vrpolje 4. Mato Jurić UMU Vrpolje 5. Marko Ančić UMU Vrpolje 6. Josip Gagulić UMU Vrpolje 7. Željko Bogdanović L.U. „Srna“ 8. Tomislav Gregurić L.U. „Srna“ Udruga za uzgoj i zaštitu malih životinja 9. Željko Mandarić Vrpolje 10. Ivan Cindrić N.K. „Sloga“ Vrpolje 11. Biljana Ćorluka KUD “Đeram” Čajkovci 12. Kristina Miskrić KUD “Đeram” Čajkovci

Radionica s poljoprivrednicima i gospodarstvenicima, održana 30.07.2015. s 24 sudionika: 1. Milka Šokčević -

7 / 80

2. Marica Kovačić - 3. Ivan Kovačić - 4. Slavko Lukač Orah d.o.o. 5. Marija Vaci Obrt Vaci 6. Davor Šunić Šunić-uzgoj peradi 7. Mijo Hrastović Umirovljenik 8. Zlako Kulaš Obrtnik 9. Nedeljko Slišković OPG Slišković 10. Josip Abramović Runolist d.o.o. 11. Ankica Zmaić Općinska načelnica 12. Ivan Kokavec G.O. Termo-dom 13. Marko Knežević OPG Knežević 14. Željko Knežević OPG 15. Ivo Knežević - 16. Tomislav Čičak OPG 17. Ivan Šarčević OPG 18. Matej Maleš OPG Maleš Ivica 19. Dominik Knežević OPG Knežević 20. Pasko Plevnik 21. Ivan Begić Obrt Matej Hidraulik Vrpolje 22. Ivica Maleš ĐĐ TEP 23. Tomislav Funarić OPG 24. Željko Lukačević Zamjenik Općinske načelnice 25. Stjepan Birtić OPG Birtić

Radionica s predstavnicima javnog sektora je održana 31.07.2015. s 4 sudionika: 1. Pero Pepić Općinski vijećnik 2. Suzana Bilić Vardić Spomen galerija Ivana Meštrovića 3. Jelena Turčić O.Š. Ivan Meštrović 4. Ankica Zmaić Općinska načelnica

8 / 80

Radionica s predstavnicima svih sektora, održana 19.10.2015. s 33 sudionika

1. Zdravko Karalić NK Perkovci 2. Ankica Zmaić Općinska načelnica 3. Stanko Čolak Stari Perkovci – koordinator 4. Josip Zmaić Stari Perkovci - koordinator 5. Dalibor Tunković RK Vrpolje 6. Nikola Knežević RK Vrpolje 7. Miroslav Zmaić O.Š. Ivan Meštrović 8. Branko Jurić PP Vrpolje 9. Pero Pepić Općinski vijećnik 10. Florian Abramović Runolist d.o.o. 11. Jure Barišić Čajkovci – koordinator 12. Drago Marić Čajkovci – koordinator 13. Vjekoslav Čičak NK Mladost Čajkovci 14. Anđa Gagulić Čajkovci – koordinator 15. Tomislav Gregurić LU „Srna“ 16. Nada Funarić Općina Vrpolje (djelatnica) 17. Suzana Bilić Vardić Spomen galerija Ivan Meštrović 18. Ivan Cindrić NK „Sloga“ Vrpolje 19. Kristina Miskrić KUD “Đeram” Čajkovci 20. Biljana Ćorluka KUD “Đeram” Čajkovci 21. Katarina Zetli Član LAG-a Slavonska Ravnica 22. Josip Gagulić UMU “Vrpolje” 23 Miroslav Papratović Udruga za uzgoj i zaštitu malih životinja 24. Tomislav Šimundić Predsjednik Općinskog vijeća 25. Mihajla Šunić Županijska vijećnica BPŽ 26. Ana Ančić KUD "Ivan Meštrović" Vrpolje 27. Božica Miskrić ROG d.o.o. 28. Zvonko Miskrić Općinski vijećnik 29. Dragica Slišković Vrpolje – koordinator 30. Zlatka Hrastović Umirovljenica

9 / 80

31. Dražen Pavlović Čajkovci – koordinator 32. Željko Kucjenić DVD Stari Perkovci, općinski vijećnik

Sve radionice su se održale u prostorijama Općine Vrpolje uz sudjelovanje članova tima za izradu. Sve radionice su protekle u vrlo dinamičnoj i interaktivnoj raspravi.

10 / 80

Opis trenutnog stanja

Općina Vrpolje

Općina Vrpolje je jedinica lokalne samouprave na području utvrđenom Zakonom o područjima županija, gradova i općina u Republici Hrvatskoj.

Područje Općine Vrpolje je dio šire geografske cjeline Istočne Hrvatske, odnosno područja Brodsko-posavske županije koje zauzima južni dio područja Istočne Hrvatske, uz rijeku Savu. U odnosu na prostor Brodsko-posavske županije, Općina Vrpolje zauzima sjeveroistočni dio te se nalazi u okruženju Općine Donji Andrijevci, na zapadu i jugozapadu, Općine Velika Kopanica, na jugu i jugoistoku, dok na sjeveru Općina Vrpolje je u okruženju prostora Osječko- baranjske županije (Općine Trnava na sjeverozapadu, Grada Đakova na sjeveru, te Općine Strizivojna na sjeveroistoku). Općina ima povoljan geoprometni položaj budući općinu presijeca glavni cestovni pravac koji povezuje Republiku Mađarsku na sjeveru s Republikom Bosnom i Hercegovinom na jugu, te željeznički pravci sjever-jug od Osijeka do Slavonskog Šamca i zapad-istok Zagreb Vinkovci.

11 / 80

Općina Vrpolje ukupno zauzima površinu od 60,53 km² što čini 2,96% površine Županije. Na području Općine nalaze se tri naselja, to su Čajkovci, Stari Perkovci i Vrpolje. Naselje Čajkovci zauzima površinu od 16,00 km², naselje Stari Perkovci zauzima površinu od 23,07 km², a naselje Vrpolje zauzima površinu od 21,14 km². Naselje Vrpolje predstavlja urbano područje. Općinsko je središte, a od preostalih naselja samo Stari Perkovci imaju karakteristike lokalnog središta vezano uz svoju veličinu i gravitacijski prostor koji obuhvaća područja sa 1000 – 1500 stanovnika.

Naselja u Općini Vrpolje su uglavnom izgrađena uz cestovne pravce s niskom stambenom izgradnjom. Parcele su uglavnom uske i dugačke, većim dijelom u funkciji poljoprivredne proizvodnje. Naselje Vrpolje se nalazi na prosječnoj nadmorskoj visini od 90mnv, Čajkovci su na 93mnv, a naselje Stari Perkovci su na 110mnv.

12 / 80

Samoupravni djelokrug i obilježja Općine Vrpolje

Općina Vrpolje u samoupravnom djelokrugu obavlja poslove lokalnog značaja kojima se neposredno ostvaruju pra va građana, a koji nisu Ustavom ili zakonom dodijeljeni državnim tijelima i to osobito poslove koji se odnose na: ° uređenje naselja i stanovanje, ° prostorno i urbanističko planiranje, ° komunalno gospodarstvo, ° brigu o djeci, - Socijalnu skrb, ° primarnu zdra vstvenu zaštitu, ° odgoj i osnovno obrazovanje, ° kulturu, tjelesnu kulturu i šport, ° zaštitu potrošača, ° zaštitu i unapređenje prirodnog okoliša, ° protupožarnu zaštitu i civilnu zaštitu, ° promet na svom području, ° ostale poslove sukladno posebnim zakonima.

Općina Vrpolje ima grb i zastavu. Grb Općine Vrpolje je u obliku štita, tamno plave boje na kojem se nalazi zlatno-žuti žir između unakrst položena dva zlatno -žuta klasa pšenice. Zastava Općine Vrpolje je jednobojna, svjetlo plave boje. Omjer širine i duž ine zastave je 1:2. Grb Općine Vrpolje smješten je u sredini zastave na sjecištu dijagonala. Grb i zastava koriste se na način kojim se ističe tradicija i dostojanstvo Općine Vrpolje.

Službena web stranica općine Vrpolje je www.vrpolje.hr

13 / 80

Povijest

Vrpolje Prvi puta naziv Vrpolje susrećemo oko 1500-te godine na karti Slavonije u djelu prof. Stjepana Pavičića "Podrijetlo naselja i govora u Slavoniji" iz 1953. godine. Ovaj dio Slavonije se spominje već 1239. godine. kada je herceg Koloman bosanskim biskupima darovao veliki posjed u Slavoniji, na kome će nastati naselje Vrpolje. U početku bosanski su biskupi ovim posjedom upravljali iz Bosne, ali su se kasnije povukli u Đakovo. Njihovim dolaskom došlo je mnoštvo Hrvata katolika koji su se naseljavali na vlastelinstvu. Za pretpostaviti je da se tada naseljava i nekolicina stanovnika današnjeg Vrpolja. Doseljavanje se naročito povećalo nadiranjem Turaka u Bosnu. Poslije pada Bosne 1463. godine pod tursku vlast, u ove krajeve doseljava stanovništvo čitavih župa pod vodstvom svećenika.

Pod tursku vlast je Vrpolje potpalo 1538.god. i ostalo do 1699. godine. Tijekom turske vladavine brojne hrvatske obitelji prelaze na islam koristeći njegove povlastice. Najpoznatiji beg koji je živio u Vrpolju je Hasan - beg. Za vrijeme Turaka selo pripada župi u Dragotinu. Izgonom Turaka Slavonija ostaje pusta. Prvi popis pučanstva u Slavoniji, nakon odlaska Turaka, u kojem se spominje i selo Vrpolje, bio je 1698. godine. U Vrpolju je prema njemu bilo osam rodova s kućom i zemljom i dva stanara. Prvi opis Vrpolja je ostao u izvornom rukopisu đakovačkog biskupa Petra Bakića od 1717.godine. Godine 1745. Vrpolje je izdvojeno iz biskupijskog vlastelinstva. Priključeno je Vojnoj krajini zajedno s Čajkovcima, Strizivojnom, Starim Perkovcima, Donjim Andrijevcima, Topoljem i Mikanovcima.

Najstarije zgrade u općini su: župna crkva, župni dom u Vrpolju, općinska zgrada i mlin. Župa u Vrpolju je osnovana 1660. godine, a gradnja crkve Sv. Ivana Krstitelja je započela 1772. godine, završena 1774. godine. Dom župe je sagrađen po nacrtu župnika Josipa Walingera 1901. godine.

Obilazeći sela 1817. godine car Franjo I s caricom Karolinom 23. listopada zadržao se u Vrpolju. O tom posjetu danas svjedoči spomen-ploča na pročelju župnog dvora. Videći loše puteve naredio je da se sagradi cesta od Broda do Osijeka idući preko Vrpolja. Tako je 1832. godine Vrpolje dobilo zidanu cestu. Izgradnja je trajala do 1864. godine. Godine 1876. Vrpolje je imalo oko 920 stanovnika i zajedno s Čajkovcima pripadalo je upravnom kotaru u Garčinu.

Razvojačenjem Vojne krajine Hrvatska je podijeljena na županije i kotarske vlasti. Kotarska oblast Đakovo je bila sastavljena od općina, a jednu su činila sela: Vrpolje, Strizivojna i Čajkovci.

Bivša općinska zgrada u Vrpolju je sagrađena za vrijeme Vojne krajine. Zgrada mlina, zvana "ROSA" sagrađena je oko 1880. godine. Ono što je Vrpolje učinilo i čini poznatim je rađanje Ivana Meštrovića 15. kolovoza 1883. godine. Kršten je u župnoj crkvi. U to vrijeme je građena željeznička pruga Vrpolje-Šamac. U čast

14 / 80 velikana kiparske umjetnosti, naporima mještana je podignuta (zgrada kulture) – Spomen- galerija Ivan Meštrović. Otvorena je 3. lipnja 1972. godine. U Galeriji je izloženo 40-tak djela velikog umjetnika. U župnoj se crkvi nalazi krstionica i Meštrovićev brončani kip Ivana Krstitelja. Ispred prostora je park sa skulpturama Meštrovića "Majka i dijete" i njegovih učenika Frana Kršića "Meštrović pri radu" Vanje Radauša "Glava Šokice".

Osnovna škola u Vrpolju nosi njegovo ime od 1964. godine. Prva škola u Vrpolju je osnovana za vladanja Marije Terezije 1776. godine. Bila je to trivijalna škola. Godine 1796. prekida rad, a 1830. godine rad škole je obnovljen i traje do danas.

Čajkovci

Profesor Stjepan Pavičić u svojoj knjizi "Podrijetlo naselja i govora u Slavoniji" na karti naselja u Slavoniji oko 1500-te godine spominje i selo Čajkovci i to je, koliko je poznato, za sada najstariji podatak o Čajkovcima.

Turci 1536.godine osvojiše Slavoniju i zadržaše se sve do listopada 1687. godine. Što znamo o povijesti Čajkovaca doznajemo iz knjiga naših povjesničara. Za vrijeme Turaka Čajkovci su pripadali dragotinskoj župi kojoj su pripadala sljedeća naselja: Donji Andrijevci, Markovci, Njinjakovci, Svršinci, Lapovci, Hrkanovci, Trnava, Svetoblažje, Lazanci, Kondrić, Staro selo, Perkovci, Čajkovci, Vrpolje, Radinovci i Strizivojna. U njima je bilo 1680. godine oko 250 starosjedilačkih rodova.

Godine 1687. Turci napuštaju Slavoniju, pa i Čajkovce, a s njima i mnoštvo ljudi koji su do tada prešli na islam. Gospodar Čajkovaca tada je bio Hadži Bašić. Profesor Ivo Mažuran napisao je knjigu "Opis zapadne i srednje Slavonije". U toj knjizi nalazimo opis sela Čajkovaca u godini 1702 godine. U tome opisu navedena su tadašnja imena i prezimena stanovnika sela i to: Toma Perčević, Filip Novoselović, Toma Crndić, Franjo Babić, Ivan Jakobović.

Neki važniji datumi iz povijesti Čajkovaca 1660. - 2009.

1660. godine: Iz knjige Stjepana Pavičića "Podrijetlo Hrvatskih naselja i govora u Slavoniji" doznajemo da su Čajkovci tada pripadali Dragotinskoj župi.

1698. godine: Iz knjige "Opisi zapadne i srednje Slavonije" doznajemo tadašnja imena i prezimena Čajkovaca.

1811. godine: Sagrađena je crkva sv. Matije apostola a posvećena 5.1.1912.godine.

1831.godine: Utemeljena je škola u Čajkovcima, kojoj je početak bio u seoskoj straži.

1909. godine: U proljeće započeta gradnja sadašnje škole sa stanom za učitelja. U prosincu iste godine održala se prva obuka u novoj zgradi.

15 / 80

1947. godine: Osnovan nogometni klub "Mladost" Čajkovci.

1952. godine: U produžetku bivše seoske straže izgrađen je Društveni Dom.

1958. godine: Osnovano dobrovoljno vatrogasno društvo Čajkovci.

1961.godine: 2. rujna puštena je električna struja u Čajkovcima i time električne žarulje zamjenjuju dotadašnje petrolejke. Dana 25. prosinca Čajkovčani su gledali prvu TV emisiju.

1968. godine: Sagrađeno je spremište DVD-a i održana proslava 10. obljetnice. Početak modernizacije sela.

1986. godine: Stavljeni temelji mrtvačnice i početak uređenja groblja.

1988. godine: Stavljen krov na mrtvačnicu, sagrađena kapelica, prošireno parkiralište za aute.

1989. godine: U travnju dobili telefonsku mrežu i tako je uspostavljena komunikacija sa svijetom.

1992. godine: Puštena u pogon vodovodna mreža.

1997. godine: Puštena u pogon plinska mreža.

2007. godine: Izgrađena nova škola.

2009. godine: Obnovljena crkva sv. Matije apostola.

Stari Perkovci

Prvi pisani spomeni imena Starih Perkovaca sežu u sredinu 13. stoljeća, no povjesničari i arheolozi tvrde kako su ljudi na mjestu gdje se danas nalaze Stari Perkovci živjeli i mnogo ranije još u mlađem kamenom dobu - neolitiku, a dokaz za to su arheoloska nalazišta u blizini današnje lokacije sela; Dobrevo iz brončanog doba, Mijino selo iz Mlađeg kamenog doba i Tuleg Sopotska kultura. Prvi spomen imena Perkovci je sredinom 13. stoljeća, a selo se spominje kao jedno od mjesta župe Dragotin. Sve do sredine 18. stoljeća postojali su samo jedni Perkovci i to u sklopu Vojne krajine. Sredinom 18. stoljeća nekoliko je obitelji, zbog toga što više nisu htjeli biti krajišnici, preselilo nekoliko kilometara dalje izvan granica Vojne krajine i tu osnovalo Nove Perkovce. Nakon raspada župe Dragotin, Perkovci postaju dio župe Donji Andrijevci, a tako je i danas.

Danas Stari Perkovci imaju oko 1200 stanovnika, a geografski položaj sela uvjetovao je i način života ljudi, pa je i danas osnovna gospodarska djelatnost - poljoprivreda. No pored poljoprivrede sve više ljudi, mahom onih mlađih se zapošljava u industriji obližnjeg županijskog središta Slavonskog Broda, ali i Đakova. Perkovčani su poznati kao izrazito hrvatski orijentirano

16 / 80 selo, pa se tako ponose da je prva pobuna protiv velikosrpskog režima Kraljevine Jugoslavije u ovom kraju sredinom 30-tih godina ovog stoljeća započela upravo u Perkovcima, a nakon ubojstva seljaka Pave Birtića uslijedile su Sibinjske i Vrbske žrtve. Svoje hrvatstvo Perkovčani su posebno dokazali za vrijeme demokratskih promjena u Hrvatskoj, jer je prvi ogranak HDZ-a u Brodsko-posavskoj županiji, a treći u Slavoniji osnovan upravo u Starim Perkovcima u prosincu 1989. godine. Za vrijeme Domovinskog rata gotovo svi Perkovčani od 17 do 50 godina su bili u postrojbama Zbora narodne garde i Hrvatske vojske, a 12 momaka je svoje živote ugradilo u temelje Hrvatske države.

Unatoč ratu i ratnom okruženju Perkovčani su gradili svoje selo, pa je tako u jeku najžešćih borbi otvoren i novi Dom kulture, a odmah po uspostavi slobodne Hrvatske države Perkovčani su u park ispred škole napokon smjeli postaviti 20 godina brižno čuvanu bistu Stjepana Radića, koju je selu poklonio jedan od najvećih hrvatskih kipara Antun Augustinčić, a koju komunistički režim nije dao postaviti.

17 / 80

Prirodna osnova

Područje općine Vrpolje je dio šire geografske cjeline Istočne Hrvatske, odnosno područja Brodsko-posavske županije koje zauzima južni dio područja Istočne Hrvatske, uz rijeku Savu. U odnosu na prostor Brodsko-posavske županije, općina Vrpolje zauzima sjeveroistočni dio, te se nalazi u okruženju općine Donji Andrijevci, na zapadu i jugozapadu, općine Velika Kopanica, na jugu i jugoistoku, dok na sjeveru općina Vrpolje je u okruženju prostora Osječko-baranjske županije (općine Trnava na sjeverozapadu, Grada Đakova na sjeveru, te općine Strizivojna na sjeveroistoku).

Prostor općine Vrpolje pripada prema položaju u širem prostoru i prigorskom i nizinskom prostoru Županije. Reljefne osobine općine Vrpolje dio su ukupnih prirodno geografskih osobina šireg prostora Slavonske Posavine i južne Đakovštine. Općina Vrpolje je na dijelu gdje južni dijelovi Đakovačkog ravnjaka prelaze u nizinsko područje.

Šire područje Slavonske Posavine je u svom sjevernom dijelu gorskog reljefa koji prema jugu, odnosno rijeci Savi postupno preko prigorskog reljefa prelazi u nizinski. Prigorska područja riječnim tokovima disecirana su u rebrast brežuljkast reljef. To su karakteristična rubna posavska prigorja, koja su kao reljefno blago razvijeni prostori pogodna za razvoj naselja i gospodarskih funkcija.

18 / 80

Nizinski prostor Posavine je sastavljen od mladih aluvijalnih nanosa koji prekrivaju starije pleistocenska naplavine. To je prostor akumulacijsko-tektonskog reljefa čije karakteristike su određene mlađim tektonskim procesima i klimatskim promjenama u pleistocenu i imale su velikog utjecaja na hidrografske odnose ovog prostora.

U morfološkom smislu u okviru nizine rijeke Save mogu se izdvojiti manje morfološke cjeline: naplavna ravan ili poloj Save, fluvio-močvarna nizina, terasna nizina i glacis terasa. Kako je područje općine Vrpolje udaljeno od rijeke Save, to i nizinsko područje nešto viših nadmorskih visina, te se s obzirom na izdvojene morfološke cjeline na ovom prostoru mogu izdvojiti terasna nizina i glacis terasa. Glacis terasa je područje na kontaktu s prigorskim prostorom. To je područje blago povišenog prostora, gdje se nadmorske visine terena kreću od 100-120 m.

U skladu s navedenim morfološkim oblicima, nadmorske visine su na sjeverozapadu Općine više, a opadaju prema jugoistoku, a što se odražava i u prosječnoj nadmorskoj visini naselja na prostoru Općine.

NASELJE NADMORSKA VISINA Vrpolje 90 Čajkovci 93 Stari Perkovci 110

Klimatske osobine područja općine Vrpolje dio su ukupnih klimatskih obilježja šireg prostora Županije, ali i ukupnog prostora geografske cjeline Istočne Hrvatske. Na cjelokupnom, širem, prostoru prevladava umjereno kontinentalna klima, koja se u skladu s prostornim položajem javlja u cirkulacijskom pojasu umjerenih širina, gdje su promjene vremena česte i intenzivne. Ovakav tip klime se prema Köppenovoj klasifikaciji označava klimatskom formulom Cfwbx, što je oznaka za umjereno toplu, kišnu klimu, kakva vlada u velikom dijelu umjerenih širina.2). Osnovne osobine ovog tipa klime su srednje mjesečne temperature više od 10°C, tijekom više od četiri mjeseca godišnje, srednje temperature najtoplijeg mjeseca ispod 22°C, te srednje temperature najhladnijeg mjeseca između -3°C i +18°C, te prosječna godišnja količina oborine od 700-800 mm. Za detaljniju analizu klimatskih osobina područja općine Vrpolje poslužila su mjerenja osnovnih klimatskih elemenata na meteorološkoj (klimatološkoj) postaji Đakovo, u razdoblju od 1959.1978. godine, koja je najbliža području Općine, te gotovo u identičnim prirodnim uvjetima.

Cjelokupni prostor općine Vrpolje u hidrološkom smislu dio je šireg prostora sljeva rijeke Save koja mu daje osnovna obilježja. Uže promatrano, općina pripada slivnom području Brodska Posavina, melioracijskom području - slijevu Biđ-Bosut. Glavni odvodnici melioracijskog područja Biđ-Bosut su vodotoci navedenog imena: Biđ i Bosut. Vodotok Biđ ima kišno-snježni režim koji karakterizira glavni maksimum u ožujku i glavni minimum u kolovozu. Biđ teče od zapada prema istoku sa minimalnim padom od 0,08%. Površina sliva kod vodomjerne letve u Cerni je 852 km2. U kišnim razdobljima usporna voda rijeke Bosut dosiže uzvodno i do 30 km u Biđ polje uzrokujući poplave u nižim predjelima od Cerne do Kladovca. Rijeka Bosut nema vlastitog izvora, počinje kod sela Štitar i završava kod sela Bosut, gdje utječe u rijeku Savu. Glavne

19 / 80 pritoke prima od najvećih pritoka: Biđa, Spačve, Studve, Jošave i Berave. Sliv Bosuta predstavlja, uglavnom nizinsko područje sa visinom od 85 do 90 m.n.m., sa mjestimičnim depresijama ispod 80 m.n.m. Režimske karakteristike slične su karakteristikama vodotoka Biđ.

U ukupnoj površini Općine (6.036,81 ha) najveći udio (73,5%) imaju poljoprivredne površine. Druga, po zastupljenosti, kategorija zemljišta su šume i šumsko zemljište koje se prostire na 680,62 ha,odnosno imaju udio od 11,27% u ukupnim površinama općine. Šume (šumsko zemljište) i poljoprivredne površine ukupno imaju udio od 84,77% (u ukupnim površinama). Vodotoci, sa 26,76ha imaju udio 0,4% te su četvrta kategorija po zastupljenosti u ukupnim površinama općine. Treća kategorija po zastupljenosti je kategorija ostalih površina, odnosno površina koje se odnose na promet s udjelom od 2,7%.

Izvor: PPUO Vrpolje

20 / 80

Ljudski resursi

Demografski pokazatelji

Prema Popisu stanovništva 2001. godine općina Vrpolje imala ukupno 4023 stanovnika. Najveći broj stanovnika imalo je naselje Vrpolje – 2110, zatim slijedi naselje Stari Perkovci – 1178 stanovnika te naselje Čajkovci – 735 stanovnika. Kao i u većina jedinica lokalnih samouprava tako i općina Vrpolje suočava se s padom broja stanovnika uzrokovanim odseljavanjem stanovništva u veće gradove ili u inozemstvo. Prema posljednjem broju stanovnika iz 2011. godine općina Vrpolje ima ukupno 3521 stanovnika statistički podijeljeno u tri naselja.

MUŠKARCI NASELJE ŽENE UKUPNO Čajkovci 319 320 639 Stari Perkovci 556 567 1123 Vrpolje 892 867 1759 3521 Izvor: Državni zavod za statistiku, Popis stanovništva 2011.

Redni INDEKSI KRETANJA STANOVNIŠTVA NASELJE broj 1991./1981. 2001./1991. 2011./2001. 1. Čajkovci 106,8 86,9 94,9 2. Stari Perkovci 91,9 101,8 95,3 3. Vrpolje 103,4 99,8 83,4

UKUPNO OPĆINA: 98 101,6 87,5 Izvor: Državni zavod za statistiku, Popis stanovništva 2011.

Od ukupno 3521 stanovnika 1754 je muških, a 1767 žena. U skupinu zrelo stanovništvo (osobe od 20 do 59 godina starosti) ubraja se njih 1804. Nadalje u dobnoj strukturi stanovništva broj mladog stanovništva ( osobe od 0 do 19 godina starosti) je 986, a broj starog stanovništva (osobe starije od 60 godina) je 731. Prosječna starost je 38,5, dok je indeks starenja 74,1.

Prema narodnosti na području općine najviše živi Hrvata, zatim slijede Srbi i Albanci.

Izjasnili se Ne u smislu izjašnjava Nepo- Hrvati Albanci Bošnjaci Rusi Rusini Slovenci Srbi Mađari Ukrajinci vjerske se znato pripadnosti 3484 12 1 1 1 1 14 1 1 1 2 2 Izvor: Državni zavod za statistiku, Popis stanovništva 2011.

21 / 80

Prosječna gustoća naseljenosti na području Općine Vrpolje iznosi 57 stanovnika na km². Prema rezultatima popisa stanovništva 2011. godine u Vrpolju živi 1759 sta novnika u 552 domaćinstva, u naselju Čajkovci živi 639 stanovnika u 200 domaćinstava, a u Starim Perkovcima živi 1123 stanovnika u 326 domaćinstava.

Najveći pad stanovnika je u naselju Vrpolje za 16,5% u odnosu na desetogodišnje razdoblje (popis 2001. – 21 10 stanovnika, popis 2011 . – 1759 stanovnika), zatim značajan je pad stanovništva u naselju Čajkovci za 15% u odnosu na desetogodišnje razdoblje (popis 2001 . – 735 stanovnika, popis 2011. – 639 stanovnika), a neznatan pad stanovništva je u naselju Stari Perkovci za 5% (popis 2001. – 1178 stanovnika, popis 2011. – 1123 stanovnika).

U proteklom razdoblju od 10 godina činjenica je da je prirodni priraštaj bio negativan, a prisutna je i emigracija stanovništva. Povećan je mortalitet nad natalitetom. U naselju Vrpo lje prema popisu stanovništva 2011. godine prisutno je u prosjeku 84 stanovnika na km², a u naselju Stari Perkovci 49 stanovnika na km², dok je gustoća stanovnika najmanja u naselju Čajkovci i iznosi 39 stanovnika po km².

Nezaposlenost i tržište rada

U promatranom razdoblju od 2010. do 2015. godine povećanje nezaposlenosti zabilježeno je u 2012. i 2013. godini, dok je pad uslijedio od 2014. godine.

Prema spolu, nezaposlenost je veća kod žena. Prema stupnju završenog obrazovanja najveća nezaposlenost je k od osoba koje su završile srednjoškolsko obrazovanje.

Izvor: Hrvatski zavod za zapošljavanje, Područni ured Slavonski Brod

Prema trajanju nezaposlenosti naviše nezaposlenih je u trajanju od 0 - 3 mjeseca, 3 – 6 mjeseci te slijedi u trajanju od 1 – 2 godi ne. Osobe koje su nezaposlene više od 12 mjeseci ulaze u skupinu tzv. dugotrajne nezaposlenosti. Dugotrajna nezaposlenost je problem kojim se susreću sve države članice EU i čiji postotak je sve veći. Kako bi se smanjila dugotrajna nezaposlenost provode se različite mjere od prekvalifikacija do poticaja poslodavcima za zapošljavanje osoba koje su dugotrajno nezaposlene. Izvori i posljedice dugotrajne nezaposlenosti su najčešće: dugotrajna nezaposlenost kao kriterij selekcije poslodavaca, veća starost i niža razina

22 / 80 obrazovanja, zastarjela znanja i vještine i nemogućnost stjecanje novih, gubljenje radnih navika i drugo.

2010 2011 2012 2013 2014 2015

Općina Vrpolje 320 319 335 389 293 229

0 - 3 mj. 66 66 80 73 61 67

3 - 6 mj. 50 50 50 63 33 39 6 - 9 mj. 35 38 34 48 30 21 9 - 12 mj. 26 26 27 36 21 11

1 - 2 g. 52 54 62 71 65 26 2 - 3 g. 29 25 30 40 29 23 3 - 5 g. 25 25 23 30 34 22 5 - 8 g. 19 19 17 14 10 10

8 g. i više 17 15 14 13 11 10

Ukupno 320 319 335 389 293 229

Izvor: Hrvatski zavod za zapošljavanje, Područni ured Slavonski Brod

23 / 80

Gospodarstvo

Općina Vrpolje je područje u kojoj je poljoprivredno zemljište najznačajniji prirodni resurs. Stoga su gospodarske djelatnosti vezane za primarnu poljoprivrednu proizvodnju najzastupljenije. Osim djelatnosti vezanih za poljoprivredu, na području općine slabije je razvijeno obrtništvo, trgovina i usluge.

Broj Naselje Poslovni subjekti Djelatnost prema NKD zaposlenih Vrpolje STRIZIVOJNA HRAST d.o.o. D. prerađivačka industrija 56 Vrpolje PETROL TRGOVINA d.o.o. G. trgovina 1 Vrpolje RUNOLIST d.o.o. O. ostale uslužne 17 djelatnosti Vrpolje PROMATA d.o.o. G. trgovina 1 Vrpolje AUTOPRIJEVOZ I PILANA KULAŠ d.o.o. D. prerađivačka industrija 16 Vrpolje AGROVRPOLJE d.o.o. A. poljoprivreda 1 Vrpolje KULAŠ d.o.o. A. poljoprivreda 3 Vrpolje ERGA d.o.o. C. instaliranje industrijskih 1 strojeva i opreme Vrpolje VETERINARSKA AMBULANTA M. veterinarske djelatnosti 3 VRPOLJE d.o.o. Vrpolje LJILJANA j.d.o.o. H. barovi 1 Vrpolje FRIZERSKI SALON ENA j.d.o.o. O. frizerski saloni 2 Vrpolje PORTA-VIRES j.d.o.o. G. Trgovina na malo preko 1 pošte Vrpolje TROCKEN BAU j.d.o.o. F. fasaderski I štukaterski 3 radovi Čajkovci ROG d.o.o. A. poljoprivreda 1 Čajkovci PAOLA-ARIJ j.d.o.o. H. barovi 3 Čajkovci DEKO-KAMEN d.o.o. D. proizvodnja proizvoda 2 od betona Vrpolje BRAVAR -MONT d.o.o. D. prerađivačka industrija 13 Vrpolje, AGRONOM d.o.o. 2 Stari Perkovci A. poljoprivreda Stari Perkovci ADRIĆ j.d.o.o. A. poljoprivreda 1 Stari Perkovci KEM j.d.o.o. F. izgradnja objekata 6 niskogradnje OPĆINA VRPOLJE UKUPNO 134

Kako je vidljivo najznačajniji gospodarski subjekt je ''HRAST'' d.o.o. sa 56 zaposlenih i udjelom od 42% u ukupnom broju zaposlenih u Pravnim osobama. Lociran je u zasebnoj gospodarskoj zoni izvan naselja. Najveći značaj u gospodarskoj strukturi, promatrajući kroz zaposlenost ima prerađivačka industrija, koja dijelom počiva i na preradi ratarskih proizvoda.

Na području Općine je registrirano 40 obrta, koji se većinom bave poljoprivredom ili uslužnom djelatnošću, ili drugim uslugama koje su neophodne za život stanovništva.

Proizvodno-poslovne zone su Vašarište u Vrpolju i Trnjače u Starim Perkovcima, a planirana je i poslovna zona u Čajkovcima pod nazivom Rodinjak.

24 / 80

Općina Vrpolje prema indeksu razvijenosti ubraja se u II. skupinu u koju su razvrstane jedinice lokalne samouprave čija je vrijednost indeksa razvijenosti između 50% i 75% prosjeka Republike Hrvatske. Indeks razvijenosti je kompozitni pokazatelj koji se računa kao ponderirani prosjek više osnovnih društveno-gospodarskih pokazatelja radi mjerenja stupnja razvijenosti jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave te se na temelju odstupanja vrijednosti pokazatelja od državnog prosjeka jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave razvrstavaju u skupine razvijenosti.

25 / 80

Poljoprivreda

Poljoprivreda je jedan od rijetkih sektora gospodarstva koja ima, najvećim dijelom, obnovljive resurse, stoga je vrlo značajno pravilno gospodariti ovim vrijednim resursom. Na području općine Vrpolje poljoprivredne površine su zastupljene sa 4.783,3ha (79,0%) što je u odnosu na prosjek županije više za gotovo 20,4% iz čega je vidljivo da općina Vrpolje u strukturi raspolaže sa znatno više poljoprivrednih površina. Obradive poljoprivredne površine zauzimaju 4.744,1ha što je udjel od 78,4% u ukupnim površinama (općine) i udjel od čak 99,2% u poljoprivrednim površinama općine. Na županijskoj razini, udjel obradivih površina u ukupnim poljoprivrednim površinama je oko 87% pa je očito da općina Vrpolje ima u strukturi poljoprivrednih površina znatno više obradivih površina od prosjeka Županije, što opet upućuje na osnovnu djelatnost stanovnika. Oranice imaju udjel od 72,4%, livade udjel od 4,3%, voćnjaci i vinogradi udjel od svega 1,5%, pašnjaci imaju udjel od 0,6%, ribnjaci i ribnjačarske površine nisu uopće prisutni, šume imaju udjel od 10,9%, a neplodno tlo udjel od 10,1%.

26 / 80

Turizam

Područje općine Vrpolje kao dio prostora Brodsko-posavske županije, nije u svom dosadašnjem razvoju u značajnijoj mjeri razvilo kapacitete i sadržaje namijenjene turizmu, budući da su glavni turistički pravci i sadržaji bili vezani uz prometni pravac Zagreb-Lipovac, prirodna područja uz rijeku Savu, te brežuljkasta i vinorodna područja sjevernog dijela županije. Osim toga, područje općine Vrpolje kao poljoprivredno i ruralno područje prostorno se nastavlja na prostor Grada Đakova (koji je sjevernije od područja općine Vrpolje), a koje je bogato i raznovrsno turističko područje i po kvantitetu i kvalitetu turističkih kapaciteta i sadržaja, te područje duge turističke tradicije.

U takvom okruženju, te uvažavajući i posljedice rata (koje su ostavile traga i unazadile turistički razvoj), područje općine Vrpolje stoga se i nije moglo značajnije turistički razvijati, niti valorizirati svoje potencijale kroz turizam.

Na području Općine, koja je i do sada imala značajnu tranzitnu funkciju, došlo je do razvijanja ugostiteljskih sadržaja za potrebe tranzitnih turista, ali i domaćeg stanovništva.

Područje Općine Vrpolje je s obzirom na svoje prirodne osobitosti i područje pogodno za lov, odnosno lovno gospodarstvo i lovni turizam. U okviru takvih aktivnosti su i izgrađeni lovački domovi u Vrpolju, Starim Perkovcima i Čajkovcima, koji su namijenjeni lovcima u vrijeme organiziranja lova, te drugih rekreacijskih aktivnosti, kada se na pojedinom lokalitetu okupi i do stotinjak posjetitelja.

Postoji i dosta interesa za Spomen galeriju Ivana Meštrovića, kako kroz školske posjete tako i kroz individualne posjetitelje međutim nedostaje sustavni marketing i povezanost s drugim sadržajima i događanjima drugih dionika kao što su KUDovi i druge organizacije.

27 / 80

Struktura i nadležnosti

Općinsko vijeće

Općinsko vijeće je predstavničko tijelo građana općine Vrpolje i tijelo lokalne samouprave koje u okviru svojih prava i dužnosti donosi opće i druge akte te obavlja druge poslove u skladu s Ustavom, zakonom i Statutom Općine Vrpolje. Općinsko vijeće ima 15 članova izabranih na način određen Zakonom. Općinsko vijeće ima predsjednika i dva potpredsjednika koji se biraju većinom glasova svih članova Općinskog vijeća.

Općinsko vijeće:

• donosi Statut općine Vrpolje, • donosi Poslovnik Općinskog vijeća, • bira i razrješava predsjednika i potpredsjednika Općinskog vijeća, • osniva radna tijela Općinskog vijeća, • bira i razrješava predsjednika i članove tijela Općinskog vijeća, • donosi opće i druge akte kojima uređuje pitanja iz samoupravnog djelokruga Općine Vrpolje, • donosi Odluku o gospodarenju nekretninama u vlasništvu Općine Vrpolje, • donosi Odluku o stjecanju i otuđenju pokretnina i nekretnina općine Vrpolje čija ukupna vrijednost prelazi 0,5% iznosa prihoda bez primitaka ostvarenih u godini koja prethodi godini u kojoj se odlučuje o stjecanju i otuđivanju pokretnina i nekretnina, odnosno čija je pojedinačna vrijednost veća od 1.000.000,00 kuna, • donosi Proračun, Odluku o izvršenju proračuna i godišnji obračun proračuna, • donosi programe javnih potreba, • imenuje i razrješava osobe ako je to određeno zakonom, drugim propisom i ovim Statutom, • uređuje ustrojstvo i djelokrug općinskih upravnih tijela, • osniva javne ustanove i druge pravne osobe za obavljanje gospodarskih, društvenih, komunalnih i drugih djelatnosti od interesa za općinu Vrpolje te odlučuje o njihovim • statusnim promjenama i preoblikovanjima u skladu sa zakonom, • odlučuje o zajedničkom obavljanju poslova iz samoupravnog djelokruga s drugim jedinicama lokalne samouprave, • odlučuje o davanju koncesija, • odlučuje o sastavu skupština trgovačkih društava u kojima općina Vrpolje ima 100-tni udjel odnosno dionica i određuje predstavnika općine Vrpolje u skupštinama trgovačkih društava u kojima općina nema 100-tni udjel odnosno dionice, • odlučuje o stjecanju i prijenosu (kupnji i prodaji) dionica odnosno udjela u trgovačkim društvima ako zakonom, ovim Statutom odnosno odlukom Općinskog vijeća nije drugačije riješeno,

28 / 80

• odlučuje o prijenosu i preuzimanju osnivačkih prava u skladu sa zakonom i • obavlja i druge poslove koji su mu zakonom ili drugim propisom stavljeni u djelokrug.

Općinski načelnik

Općinski načelnik izvršno je tijelo u općini, zastupa općinu, te obavlja izvršne poslove u općini.

Općinski načelnik: • priprema prijedloge općih akata, • izvršava i osigurava izvršavanje općih akata Općinskog vijeća • utvrđuje prijedlog proračuna općine i izvršenje proračuna, • upravlja nekretninama, pokretninama i imovinskim pravima u vlasništvu općine u skladu sa zakonom, ovim Statutom i općim aktom Općinskog vijeća, • odlučuje o stjecanju i otuđenju pokretnina i nekretnina općine čija pojedinačna vrijednost ne prelazi 0,5% iznosa prihoda bez primitaka ostvarenih u godini koja prethodi godini u kojoj se odlučuje o stjecanju i otuđivanju pokretnina i nekretnina, a najviše do 1.000.000 kuna, ako je stjecanje i otuđivanje planirano u proračunu i provedeno u skladu sa zakonskim propisima, • upravlja prihodima i rashodima općine, • upravlja raspoloživim novčanim sredstvima na računu proračuna općine, • odlučuje o davanju suglasnosti za zaduživanje pravnim osobama u većinskom izravnom ili neizravnom vlasništvu općine i o davanju suglasnosti za zaduživanje ustanova kojih je osnivač općina, • donosi pravilnik o unutarnjem redu za upravna tijela općine, • imenuje i razrješava pročelnike upravnih tijela, • imenuje i razrješava unutarnjeg revizora, • utvrđuje plan prijema u službu u upravna tijela općine, • predlaže izradu prostornog plana kao i njegove izmjene i dopune na temelju obrazloženih i argumentiranih prijedloga fizičkih i pravnih osoba, • usmjerava djelovanje upravnih odjela i službi općine u obavljanju poslova iz • samoupravnog djelokruga općine, odnosno poslova državne uprave, ako su preneseni općini, • nadzire rad upravnih odjela i službi u samoupravnom djelokrugu i poslovima državne uprave, • daje mišljenje o prijedlozima koje podnose drugi ovlašteni predlagatelji, • obavlja nadzor nad zakonitošću rada tijela mjesnih odbora, • obavlja i druge poslove predviđene ovim Statutom i drugim propisima. • Općinski načelnik je odgovoran za ustavnost i zakonitost obavljanja poslova koji su u njegovom djelokrugu i za ustavnost i zakonitost akata upravnih tijela općine.

29 / 80

Općinski proračun

Prihodi općine će se povećati zbog razvrstavanja općine u II. skupinu jedinica lokalne samouprave čija je vrijednost indeksa razvijenosti između 50% i 75% prosjeka Republike Hrvatske. Upravo je povećanje prihoda i racionalno korištenje razlog izrade i potrebe razvojne Strategije.

2010. 2011. 2012. 2013. 2014. 2015. 3.654.246 PRIHODI 4.988.626 4.556.481 4.927.807 5.795.963 3.707.663 RASHODI 5.287.662 3.914.433 3.486.632 5.040.622 4.827.039 4.235.535

Izvor: Arhiva općine Vrpolje

30 / 80

Komunalna i prometna infrastruktura

Mrežu sustava cestovnog prometa na prostoru općine Vrpolje čine državne ceste, županijske ceste, lokalne i nerazvrstane ceste, te šumski i poljski putovi.

Sjevero-zapadnim dijelom općine Vrpolje prolazi trasa autoceste A5 (koridor VC) koja prolazi kroz nenaseljeni dio općine Vrpolje i u skoroj budućnosti je međunarodnog karaktera.

U istočnom dijelu prostora općine Vrpolje dominira trasa državne ceste D7 (GP Duboševica – B. Manastir – Osijek – Đakovo – Slavonski Šamac) koja povezuje Republiku Hrvatsku s Mađarskom i Bosnom i Hercegovinom, a trasa prolazi kroz samo središte – centar općine Vrpolje. Kroz središte općine Vrpolje prolazi i trasa značajne županijske ceste Ž 4202 koja povezuje sva naselja od Starih Mikanovaca do Bartolovaca, tj. naselja nastala u prelaznom dijelu između Savske nizine i početka padina Dilj gore. Također prostorom općine Vrpolje prolaze i županijska cesta Ž – 4190, te lokalna cesta L – 44127 koje povezuju općinu Vrpolje sa susjednom Osječko-baranjskom županijom.

Mreže kategoriziranih cesta (državnog, županijskog i lokalnog karaktera) su asfaltirane.

Kategorija ceste Oznaka ceste Stanje kolnika Širina kolnika m Dužina ceste m D 5 Asfalt Puni profil Državna cesta 4.700 D 7 Asfalt 6,0 Asfalt 9.000 Ž 4202 6,0 Županijska cesta Asfalt 2.700 Ž 4190 5,0

Lokalna cesta L 44127 Asfalt 6,0 4.700

31 / 80

Nerazvrstane ceste su sve prometnice koje kategorizacijom nisu razvrstane u državne, županijske i lokalne ceste. U Općini Vrpolje izgrađeno je 24 nerazvrstane ceste koje su asfaltirane, a unazad desetak godina od 24 asfaltirano je 20 nerazvrstanih cesta na području općine Vrpolje. Za izgradnju odnosno asfaltiranje nerazvrstanih cesta preostaju nam još tri nerazvrstane ceste.

Prostorom općine Vrpolje prolaze dva najznačajnija željeznička prometna pravca:

° u RH1 koridoru to je magistralna glavna željeznička pruga M104 (Novska – Vinkovci – Tovarnik – drž. granica - Šid). ° u RH3 koridoru to je magistralna pomoćna željeznička pruga M303 (Strizivojna – Vrpolje – Slavonski Šamac - državna granica – Bosanski Šamac)

Magistralna glavna željeznička pruga RH1 je dvokolosječna i elektrificirana, a trasa magistralne pomoćne željezničke pruge M303 je jednokolosječna i elektrificirana. Iz gore navedenog proizlazi da se naselje Vrpolje smjestilo u sjeveroistočnom dijelu općine, južno od magistralne pruge Zagreb – Beograd, dok su naselja Stari Perkovci i Čajkovci smješteni u središnjem dijelu općine i to Stari Perkovci sjeverno, a Čajkovci južno od navedene pruge.

Na području općine trasa je ispružena i preko nje na dva mjesta prelaze javne razvrstane ceste. Prijelaz državne ceste D7 je deniveliran (nadvožnjak), dok je prijelaz županijske ceste Ž 4190 u nivou i osiguran polubranicima.

Budući je općina Vrpolje željezničkim koridorom vrlo dobro povezana, time je omogućena mogućnost razvitka nekih djelatnosti na području prometnih usluga, a osim toga poboljšava prostorno - prometni položaj općine.

Osim željezničkim prometom javni prijevoz obavlja se autobusima. Unatoč veoma dobrom smještaju općine Vrpolje zbog prolazaka veoma bitnih cestovnih koridora kroz općinu Vrpolje smatramo da je javni prijevoz autobusima nedovoljno razvijen.

Na području općine nalaze se lokacije dva poljoprivredna letjelišta: Vrpolje i Čajkovci. Oba letjelišta su u funkciji poljoprivrede. Uzletno-sletne staze su travnate širine 50-60m i dužine 500- 600m.

Na području općine Vrpolje nalaze se vodovi sustava za transport nafte (međunarodni i magistralni) te sustava za transport i distribuciju zemnog plina (magistralni i lokalni). Približno jednakom trasom u zajedničkom koridoru položeni su međunarodni naftovod (JANAF), magistralni naftovod Đeletovci-Ruščica te magistralni plinovod Brod-Vinkovci.

Jadranski naftovod promjera je 650mm i služi za transport sirove nafte od pretovarne luke Omišalj na Krku do rafinerija u Hrvatskoj, Sloveniji, Mađarskoj, Bosne i Hercegovine, te Srbije i Crne Gore. Naftovod Đeletovci-Ruščica promjera je 300mm i služi za otpremu nafte s naftnih polja Đeletovci, Privlaka i Ilača do naftnog terminala u Ruščici na Savi. Plinovod Slavonski Brod- Vinkovci promjera je 300mm i predstavlja osnovni izvor napajanja postojećim distribucijskim

32 / 80 mrežama u Brodsko-posavskoj i Vukovarsko-srijemskoj županiji te okolici Đakova u Osječko- baranjskoj županiji.

Distribucijski rasplet započinje na MRS-i u Strizivojni i pokriva sva tri naselja općine Vrpolje (pravcem Vrpolje-Čajkovci-Stari Perkovci), a područjem općine je položen i vod s kojeg se opskrbljuju plinoopskrbne mreže u općinama Velika Kopanica i Slavonski Šamac. Opskrba električnom energijom potrošača na području općine Vrpolje ostvaruje se isključivo iz elektroenergetske mreže Republike Hrvatske, pošto na području općine ne postoje postrojenja za proizvodnju električne energije.

Prijenosna mreža na području općine sadrži nadzemne dalekovode na naponskim razinama od 220 kV i 110 kV.

Na 220 kV naponskoj razini postoje dva nadzemna dalekovoda koji samo prolaze istočnim dijelom općine, a to su

° DV 220 kV Đakovo-Tuzla, ° DV 220 kV Đakovo-Gradačac.

Na 110 kV naponskoj razini postoje dva nadzemna dalekovoda koji također samo prolaze područjem općine, a to su

° DV 110 kV Đakovo-Slavonski Brod, ° DV 110 kV Đakovo-Donji Andrijevci (EVP D. Andrijevci je u vlasništvu HŽ).

Postojeća distribucijska mreža na području općine sadrži građevine na svim distribucijskim naponskim razinama, te javnu rasvjetu.

Na 35 kV naponskoj razini postoji jedan nadzemni dalekovod koji samo prolazi prostorom općine paralelno s postojećim 110 kV dalekovodom, a vodi od TS 110/35/10(20) kV ĐAKOVO do TS 35/10(20) kV Donji Andrijevci.

Na 10(20) kV naponskoj razini izgrađeni su nadzemni i kabelski vodovi do svih TS 10/0,4 kV u naseljima, te gospodarskih objekata izvan građevinskog područja.

Niskonaponska mreža u naseljima općine izgrađena je najvećim dijelom po krovovima s krovnim stalcima neizoliranim vodičima.

Javna rasvjeta je izgrađena na području cijele općine Vrpolje, a od toga preko 80% na kandelaberima.

Vodoopskrba na prostoru općine Vrpolje, iako rješavana kroz duži niz godina, nije izgrađena na cijelom području Općine Vrpolje. Naselja općine opskrbu vodom stanovnika i ostalih korisnika rješavaju iz organiziranih javnih vodoopskrbnih sustava. Formirani su sustavi: Vrpolje-Čajkovci i

33 / 80

Stari Perkovci u kojima je izgrađeno oko 25-30 km vodovodne mreže cijevima raznih profila. Sustav Vrpolje-Čajkovci prespojen je na zdenac – crpilište „Trslana“ Đakovo, a u samom početku je korišten bunar u Vrpolju. Na vodoopskrbni sustav u naselju Vrpolje je priključeno 279 domaćinstava i 18 privrednih subjekata. Čajkovci imaju 136 priključaka za domaćinstva i 4 priključaka privrednih subjekata.

Godišnja količina isporučene vode je oko 150.000m3.

Vodoopskrbni sustav Stari Perkovci je prespojen na regionalni vodovod - vodocrpilište „Sikirevci“ 2014. godine, a do tada je korišten lokalni izvor u centru naselja. Godišnje se isporuči oko 18.000m3 vode individualnim seoskim domaćinstvima. Vodom obuhvaćeno preko 170 priključaka.

Ukupno je na području općine iz navedena sustava opskrbljeno oko 1.750 stanovnika što je udjel od 43,5% od ukupnog broja stanovnika. Budući je opskrbljenost na razini općine oko 48%, a razini državne oko 73% (sada vjerojatno i veća) vidljivo je zaostajanje općine kako u županijskim tako i u državnim razmjerima.

Ostali stanovnici i korisnici vode vodom se opskrbljuju iz kopanih, rjeđe bušenih, bunara kojima je zahvaćen prvi vodonosni horizont najviše izložen utjecajima zagađenja s površine, što uz neriješeno odvođenje sanitarnih i otpadnih voda predstavlja potencijalnu opasnost za zdravlje. Osnova za razvoj vodoopskrbnog sustava postoji jer se općina proteže iznad podzemnih vodonosnih horizonata podobnih za vodoopskrbu.

Stanovnici općine Vrpolje otpadne i sanitarne vode rješavaju pomoću septičkih, sabirnih ili crnih jama a ponegdje se i neposredno ispuštaju u najbliži recipijent. Ovime oni ne predstavljaju izuzetak u županijskim razmjerima. Naime od 26 općina Brodsko-posavske županije čak 20 općina je bez izgrađenih javnih sustava za odvođenje voda.

Na području općine Vrpolje, odnosno u naselju Vrpolje izgrađeno je oko 12km kanalizacijske mreže, projektna dokumentacija izrađena je i za nastavak izgradnje u Vrpolju, Čajkovcima i Starim Perkovcima te za prečistač na području k.o. Vrpolje.

Postojeći način zbrinjavanja otpadnih voda stanovnika naselja Vrpolje kao i svih stanovnika općine u ostalim naseljima pruža velike mogućnosti zagađenja podzemnih vodonosnih horizonata i manjih tekućica. Zagađivanje podzemnih vodonosnika, u dugom vremenskom razdoblju može utjecati na kvalitetu zahvaćene vode svih ne priključenih stanovnika na sustav vodoopskrbe (odnosi se na sve stanovnike općine) a time i na njihovo zdravlje. Oborinske vode prihvaćaju se otvorenim kanalima uz prometnice i odvode do najbližeg melioracijskog kanala, te njima do rijeke Biđ, preko koje dotiču u Bosut sa kojom pak dolaze do konačnog recipijenta- rijeke Save. Oko 70% ukupne površine čini poljoprivredno zemljište, od čega je preko 80% pod oranicama i vrtovima. Obradivo poljoprivredno zemljište većinom (preko 60%) je u vlasništvu obiteljskih gospodarstava i najvećim dijelom se obrađuje dok je manji dio danas u vlasništvu države

34 / 80

(nekad u društvenom vlasništvu-PIK Jasinje) i polako se privatizira ili daje u zakup. Melioracijsko područje općine Vrpolje podijeljeno je na 3 katastarske općine Vrpolje, Čajkovci i Stari Perkovci. Cijelo melioracijsko područje ima riješenu odvodnju i to na oko 4.430 ha zastupljena je površinska odvodnja dok je na oko 2.000 ha odvodnja kombinirana (površinski otvoreni kanali u kombinaciji podzemne odvodnje-drenaža s agrotehničkim mjerama) i to na nekad društvenim površinama. U slivu Zapadnog lateralnog kanala-k.o. Stari Perkovci drenirano je oko 400 ha, a 1.600 ha drenirano je u k.o. Čajkovci i Vrpolje između ceste Sl. Brod-Vrpolje i vodotoka Biđ. Osnovne melioracijske objekte (I i II reda) čine sljedeći vodotoci i kanali: Biđ, ZLK, Mantek i Svržnica, i njihova dužina na području Općine iznosi oko 27 km. ZLK cijelom svojom dužinom na području općine (oko 5,5 km) i vodotok Biđ do prijelaza ceste Velika Kopanica - Đakovo (oko 4,5 km) nalaze se na popisu državnih voda i imaju prioritet u pogledu održavanja. Na cijelom području odvodnja je gravitacijska, dakle bez crpnih postaja. Zaštita od vanjskih voda riješena je izgrađenim Zapadnim lateralnim kanalom i njegovim lijevim nasipom, te dovoljnim protjecajnim profilom vodotoka Biđ.

Osnovne melioracijske objekte dužne su održavati Hrvatske vode iz prikupljenih sredstava slivne vodne naknade i dijelom sredstava državnog proračuna, dok su detaljne melioracijske objekte dužni održavati korisnici zemljišta.

Groblja u Čajkovcima i Starim Perkovcima svojom površinom zadovoljavaju s obzirom na broj stanovnika sadašnje potrebe. U općini Vrpolje nalazi se dva groblja ukupne površine 24.238 m², to su groblja u Čajkovcima i Starim Perkovcima.

U Čajkovcima se nalazi groblje površine 13.419m², izgrađeno je približno 50%.

U Starim Perkovcima se nalazi groblje površine 10.819m², izgrađeno je približno 50%.

Stanovnici naselja Vrpolje ukapanje pokojnika vrše na groblju koje se nalazi u općini Strizivojna (k.o. Strizivojna kč.br. 157 i 158/1). To groblje zajednički koriste naselja Vrpolje i Strizivojna, njegova površina je 21670m², izgrađeno je približno 80%, a njegova površina računajući s postojećim brojem stanovnika u oba naselja zadovoljava trenutne potrebe, ali već s minimalnim porastom broja stanovnika postojeća površina groblja neće zadovoljavati potrebe.

Prostorni plan

Prostorni plan uređenja Općine Vrpolje objavljen je u Službenom vjesniku Brodsko - posavske županije (22/2006 i 9/2010) i web stranicama Zavoda za prostorno uređenje Brodsko - posavske županije. Prostorni plan uređenja općine donosi se obvezno za područje općine.

Trenutno je Općina u pripremama za izradu izmjena i dopuna PPUO Vrpolje.

35 / 80

Prostorni plan uređenja općine određuje:

• građevinsko područje naselja, izdvojeno građevinsko područje izvan naselja i izdvojeni dio građevinskog područja naselja • neizgrađeni dio građevinskog područja naselja, izdvojenog građevinskog područja izvan naselja i izdvojenog dijela građevinskog područja naselja, za koje se ne donosi generalni urbanistički plan te neuređeni dio tih područja • dio građevinskog područja naselja, izdvojenog građevinskog područja izvan naselja i izdvojenog dijela građevinskog područja naselja, za koje se ne donosi generalni urbanistički plan, planiran za urbanu preobrazbu i urbanu sanaciju • obuhvat generalnog urbanističkog plana • obuhvat urbanističkih planova uređenja koji se donose u građevinskom području naselja i izdvojenom građevinskom području izvan naselja koje određuje grad, odnosno općina, a za koje se prema Zakonu ne donosi generalni urbanistički plan • koridore infrastrukture značajne za općinu.

Prostorni plan općine propisuje:

• uvjete provedbe svih zahvata u prostoru izvan građevinskog područja, osim zahvata državnog i županijskog značaja • uvjete provedbe svih zahvata u prostoru u dijelu građevinskog područja naselja i dijelu izdvojenog građevinskog područja izvan naselja kojeg određuje općina, a za koje se prema Zakonu o prostornom uređenju i gradnji ne donosi generalni urbanistički plan ili urbanistički plan uređenja, te u izdvojenom dijelu građevinskog područja naselja • smjernice za izradu urbanističkih planova uređenja koji se prema Zakonu donose u građevinskom području naselja i izdvojenom građevinskom području izvan naselja, a za koje se ne donosi generalni urbanistički plan.

Prostorni plan uređenja općine može za dijelove građevinskog područja, za koje se prema Zakonu obvezno donosi urbanistički plan uređenja, propisivati uvjete provedbe zahvata u prostoru s detaljnošću propisanom za urbanistički plan uređenja.

Zaštita okoliša

U nadležnost općine Vrpolje pripada gospodarenje komunalnim otpadom. Dužnost i obveza je da na svojem području osigura uvjete i provedbu propisanih mjera za gospodarenje otpadom. Mješoviti komunalni otpad, najvećim dijelom iz kućanstava na području općine Vrpolje sakuplja se na način, da općina Vrpolje ima zaključen koncesijski ugovor za skupljanje, prijevoz, tretiranje i obradu s tvrtkom Runolist d.o.o. Vrpolje.

Sakupljanje komunalnog otpada na cijelom području Općine Vrpolje povjereno je poduzeću «Runolist» d.o.o., Vrpolje temeljem Odluke o izboru najpovoljnijeg ponuditelja za dodjelu koncesije za obavljanje djelatnosti sakupljanja i odvoza komunalnog otpada sa područja Općine Vrpolje od 24. siječnja 2006. godine.

36 / 80

Dana 31.01.2006. god., potpisan je Ugovor o koncesiji, koji je sklopljen na 8 godina te 31.01.2014. sklopljen je Anex br. 1 Ugovora o koncesiji za obavljanje komunalne djelatnosti sakupljanja i odvoza komunalnog otpada na području Općine Vrpolje kojim se produžuje rok do završetka natječajnog postupka i do sklapanja ugovora sa novoizabranim Koncesionarom prema postupku utvrđenom Zakonom o održivom gospodarenju otpadom. Navedenim ugovorom uređeno je sakupljanje, odvoz i postupanje sa skupljenim komunalnim otpadom te način obračuna troškova gospodarenja komunalnim otpadom iz domaćinstava i gospodarskih subjekata na području Općine Vrpolje. Navedenim Ugovorom Koncesionar ima obvezu osigurati normirane posude veličine 120 l i kontejner 1100 l i kontejner od 5000 l. Komunalni otpad od domaćinstava i pravnih osoba iz sva tri naselja (Vrpolje, Čajkovci i Stari Perkovci) odvozi se jednom tjedno, a dva puta godišnje Koncesionar odvozi krupni otpad o čemu stanovništvo bude na vrijeme obaviješteno. Općina Vrpolje nema lokaciju odnosno građevinu za službeno odlaganje otpada iz razloga što je odvoz komunalnog otpada povjeren Koncesionaru Runolist d.o.o. Vrpolje. Sporazumom između Brodsko-posavske županije i jedinica lokalne samouprave sa područja naše Županije potpisanim 8. 06. 2011. Godine, Brodsko-posavska županija preuzima obvezu izgradnje i uspostave Centra za gospodarenje otpadom Brodsko-posavske županije u Novoj Gradiški „Šagulje“, a u svrhu uspostave cjelokupnog sustava gospodarenja otpadom. Nadležno Ministarstvo 2015. godine odredilo je da će se otpad sa područja Općine Vrpolje odvoziti u Centar za gospodarenje otpadom na području Osječko-baranjske županije kad bude izgrađen i u funkciji.

Ukupna godišnja količina sakupljenog i odloženog komunalnog otpada na području Općine Vrpolje prema izvješću koncesionara usluge iznosi: - 215 tona iz domaćinstava; - 12 tona sa javnih površina - 35 tona glomaznog otpada Otpad sa područja Općine Vrpolje, Koncesionar odvozi i odlaže na odlagalište u Đakovo s kojima ima ugovor za odlaganje otpada.

Kako na području općine Vrpolje nema poslovnih subjekata koji proizvode značajnu količinu izvanrednog ili opasnog otpada osim ambulante, automehaničari ili drvo obrađivači i slično, isti su dužni po posebnim propisima zbrinuti proizvedeni otpad.

Unatoč redovnom i organiziranom odvozu otpada na području općine Vrpolje, neodgovorni građani bacaj otpad na području uz željezničke pruge i po kanalima. Na mjesnim grobljima postavljeni su PVC i metalni kontejneri koje redovito odvozi tvrtka Runolist d.o.o.

Na području općine Vrpolje ne postoji oformljeno, registrirano i uređeno odlagalište otpada. Stoga posebne mjere i nadzor u ovom smislu nije potrebno uspostavljati, no za divlja odlagališta nadzor je prijeko potreban u smislu sprječavanja daljnjeg otpada na divlja odlagališta odnosno treba uspostaviti potpunu zabranu.

37 / 80

Na području Općine Vrpolje Koncesionar je u rješavanju reciklažnog dvorišta i pretovarne stanice, odnosno izgradnje tvornice za komunalni otpad, a ako bude potrebno planirana lokacija na „Vašarištu“ utvrdit će se Izmjenama i dopunama Prostornog plana uređenja Općine Vrpolje. Općina Vrpolje je 2014. godine uspostavila odvojeno prikupljanje otpada (papir, metal, staklo, plastika, tekstil i stare baterije) izgradnjom mini reciklažnog dvorišta u Vrpolju sa postavljenim kontejnerima od 1100 L te smo postavili dva zelena otoka u naseljima Čajkovci i Stari Perkovci sa kantama od 240L za papir, metal, staklo, plastiku, tekstil i stare baterije. Sve tri lokacije su u centru sela. Odvoz otpada vršit će se kad kontejneri i kante budu popunjeni, odnosno po potrebi.

Na području Općine Vrpolje nalazi se još jedno divlje odlagalište i to u Čajkovcima koje treba sanirati uz pomoć drugih institucija. Na navedenu lokaciju odlaže se komunalni bezopasni otpad i organski otpad. Uz pomoć drugih institucija Općina Vrpolje je sanirala divlje odlagalište „Adrovka“ u Starim Perkovcima te smo pismenim putem obavijestili građane da je sanirano i zatvoreno odlagalište i zabranjeno odlaganje otpada na „Adrovki“.

Trenutni sustav sakupljanja komunalnog otpada od pravnih i fizičkih osoba djelomično zadovoljava nove zakonodavne odredbe Republike Hrvatske. Realizacijom izgradnje reciklažnog dvorišta i pretovarne stanice – tvornice komunalnog otpada od strane Koncesionara i realizacijom Županijskog centra za gospodarenje otpadom riješit će se sveobuhvatni problemi te stvoriti uvjeti za uspostavu cjelovitog sustava za odvojeno prikupljanje otpada. Općina Vrpolje će nastojati prema svojim mogućnostima sanirati divlje odlagalište otpada u Čajkovcima i nadzor lokacija na kojima je nelegalno odlaganje otpada.

U cilju nam je transparentno i pravilno gospodarenje otpadom te ostvarivanje optimalnih rješenja usmjerenih ka sprečavanju i smanjenju otpada kao i maksimalno očuvanje čovjekovog, životinjskog i biljnog okoliša, a u skladu propisanih odredaba, pod strategijom i programima zaštite okoliša.

38 / 80

Zdravstvo i socijalna skrb

Zdravstvena zaštita u općini Vrpolje provodi se u 2 ordinacije opće medicine i stomatološkoj ordinaciji (Trg dr. Franje Tuđmana u Vrpolju i Starim Perkovcima ) koje su namijenjene području sva tri naselja u općini. U njima radi 3 liječnika i ukupno devet djelatnika za kapacitet 3000 oboljelih. Građevine imaju asfaltiranu prilaznu stazu i put s parkiralištem, komunalno je uređena. U naselju Vrpolje organizirana je hitna ambulanta. Na području općine Vrpolje u samom naselju Vrpolje (Trg dr. F. Tuđmana) djeluje ljekarna koja je u državnom vlasništvu na parceli površine 324 m² neto površine 127 m² ukupne neto površine svih etaža građevine.

U Vrpolju djeluje privatni dom za starije i nemoćne osobe kapaciteta do cca 20 osoba.

U Vrpolju ( B. Jelačića 140 ) djeluje veterinarska ambulanta Brod za područje cijele općine. U njoj djeluju dva veterinara i još dva djelatnika. Površina na kojoj se ambulanta nalazi površine je 1576 m², a ukupna neto površina svih etaža građevine je 171,5 m².

39 / 80

Javne institucije

Obrazovanje i predškolski odgoj

Prva škola u Vrpolju je osnovana za vladanja Marije Terezije 1776. god. Bila je to trivijalna škola. Godine 1796. prekida rad, a 1830. godine rad škole je obnovljen i traje do danas. "Stara" škola je izgrađena 1876. godine i bila je u funkciji do 1980. godine. Današnja nova zgrada škole sa športskom dvoranom je sagrađena i otvorena 1980. godine. Tijekom ljeta 2002. godine srušena je tzv. "stara škola". Škola danas pokriva općinsko područje sva tri naselja kao osmogodišnja. U područnim školama Čajkovci i Perkovci nastava se odvija do četvrtog razreda u zasebnim objektima.

Na području Općine Vrpolje djeluje jedna osnovna škola u naselju Vrpolje koja ima dva područna odjela, po jedan u Čajkovcima i Starim Perkovcima. Ukupno osnovnim obrazovanjem u općini Vrpolje obuhvaćeno je 287 učenika.

Naziv Adresa Površina Neto Vrste, Broj Broj Broj Broj parcele unutrašnja broj i razrednih učionica učenika djelatnik (m²) površina površine odjela a (bez vanjskih dvorane) sportskih (m²) terena Neto površina sportske dvorane (m²) OŠ ''Ivan Ulica 15.444 2.687 538 rukomet= 12 205 31 Meštrović'' bana J. 893 m² Vrpolje Jelačića košarka=405 50 m² 12 Izvor: Osnovna škola Ivan Meštrović

Prema površini školske zgrade mogao bi se primiti znatno veći broj učenika nego to omogućuje broj postojećih učionica što je ipak važniji kriterij, ako se uzme u obzir broj učionica sa po 34 učenika u dvije smjene škola može primiti 816 učenika, za koje je zadovoljen kriterij za veličinu parcele jer po jednom učeniku to iznosi 37,85m². Trenutno školu pohađa 287 učenika, a s obzirom na negativan trend porasta broja stanovništva nije realno očekivati takvo povećanje broja učenika.

Područna škola Čajkovci

Nova škola sagrađena je 2007. godine. Prema površini školske zgrade mogao bi se primiti neznatno veći broj učenika, ali je taj broj manji od broja koji bi se mogao smjestiti u jednu učionicu u dvije smjene tj. površina školske zgrade ukupno u odnosu na m²/učeniku ako se računa s maksimalnim brojem od 34 učenika u razredu nije zadovoljavajuća, ali je parcela škole dovoljno velika za znatno veći broj učenika od postojećeg tako da se u slučaju potrebe može

40 / 80 dograditi građevinu. S obzirom na površinu parcele moglo bi dograditi još dvije učionice te organizirati rad tri razreda u po dvije smjene s po 30 učenikom u razredu ako se računa s kriterijem 40 m²/učeniku odnosno dogradnjom tri učionice mogao bi se organizirati rad osam razreda s po 30 učenika uz kriterij 30 m²/učeniku. Naravno da je u Čajkovcima takav porast broja učenika u odnosu na sadašnjih 49 nerealno očekivati kao i u Vrpolju.

Područna škola Stari Perkovci

Škola u Starim Perkovcima sagrađena je 1969. godine te je do sada u više navrata obnavljana. Površina parcele je premala za maksimalni kapacitet od 34 učenika po učionici, tako da je moguće s obzirom na površinu parcele organizirati rad 8 razreda sa po 24 učenika (4 razreda u smjeni) čemu bi odgovarala i postojeća ukupna površina školske građevine. Danas školu pohađa 76 učenika pa i kod Starih Perkovaca možemo reći da škola zadovoljava sadašnje potrebe te ima i previše prostora za povećanje broja učenika. Problemi u školama su uglavnom vezani uz dotrajalost dijelova školskih građevina. Područne škole nemaju dvorane za tjelesni odgoj, ali imaju vanjske sportske terene.

Naziv Adresa Gravitacijsko Površina Neto Neto Vrste, Broj Broj Broj Broj područje parcele unutrašnja površina broj i razrednih učionica učenika djelatnika kojem je (m²) površina sportske površine odjela objekt (bez dvorane vanjskih namijenjen dvorane) (m²) sportskih (m²) terena PŠ Trg dr. Čajkovci 3.659 123 - Travnati 2 2 21 3 ''Čajkovci'' F. Teren- Tuđman dvorište a 15, 532 Čajkovci m² PŠ ''Stari Ul. S. Stari 2.978 412 - Travnati 4 4 61 5 Perkovci'' Radića Perkovci Teren- 21, St. dvorište Perkovci = 1150 m² Izvor: Osnovna škola Ivan Meštrović

Službena internet stranica škole je www.os-imestrovic-vrpolje.skole.hr.

Dječji vrtići

2013. godine Općina je u Vrpolju izgradila novi dječji vrtić, kapaciteta 70 djece koji je Općina Vrpolje iznajmila Dječjem vrtiću „Zvrk“ i trenutno program vrtića pohađa oko 65 djece sa područja općine Vrpolje i iz susjednih općina.

Čitaonica

Osnovana je 1893. godine, a osnivač je bilo "Društvo hrvatske čitaonice". Danas je to Općina Vrpolje. Djelatnost Hrvatske čitaonice obuhvaća sve poslove određene odredbama Zakona o

41 / 80 knjižnicama, u skladu sa standardom za narodne knjižnice u Republici Hrvatskoj. U obavljanju svoje djelatnosti povezuje se i surađuje s knjižnicama hrvatskog knjižničnog sustava, a napose s matičnom knjižnicom, sukladno Zakonu o knjižnicama i Pravilniku o matičnoj djelatnosti knjižnica u Republici Hrvatskoj. U čitaonici je zaposlen jedan djelatnika, voditelj knjižnice kojeg imenuje Općinsko vijeće. Broj korisnika je oko 200, a ukupan broj knjiga je oko 7500.

Vatrogasci

DVD Vrpolje je središnje vatrogasno društvo koje djeluje i obavlja vatrogasnu djelatnost na području općine Vrpolje, a aktivno je i društvo DVD Čajkovci i DVD Stari Perkovci.

DVD Vrpolje je središnje vatrogasno društvo koje u skladu Procjeni i Planu zaštite od požara, vatrogasna postrojba mora imati najmanje 20 operativnih vatrogasaca koji su osposobljeni za zvanje vatrogasca, posjeduju liječnička uvjerenja i osigurani su od posljedica nesretnog slučaja. U DVD-u Vrpolje, DVD-u Čajkovci i DVD Stari Perkovci nema uposlenih profesionalnih vatrogasaca.

U 2014. godini iz Proračuna Općine Vrpolje za vatrogastvo je utrošeno 105.000,00 kuna tekuće donacije u skladu sa zakonskim propisima za nabavu potrošnog materijala, opreme i drugih izdataka prema VZO planu i programu opremanja i održavanja. Iz Općinskog proračuna u 2014. godini utrošeno je i 100.064,13 kuna za kapitalne projekte za DVD Vrpolje – sanacija i uređenje Vatrogasnog doma u Vrpolju, a u 2015. godini iz općinskog Proračuna za vatrogastvo je izdvojeno 145.000,00 kuna za tekuće i kapitalne donacije.

Policija

Policijska postaja Vrpolje smještene ja u naselju Vrpolje. Policijska postaja Vrpolje kao jedna od ustrojstvenih jedinica Policijske uprave Brodsko-posavske obavlja temeljne policijske poslove, poslove kriminalističke policije, poslove granične policije te poslove nadzora i upravljanja prometom bez obavljanja očevida prometnih nesreća, dok se upravni poslovi (prijave promjene prebivališta i boravišta, izdavanje osobnih iskaznica, putovnica, prometnih i vozačkih dozvola, rješavanje statusnih pitanja stranaca, državljanstva i dr.) za građane i pravne osobe iz navedenih mjesta koja teritorijalno pripadaju ovoj policijskoj postaji, obavljaju u Slavonskom Brodu, dr. Mile Budaka bb.

Na postajnom području ove Policijske postaje nalaze se dva međunarodna granična prijelaza i dva granična prijelaza za pogranični promet i to

° međunarodni cestovni granični prijelaz Slavonski Šamac, ° međunarodni željeznički granični prijelaz Slavonski Šamac, ° granični prijelaz za pogranični promet Dubočica, ° granični prijelaz za pogranični promet Svilaj.

42 / 80

Crkva

Postoje samo vjerske zajednice katoličke vjere. Čajkovci i Vrpolje pripadaju župi Vrpolje, dok Stari Perkovci pripadaju župi Donji Andrijevci.

Prema podacima Ministarstva kulture - Uprave za zaštitu kulturne baštine, Konzervatorskog odjela u Osijeku od 11.11.2002. na području općine Vrpolje najistaknutija građevina graditeljskog nasljeđa je Crkva rođenja sv. Ivana Krstitelja koja je registrirana kao kulturno dobro pod rednim brojem 256. Za istaknuti je da je Crkvi u Vrpolju 16. kolovoza 1883. godine kršten poznati hrvatski kipar Ivan Meštrović, koji je ujedno i rođen u Vrpolju 15. kolovoza 1883. godine. Župna crkva u Vrpolju izgrađena je 1774. godine u baroknom stilu, ali bez tornja i pokrivena šindrom. 1844. godine dograđen je toranj, a 1896. godine postavljen je križ na vrhu tornja. U crkvi posebno vrijedne pneumatske orgulje iz 1905. godine, djelo radionice Heferer. U vrpoljačkoj crkvi se osobito štuje sv. Valentin i okupljaju hodočasnici na zavjet u bolestima očiju i epilepsije. U 200 godišnjoj povijesti crkve i župe djelovalo je više znamenitih svećenika – najpoznatiji Josip Vallinger, autor adventske pjesme „Padaj s neba, roso sveta“.

U Čajkovcima se nalazi crkva sv. Matije apostola, koja je izgrađena 1812. godine. Značajnije je obnovljena 1974. godine. 1980. godine je dograđena nova sakristija, a 2009. godine je uređena fasada i potom unutrašnjost.

U Starim Perkovcima se nalazi crkva sv. Ane, koja je izgrađena 1851. godine. Proširena je 1994. godine, a značajno je obnovljena 2003. godine darovima vjernika u godini pohoda sv. Oca, a za vrijeme biskupa Msgr. Marina Srakića i župnika Nikice Mihaljevića.

43 / 80

Udruge

Na području općine Vrpolje djeluju brojne udruge. Iste su važne zbog organizacije života stanovnika, kvalitete života, pomoći lokalnoj zajednici, ostvarenja socijalnih, kulturnih i drugih ciljeva. Udruge u većini djelu u području djelovanja: sport i zaštita kulturne baštine i tradicije, no ni ostala područja djelovanja nisu zapostavljena.

Čajkovci

° DOBROVOLJNO VATROGASNO DRUŠTVO ČAJKOVCI ° NOGOMETNI KLUB "MLADOST" ČAJKOVCI ° KULTURNO UMJETNIČKO DRUŠTVO "ĐERAM" ČAJKOVCI ° KONJOGOJSKA UDRUGA ČAJKOVCI ° LOVNA JEDINICA „GOLUB“ ČAJKOVCI

Stari Perkovci

° KULTURNO UMJETNIČKO DRUŠTVO "RAVNICA" ° NOGOMETNI KLUB "PERKOVCI" STARI PERKOVCI ° UDRUGA PROIZVOĐAČA MLIJEKA STARI PERKOVCI ° ŠPORTSKO RIBOLOVNA UDRUGA "KLEN" ° DOBROVOLJNO VATROGASNO DRUŠTVO STARI PERKOVCI ° KONJOGOJSKA UDRUGA STARI PERKOVCI ° LOVNA JEDINICA „SRNDAČ“ STARI PERKOVCI

Vrpolje

° DOBROVOLJNO VATROGASNO DRUŠTVO VRPOLJE ° KULTURNO-UMJETNIČKO DRUŠTVO "IVAN MEŠTROVIĆ" ° LOVAČKA UDRUGA "SRNA" ČAJKOVCI - VRPOLJE - PERKOVCI ° NOGOMETNI KLUB "SLOGA" VRPOLJE ° RUKOMETNI KLUB "VRPOLJE" ° TAEKWONDO KLUB "VRPOLJE" ° TAMBURAŠKO - GLAZBENA UDRUGA "SLAVONIJA BAND“ ° UDRUGA ZA UZGOJ I ZAŠTITU MALIH ŽIVOTINJA VRPOLJE ° VATROGASNA ZAJEDNICA OPĆINE VRPOLJE ° ŠPORTSKO RIBOLOVNA UDRUGA "ŠTUKA" VRPOLJE ° KONJOGOJSKA UDRUGA "MRKOV" VRPOLJE ° UDRUGA MATICE UMIROVLJENIKA MJESTA VRPOLJA ° LAG „SLAVONSKA RAVNICA“ VRPOLJE ° UDVDR RH VRPOLJE

44 / 80

Kultura

U naselju Vrpolje djeluje Spomen-galerija Ivana Meštrovića na adresi Trg dr. Franje Tuđmana 12 (kč.br. 1528/1). U galeriji su zaposlena dva djelatnika, godišnje ju posjeti 3000-5000 posjetitelja. Uz galeriju nedostaje parkiralište za posjetitelje, kao i propisani depo za neizložene umjetnine. 2012. godine je obnovljena fasada a u 2015. godini je postavljena nova turistička signalizacija diljem Brodsko-posavske županije, kao i Općine Vrpolje.

U svakom naselju općine Vrpolje postoji dom kulture.

Poznate osobe

Ivan Meštrović

Meštrović je stjecajem okolnosti rođen u Vrpolju, u Slavoniji, 1883. godine, ali je svoje djetinjstvo proveo u selu Otavice u Dalmaciji, odakle i potječe. Kao dijete, Meštrović je slušao epsku poeziju, narodne pjesme i povijesne balade, dok je čuvao ovce. Rođen je u seoskoj katoličkoj obitelji, a njegova religioznost oblikovala se pod utjecajem pučke religioznosti, Biblije i kasnog Tolstoja.

Sa šesnaest godina, majstor Pavao Bilinić, kamenorezac iz Splita, prepoznao je njegov dar i uzeo ga je za šegrta. Njegov umjetnički talent razvio se gledanjem znamenitih građevina Splita, uz pomoć pri školovanju Bilinićeve supruge, koja je bila profesor u srednjoj školi. Uskoro, pronašli su jednog bečkog vlasnika rudnika, koji je financirao Ivanovo preseljenje i školovanje u Beču. Morao je u najkraćem roku naučiti njemački i prilagoditi se novoj sredini, ali je uprkos brojnim problemima završio studij.

45 / 80

Svoju prvu izložbu priređuje 1905. godine u Beču s grupom Secesija, uz primjetan utjecaj stila Art Noveau. Njegov rad je ubrzo postao popularan i Meštrović počinje zarađivati dovoljno za sudjelovanje na međunarodnim izložbama, na koje je putovao sa svojom suprugom Ružom Klein.

Ostavivši u svojem bečkom atelijeru Tomu Rosandića kojeg je još 1900. upoznao u Bilinićevoj splitskoj radionici, Meštrović 1908. godine seli se u Pariz gdje iznajmljuje studio na Montparnassu i uspijeva izraditi više od pedeset skulptura u dvije godine. Skulpture napravljene u tom razdoblju, donose mu međunarodni ugled. U Beograd se seli sa ženom na nekoliko mjeseci 1911. godine, a ubrzo potom u Rim, gdje je proveo naredne četiri godine studirajući na skulpturama antičke Grčke. Na Svjetskoj izložbi umjetnosti, održanoj 1911. godine u Rimu, pobjeđuje i dobija prvu nagradu za kiparstvo, postaje popularan i stječe naklonost talijanske i strane kritike.

Sarajevski atentat, 28. lipnja 1914. godine, Meštrovića zatječe u Veneciji na XI. međunarodnoj izložbi gdje je bilo izloženo 36 Meštrovićevih radova, i s ocem i suprugom Ružom brodom se vratio u Split ali već je na brodu imao osjećaj da ga prate. Nakon povratka u Split prijatelj mu je potvrdio sumnju i upozorio ga o namjeri austro-ugarskih vlasti da ga uhite te je napustio Split i domovinu talijanskim brodom Ancona , desetak dana prije izbijanja rata. Tijekom Prvoga svjetskog rata, putovao je kako bi sudjelovao na izložbama u Parizu, Cannesu, Londonu i Švicarskoj. Godine 1915. priređuje samostalnu izložbu (One-man- show) u Albert i Victoria muzeju u Londonu gdje se do tada nije nikada dogodio sličan događaj jednome živućem umjetniku. Nakon Prvoga svjetskog rata vratio se kući i upoznao drugu ljubav svog života, Olgu Kesterčanek, s kojom se oženio. Imali su četvero djece - Martu, koja je rođena u Beču i Tvrtka, Mariju i Matu, koji su rođeni u Zagrebu, kamo su se preselili 1922. godine. Kasnije su zimske mjesece provodili u svojoj palači u Zagrebu, a ljetne u kući napravljenoj 1930-ih godina u Splitu. Postao je profesor na Visokoj umjetničkoj školi u Zagrebu te nastavio pravljenjem velikoga broja djela. U to razdoblje pada i njegov rad s Jurjem Škarpom na Mauzoleju obitelji Račić u Cavtatu. Putovanja po čitavome svijetu su se nastavila, izlagao je svoja djela u Brooklinskom muzeju (1924.), Chicagu (1925.), kao i u Egiptu i Palestini 1927. godine. Na njegovim nastupima diljem SAD-a ga je kao dio glazbene pratnje pratio poznati hrvatski operni pjevač i glazbeni pedagog Nikola Zaninović. Tijekom Drugoga svjetskog rata, zbog njegovog antifašističkog stava, kada je osudio talijanski iredentizam prema Dalmaciji, te stava prema Njemačkoj (kada je odbio Hitlerov poziv za posjetu Berlina tridesetih), ustaše su ga zatvorili na tri i pol mjeseca (osudivši ga na smrt). Uz pomoć Vatikana, prebacio se u Veneciju zbog izlaganja na Venecijanskome Bijenalu 1942. godine, zatim opet odlazi u Rim, a potom u Švicarsku. Cijela njegova obitelj nije se uspjela izvući pred naletima rata – njegova prva žena Ruža Klein umrla je 1942. godine u Zagrebu.

Titova Jugoslavija pozvala je Meštrovića na povratak, ali je on odbio živjeti u komunističkoj zemlji. Kasnije su mu brata Petra zatvorile komunističke vlasti. Godine 1946. Sveučilište u

46 / 80

Syracusi ponudilo mu je profesorsko mjesto i on se preselio u Sjedinjene Države. Na zahtjev jugoslavenskih kulturnih poslanika, poslao je 59 kipova iz Sjedinjenih Država u Jugoslaviju (uključujući i spomenik Petra II. Petrovića Njegoša), a 1952. godine dodatnih 400 skulptura i različitih crteža. Godine 1954. dobio je američko državljanstvo. Koje je mogao dobiti već dvije godine ranije, ali ga je uznemirivala pomisao da se to ne protumači kao njegovo odbacivanje hrvatske nacionalnosti. U rujnu 1955. godine prihvaća ponudu i postaje profesor na Sveučilištu Notre Dame.

Godine 1959. Meštrović je, nakon 17 godina izbivanja, nakratko posjetio Hrvatsku (Zagreb i Split), zbog dogovora s novim vlastima o tretmanu njegovih nekretnina i umjetničke ostavštine. U Zagreb je stigao vlakom 3. srpnja 1959. godine.

Smrt Meštrovićeve djece kao da je utjecala i na njegovu. Njegova kći Marta, koja se doselila u Kanadu, umrla je 1949. godine, u 24. godini, a njegov sin Tvrtko, koji je ostao u Zagrebu ubio se 1961. godine. Meštrović je napravio četiri glinene skulpture, kako bi obilježio smrt svoje djece, Marte i Tvrtka. Nekoliko mjeseci kasnije, Ivan Meštrović umro je u svojoj 79. godini života, u gradu South Bend, u državi Indijani (SAD). Pokopan je u crkvi Presvetog Otkupitelja u Otavicama, tzv. Mauzoleju obitelji Meštrović.

• 1911.: "Prva nagrada za kiparstvo" na Svjetskoj izložbi umjetnosti u Rimu. • 1953.: "Annual Award of Merit", (godišnja nagrada Američke akademije umjetnosti). • 1954.: "Christian Culture Award" (godišnja nagrada Assumption Collegea, Windsor, Ontario, Kanada). • 1955.: "Fine Arts Medal", (medalja Američkog instituta arhitekata). • 1955.: "Doctor of Fine Arts degree", (počasni doktorat Notre Dame Universityja). • 1955.: "Doctor of Laws", (počasni doktorat Marquette Universityja). • 1961.: Republika Austrija dodijelila mu je odlikovanje za znanost i umjetnost.

47 / 80

Kulturna dobra

Zakon o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara poznaje dvije kategorije zaštićenih kulturnih dobara – trajno zaštićena i preventivno zaštićena. Jedina razlika u smislu zakonskih obveza je u tome što su preventivne zaštite vremenski ograničene. Kulturna dobra upisuju se u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske i to u Listu zaštićenih kulturnih dobara (oznaka Z) te u Listu preventivno zaštićenih kulturnih dobara (oznaka P). Oznaka R odnosi se na zaštićena kulturna dobra za koja još nije provedena revizija.

Na području općine Vrpolje su, sukladno posebnom zakonu, zaštićena sljedeća kulturna dobra:

Registrirana

Sakralna ° crkva Sv. Ivana Krstitelja u Vrpolju, k.č.br. 1527, K.O. Vrpolje

Arheološka ° ''Dobrevo'', prapovijesno nalazište u Starim Perkovcima, na k.č.: 647, 648/1, 649/1, 648/2,648/3, 649/2, 649/3, 649/4, 650, 649/5, 652/1, 651/1, 651/2, 651/3 k.o. Stari Perkovci ° ''Glože'', prapovijesno, antičko i srednjovjekovno nalazište u Starim Perkovcima,na k.č.: 839/1, 839/5, 839/6, 839/7, 840/1,840/2, 841, 842, 849, 850,851/1, 851/2, 852, 853, 854, 855, k.o. stari Perkovci ° ''Veliko polje'', prapovijesno nalazište u Vrpolju., na k.č. : 73/1, 74/1, 73/5, 74/5, 75/1, 75/2, 76/1, 78/1,77/1, 76/3, 77/2, 78/2, 155/1, 456/1, 155/2, 163, 157,158, 159/1, 160/1,159/2,160/2,161, 162, 164/1,165, 166, 167/2, 170, 205, 212/1,167/1, 210/1, 210, 214, 215, 216/1, 216/5, k.o. Vrpolje

Preventivno zaštićeni

Sakralna ° crkva Svetog Matije u Čajkovcima na k.č. : 378 k.o. Čajkovci

Arheološka ° ''Debela šuma-Ciganica'', srednjovjekovno nalazište u Starim Perkovcima na k.č.: 309, 310, 311/1, 311/2, 312/1, 312/2, 313 k.o. stari Perkovci

U postupku preventivne zaštite

Arheološka ° ''Marčinkovica-Kolebište'', prapovijesno i srednjovjekovno nalazište u Starim Perkovcima

48 / 80

° ''Veliko Čere-Sela'', prapovijesno, antičko i srednjovjekovno nalazište u Starim Perkovcima

Zakonom o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara (NN, br. 69/99.) regulirana je između ostalog i zaštita arheoloških nalazišta i nalaza, te se stoga na ove lokalitete te na preostalo područje općine Vrpolje primjenjuju propisane odredbe iz ovog Zakona.

Registrirani arheološki lokaliteti locirani su katastarskim česticama. Na tim lokalitetima, svi zemljani radovi koji uključuju kopanje zemljišta dublje od 40 cm, moraju se izvesti ručnim iskopom pod nadzorom i uputama arheologa uz prethodno utvrđene posebne uvjete zaštite i odobrenje Konzervatorskog odjela u Osijeku, koji može propisati i prethodno izvođenje zaštitnih arheoloških iskopavanja i istraživanja. Sva izgradnja na navedenim lokalitetima uvjetovana je rezultatima arheoloških istraživanja, bez obzira na prethodno izdane uvjete i odobrenje. Evidentiranim arheološkim lokalitetima se zbog neistraženosti ne mogu utvrditi točne granice te su stoga locirani orijentacijski. Površine na tim lokalitetima mogu koristiti na dosad uobičajeni način, a eventualni posebni uvjeti korištenja propisati će se ukoliko to bude potrebno. Također, ukoliko bi se na preostalom području općine, prilikom izvođenja građevinskih ili bilo kojih drugih zemljanih radova otkrilo arheološko nalazište ili nalazi, osoba koja izvodi radove dužna je iste prekinuti te bez odlaganja obavijestiti Konzervatorski odjel u Slavonskom Brodu, kako bi se sukladno odredbama Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara poduzele odgovarajuće mjere osiguranja te zaštite nalazišta i nalaza.

Nematerijalna kulturna dobra – zaštićeno

Ministarstvo kulture je u kolovozu 2010. godine donijelo Rješenje o zaštiti jednog od najarhaičnijih štokavskih govora – govora Starih Perkovaca, kao nematerijalnog kulturnog dobra Republike Hrvatske. Govor Starih Perkovaca , oznaka dobra: Z – 4847

Govor Starih Perkovaca vrlo je arhaičan i predstavlja izuzetnu jezičnu vrijednost. U opisu ovog jezika valja krenuti od Stjepana Ivšića (jezikoslovac) i njegova rada „Današnji posavski govor“ iz 1913. godine, gdje uz ostala posavska sela opisuje i ovaj govor. Uvrštava ga u 1. skupinu govora s obzirom na akcentuaciju, koja čuva staro stanje hrvatske štokavštine ili staru hrvatsku akcentuaciju prema naglasnoj diobi Milana Moguša. Ovaj govor posjeduje čitav niz osobitosti među kojima su: povećan broj vokala u odnosu na književni jezik, gubljenje vokala na početku i kraju riječi, glas h je nepoznat, nerazlikovanje glasova č i ć, dž i đ, šćakavizam i drugo.

49 / 80

Internet, telekomunikacije i nove tehnologije

Na području Općine Vrpolje nalazi samo jedna bazna postaja (tip instalacije-samostojeći antenski stup). Na prostoru općine prostornim planom je moguće graditi samostojeće antenske stupove.

Broj baznih stanica na 100 stanovnika* Općina Vrpolje Broj BS/100 stanovnika

Bazne stanice 0,028 Izvor: HAKOM

50 / 80

Na području općine djeluje inicijativa za pružanje bežičnog interneta mještanima zasnovana na WiFi mreži. Na osnovu razgovor na radionicama postoji potreba za kvalitetnijom i bržom širokopojasnom uslugom.

51 / 80

SWOT i PEST analiza

Analiza trenutnog stanja i budućih smjernica razvoja podrazumijeva istraživanje svih važnijih karakteristika kako vanjskog tako i unutarnjeg okruženja sa svrhom identifikacije strateških čimbenika koji će odrediti budućnost zajednice. SWOT analiza je široko primijenjen alat koji se koristi kao potpora odlučivanju u procesu formulacije Strategije.

SWOT je skraćenica za: Strengths (snage) Weaknesses (slabosti) koje se tiču unutarnjih faktora i Opportunities (mogućnosti) i Threats (prijetnje) koje se tiču vanjskih faktora. Kada su strateški faktori kroz SWOT analizu prepoznati, razvijaju se Strategije koje mogu biti izgrađene na snagama, one koje mogu eliminirati slabosti, iskoristiti prilike ili se suočiti sa prijetnjama i mogućnostima. SWOT analiza ove Strategije je izrađena na radionicama strateškog planiranja uz sudjelovanje svih dionika.

PEST analiza je skraćenica za Politička / pravna, Ekonomska, Sociološka i Tehnološka analiza. Ova metoda istraživanja okruženja predstavlja temelj za strateško planiranje. PEST analiza je izrađena od strane vanjskog stučnjaka na osnovu dostupnih podataka.

52 / 80

SWOT analiza:

Snage Slabosti ° Općinska uprava prepoznala ° Pad broja stanovnika i iseljavanje. važnost strateškog planiranja. ° Nezaposlenost i nedostatak sustavne ° Stabilnost Općinskog proračuna. skrbi o nezaposlenima ° Relativno razvijena komunalna i ° Potrebno je održavanje i proširenje društvena infrastruktura. infrastrukture. ° Sudjelovanje u LAG-u Slavonska ° Nema turizma iako postoje neki Ravnica. potencijali za razvoj. ° Veliki potencijal u poljoprivredi i ° Stanovništvo i dionici u razvoju slabo aktivni poljoprivredni proizvođači educirani za pripremu i provođenje te OPGovi. projekata EU. ° Aktivne udruge, sustavno ° Potrebno je poboljšati komunikaciju sa financiranje udruga. svim građanima i razvojnim dionicima te ° DVD poboljšati sustav informiranja i ° Jednokratna pomoć studentima, koordinacije rodiljama i teško oboljelima, ° Nedovoljno razvijeni kapaciteti za socijala pripremu i provedbu EU projekata kod ° Spomen Galerija Ivana svih dionika Meštrovića ° Društveni dom u Čajkovcima treba ° Ivan Meštrović rođen u Vrpolju sanirati ° Rasvjeta u sva tri naselja (u ° Mrtvačnica u Čajkovcima treba uređenje Čajkovcima i Starim Perkovcima ° Nogometno igralište i prostorije treba obnova rasvjete) nogometnog kluba u Čajkovicma treba ° Hrvatska čitaonica u Vrpolju potpuno obnoviti ° Iskuktvo LU Srna u projektu ° Izgradnja kanalizacije/ odvodnje u Solarne elektrane u Starim Čajkovcima, izgradnja javne rasvjete na Perkovcima kandelaberima u Čajkovcima (postoji ° Stari mlin u funkciji (privatni dokumentacija) vlasnik) ° Sanacija nogostupa u Čajkovcima ° Prometni položaj ° Izgradnja kanalizacije u Starim ° KUDovi u sva tri sela, promicanje Perkovcima (postoji dokumentacija) kulturne baštine, održavanje ° Obnova kanalske mreže u cijelom selu u manifestacija, nošnje i tradicija Starim Perkovcima, Čajkovicma i Vrpolju ° Staroperkovački govor je ° uređenje groblja i parkirališta u Starim nematerijalno kulturno dobro RH Perkovcima (jedan od dva govora u Slavoniji) ° dovršetak javne rasvjete u Starim ° Sport u cijeloj općini 250-300 Perkovcima i Vrpolju članova ° Pasivnost stanovništva ° Općina Vrpolje koristi razne ° Slab signal mobilnih mreža i fiksni

53 / 80

fondove (cca 5 godina) internet ° Policijska postaja, dom zdravlja, ° Nema sustavnog informiranja (nema veterinarska ambulanta, hitna oglasnih ploča ni glasnika) pomoć, ljekarna, PBZ banka, ° nema sustavne koordinacije vrtić (koriste iz ove i susjednih ° Prilaz invalidima u zgradi općine općina), pošta, osnovna škola, (dizalo?) jako veliki trošak i područne škole, poljoprivredne problematična arhitektura ljekarne, vatrogasni i društveni ° treba izgraditi pješačko-biciklističku stazu domovi u svim selima, sva sela Vrpolje-Čajkovci (nema dokumentacije imaju dućane i pokretne trgovine, ali postoji mogućnost po prostornom stomatolog, ordinacije opće planu) medicine, ° obnoviti igrališta u kompleksu Ciglana i ° Jezero Ciglana (treba urediti) ugradnja grijanja u samim prostorijama s ribička voda i rekreativno fasadom, rasvjeta na igralištu, dvorana područje za rukomet, prilazna cesta, rasvjeta na ° Udruga za uzgoj i zaštitu malih jezeru, sporedne ceste životinja Vrpolje, godišnja ° Potrebno je saniranje divljih odlagališta međužupanijska i međugradska ° nabava novih vatrogasnih vozila i izložba u Vrpolju opreme za intervencije ° Društveni dom u Starim ° prenamjena "Stare škole" u Čajkovcima Perkovcima (otvoren 1993) u poslovno-stambeni prostor s ° Ambulanta u Starim Perkovcima uređenjem okoliša ° Komunalno gospodarstvo ° Obnova osnovne škole i okoliša u Runolist, komunalne i pogrebne Vrpolju usluge u sva tri naselja i ° Pitanje Srednje Škole? susjednim općinama ° Sanacija i uređenje nerazvrstanih cesta ° Tri staračka doma u Vrpolju u sva tri naselja ° Nogometni stadion Dobrevo s ° Sportsko-rekreacijski centar Močilno tribinama i hipodromom u Starim prebaciti u poduzetničku zonu Perkovcima ° Nastavak uređenja prostora zgrade ° Cestovna mreža izgrađena i Općine razvijena ° Uređenje stadiona Dobrevo ° Plinska mreža izgrađena u sva tri ° uređenje Doma kulture u Starim naselja, vodovodna mreža u sva Perkovcima tri naselja, kanalizacijska mreža ° nema hipodroma u Čajkovcima Vrpolje, Nogostupi u sva tri ° uređenje vatrogasnog doma u naselja, telekomunikacijska Čajkovcima mreža u sva tri naselja, elektro ° Proširenje vatrogasnog doma u Starim mreža u sva ti naselja, perkovcima ° Lovački domovi u sva tri naselja ° Društveni domovi u sva tri naselja,

54 / 80

° mrtvačnice u sva tri naselja, ° Nogometni objekti u tri naselja, rukometni u Vrpolju ° Dječja igrališta u Čajkovcima, Starim Perkovcima i Vrpolju, športska igrališta u sva tri naselja ° Braniteljska poljoprivredna zadruga "Voćar" u Čajkovcima ° Dvije pilane ° Udruga pčelara ° OPG Zvonimir Kalić s iskustvom u uzgoju industrijske konoplje ° Svaki KUD ima svoje manifestacije ° Vatrogasni KUP DVD-a Stari Perkovci ° Konjogojske udruge u sva tri sela, konjogojsko natjecanje u Starim Perkovcima, Pokladna jahanja u sva tri sela ° Braniteljska udruga ima godišnje natjecanje u kuhanju čobanca ° Streljačka udruga "Hrvatski dragovoljac" Vrpolje ° Policijska postaja Vrpolje sudjelovala u većim EU projektima (edukacije, vozila i oprema) ° Informiranje na stranicama općine, oglasnim pločama i facebooku ° Poljoprivredna savjetodavna služba ° Matični ured ° Postoje koordinatori u svim naseljima (15 u Vrpolju, 13 u Starim Perkovcima, 11 u Čajkovcima) predstavnici udruga, predstavnici institucija, općinski vijećnici koji imaju redovite sastanke ° matica umirovljenika

55 / 80

° Uređen park u Čajkovcima i spomenik ° Spomenici poginulim hrvatskim braniteljima u svim naseljima ° Smeđa turistička signalizacija u svim naseljima ° Kružni tok u Vrpolju uređen

Prilike Prijetnje ° Korištenje fondova EU i državnih ° Nastavak pada broja stanovnika i daljnje fondova. mijenjanje demografske slike ° Daljnji razvoj sustava financiranja stanovništva ka starijem stanovništvu. ruralnog razvoja te bolja koordinacija ° Nastavak negativnih ekonomskih kroz LAG Slavonska Ravnica trendova na nivou države ° Edukacije dostupne izvan općine u koje ° Moguće promjene u sustavu lokalne se mogu uključiti svi lokalni dionici samouprave na razini RH i ukidanje ° Komunikacija i suradnja s drugim nekih općina udrugama izvan općine ° Prevelika centralizacija ° Međunarodna suradnja (posebno s BiH) ° Izostanak investicija u općinu

56 / 80

PEST analiza:

Opis Politička / pravna Izrazito je bitno naglasiti da je općinska uprava spoznala potrebu za strateškim planiranjem te gradi proaktivni i suradnički stav prema razvojnim pitanjima. Postoji dobra koordinacija na nivou općine sa svim dionicima koje treba intenzivirati i osnaživati kroz edukacije.

Sva razvojna problematika je usmjerena od strane države i viših institucija na pristup samostalnog razvoja projekata i pronalaženje izvora financiranje kroz EU fondove. Potporne institucije, kao županijske razvojne agencije, nisu dovoljno kapacitirane da servisiraju potrebe svih dionika koje trebaju pomoć te je zbog toga potrebno razvijati vlastite kapacitete kako u vještinama ljudi na terenu tako i alatima kao ova razvojna strategija i baza projekata.

Još nije došlo do reforme lokalne samouprave, a nije ni izvjesno kada i hoće li će doći do nje u budućnosti. Postoji trend sve većeg opterećenja jedinica lokalne samouprave u njihovim poslovima od strane centralne države. U slučaju reforme lokalne samouprave ova strategija će biti revidirana u smislu novonastale situacije. Ekonomska Kao i druge male općine, Vrpolje nemaju nikakav utjecaj na makroekonomska kretanja te su legislativne te fiskalne ovlasti jako niske za veće promjene u gospodarskom okruženju. Općina može stvarati povoljnu gospodarsku mikro-klim u te dostatnu infrastrukturu koja pomaže gospodarstvenicima u ostvarivanju njihovih poslovnih poduhvata.

Sektor poljoprivrede je u dosta teškoj poziciji, a veliki broj individualnih poljoprivrednika u problemima. Problemi poljoprivrede se ne mogu riješit i na lokalnoj razini već samo na razini države. Općina može pomoći kroz informiranje, okupljanje, educiranje poljoprivrednika te pružanje pomoći u suradnji s LAGom i poljoprivrednom savjetodavnom službom. Socijalna Kao i u sličnim općinama te u cijeloj re giji, postoji trend iseljavanja stanovnika u zemlje EU u potrazi za poslom te negativni demografski trendovi kao smanjenje ukupnog broja stanovnika te starenje stanovnika. Ova pitanja su strukturne prirode te se pomaci mogu ostvariti samo mjerama na nacion alnom nivou. Svi dionici iz općine mogu doprinijeti pružanjem socijalnih usluga starijima i drugim ranjivim skupinama te održavanju komunikacije sa sumještanima koji su napustili zajednicu. Kroz izgradnju svih sadržaja u općini te održavanjem ili otvaranje m novih radnih mjesta i poduzetničkih prilika može se do određene granice ublažiti demografska negativnost kroz duži vremenski period.

57 / 80

Stanovništvo je često pasivno i nezainteresirano za razvojna pitanja te ih je potrebno potaknuti kroz intenzivnije in formiranje i organiziranje javnih događanja ciljani na sudjelovanje građana (tribine, okrugli stolovi, edukacije i sl.).

Iznimno je pozitivno postojanje i aktivnost tradicionalnih oblika udruživanja kao KUD-ovi i sportska društva koji imaju dugu povijest postojanja te značajan broj članova. Potrebno je ojačati redovitu komunikaciju i suradnju svih sektora i grupa dionika uz facilitiranje istaknutih pojedinaca, udruga ili institucija kao Općina. Tehnološka Vrpolje je vrlo bitno prometno čvorište i tu je činjenicu bitno iskoristiti u svim razvojnim iskoracima.

Komunalna i društvena infrastruktura postoji u svim naseljima ali je nužna obnova još nekih infrastrukturnih objekata i zgrada. Dodatni sadržaji u podršci gospodarstvu, društvenim sadržajima te pos ebno turizmu su iznimno potrebni.

Mehanizacija i metode rada u gospodarstvu i poljoprivredi nisu na najnovijem nivou, sustavne edukacije se ne provode a novca za obnovu postrojenja i strojeva nedostaje. Tehnička znanja u lokalnim institucijama su zastarjela i potrebno je uložiti napore u dodatnu edukaciju.

Pozitivno je postojanje inicijative građana da se na području općine osigura pristup bežičnom širokopojasnom internetu pošto trenutno dostupne komercijalne usluge nisu zadovoljavajuće kvalitete.

58 / 80

Vizija i misija

Vizija je izjava koja kratko i jednostavno odgovora na pitanje “Što želimo postati u vremenskom periodu od pet do deset godina?”.

Općina Vrpolje je zajednica razvijene komunalne i društvene infrastrukture te pozitivnih gospodarskih trendova. Mještani aktivno sudjeluju u procesu oblikovanja sredine s visokom kvalitetom života. Općinska uprava aktivno promovira općinu kao mjesto za investicije i turizam te pruža visoku razinu usluga njenim stanovnicima. Značajniji dio sredstava dolazi iz europskih fondova kojima se upravlja u skladu s smjernicama LEADER -CLLD pristupa.

Misija sažeto odgovara na pitanje "Koja je svrha postojanja organizacije, posao kojim se bavi i vrijednosti kojima ostvaruje svoje ciljeve? Ili Kako ćemo ostvariti viziju?". U ovoj strategiji definiramo misiju Općine Vrpolje kao glavnog aktera lokalnog razvoja. Misija Općine Vrpolje je:

Općinska uprava Općine Vrpolje treba putem svojih aktivnosti i usluga unaprijeđivati kvalitetu života i rada na cjelokupnom području, a naročito iz područja: • osiguranja uvjeta za obavljanje i razvitak gospodarskih, komunalnih, društvenih i drugih djelatnosti od važnosti za područje općine, • prostornog i urbanističkog planiranja, te zaštitu i unapređenje prirodnog okoliša, • uređenja naselja, stanovanja, komunalnih i drugih uslužnih djelatnosti, • primarne zdravstvene zaštite, • brige o djeci, socijalne skrbi, odgoja i obrazovanja, • kulture, tjelesne kulture i sporta, • zaštite potrošača, • zaštite i unapređenja prirodnog okoliša, • protupožarne i civilne zaštite, • prometa na svom području, • upravljanja općinskom imovinom, • namicanja sredstava iz EU i drugih fondova, • razvoja kapaciteta, znanja i vještina svih dionika s područja općine.

59 / 80

Ciljevi, prioriteti i mjere

Cilj 1: Potaknuti razvoj gospodarstva

Prioritet 1 Izgradnja poduzetničke potporne infrastrukture Mjera 1 Izgradnja gospodarske zone Aktivnost / projekt • Izgradnja Poslovne zone „Vašarište“ u Vrpolju • Promicati gospodarsku zonu (Internet, direktni kontakt s potencijalnim ulagačima i sl.) • završiti drugu infrastrukturu u skladu s drugim ciljevima i mjerama Mogući izvori ERDF / EAFRD / Općinski proračun / ostali fondovi financiranja

Prioritet 2 Potpora gospodarstvenicima Mjera 1 Edukacija gospodarstvenika Aktivnost / projekt • S predstavnicima gospodarstvenika odrediti prioritete za edukaciju i napraviti listu osoba koje se žele educirati • održati minimalno jednu edukacijsku radionicu svaka četiri mjeseca ili slanje gospodarstvenike na edukaciju izvan općine • Pratiti relevantne izvore informacija te obavijestiti gospodarstvenike o dostupnim edukacijama izvan općine Mogući izvori ERDF / EAFRD / Općinski proračun / ostali fondovi financiranja

Prioritet 2 Potpora gospodarstvenicima Mjera 2 Poboljšati koordinaciju između dionika sektora gospodarstva Aktivnost / projekt • Organizirati redovite sastanke s gospodarstvenicima i drugim dionicima, minimalno jednom svaka četiri mjeseca Mogući izvori ERDF / EAFRD / Općinski proračun / ostali fondovi / volonterski rad financiranja

Prioritet 2 Potpora gospodarstvenicima Mjera 3 Pružanje tehničke pomoći gospodarstvenicima od strane djelatnika Općine Aktivnost / projekt • U skladu s mogućnostima djelatnici općine će informirati gospodarstvenike o mogućim izvorima financiranja za njihove projekte te drugim aktualnim događanjima

60 / 80

• U skladu s mogućnostima djelatnici Općine će pokušati pomoći gospodarstvenicima u prijavi njihovih projekata Mogući izvori ERDF / EAFRD / Općinski proračun / ostali fondovi financiranja

Prioritet 3 Pružiti potporu poljoprivredi Mjera 1 Edukacija poljoprivrednika Aktivnost / projekt • S predstavnicima poljoprivrednika odrediti prioritete za edukaciju i napraviti listu osoba koje se žele educirati • održati minimalno jednu edukacijsku radionicu svaka četiri mjeseca ili poslati poljoprivrednike na edukaciju izvan općine • Pratiti relevantne izvore informacija te obavijestiti poljoprivrednike o dostupnim edukacijama izvan općine Mogući izvori EAFRD / Općinski proračun / ostali fondovi financiranja

Prioritet 3 Pružiti potporu poljoprivredi Mjera 2 Poboljšati koordinaciju između poljoprivrednika Aktivnost / projekt • Organizirati redovite sastanke s poljoprivrednicima i drugim dionicima, minimalno jednom svaka tri mjeseca Mogući izvori EAFRD / Općinski proračun / ostali fondovi / volonterski rad financiranja

Prioritet 3 Pružiti potporu poljoprivredi Mjera 3 Pružanje tehničke pomoći poljoprivrednicima od strane djelatnika Općine Aktivnost / projekt • U skladu s mogućnostima djelatnici općine će informirati poljoprivrednike o mogućim izvorima financiranja za njihove projekte te drugim aktualnim događanjima • U skladu s mogućnostima djelatnici Općine će pokušati pomoći poljoprivrednicima u prijavi njihovih projekata Mogući izvori EAFRD / Općinski proračun / ostali fondovi financiranja

Prioritet 4 Potaknuti razvoj turizma Mjera 1 Ostvariti osnovne preduvjete za razvoj turizma Aktivnost / projekt • Istražiti i potaknuti inicijativu za osnivanjem turističke zajednice u suradnji s drugim općinama u LAG-u

61 / 80

• Koordinirati, poticati i promicati kulturna i sportska događanja na nivou općine Mogući izvori ERDF / EAFRD / Općinski proračun / ostali fondovi financiranja

Prioritet 4 Potaknuti razvoj turizma Mjera 2 Izgradnja i obnova turističkih sadržaja Aktivnost / projekt • Izgraditi potrebnu infrastrukturu i signalizaciju prema turističkim objektima u skladu s ostalim ciljevima i mjerama • Izgradnja kulturno-tehničkog centra „EKO-ETNO KUĆE„ u Vrpolju • Provođenje projekata Spomen galerije Ivana Meštrovića Vrpolje iz baze projekata ove Strategije Mogući izvori ERDF / EAFRD / Općinski proračun / ostali fondovi financiranja

Cilj 2: Izgraditi nove objekte društvene namjene i komunalnu infrastrukturu kako bi se povećao obim društvenih usluga i kvaliteta života

Prioritet 1 Izgraditi nove objekte društvene namjene Mjera 1 Izgradnja novih društvenih objekata Aktivnost / projekt Izgraditi objekte po listi projekata ove Strategije u skladu s dostupnim sredstvima i uvjetima natječaja Mogući izvori ERDF / EAFRD / Općinski proračun / ostali fondovi financiranja

Prioritet 2 Izgraditi novu komunalnu infrastrukturu u svim mjestima i naseljima općine Mjera 1 Izgradnja nove komunalne infrastrukture Aktivnost / projekt Izgraditi komunalnu infrastrukturu po listi projekata ove Strategije u skladu s dostupnim sredstvima i uvjetima natječaja Mogući izvori ERDF / EAFRD / Općinski proračun / ostali fondovi financiranja

Prioritet 3 Izgraditi novu prometnu infrastrukturu u svim mjestima i naseljima općine Mjera 1 Izgradnja nove i obnova postojeće prometne infrastrukture Aktivnost / projekt Izgraditi prometnu infrastrukturu po listi projekata ove Strategije u skladu s

62 / 80

dostupnim sredstvima i uvjetima natječaja Mogući izvori ERDF / EAFRD / Općinski proračun / ostali fondovi financiranja

Prioritet 4 Poboljšati pristup internetu i kvalitetu širokopojasnih veza Mjera 1 Razviti lokalnu IT infrastrukture Aktivnost / projekt • Analiza postojećeg stanja i potreba u području IT tehnologija i pristupa internetu • Postavljanje WiFi točaka u naseljima Mogući izvori ERDF / EAFRD / Općinski proračun / ostali fondovi financiranja

Prioritet 5 Obnova postojeće infrastrukture i objekata Mjera 1 Obnova komunalne infrastrukture i objekata Aktivnost / projekti • Građevinska obnova komunalne infrastrukture i objekata po listi projekata ove Strategije i SWOT analizi u skladu s dostupnim sredstvima Mogući izvori EAFRD / FZOEU / Općinski proračun / ostali fondovi financiranja

Prioritet 6 Povećati energetsku učinkovitost postojećih objekata od lokalnog značaja Mjera 1 Energetska obnova objekata Aktivnost / projekti • Izrada SEAPa Općine Vrpolje • Izrada elaborata o energetskoj obnovi objekata • Provođenje energetske obnove (izolacija, stolarija, zamjena energenta i sl.) Mogući izvori EAFRD / FZOEU / Općinski proračun / ostali fondovi financiranja

Cilj 3: Povećati kapacitete i koordinaciju civilnog sektora

Prioritet 1 Povećati kapacitete civilnog sektora Mjera 1 Educirati dionike civilnog društva Aktivnost / projekt • Sa dionicama civilnog sektora odrediti prioritete za edukaciju i napraviti listu osoba koji bi se educirali u svakoj udruzi • održati minimalno jednu edukacijsku radionicu svaka tri mjeseca ili

63 / 80

poslati predstavnike udruga na vanjsku edukaciju • Pratiti relevantne izvore informacija te obavijestiti udruge o dostupnim edukacijama izvan općine Mogući izvori Općinski proračun / volonterski rad / besplatni resursi i edukacije financiranja

Prioritet 1 Povećati kapacitete civilnog sektora Mjera 2 Tehnička podrška projektima civilnog društva Aktivnost / projekt • Djelatnici općine će pomagati udrugama da prijave i provedu projekte navedene u ovoj strategiji na osnovu dostupnih resursa • Općina će biti partner na projektima u skladu potreba, mogućnosti i dogovora s nositeljima Mogući izvori Općinski proračun / volonterski rad / besplatni resursi i edukacije financiranja

Prioritet 2 Koordinirati rad svih udruga i ostalih dionika Mjera 1 Organizacija koordinacijskog tijela Aktivnost / projekt • Napraviti bazu svih udruga i e-mail listu • Organizirati koordinacijske sastanke svaka četiri mjeseca sa svim udrugama i drugim dionicima • Informirati udruge o relevantnim natječajima i drugim bitnim događanjima Mogući izvori Općinski proračun / volonterski rad financiranja

64 / 80

Sudjelovanje Općine i ostalih lokalnih dionika u LAG-u i drugim razvojnim tijelima

Općina Vrpolje članica je Lokalne akcijske grupe (LAG-a) Slavonska Ravnica nastale na temelju inicijative i zajedničkih potreba 11 općina s područja Brodsko-posavske županije koje se prepoznale važnost i svrhu strateškog udruživanja u kontekstu lokalnog održivog razvoja i LEADER / CLLD pristupa.

LAG-a Slavonska Ravnica čini prostor 11 jedinica lokalne samouprave: općine Bukovlje, Vrpolje, Garčin, Gornja Vrba, Gundinci, Klakar, Oprisavci, Sikirevci, Slavonski Šamac, Velika Kopanica i Vrpolje. Prostor LAG-a pripada statističkoj regiji Kontinentalna Hrvatska. Područje LAG-a prostire se na 824,01 km2, što predstavlja 1,57% kopnenog teritorija Republike Hrvatske i 40,59% prostora Županije. Prema popisu stanovništva 2001., imao je 36.708 stanovnika, kada je na njegovu prostoru živjelo 0,83% ukupnog stanovništva Republike Hrvatske, odnosno 21,21% stanovnika Brodsko-posavske županije.

LAG objedinjuje i koordinira predstavnike malih i srednjih poduzeća, lokalne samouprave, neprofitnih organizacija i drugih dionika iz različitih područja, koji se zajedno dogovaraju o zajedničkom pristupu u cilju razvoja njihove ruralne mikro-regije. Kroz suradnju i dijeljene resurse mogu se ostvariti veći među-općinski razvojni partnerski projekti te jače nastupati prema županijskim i državnim institucijama.

Općina Vrpolje shvaća stratešku važnost rada LAG-a te je jasno pozitivno određena prema potpunoj podršci i aktivnom sudjelovanju u njegovom radu.

Na području Brodsko-posavske županije djeluju i:

Županijsko partnersko vijeće uz županijsku je skupštinu najvažnije tijelo sustava za provedbu županijske razvojne Strategije (ŽRS) kao ključnog županijskoga razvojnog dokumenta. Županijsko partnersko vijeće je tijelo osnovano tijekom procesa pripreme ŽRS, a sastoji se od članova koji su nositelji interesa, odnosno dionici razvoja Županije. Županijsko partnersko vijeće predstavlja savjetodavnu skupinu koja se redovito sastaje i preporučuje ili odbacuje prijedloge pripremljene unutar ŽRS te predlaže preporuke županijskoj skupštini radi osiguravanja većeg i kvalitetnijeg uključivanja zainteresiranih strana.

Lokalno partnerstvo za zapošljavanje u koje su uključeni su predstavnici gospodarskog sektora, javnog sektora,obrazovnog sektora, civilnog društva i drugi bitni čimbenici razvoja ljudskih resursa u Brodsko-posavskoj županiji. LPZ je ključno tijelo za razvoj ljudski resursa na području BPŽ, izrađuje Strategije razvoja ljudskih resursa te je ključno za sva strateška pitanja na području zapošljavanja.

65 / 80

Djelatnici Općine će pratiti rad ovih tijela, uspostaviti komunikaciju s njima te se u skladu s mogućnostima aktivno uključiti u njihov rad. To omogućuje lakši pristup informacijama, sklapanje partnerstava, pristup edukaciji te direktniju mogućnost da se razvojni ciljevi općine integriraju u strateške dokumente višeg reda.

Općina će pratiti razvojna kretanja i po potrebi se uključiti u rad bilo kojeg drugog suradničkog tijela koje će pomoći provođenje ove Strategije. Sasvim je jasno da zatvaranje, izolacionizam i nedostatak aktivnog sudjelovanja dovodi do negativnih utjecaja na opći razvoj.

66 / 80

Usklađenost Strategije s drugim razvojnim dokumentima

Kako je Općina Vrpolje dio šire okoline, potrebno je povezati ovu strategiju s drugim strateškim dokumentima višeg reda.

Na regionalnom nivou postoje tri ključna strateška dokumenta:

Razvojna strategija Lokalne akcijska grupe Slavonska Ravnica za razdoblje 2015.-2020. nalazi se na slijedećem linku .

Županijska razvojna strategija Brodsko-posavske županije 2011.-2013. je imala period zahvata 2011.- 2013. te još nije razvijena nova za trenutno razdoblje. Nalazi se na sljedećem linku .

Strategija razvoja ljudskih potencijala Brodsko-posavske županije je imala period zahvata 2011.- 2013. te još nije razvijena za trenutno razdoblje. Nalazi se na sljedećem linku .

Kako ovi iznimno bitni dokumenti nisu izrađeni za razdoblje koje je pred nama sigurno se uskoro kreće u njihovu izradu. Razvojna strategija Općine Vrpolje će se koristiti od strane Općine kao alat za pristup "odozdo prema gore" kako bi se razvojni ciljevi i projekti općine uvrstili u te dokumente višeg reda.

Na nacionalnom i EU nivou postoje, pored ostalih, dvije Strategije koje su identificirane kao ključne za ovaj dokument:

Program ruralnog razvoja 2014. - 2020. godine

Ovaj program predviđa iduće mjere i alokacije sredstava u koje se uklapa ova strategija i lokalni projekti:

• M1 - Prenošenje znanja i aktivnosti informiranja 13.333.333,33 € • M2 - Savjetodavne službe, službe za upravljanje poljoprivrednim gospodarstvom i pomoć poljoprivrednim gospodarstvima 21.176.470,59 € • M3 - Sustavi kvalitete za poljoprivredne proizvode i hranu 7.058.823,53 € • M4 - Ulaganja u fizičku imovinu 667.058.823,53 € • M5 - Obnavljanje poljoprivrednog proizvodnog potencijala narušenog elementarnim nepogodama i katastrofalnim događajima te uvođenje odgovarajućih preventivnih aktivnosti 118.117.647,06 € • M6 - Razvoj poljoprivrednih gospodarstava i poslovanja 262.928.104,58 € • M7 - Temeljne usluge i obnova sela u ruralnim područjima 265.882.352,94 € • M8 - Ulaganja u razvoj šumskih područja i poboljšanje održivosti šuma 92.941.176,47 € • M9 - Uspostava proizvođačkih grupa i organizacija 8.888.888,89 € • M10 - Poljoprivreda, okoliš i klimatske promjene 138.830.280,00 € 67 / 80

• M11 - Ekološki uzgoj 128.309.623,50 € • M13 - Plaćanja područjima s prirodnim ograničenjima ili ostalim posebnim ograničenjima 321.600.000,00 € • M16 - Suradnja 8.333.333,33 € • M17 - Upravljanje rizicima 56.673.373,50 € • M18 - Financiranje dodatnih nacionalnih izravnih plaćanja za Hrvatsku 139.875.000,00 € • M19 - LEADER (CLLD) 67.540.725,00 € • M20 - Tehnička pomoć 64.746.543,59 € • UKUPNO 2014 - 2020 2.383.294.499,84 €

Europa 2020 je krovni strateški dokument Europske unije, desetogodišnja strategija rasta kojom se nastoji potaknuti:

• Pametan rast: razvijanjem ekonomije utemeljene na znanju i inovaciji. • Održiv rast: promicanje ekonomije koja učinkovitije iskorištava resurse, koja je zelenija i konkurentnija • Uključiv rast: njegovanje ekonomije s visokom stopom zaposlenosti koja donosi društvenu i teritorijalnu povezanost

Strategija Europa 2020 se može pregledati na hrvatskom jeziku na sljedećem linku .

68 / 80

Potencijalni izvori financiranja razvojnih projekata

EU fondovi

Fond Europski fond za regionalni razvoj (ERDF ) Opis ERDF (European Regional Development Fund) primarno ima za cilj ojačati gospodarsku i socijalnu koheziju u Europskoj uniji ispravljanjem neravnoteže između njezinih regija. Između ostalog, doprinosi razvoju ljudskih resursa i zapošljavanju kroz stvaranje infrastrukturnih preduvjeta. Što se financira? Produktivna ulaganja koja pridonose stvaranju i očuvanju održivih radnih mjesta, kroz izravne potpore za ulaganja u mala i srednja poduzeća. Ulaganja u infrastrukturu pružanja osnovnih usluga građanim a u području energetike, okoliša, prometa te informacijskih i komunikacijskih tehnologija (ICT). Ulaganja u socijalnu, zdravstvenu i obrazovnu infrastrukturu. Razvoj unutarnjeg potencijala podržavanjem lokalnih i regionalnih razvoja i istraživanja te inovacija. Tehnička pomoć.

Fond Europski poljoprivrdni fond za ruralni razvoj (EAFRD) Opis Europski poljoprivredni fond za ruralni razvoj (Agricultural Fund for Rural Development, EAFRD) ima za cilj jačanje europske politike ruralnog razvoja i pojednostavl jivanje njezine provedbe. Fond se financira sredstvima Zajedničke poljoprivredne politike (CAP) i pridonosi ostvarivanju ciljeva Strategije Europa 2020 promicanjem održivog ruralnog razvoja u cijeloj Europskoj uniji. Pridonosi ekološkoj i teritorijalnoj ra vnoteži, zaštiti klimatskih uvjeta i uvođenju inovacija u poljoprivredni sektor. Što se financira? Sredstvima programa mogu se koristiti poljoprivredni gospodarski subjekti, poljoprivredne organizacije, udruge i sindikati, udruge za zaštitu okoliša, organ izacije koje pružaju usluge u kulturi zajednice, uključujući medije, udruge žena, poljoprivrednici, šumari i mladi. Može se financirati: Projekti ulaganja u malu infrastrukturu poput lokalnih cesta ili kanalizacije / pročišćavanja otpadnih voda koje predlažu jedinice lokalne samouprave; Ulaganja u društvenu i obrazovnu infrastrukturu. Rekonstrukcija kulturnih / prirodnih dobara u svrhu turizma, opremanje eko‐sela, druga mala turisti čka infrastruktura, projekti osposobljavanja stanovništva za pruž anje usluga u turizmu. Privatna ulaganja pojedinačnih poduzetnika u opremanje ugostiteljskih ili smještajnih kapaciteta, u opremu potrebnu za tradicionalnu obrtničku proizvodnju, u opremu za prerađivanje.

69 / 80

Fond Europski socijalni fond (ESF) Opis Euro pski socijalni fond (European Social Fund, ESF) kao glavni instrument Europske unije usmjeren je na poticanje poduzetništva, pružanje pomoći posloprimcima u pronalaženju boljih radnih mjesta i uspostavi pravednijih mogućnosti za sve građane EU prilikom nji hovog zapošljavanja. Njegovo se djelovanje temelji na ulaganju u ljudske resurse – posloprimce, mlade ljude i one koji su u potrazi za poslom. Što se financira? Osposobljavanje građana, a posebice nezaposlenih i ranjivih skupina za bolji pristup tržištu r ada. Projekti poticanja poduzetništva, uključujući samozapošljavanje; Stvaranje novih obrazovnih programa u skladu s potrebama lokalnog tržišta rada. Poboljšanje sustava obrazovanja na svim razinama; razvoj novih programa, opremanje učionica i praktikuma, edukacija nastavnog osoblja.

Fond Erasmus + Opis Erasmus+ usmjeren je jačanju znanja i vještina te zapošljivosti europskih građana kao i unaprjeđenju obrazovanja, osposobljavanja te rada u području mladih i sporta. Posebno pogodan za škole, nastavnike i učenike. Erasmus+ sastoji se od sljedećih aktivnosti: Ključna aktivnost 1 - Mobilnost u svrhu učenja za pojedince Ključna aktivnost 2 - Suradnja za inovacije i razmjenu dobre prakse Ključna aktivnost 3 - Podrška reformi politika Aktivnosti Jean Monnet Sport Što se financira? Široki spektar financiranih aktivnosti, opsežne informacije se mogu naći na stranicama Agencije za mobilnost i programe Europske unije .

Fond IPA program prekogranične suradnj e Hrvatska -Bosna i Hercegovina - Crna Gora 2014.-2020. Opis Cilj programa je poduprijeti osnivanje prekograničnih mreža i p artnerstva te razvoj zajedničkih prekograničnih aktivnosti kako bi se revitaliziralo gospodarstvo / ekonomija, zaštitila priroda i okoliš te povećala socijalna kohezija programskog područja, izgradila sposobnost lokalnih, regionalnih i nacionalnih institucija radi upravljanja programima EU i slično. Što se financira? Projekti iz područja: Poboljšanje kvalitete socijalnih i zdravstvenih usluga u programskom području; Zaštita okoliša i biološke raznolikosti, poboljšanje prevencije rizika te promicanje održiv e energije i energetske učinkovitosti; Doprinošenje razvoju turizma i očuvanje kulturne i prirodne baštine; Jačanje konkurentnosti i razvoja poslovnog okruženja u programskom području.

70 / 80

Fond IPA program prekogranične suradnje Hrvatska-Srbija 2014. -2020. Opis Opći cilj programa je potaknuti prekograničnu suradnju radi diverzifikacije i unapređenja regionalnog gospodarstva na socijalno i ekološki održiv način dok se istovremeno unapređuju prekogranični dobrosusjedski odnosi. Što se financira? Projekti iz područja: Poboljšanje kvalitete socijalnih i zdravstvenih usluga u programskom području; Zaštita okoliša i biološke raznolikosti, poboljšanje prevencije rizika te promicanje održive energije i energetske učinkovitosti; Doprinošenje razvoju turizma i očuvanje kulturne i prirodne baštine; Jačanje konkurentnosti i razvoja poslovnog okruženja u programskom području.

Nacionalni fondovi

Neke nacionalne institucije i ministarstava raspisuju natječaje za dodjelu bespovratnih sredstava. Evo popisa nekih tijela i linkova na njihove službene internetske stranice:

Nacionalna zaklada za razvoj civilnog društva - http://zaklada.civilnodrustvo.hr/category/103

Zaklada Slagalica - http://www.zaklada-slagalica.hr/hr/natjecaji/

Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost - http://www.fzoeu.hr/hrv/index.asp?s=natjecajifzoeu

Ministarstvo poduzetništva i obrta - http://www.minpo.hr/default.aspx?id=2025

Ministarstvo turizma - http://www.mint.hr/default.aspx?id=370

Ministarstvo kulture - http://www.min-kulture.hr/default.aspx?id=68

Zaklada KulturaNova - http://kulturanova.hr

Ministarstvo socijalne politike i mladih - http://www.mspm.hr/djelokrug_aktivnosti/natjecaji

Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta - http://public.mzos.hr/Default.aspx

71 / 80

Općinski proračun

Ova strategija će se koristiti kao alat i "vodič" za planiranje općinskog proračuna, te će se u svakom proračunu osigurati sredstva za njeno provođenje u skladu s mogućnostima i potrebama. Kako je u vrijeme izrade Strategije općinski proračun već bio usvojen u ovu verziju nisu navedeni nikakvi iznosi ili stavke te će konkretne alokacije unijeti u idućim revizijama Strategije. Sredstva proračuna se mogu koristi za: sufinanciranje izrade projektne dokumentacije, sufinanciranje ili puno financiranje provođenja projekata, edukaciju djelatnike Općine ili dionika iz zajednice, sudjelovanje u radu razvojnih tijela, studijska putovanja i druge aktivnosti potrebne za provođenje Strategije.

Korisne internetske stranice: http://www.strukturnifondovi.hr/ http://www.apprrr.hr/ http://www.mobilnost.hr/ http://www.cbc-cro-bih.net/ http://www.croatia-serbia.com/hr/ http://www.uzuvrh.hr/defaulthrv.aspx

Ovo poglavlje daje samo sažeti prikaz glavnih fondova i potencijalnih izvora financiranja. Postoje brojni drugi mogući izvori te je potrebno kontinuirano pratiti sve dostupne izvore informacija i provoditi kontinuiranu edukaciju.

72 / 80

Kako će Općina provoditi Strategiju?

Općina Vrpolje i njeni djelatnici su ključni za uspješno provođenje ove Strategije, no za postizanje optimalne rezultata iznimno je bitna suradnja i aktivno sudjelovanja svih dionika u zajednici. Nadležne osobe i zaduženja

Općina će po usvajanju ove Strategije imenovati djelatnika koji će biti zadužen da aktivno radi na provođenju Strategije. Članovi tima za izradu postaju članovi tima za provedbu te u skladu s dinamikom provođenja i nastalim potrebama dogovaraju konkretne zadatke. Provedbeni tim će imati redovne sastanke gdje će koordinirati svim razvojnim aktivnostima a može uključiti i dodatne članove. Općina može oformiti i razna druga radna tijela (npr.: za turizam, poljoprivredu i sl.)

Okvirne uloge članova provedbenog tima u provedbi Strategije:

Djelatnik zadužen za Obavlja sve tehničke zadatke na svakodnevnom provođenju provođenje Strategije Strategije. Prati sve relevantne izvore informacija, objavljuje (zamjenik načelnika/ce) podatke na internetskoj stranici. Održava baze podataka relevantne za strat egiju s posebnim naglaskom na bazu razvojnih projekata općine. Radi na prijavi i provođenju razvojnih projekata. Obavlja konzultacije, komunicira i pruža pomoć pri prijavi projekata za druge dionike općine na osnovu razvijenog sustava pružanja pomoći. Predsjednik Općinskog vijeća Komunicira i koordinira s općinskim vijećnicima i svim grupama dionika. Organizira sastanke, predstavljanja i edukacije. Općinski načelnik/ca Upravlja cijelim procesom provedbe razvojne Strategije. Koordinira i komunicira s pred stavnicima drugi Općina, županijskih i državnih institucija. Osigurava kontinuitet razvojnog procesa. Općinsko vijeće Usvaja strategiju, prati provođenje, vijećnici pruzimaju zadatke po dogovoru

Po potrebi Općina će angažirati vanjsku pomoć u obliku besplatne pomoći javnih institucija, ustanova i agencija ili angažirati vanjske stručnjake u skladu s procjenom prioriteta i financijskim mogućnostima. Vanjska pomoć je neophodna pošto je nemoguće imati sve ljudske kapaciteta za izradu projektne dokumentacije, provođenje edukacija i ostale složene zahvate unutar male općine.

73 / 80

Sustav informiranja

Djelatnici Općine će redovito sve relevantne informacije objavljivati na internetskim stranicama Općine. Djelatnici općine će pratiti sve relevantne izvore informacija te će obavještavati zajednicu o natječajima, dostupnim edukacijama, raznim nacionalnim i programima Unije, dostupnim edukacija, konzultacijama, pozivima i objavama. Djelatnici će posebno pratiti informacije relevantne za bazu projekata općine te će nositelje projekata obavijestiti i telefonskim putem.

Razvoj kapaciteta i edukacije

Velika većina manjih općina u Republici Hrvatskoj ima ograničene kapacitete za upravljanje razvojem, posebno u smislu organizacijskih, tehničkih i ljudskih kapaciteta neophodnih za implementaciju općinskih razvojnih strategija i složenijih projekata. Kad su u pitanju ljudski resursi, stanje se razlikuje od općine do općine, ali u velikom broju slučajeva općinama nedostaju kapaciteti za planiranje i provođenje složenih razvojnih procesa i usmjerenih aktivnosti.

Općina Vrpolje ima dosta iskustva u projektima koji su u odvijaju kroz njihovo redovno poslovanje i u okviru trenutnih nadležnosti ali nedostaje iskustva sa složenijim projektima financiranima kroz EU fondove te u provođenju strategija razvoja.

Općina se odlučila na aktivniji pristup razvoju te je potrebno razviti lokalne kapacitete. Općina će intenzivno raditi na edukaciji svih svojih djelatnika, općinskih vijećnika i zaposlenih u institucijama u svim područjima vezanim za razvojna pitanja (kao što su upravljanje i prijava projekata, ruralni razvoj, održivi razvoj i zaštita okoliša, razvoj turizma, energetska učinkovitost i sl.). Identificirati će se besplatne i komercijalno dostupne edukacije te će se u skladu s mogućnostima obrazovati posebno djelatnike koje rade na provođenju Strategije.

Kako Općina nema referentne EU projekte u prošlosti pokušati će se pridružiti iskusnijem nositelju projekata u budućim natječajima kao partner kako bi se steklo potrebno iskustvo u provođenju i dobile reference. Partneri mogu biti udruge, druge općine i gradovi, Županija i županijske institucije, razvojne agencije, potporne poduzetničke institucije, lokalne akcijske grupe, razne ustanove i institucije kako domaće tako i strane (naročito u prekograničnim projektima pošto je općina u pograničnom području).

74 / 80

Sustav pružanja pomoći

Nakon imenovanja osobe zadužene za provođenje Strategije i početka rada provedenoga tima utvrditi će se način i okviri unutar dostupnih mogućnosti za pružanjem pomoći pri prijavi projekata svim stanovnicima općine. Potrebno je napraviti javno dostupni popis načina i uvjeta pod kojim će Općina Vrpolje pružati usluge i pomoć. Minimum usluge koju će Općina pružiti je informiranje na osnovu dostupnih javnih podataka te upućivanje na druge institucije u okruženju. Općina može pružiti i uslugu pomoći pri izradi projektne dokumentacija za fizičke i pravne osobe s njenog područja, a o tome će se odlučivati na osnovu zahtjeva i trenutnih mogućnosti. Općina će u sve oblike pružanja pomoći uvrstiti i sve resurse dostupne kroz rad LAG-a Slavonska Ravnica i Savjetodavne službe kako ove dvije bitne ustanove imaju ured u Vrpolju.

75 / 80

Monitoring, evaluacija i revizija Strategije

Kako bi se osiguralo uspješno provođenje Strategije u složenim i promjenjivim okolnostima potrebno je primjenjivati monitoring, evaluaciju i reviziju. Svi ovi alati će se koristiti kako bi se provođenje Strategije usmjeravalo, korigiralo i poboljšavalo tijekom provedbe.

Osnovne definicije:

• Praćenje ili monitoring je redovno, sustavno prikupljanje i analiza informacija radi periodične kontrole korištenja resursa, napredovanja i pravovremenosti provedbe planiranih aktivnosti u odnosu na očekivane rezultate i definirane ciljeve. Tekuća analiza Strategije u provedbi (planirano / provedeno) kako bi se osiguralo što kvalitetnije upravljanje strategijom u tijeku provedbe • Vrednovanje ili evaluacija je objektivna ocjena planiranja, provedbe i rezultata Strategije. To je i procjena efikasnosti, ekonomičnosti, učinka, relevatnosti i održivosti Strategije u određenom vremenskom periodu te identificiranje ostvarenih rezultata koji su posljedica aktivnosti planiranih strategijom od rezultata prouzrokovanih drugim eksternim faktorima. • Revizija je redovito usklađivanje Strategije s nastalim promjenama, potrebama ili prilikama doradom ili izmjenama u sadržaju.

Monitoring

Monitoring će se provoditi kontinuirano od strane provedbenog tima a imenovana osoba će svaka četiri mjeseca na koordinacijskom sastanku podnositi sažeto izvješće o napretku provođenja Strategije.

Što? Sažeta analiza ekonomičnosti i efikasnosti (mjerenje planiranog s ostvarenim). Pregled provedenih aktivnosti, pružene pomoći, sastanaka, edukacija i sl. Pregled svih relevantnih informacija za prov ođenje Strategije. Natječaji u najavi ili otvoreni natječaji. Stanje projekata u pripremi ili provedbi. Zašto? Kome? Radi informiranog i pravodobnog donošenja odluka tijekom provedbe Strategije; uglavnom za provedbeni tim. Kako? Brza i kontinuirana anali za, za unaprjeđenje tekućih aktivnosti i postizanje bolje izvedbe. Tko? Osoba imenovana za provođenje Strategije. Kada? Svaka četiri mjeseca na redovnim sastancima provedbenog tima, ulazi u zapisnik.

76 / 80

Evaluacija

Evaluacija Strategije će se obavljati svake dvije godine i pred finalnu reviziju koja je početak izrade nove Strategije. Rezultati evaluacije će biti javno dostupni.

Što? Analiza efikasnosti, ekonomičnosti, učinka, releventnosti i održivosti Strategije u jednogodišnjem periodu. Zašto? Kome? Kako bi se iz prijašnjih iskustava izvukle pouke i usmjerile buduće akcije; uglavnom za provedbeni tim i sve razvojne dionike. Kako? Detaljna analiza i evaluacijsko izvješće. Opsežnija analize: svih aktivnosti, prethodnih monitoringa, dostupne dokumentaci je, fokus grupe s dionicima te po potrebi šira istraživanja. Tko? Vanjski stručni evaluator angažiran od strane Općine. Kada? Jednom svake dvije godine.

Revizija

Revizija Strategije će se provoditi svake dvije godine u obliku redovne revizije ili po potrebi u slučaju nepredviđenih potreba. Zadnja predviđena revizija u 2020. godini će biti izrada nove Strategije za iduće sedmogodišnje razdoblje. Obim i zahvat revizije će utvrditi provedbeni tim na osnovu rezultata monitoringa, evaluacije i povratnih informacija od strane lokalnih dionika. Nije moguće predvidjeti koja će se metodologija koristiti za reviziju zbog mogućnosti da se na nacionalnom nivou donese unificirana metodologija ili zbog nekih drugih vanjskih faktora. Ako ne postoji potrebe za promjenom, koristiti će se ista metodologija kao i kod izrade ove Strategije.

77 / 80

Popis razvojnih projekata Općine Vrpolje

Popis prioritetnih projekata Općine Vrpolje

Područje Područje ulaganja ulaganja sukladno sukladno ciljevima i ciljevima i prioritetima prioritetima iz Strategije iz Redni razvoja Županijske broj Općine razvojne Ukupni iznos projekta Naziv projekta Vrpolje Strategije investicije 1 Izgradnja Poslovne zone 1.1.1 1.4.1. 2.850.000 kn „Vašarište“ u Vrpolju

2 Izgradnja kulturno-turističkog 1.4.2 1.5.4. 3.602.000 kn centra „EKO-ETNO KUĆE„ u Vrpolju 3 Izgradnja sustava odvodnje 2.2.1 2.1.1. 3.000.000 kn naselja Vrpolje – I faza – nastavak i završetak 4 Izgradnja sustava odvodnje 2.2.1 2.1.1. 3.100.000 kn naselja Vrpolje – II faza 5 Izgradnja sustava odvodnje 2.2.1 2.1.1. 12.200.000 kn naselja Stari Perkovci i Čajkovci 6 Izgradnja uređaja za 2.2.1 2.1.1. 17.000.000 kn pročišćavanje otpadnih voda Vrpolje – Strizivojna 7 Izgradnja toplovoda u naselju 2.2.1 2.3.2. 4.750.000 kn Vrpolje 8 Izgradnja zatvora – kaznionice u 2.1.1 2.3.1. 100.000.000 kn Vrpolju 9 Izgradnja pristupne ceste do 2.3.1 2.3.2. 2.900.000 kn uređaja za pročišćavanje otpadnih voda Vrpolje - Strizivojna 10 Izgradnja pješačkih staza u 2.2.1 2.3.2. 3.000.000 kn naselju Vrpolje 11 Rekonstrukcija nerazvrstane 2.5.1 2.3.2. 1.000.000 kn ceste u Starim Perkovcima – Ulica Grobljanska 12 Rekonstrukcija nerazvrstane 2.5.1 2.3.2. 1.000.000 kn

78 / 80

ceste u Starim Perkovcima – Ulica Hercegovačka 13 Rekonstrukcija nerazvrstane 2.5.1 2.3.2. 600.000 kn ceste u Starim Perkovcima – Ulica J. i F. Zmaića 14 Rekonstrukcija nerazvrstane 2.5.1 2.3.2. 1.000.000 kn ceste u Čajkovcima – Ulica Grobljanska 15 Rekonstrukcija nerazvrstane 2.5.1 2.3.2. 500.000 kn ceste u Vrpolju – Ulica Pavićeva 16 Rekonstrukcija nerazvrstane 2.5.1 2.3.2. 1.000.000 kn ceste u Vrpolju – Ulica Z. Kneževića 17 Rekonstrukcija nerazvrstane 2.5.1 2.3.2. 700.000 kn ceste u Vrpolju – Ulica Gaj 18 Rekonstrukcija nerazvrstane 2.5.1 2.3.2. 500.000 kn ceste u Vrpolju – Ulica Hrvatskih branitelja 19 Izgradnja javne rasvjete u naselju 2.2.1 2.3.2. 330.000 kn Vrpolje - nastavak 20 Izgradnja javne rasvjete u naselju 2.2.1 2.3.2. 450.000 kn Stari Perkovci - nastavak 21 Izgradnja javne rasvjete u naselju 2.2.1 2.3.2. 1.500.000 kn Čajkovci 22 Uređenje centra i javnih površina 2.2.1 2.3.2. 1.000.000 kn u Vrpolju 23 Sanacija i uređenje Zgrade 2.5.1 2.3.2. 600.000 kn Općine Vrpolje 24 Sanacija i uređenje Doma kulture 2.5.1 2.3.2. 1.500.000 kn u Čajkovcima 25 Sanacija i uređenje Doma kulture 2.5.1 2.3.2. 1.000.000 kn u Starim Perkovcima 26 Rekonstrukcija stare škole u 2.5.1 2.3.2. 1.500.000 kn poslovno-stambenu građevinu u Čajkovcima 27 Izgradnja srednje škole sa 2.1.1 4.2.2. 30.000.000 kn sportskom dvoranom u Vrpolju 28 Izlaz s autoceste A5 – koridora 2.3.1 1.4.2. - 5C Čajkovci – Donji Andrijevci na ŽC 4202 29 Nabava novijih vatrogasnih vozila 2.5.1 - 500.000 kn za DVD-e s područja Općine Vrpolje

79 / 80

Većina ovih projekata je u bazi projekata Brodsko-posavske županije i u bazama Ministarstava. Općina ima spremnu dokumentaciju za većinu ovih projekata.

Popis projekata skupljenih kroz javni poziv

Nositelj projekta Naziv projekta KUD “Ivan Meštrović” Vrpolje Izdavanje knjige i CD-a povodom 60. obljetnice KUD-a KUD “Ivan Meštrović” Vrpolje Obnova instrumenata KUD “Ivan Meštrović” Vrpolje Obnova narodne nošnje Runolist d.o.o. Otpad = izvor energije KUD “Đeram” Kupnja glazbenih instrumenata KUD “Đeram” Kupnja nošnje Spomen galerija Ivana Meštrovića Vrpolje Revitalizacija parka "Borić" Spomen galerija Ivana Meštrovića Vrpolje "U VRPOLJU NA PONOS I DIKU" Spomen galerija Ivana Meštrovića Vrpolje Energetska obnova zgrade Spomen galerije

U sklopu prikupljanja projekata prikupljeni su opsežniji podaci koji se nalaze unutar baze koji uključuju širi opis, iznose sredstava, stanje dokumentacije i sl.

80 / 80