Utjecaj Razvoja Turizma Na Transformaciju Unutrašnje Istre

Utjecaj razvoja turizma na transformaciju unutrašnje Istre

Lazarić, Monika

Master's thesis / Diplomski rad

2020

Degree Grantor / Ustanova koja je dodijelila akademski / stručni stupanj: University of Zagreb, Faculty of Science / Sveučilište u Zagrebu, Prirodoslovno-matematički fakultet

Permanent link / Trajna poveznica: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:217:752176

Rights / Prava: In copyright

Download date / Datum preuzimanja: 2021-10-07

Repository / Repozitorij:

Repository of Faculty of Science - University of Zagreb Monika Lazarić

Utjecaj razvoja turizma na transformaciju unutrašnje Istre

Diplomski rad

Zagreb, 2020.

Monika Lazarić

Utjecaj razvoja turizma na transformaciju unutrašnje Istre

Diplomski rad predan na ocjenu Geografskom odsjeku Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu radi stjecanja akademskog zvanja magistra geografije

Zagreb, 2020.

Ovaj je diplomski rad izrađen u sklopu diplomskog sveučilišnog studija Geografija; smjer: istraživački (Prostorno planiranje i regionalni razvoj) na Geografskom odsjeku Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, pod vodstvom doc. dr. sc. Ivana Zupanca

TEMELJNA DOKUMENTACIJSKA KARTICA

Sveučilište u Zagrebu Diplomski rad Prirodoslovno-matematički fakultet Geografski odsjek

Utjecaj razvoja turizma na transformaciju unutrašnje Istre

Monika Lazarić

Izvadak: Istarska županija jedan je od turistički najrazvijenijih prostora u Republici Hrvatskoj, no razvoj turizma dugi je niz godina bio usmjeren isključivo na obalne prostore. Poticanje razvoja turizma u ruralnim prostorima dovelo je do značajnih promjena u unutrašnjosti poluotoka. Stoga je cilj rada bio analizirati i povezati turistički razvoj sa sociogeografskim i fizonomskim promjenama prostora unutrašnje Istre. Za potrebe rada provedeno je anketno istraživanje stanovnika općina Motovun i Svetvinčenat.

72 stranica, 30 grafičkih priloga, 11 tablica, 78 bibliografskih referenci; izvornik na hrvatskom jeziku

Ključne riječi: unutrašnja Istra, turizam, fizionomska transformacija, sociogeografska transformacija

Voditelj: doc. dr. sc. Ivan Zupanc

Povjerenstvo: doc. dr. sc. Ivan Zupanc doc. dr. sc. Petra Radeljak Kaufmann dr. sc. Ivan Šulc

Tema prihvaćena: 7. 2. 2019.

Rad prihvaćen: 13. 2. 2020.

Rad je pohranjen u Središnjoj geografskoj knjižnici Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Marulićev trg 19, Zagreb, Hrvatska.

III BASIC DOCUMENTATION CARD

University of Zagreb Master Thesis Faculty of Science Department of Geography

The impact of tourism development on the transformation of inland Istria

Monika Lazarić

Abstract: Istria County is one of the most developed tourist areas in the Republic of Croatia but for many years tourism development has been focused exclusively on coastal areas. Encouraging the development of tourism in rural areas has led to significant changes in peninsula inland. Therefore, the aim of the paper was to analyze and link tourism development with socio-geographical and physical changes in inland Istria. For the purpose of the paper, a survey was conducted among the residents of municipalities of Motovun and Svetvincenat.

72 pages, 30 figures, 11 tables, 78 references; original in Croatian

Keywords: inland Istria, tourism, physiognomic transformation, sociogeographic transformation

Supervisor: Ivan Zupanc, PhD, Assistant Professor

Reviewers: Ivan Zupanc, PhD, Assistant Professor Petra Radeljak Kaufmann, PhD, Assistant Professor Ivan Šulc, PhD, Postdoctoral Researcher

Thesis title accepted: 07/02/2019

Thesis accepted: 13/02/2020

Thesis deposited in Central Geographic Library, Faculty of Science, University of Zagreb, Marulićev trg 19, Zagreb, Croatia.

Sadržaj

1. Uvod ...... 1

1.1. Prostorni i vremenski obuhvat istraživanja ...... 2

1.2. Polazne hipoteze i cilj istraživanja ...... 3

2. Pregled dosadašnjih istraživanja i literature ...... 5

3. Metodologija istraživanja ...... 6

4. Geografski čimbenici razvoja turizma unutrašnje Istre ...... 7

4.1. Prirodno-geografski čimbenici ...... 7

4.1.1. Geomorfološka obilježja prostora ...... 7

4.1.2. Hidrogeografska obilježja prostora ...... 8

4.1.3. Klimatska obilježja prostora ...... 9

4.2. Društveno-geografski čimbenici ...... 10

4.2.1. Kulturno-povijesna baština ...... 10

4.2.2. Kulturne ustanove i događanja ...... 11

4.2.3. Etnosociološka obilježja prostora...... 13

5. Povijesni razvoj turizma u unutrašnjoj Istri ...... 15

6. Sadašnje stanje razvoja turizma ...... 17

7. Utjecaj turizma na prostor...... 29

7.1. Sociogeografska transformacija prostora ...... 29

7.1.1. Opće kretanje stanovništva ...... 29

7.1.2. Gospodarska obilježja ...... 32

7.1.3. Pokazatelji socijalnog pritiska ...... 34

7.2. Fizionomska transformacija prostora ...... 40

7.2.1. Turistička izgradnja ...... 41

7.2.1.1. Turistički smještajni objekti u zaštićenim prostorima ...... 52

7.2.2. Promjena tradicionalne arhitekture ...... 53

8. Rezultati anketnog istraživanja ...... 56

8.1. Općina Motovun ...... 56

8.2. Općina Svetvinčenat ...... 60

8.3. Usporedba ...... 64

9. Zaključak ...... 66

LITERATURA ...... 67

IZVORI ...... 69

PRILOZI ...... 73

Popis slika ...... 73

Popis tablica ...... 74

1. Uvod Turizam u novije vrijeme predstavlja jednu od najvažnijih ekonomskih odnosno gospodarskih grana mnogih država. Gotovo se sve mediteranske države mogu pohvaliti velikom turističkom potražnjom zahvaljujući atraktivnoj geografskoj osnovi. Tako je i Republika Hrvatska postala, na svjetskoj razini, prepoznatljiva kao turistička destinacija ljetnog kupališnog turizma. Pritom je Istarska županija vodeća turistička regija zaslužna za gotovo trećinu ukupnog turističkog prometa u državi (Magaš, 2013). Baš kao i na razini države, turistički najrazvijeniji dijelovi istarskog poluotoka su obala i priobalje. Zadnjih desetljeća, napredak i modernizacija društva dovela je do popularizacije drugačijih, manje poznatih, oblika turizma koji su temeljeni na održivom razvoju. Ruralni je turizam jedan od takvih primjera. Definira se kao „odmor u ruralnim sredinama s odredištem na selu i u seoskoj sredini i smještajem turista u komercijalnim smještajnim objektima (Oplanić i dr., 1997; 428)“. Ruralna područja zahvaljujući tradicionalnom i individualnom turističkom pristupu imaju veliki potencijal preuzimanja dijela turista s hrvatske, pa i istarske obale. S obzirom da ruralna područja čine gotovo 90% površine i u njima živi oko 50% stanovništva (Ljubaj i dr., 2012), Hrvatska ima iznimno dobre predispozicije za razvoj turizma u ruralnim područjima. Ruralni su prostori oni izvan gradskih područja koja obilježavaju manji broj stanovnika te manja naselja s dominantnim korištenjem zemlje u svrhu opstanka (Ružić, 2012 prema Ružić, 2009). Takvi prostori bogate prirodne, kulturne i tradicijske baštine sadrže veliki potencijal za turističku valorizaciju. U Europi ruralni se turizam, između ostalog, koristio kao alat za zaustavljanje negativnih procesa u ruralnim područjima (Lukić, 2002) poput depopulacije i napuštanja tradicionalnih djelatnosti. U Republici Hrvatskoj turizam se također u unutrašnjosti poticao s ciljem ravnomjernijeg gospodarskog razvoja, ali i diverzifikacije turističke ponude. Istarska županija, kao jedinica regionalne samouprave, prva se počela baviti ruralnim turizmom te iz godine u godinu pokazuje pozitivne rezultate provedbe planskih dokumentacija i strategija što je vidljivo u turističkom razvoju gotovo svih gradova i općina županije. Unatoč zainteresiranosti i uključenosti lokalne zajednice te velikog broja turista koji cirkulira u Istri, turizam u unutrašnjosti još uvijek nije dosegnuo razvoj u skladu sa svojim potencijalima. Razvoj ruralnog turizma ima brojne pozitivne posljedice vidljive u očuvanju povijesne baštine i porastu produktivnosti i inovativnosti, no ovaj je prostor posebno osjetljiv na potencijalne negativne promjene. „Ruralna područja predstavljaju izrazito osjetljive zone očuvanja prirodnog bogatstva i kulturno povijesne baštine“ (Krajnović i dr., 2011; 33). S obzirom na već

odmakli razvoj turizma u prostorima Istre koji nisu usmjereni isključivo na obalni turizam, nameće se potreba za analizom utjecaja ove gospodarske grane na ruralni prostor poluotoka.

1.1. Prostorni i vremenski obuhvat istraživanja Prostorni obuhvat istraživanja rada je unutrašnja Istra (sl. 1). Područje unutrašnje Istre prvenstveno čine jedinice lokalne samouprave koje nemaju izlaz na Jadransko more. Ovu skupinu čini 20 jedinica lokalne samouprave. To su općine Cerovlje, Grožnjan, Gračišće, Karojba, Kaštelir-Labinci, Lanišće, Lupoglav, Motovun, Oprtalj, Pićan, Sveta Nedelja, Sveti Lovreč, Sveti Petar u Šumi, Svetvinčenat, Tinjan, Višnjan, Vižinada i Žminj te gradovi Buzet i Pazin. Unutrašnjoj Istri pripadaju i gradovi i općine koje imaju izlaz na more ali je duljina njihove obale znatno manja u odnosu na ostale primorske gradove i općine te duž obale nemaju većih naselja. Središte gospodarskog razvoja nalazi se na kontinentalnom dijelu površine ovih jedinica lokalne samouprave. Jedinice lokalne samouprave unutrašnje Istre koje imaju izlaz na more su općine Barban, Kanfanar i Kršan te Grad Buje. Prostor unutrašnje Istre obuhvaća 466 od ukupno 657 naselja Istarske županije. Površina unutrašnje Istre iznosi 1 776 km2 odnosno obuhvaća 63,1% površine Istarske županije (Izvješće o stanju u prostoru Istarske županije, 2013).

Sl. 1. Kartografski prikaz unutrašnje Istre Izvor: Izradila autorica prema DGU, 2016.

Za potrebe ovog rada analizirani su statistički turistički pokazatelji, ovisno o dostupnosti, od 2004. do 2019. godine. Kretanje broja stanovnika prikazano je i analizirano za posljednjih 5 popisa stanovništva, a gospodarske su promjene analizirane za 1991., 2001. i 2011. godinu. Analizirane su digitalne ortofoto snimke iz 1968., 2011. 2014. i 2018. godine. Anketno je istraživanje provedeno u prosincu 2019. i siječnju 2020. godine.

1.2. Polazne hipoteze i cilj istraživanja U ovom istraživanju polazi se od činjenice da Istra ima iznimno veliki potencijal turističke valorizacije prostora te se sukladno tome turizam razvio i u ruralnim prostorima poluotoka. Stoga je primarni cilj istraživanja objasniti i prikazati povezanost razvoja turizma s promjenama 3

nastalim u fizionomskim i sociogeografskim značajkama prostora unutrašnje Istre. Radne hipoteze od kojih započinje ovo istraživanje su:

1. Turizam je u unutrašnjoj Istri razvijeniji u onim jedinicama lokalne samouprave koje su bliže obali Jadranskog mora. 2. Razvoj turizma utjecao je na fizionomsku transformaciju naselja unutrašnje Istre. 3. Sociogeografska transformacija prostora rezultat je razvoja turizma u unutrašnjosti istarskog poluotoka.

2. Pregled dosadašnjih istraživanja i literature U Hrvatskoj je turizam često proučavana tema u znanstvenim istraživanjima što ne iznenađuje s obzirom na njegovu važnost u gospodarstvu države. Turizam u ruralnim prostorima Hrvatske relativan je novitet u znanstvenoj literaturi. Obilježja turizma u ruralnim prostorima, s osvrtom na prostor Republike Hrvatske, opisale su Smolčić Jurdana, Soldić Frleta i Đedović (2018). Njihov rad objašnjava pozitivne i negativne utjecaje turizma u seoskim sredinama te ističe važnost održivog turizma na ovakvim prostorima. Demonja i Ružić (2010) detaljno su istražili stanje ruralnog turizma u Hrvatskoj i osvrnuli su se na europske trendove u ruralnom turizmu. Opisali su razvoj, aktualno stanje te učinke ruralnog turizma u Hrvatskoj sa europskim preporukama za održivi razvoj te vrste turizma. Kao jedan od najrazvijenijih turističkih prostora države, Istarska je županija čest prostor istraživanja. Turizam isključivo na prostoru Istre opisao je Blažević (1984). Detaljno je istražio razvoj, čimbenike i učinke turizma na istarskom poluotoku. S obzirom na vremenski obuhvat istraživanja, naglasak je na istarskoj obali, ali rad obuhvaća podatke za sve općine županije. Od turističkih mjesta u unutrašnjosti poluotoka Blažević u knjizi izdvaja Buzet, Motovun i Pazin. Od recentnijih detaljnih istraživanja turizma u ruralnim prostorima Istre ističu se radovi Nikole Vojnovića. U knjizi „Održivi turizam unutrašnje Istre“ (2016a) Vojnović donosi detaljan pregled sastavnica turizma i razvoja turizma u unutrašnjoj Istri s naglaskom na indikatorima održivog turizma. Tradicijski seoski identitet Istre i njegovu važnost u razvoju turizma u unutrašnjoj Istri istraživali su Ružić i Medica (2010). Ružić je dao značajan znanstveni doprinos istraživanjima ruralnog prostora Istre. Godine 2012. u članku „Analiza posebnosti i percepcije ruralnog turizma Istre“ ističe posebnosti i privlačnosti ruralnih prostora poluotoka. Obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima u Istri bavilo se također dosta autora (Oplanić i dr., 1997; Zrakić i dr., 2015; Bošković, 1999; Ilak Peršurić, 2003). Za ovaj su rad važna istraživanja koja su turizam proučavala s aspekta utjecaja na prostor. Vojnović (2016b) je istraživao utjecaj razvoja turizma na promjenu fizionomskih obilježja unutrašnje Istre. Na temelju broja stanovnika i broja postelja odredio je razinu turističke aktivnosti gradova i općina unutrašnje Istre, a proučavao je i tipove turističkih smještajnih objekata i njihov utjecaj na krajolik. Ružić, Medica i Ružić, T., (2010) dali su kritički osvrt turističke izgradnje u ruralnim prostorima Istarskog poluotoka. Pritom je naglasak rada bio na arhitektonskom i građevinskom oblikovanju prostora. Na izgled seoskih naselja u Istri transformiranih uslijed izgradnje turističkih smještajnih objekata osvrnuli su se i Uravić i Šugar (2009). Promjenu prostora ruralne Istre od 1961 do 2001. godine te sliku turističkog proizvoda ovog prostora istraživali su Lukić i Zupanc (2002).

3. Metodologija istraživanja Istraživanje je započelo metodama prikupljanja, obrade i kompilacije podataka iz relevantne literature i ostalih izvora. Metodom prikupljanja i obrade statističkih podataka obuhvaćeni su podaci Državnog zavoda za statistiku, Turističke zajednice Istarske županije te Ministarstva kulture Republike Hrvatske. Podaci o broju dolazaka i noćenja preuzeti su iz publikacija Državnog zavoda za statistiku, a za pojedine godine kada podaci nisu bili dostupni za čitav prostor unutrašnje Istre korišteni su podaci Turističke zajednice Istarske županije. Podaci o općem kretanju i gospodarskoj strukturi stanovništva odnose se na rezultate popisa stanovništva. S obzirom da se administrativno teritorijalno uređenje države razlikovalo prije osamostaljenja, korišteni podaci popisa stanovništva 1991. godine preuzeti su na razini naselja, pa potom svedeni na današnje jedinice lokalne samouprave. Za izračun pokazatelja socijalnog i fizionomskog pritiska turizma, podaci o broju stanovnika za nepopisne godine dobiveni su linearnom ekstrapolacijom. Svi su statistički podaci obrađeni u Microsoft Excel računalnom programu, a za vizualizaciju prostornih podataka i izradu kartografskih prikaza korišten je GIS softver, odnosno Arc Map 10.1 aplikacija. Analiza promjene fizionomskih karakteristika prostora temeljena je na autorovom poznavanju prostora, analizi dostupnih digitalnih ortofoto snimaka Državne geodetske uprave te dostupnih podataka Turističke zajednice Istarske županije. Mišljenje i stavovi stanovništva o utjecaju razvoja turizma na prostor prikupljeni su anketnim istraživanjem. S obzirom na nemogućnost provođenja anketnog istraživanja na čitavom prostoru unutrašnje Istre, odabrane su dvije jedinice lokalne samouprave. Anketiranje je provedeno u prosincu 2019. i siječnju 2020. godine u općinama Motovun i Svetvinčenat. Neprobabilističkim prigodnim uzorkom obuhvaćeno je stanovništvo starije od 18 godina s prebivalištem na području spomenutih općina pri čemu je anketni upitnik ispunilo 160 osoba. Terenskim je istraživanjem prikupljeno 87,5% anketa, a preostalih 12,5% prikupljeno je putem interneta odnosno društvenih mreža. Anketni se upitnik sastoji od 9 pitanja od čega je jedno pitanje otvorenog tipa, a ostala su pitanja zatvorenog tipa.

4. Geografski čimbenici razvoja turizma unutrašnje Istre Sve turističke destinacije sadrže obilježja koja motiviraju turiste da ih posjete. Ta obilježja čine atrakcijsku turističku osnovu nekog prostora. Atraktivni turistički čimbenici Istre ističu se na prostoru Republike Hrvatske, ali i širem europskom prostoru. Njezin geografski položaj i smještaj jedan je od važnijih atraktivnih čimbenika. Istarski poluotok podijeljen je između Hrvatske, Slovenije i Italije, a najveći dio površine poluotoka prostire se unutar granica Republike Hrvatske. Istra je najzapadniji dio države te samim time i prostor u neposrednoj blizini emitivnih turističkih područja Srednje i Zapadne Europe. Riđanović (1975) ističe da se važnost smještaja istarskog poluotoka u središnjem prostoru Sredozemlja očituje u raskoši kulturne baštine kao rezultata tisućljetne funkcije križišta između antičkih žarišta Istoka i zapada. Iako čitava Istra predstavlja turistički atraktivan prostor, privlačni geografski čimbenici unutrašnje Istre uvelike se razlikuju od privlačnih geografskih čimbenika priobalja stoga su detaljnije opisani u nastavku.

4.1. Prirodno-geografski čimbenici

4.1.1. Geomorfološka obilježja prostora Istarski se poluotok na temelju geološkog sastava, izgleda reljefa te vrsta tala može podijeliti na tri reljefne cjeline. Unutrašnja se Istra proteže kroz sve tri reljefne cjeline što znači da se može podijeliti na vapnenačke (krške) zaravni, flišno pobrđe te planinski prostor. Krške zaravni zauzimaju najveći dio istarskog poluotoka protežući se od Piranskog zaljeva, na sjeverozapadu, do Plomina na istoku. Vapnenačke su stijene vrlo otporne na procese mehaničkog trošenja, no korozijski se jako otapaju stvarajući duboke oblike s naglašenom vertikalnom komponentom poput jama ili ponora (Riđanović i dr., 1975). Zbog nakupina zemlje crvenice na površini, koja nastaje kao netopivi dio vapnenačkih stijena, ovaj se prostor naziva crvena Istra. Flišno pobrđe čini drugu reljefnu cjelinu poluotoka, a zauzima prostor središnje i sjeverne Istre. Zbog naslaga fliša koji sadrži veliki udio gline, pri čemu tlo ima karakterističnu sivu boju, ovaj se prostor naziva siva Istra. U flišnom pobrđu izviru rijeke Mirna i Raša te njihove brojne pritoke. Prolaskom kroz karbonatne stijene te su rijeke usjekle duboke, uske i strme kanjonske doline (Riđanović i dr., 1975). Planinski sjeveroistočni rub poluotoka naziva se još i bijela Istra zbog svijetlih boja nekada ogoljenog vapnenačkog krša. Magaš (2013) naglašava da raščlamba istarskog poluotoka na bijelu, sivu i crvenu Istru datira iz 19. i 20. stoljeća kada je uporaba ovih

pojmova donekle bila opravdana, no danas je Ćićarija zazelenjena te primjena termina bijela Istra više nije realna. Unutrašnja Istra dinamičan je prostor u kojem nizinski krški reljef prelazi u brdovito flišno pobrđe te naposljetku i planinski prostor. Vojnović (2016a) naglašava da upravo taj dominantni brežuljkasto brdoviti reljef s akropolskim naseljima nastalim na uzvisinama predstavlja jednu od glavnih prepoznatljivosti i atraktivnosti ovog prostora (prema Blažević 1996). Istaknuta akropolska naselja u unutrašnjoj Istri su: Barban, Beram, Boljun, Buje, Buzet, Draguć, Gologorica, Gračišće, Grožnjan, Hum, Kaštel, Kostanjica, Kotli, Kršan, Lindar, Momjan, Motovun, Oprtalj, Paz, Pićan, Plomin, Roč, Sveti Lovreč, Tinjan, Trviž, Višnjan, Završje i Žminj (Feletar i dr., 1999). Za turističku valorizaciju prostora također su značajni i krški oblici i pojave poput špilja i jama (Vojnović, 2016a). Na prostoru Republike Hrvatske postoji oko 8000 speleoloških objekata, a samo na području Istre nalazi se njih oko 1300. Većinu speleoloških objekata čine jame (75%), pa pećine i špilje (22%) te naposlijetku ponori (3%) (Plan upravljanja speleološkim objektima Istarske županije, 2011). Najveća gustoća speleoloških objekata u Istri je na prostoru Ćićarije i Učke kao posljedica tektonske aktivnosti te vapnenačkih stijena. Na tom prostoru gustoća objekata iznosi od 10 do 15 objekata na kilometar kvadratni. Nešto manja gustoća speleoloških objekata (4 do 6 objekta na kilometar kvadratni) je oko naselja Pazin, Žminj i Barban te južnije od tog prostora gustoća objekata opada (Sirotić, 2017 prema Božićević, 1995). Može se zaključiti da se najveća gustoća speleoloških objekata u Istarskoj županiji nalazi upravo na prostoru unutrašnje Istre. Na prostoru Istre postoji pet turistički valoriziranih speleoloških objekata od čega se dva nalaze na prostoru unutrašnje Istre (Sirotić, 2017). Feštinsko kraljevstvo je uređena špilja nedaleko Žminja koja se može obići uz pratnju vodiča. Nešto poznatiji i znatno veći turistički valoriziran speleološki objekt je Pazinska jama. Nastala je točno na granici sive i crvene Istre odnosno na mjestu na kojem rijeka Pazinčica u dodiru s vodopropusnim stijenama ponire u podzemlje.

4.1.2. Hidrogeografska obilježja prostora Vode imaju izrazito važnu ulogu u geografskom prostoru. Veoma su bitne za poljoprivredu i vodoprivredu no važna je i estetska uloga vodnih resursa. Rasprostranjenost i oblici voda ovise o hidrogeološkim karakteristikama terena te meteorološkim uvjetima. U Istri svega nekoliko tokova teče površinom od izvora do ušća, dok znatan dio tokova, zbog krške podloge, ponire i svoj tok nastavlja u podzemlju (URL1).

Najznačajnije tekućice na poluotoku su Mirna i Raša s pritocima te Boljunčica i Pazinčica. Sve izviru te barem djelomično teku prostorom unutrašnje Istre. Rijeka Mirna sa svojim pritocima čini porječje od 563 km2 (Riđanović i dr., 1975). Prema jednoj pretpostavci rijeka Mirna izvire u blizini Buzeta, u podnožju Ćićarije (Vojnović, 2016a). Prema drugoj pretpostavci Mirna se javlja nakon spoja tekućica Rečine i Drage otprilike 2 kilometra uzvodno od Buzeta (Matković i Ožanić, 2011). Bez obzira koja se pretpostavka uzme kao izvor, dijelovi toka rijeke Mirne turistički su veoma atraktivni. Jedan od najatraktivnijih dijelova Mirne i Drage turistički je valoriziran kroz pješačku stazu sedam slapova. Staza prolazi kroz naselje Kotli kroz koje Mirna protječe u slapovima oblikujući pritom kotlasta udubljenja korita. Raša je drugi po dužini stalni površinski vodotok u Istri koji izvire u flišnim naslagama sjeverno od Podpićna (URL1). U Rašu se ulijevaju pritoci Posert, Karbune i Krapanski potok te nekoliko manjih povremenih bujičnih pritoka (Vojnović, 2016a). Boljunčica je povremena tekućica koja izvire podno obronaka Učke, a prirodnim putem teče do Čepićkog polja, odakle se prokopanim tunelom duljine 4 250 metara odvodi u Plominski zaljev. Prije prokopavanja tunela Boljunčica je utjecala u Čepićko jezero i otjecala u rijeku Rašu. Čepićko je polje isušeno jezero nastalo začepljenjem prirodnog ponora rijeke Boljunčice. Zbog prekomjernog nanosa riječnog materijala s flišnog područja polje se pretvaralo u jezero u kojem se voda zadržavala tijekom cijele godine, a za vrijeme najvišeg vodostaja voda je otjecala u rijeku Rašu. Godine 1932. započelo je probijanje tunela te se jezero počinje prazniti i pretvara se u obradiva polja, što je konačno ostvareno 1970. godine izgradnjom lučne brane u srednjem dijelu vodotoka Boljunčice (URL2). Turistički je veoma značajna i Pazinčica, stalna tekućica u unutrašnjoj Istri koja se ulijeva u istoimeni ponor vertikalnog pada od preko 100 metara (Friganović i dr., 1975). Prema Vojnoviću (2016a) najatraktivniji dijelovi spomenute tekućice, koja izvire u općini Cerovlje, su Zarečki krov i Pazinski ponor. Turistički značajni su i termalni izvori ljekovite tople vode. Riječ je o izvorima tople vode koja je prirodno obogaćena mineralima. Na prostoru unutrašnje Istre dugu tradiciju postojanja imaju sumporne radioaktivne terme u sklopu Istarskih toplica u općini Oprtalj (Friščić, 2014).

4.1.3. Klimatska obilježja prostora Klimatska obilježja prostora uvjetovana su geografskim položajem i reljefnom strukturom. Na prostoru istarskog poluotoka osjeća se utjecaj europskog kopna, odnosno planinskih lanaca Alpa i Dinarida i rijeke Po, te utjecaj Sredozemnog mora (Riđanović i dr., 1975). Posljedica su

veoma povoljna klimatska obilježja koja doprinose razvoju turizma. Središnje godišnje temperature zraka smanjuju se od obale prema unutrašnjosti pri čemu obala poluotoka ima oko 13 °C, a Pazinska kotlina oko 11°C središnju godišnju temperaturu zraka. Najniže vrijednosti zabilježavaju se na vrhovima Učke i Ćićarije gdje središnja godišnja temperatura zraka iznosi oko 8 °C. Najveće količine oborina, u čitavoj Istri, primaju obronci Učke, između 2 000 i 2 500 mm, a najkišovitiji period je od studenog do svibnja mjeseca (Zaninović i dr., 2008). Poluotok je često zahvaćen i sušama. Iako se mogu pojaviti tijekom čitave godine, sušna razdoblja u trajanju od 11 do 20 dana najčešća su u ljetnim mjesecima odnosno tijekom srpnja i kolovoza. Unutrašnjost Istre ima prosječno više od 50 dana s maglom, a uglavnom se javljaju u zimskom razdoblju. Meteorološka postaja Pazin ima najviše zabilježenih dana s mrazom, čak 95, dok zapadna obala Iste ima oko 40 takvih dana (Zaninović i dr., 2008). Za geografski prostor važan klimatski element je vjetar. U zimskom periodu godine dominantan vjetar je bura. S obzirom na genezu i smjer puhanja vjetra, brzina bure opada prema zapadu. U toplijem djelu godine vjetrovitost je značajno smanjena (Riđanović i dr., 1975). Relativna vlažnost zraka iznad 70% onemogućuje apsorpciju vlage te otežava aktivnosti čovjeka što je izrazito važno za pojedine oblike turizma (Škorić, 2008). U Istri prosječna godišnja relativna vlažnost zraka varira od najvećih vrijednosti na planinskom prostoru (84%), nešto manjih u Pazinskoj kotlini (75 – 80%) te najmanjih u obalnom pojasu (ispod 75%) (Zaninović i dr., 2008).

4.2. Društveno-geografski čimbenici

4.2.1. Kulturno-povijesna baština Prema UNESCO-u, kulturnu baštinu čine spomenici, skupine građevina te znamenita mjesta. Spomenici podrazumijevaju arhitektonska djela, kiparska i slikarska djela, elemente arheološke prirode, natpise te elemente izuzetne vrijednosti za povijest, umjetnost ili znanost. Skupine građevina odnose se na skupine pojedinačnih ili povezanih građevina koje su zbog arhitekture, homogenosti ili položaja u prostoru, od značajne vrijednosti za povijest, umjetnost ili znanost. Posljednja skupina kulturne baštine sastoji se od dijela izgrađenih od strane ljudi ili djela nastala kao rezultat ljudske i prirodne aktivnosti te arheološka nalazišta od značajne vrijednosti s povijesnog, estetskog, etnološkog ili antropološkog stajališta (UNESCO, 2005). Prema registru kulturnih dobara Republike Hrvatske, koji vodi Ministarstvo kulture, na prostoru unutrašnje Istre postoje 203 zaštićena kulturna dobra. Registar obuhvaća nepokretnu i pokretnu kulturnu baštinu te nematerijalna kulturna dobra. Registrirana su dva nematerijalna kulturna 10

dobra koja obuhvaćaju više naselja, odnosno općina ili gradova, a odnose se na područje unutrašnje Istre. Jedan od njih je dvoglasje tijesnih intervala Istre i Hrvatskog primorja kao kompleksan stil tradicijske (folklorne) glazbe. Nematerijalnoj kulturnoj baštini pripadaju i istrorumunjski govori koji se danas govore u svega desetak sela i zaselaka Istre. Govornika istrorumunjskih govora ima oko 250, a nalaze se u naselju Žejane (Primorsko-goranska županija) te u nekoliko naselja općine Kršan (URL3). Osim registrirane kulturne baštine, turistički su značajna i neregistrirana kulturna dobra. Jedan od najpoznatijih primjera je Aleja glagoljaša, skupina spomenika koja još uvijek nije zakonski zaštićena. Riječ je o stazi duljine 7 kilometara koja povezuje naselja Roč i Hum. Duž ceste postavljeno je 11 kamenih obilježja koji u cjelini predstavljaju glagoljašku književnost na ovim prostorima (URL4).

4.2.2. Kulturne ustanove i događanja Na prostoru županije Istarske postoji značajan broj kulturnih ustanova, no većina ih se nalazi u primorskom djelu. Najznačajnije kulturne ustanove na prostoru unutrašnje Istre prikazane su u tablici broj 1.

Tab. 1. Najznačajnije kulturne ustanove u unutrašnjoj Istri

Kulturna ustanova Općina/Grad Kaštelir- Etnografska zbirka Kaštelir Labinci Etnografski muzej Buje Buje Etnografski muzej Istre Pazin Gradska galerija Fonticus Grožnjan Hiža od besid (Kuća za pisce) Pazin Kuća fresaka u Draguću Cerovlje Kulturno edukativni centar Kaštel Motovun Memorijalna zbirka Jurja Dobrile Pazin Memorijalna zbirka sluge Božjega Svetvinčenat Miroslava Bulešića Mini muzej Parenzana Oprtalj Muzej grada Pazina Pazin Muzej narodnih glazbala Grožnjan Sakralna zbirka župne crkve u Svetvinčenat Svetvinčentu Zavičajna zbirka Enrico Depiera Tinjan Zavičajni muzej Grada Buzeta Buzet Izvor: URL5; URL6

Na prostoru unutrašnje Istre, prema kalendaru manifestacija, prijavljeno je 230 događanja za 2019. godinu. Kalendar manifestacija izdaje Turistička zajednica Istarske županije u brošuri enjoyistra te obuhvaća manifestacije za period od početka travnja do kraja prosinca. Broj događanja obuhvaća i ona koja se eventualno nisu održala ali ne obuhvaća privatne manifestacije. Najviše manifestacija za 2019. godinu prijavili su Grad Pazin i Buje, a od općina ističu se Motovun i Barban. Broj manifestacija po jedinicama lokalne samouprave unutrašnje Istre (tab. 2) ne obuhvaća manifestacije koje se održavaju na prostoru čitave županije (Vinske ceste Istre; Dani otvorenih vrata agroturizama Istre) ili na prostoru većeg broja jedinica lokalne samouprave. Tako se manifestacija Šetimane fritaja središnje Istre održava u cijeloj središnjoj Istri, Biciklističke ture: Otkrijte zelenu Istru biciklom na prostoru općina Žminj, Kanfanar i Svetvinčenat, a Dani tartufa u Istri u Gradu Buzetu te općinama Oprtalj i Motovun. Manifestacije se u unutrašnjoj Istri provode tokom cijele godine, no glavnina ih se održava u ljetnim mjesecima.

Tab. 2. Broj manifestacija po jedinicama lokalne samouprave unutrašnje Istre 2019. godine

Općina/Grad Broj manifestacija Barban 19 Buje 24 Buzet 14 Cerovlje 10 Gračišće 3 Grožnjan 0 Kanfanar 9 Karojba 3 Kaštelir-Labinci 0 Kršan 6 Lanišće 0 Lupoglav 1 Motovun 21 Oprtalj 7 Pazin 34 Pićan 7 Sveta Nedelja 5 Sveti Lovreč 7 Sveti Petar u Šumi 4 Svetvinčenat 13 Tinjan 7 Višnjan 1 Vižinada 13 Žminj 16 Unutrašnja Istra 224 Izvor: Turistička zajednica Istarske županije, 2019: enjoyistra: proljeće19 (45), https://www.istra.hr/hr/informacije/brosure/enjoyistra (4.12.2019.); Turistička zajednica Istarske županije, 2019: enjoyistra: ljeto19 (46), https://www.istra.hr/hr/informacije/brosure/enjoyistra (4.12.2019.); Turistička zajednica Istarske županije, 2019: enjoyistra: jesen19 (47), https://www.istra.hr/hr/informacije/brosure/enjoyistra (4.12.2019.)

4.2.3. Etnosociološka obilježja prostora Za turističku ponudu unutrašnje Istre veoma su značajne etnosocijalne karakteristike ili kultura života i rada. To podrazumijeva folklor, rukotvorine, tradicionalno graditeljstvo i tradicionalnu prehranu (Vojnović, 2016a). Folklorna glazba i ples ruralne Istre važan su dio tradicije prostora unutrašnje Istre. Za ovaj je prostor karakteristično dvoglasno pjevanje i sviranje „na tanko i debelo“ u istarskoj ljestvici.

Specifičan je i balun, tradicionalni ples, koji gotovo uvijek prati zvuk roženica ili miha (Škrbić Alempijević, 2003). Tradicionalna prehrana u Istri nastala je kao rezultat sredozemnog i srednjoeuropskog utjecaja, a karakterizira je jednostavnost te upotreba proizvoda iz vlastitog uzgoja. Svakodnevni seoski meni ruralne Istre podrazumijevao je maneštru (varivo), fritaju (pržena jaja) i palentu. Za svečanije prigode pripremali su se fuži, pasutice i ravioli (vrste tjestenina) te njoki. Mesni su se specijaliteti, poput pršuta, uglavnom jeli samo u posebnim i svečanim prilikama. Od tradicionalnih istarskih kolača izdvajaju se fritule, cukerančići i kroštule, a za Uskrs se pripremala pinca (slatki kruh) i povetica. U tradicionalnoj istarskoj kuhinji česta je upotreba maslinovog ulja, vinskog octa i vina ali i brojnog začinskog bilja poput koromača, kadulje, ružmarina, peršina, celera, lovora i bosiljka (Ružić i Dropulić, 2009). Sastavni dio istarske prehrane čini stolno vino. Kvaliteta istarskih vina bila je prepoznata još početkom 20. stoljeća kada su predstavljena među najboljima vinima u svijetu (URL7). Najpoznatije tradicionalne sorte grožđa na ovom prostoru su teran, malvazija i muškat (momjanski). Vinogradarstvo i vinarstvo oduvijek su bili važna gospodarska grana u Istri, a danas predstavljaju važnu stavku u turizmu unutrašnje Istre. Osim vina, Istra je još od antičkog doba poznata po proizvodnji maslinovog ulja. Zahvaljujući specifičnim pedološkim i klimatskim obilježjima prostora, istarsko maslinovo ulje prepoznatljivo je po visokoj kakvoći (URL8). Nakon 1995. godine, na poticaj Turističke zajednice Istarske županije u turističkoj su se ponudi počeli javljati ugostiteljski objekti (konobe) u kojima se poslužuju i pripremaju tradicionalna jela na tradicionalni način, a danas to predstavlja jedno od najprepoznatljivijih obilježja turističke ponude unutrašnje Istre (URL9).

5. Povijesni razvoj turizma u unutrašnjoj Istri Preteča turističkog razvoja u Istri datira iz vremena Rimskog Carstva kada su se na porečkom i pulskom ageru gradile vile gospodarske i rezidencijalne namjene (Vojnović, 2016a). Vojnović (2016a) kao preteču turizma u unutrašnjoj Istri izdvaja posjete stanovništva prostoru današnjih Istarskih toplica u svrhu liječenja i oporavka. Prvi objekti za prihvat pacijenata na tom prostoru sagrađeni su 1817. godine. Suvremeni oblici turizma značajnije se razvijaju tijekom 19. stoljeća odnosno u vrijeme Austro- Ugarske monarhije (Lončarić, 2015). Razvoj turizma je tada uglavnom vezan za priobalne prostore, no i u unutrašnjosti poluotoka razvijaju se turistička kretanja poput uspona na Učku (1852. godine) što je rezultiralo izgradnjom tornja za razgledavanje na vrhu Vojak 1911. godine (Vojnović, 2016a). Istarske toplice u to doba predstavljaju jedini turistički značajnije valoriziran prostor u unutrašnjoj Istri. Nakon privatizacije (1872. godine) tiskao se prvi turistički vodič toplica što je s vremenom rezultiralo većem broju dolazaka. Godine 1905. zabilježeno je 206, a 1908. godine 298 gostiju (Vojnović, 2016a). Nakon Drugog svjetskog rata istarski poluotok doživljava veći turistički razvoj, no glavne atrakcije i dalje ostaju primorski gradovi zbog dulje tradicije i razvijene infrastrukture. U ruralnom prostoru Istre turistički promet vezan je uglavnom samo za Istarske toplice, Buzet, Pazin i Motovun, a kasnije izgradnjom motela izdvajaju se i naselja Plomin i Potpićan. “Turistički smještajni kapaciteti tadašnjih općina Buzet i Pazin bili su, u usporedbi s obalnim prostorom, zanemarivi jer im je udio u broju postelja Istre 1970. godine iznosio samo 0,3%.“ (Vojnović, 2016a, 76). Unutrašnja Istra bilježila je spori rast turističkih dolazaka sve do ratnih zbivanja oko 1991. godine (Vojnović, 2016a). Nakon osamostaljenja Republike Hrvatske 1991. godine stvoreni su povoljniji uvjeti za turistički razvoj ponajprije zahvaljujući novom upravno teritorijalnom ustroju. Veći broj jedinica lokalne samouprave omogućio je gospodarski razvoj u područjima koja su dotad bila slabo razvijena. U poslijeratnim godinama geografski položaj istarskog poluotoka doprinio je razvoju turizma kako u obalnom tako i u ruralnom prostoru Istarske županije. Prilikom stagnacije maritimnog turizma u Hrvatskoj od 1990. do 2000. godine nešto više se pažnje pridalo turističkom potencijalu ruralnih prostora u državi (Ružić, 2012). Poticaj razvoju turizma u ruralnom prostoru Istre dao je Odjel za turizam i trgovinu Istarske županije. Godine 1997. tiskana je brošura o agroturizmu koja je potaknula interes lokalnog stanovništva za razvoj ruralnog turizma i od tad zainteresiranost za bavljenjem turizmom u unutrašnjoj Istri stalno raste (Ružić, 2012). Od 1993. do 1997. godine turistički smještaj u unutrašnjoj Istri prisutan u gradovima Buje, Buzet i Pazin te općinama Grožnjan, Motovun i Oprtalj. Prve smještajne

objekte 1999. godine dobivaju općine Barban, Lanišće, Kanfanar, Sveta Nedelja, Sveti Lovreč i Sveti Petar u Šumi. Godine 2000. ruralni tip komercijalnih smještajnih objekata otvaraju se u općinama Cerovlje, Gračišće, Karojba, Svetvinčenat, Višnjan i Žminj (Vojnović, 2016a). Vojnović (2016a) ističe kako su do 2003. godine sve jedinice lokalne samouprave unutrašnje Istre imale turističke smještajne objekte.

6. Sadašnje stanje razvoja turizma Unutar Istarske županije postoje 32 turističke zajednice od kojih se njih 15 odnosi na prostor unutrašnje Istre. Turistička zajednica Središnje Istre obuhvaća prostor 9 općina i gradova (Cerovlje, Gračišće, Karojba, Lupoglav, Pazin, Pićan, Sveti Lovreč, Sveti Petar u Šumi i Tinjan), a osnovana je 2007. godine (URL10). Posljednja osnovana turistička zajednica je ona na prostoru općine Sveta Nedelja, osnovana 2016. godine. Općina Lanišće jedina je općina u unutrašnjosti Istre na čijem prostoru ne djeluje niti jedna turistička zajednica. Prostor unutrašnje Istre ostvario je 2018. godine 219 tisuća dolazaka te gotovo 1,38 milijuna noćenja (tab. 3). Broj dolazaka u unutrašnjoj Istri čini svega 5% turističkih dolazaka Istarske županije za 2018. godinu. Udio noćenja ostvarenih u unutrašnjoj Istri u odnosu na noćenja na prostoru čitave Istarske županije također iznosi svega 5% (DZS, 2019). Broj noćenja (sl. 3) daleko je veći od broja dolazaka (sl. 2.) što znači da većina turista ostaje više od nekoliko dana na ovom području. Sve jedinice lokalne samouprave istraživanog područja imaju znatno veći broj dolazaka i noćenja stranih turista u odnosu na domaće turiste, izuzev općine Oprtalj. Struktura noćenja turista u općini Oprtalj (sl. 4) prikazuje da je udio noćenja stranih turista veći u odnosu na noćenja domaćih turista samo u zadnje tri godine. Pritom je broj stranih noćenja u odnosu na domaća noćenja bio veći za samo 1% u 2018 godini. Domaći turisti ostvaruju noćenja uglavnom u predsezoni u hotelu Lječilište Istarske Toplice dok strani turisti najviše borave u općini za vrijeme glavne sezone, u objektima privatnog smještaja (TZ Općine Oprtalj, 2018). Može se zaključiti da općina Oprtalj jedina, od svih jedinica lokalne samouprave unutrašnje Istre, posjeduje motiv koji intenzivno privlači domaće turiste od početka suvremenog razvoja turizma u Istri. Unutrašnja Istra susreće se trendom smanjenja udjela noćenja domaćih turista u odnosu na strane turiste (sl. 5). Od 2007. godine udio domaćih turista u strukturi noćenja smanjio se za gotovo 15%. Razlog tome je rast cijena smještaja i ostalih turističkih usluga na prostoru unutrašnje Istre. Znatno smanjenje udjela domaćih turista zabilježeno je nakon 2008. godine što se podudara sa ekonomskom krizom koja je zahvatila Republiku Hrvatsku.

250

200

150 (u tisućama) (u

100

50 broj dolazaka broj

0 2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2012. 2013. 2014. 2015. 2016. 2017. 2018. godina

Strani turisti Domaći turisti

Sl. 2. Broj turističkih dolazaka po strukturi u unutrašnjoj Istri 2007. – 2018. godine Izvor: Dolasci i noćenja turista u Istri po turističkim zajednicama 2007.; Dolasci i noćenja turista u Istri po turističkim zajednicama 2008.; DZS, 2010: Turizam u 2009., Postelje, dolasci i noćenja turista po županijama, gradovima i općinama u 2009., Statističko izvješće 1409; DZS, 2011: Turizam u 2010., Postelje, dolasci i noćenja turista po županijama, gradovima i općinama u 2010., Statističko izvješće 1436; DZS, 2012: Turizam u 2011., Postelje, dolasci i noćenja turista po županijama, gradovima i općinama u 2011., Statističko izvješće 1463; Dolasci i noćenja turista u Istri po turističkim zajednicama 2012.; DZS, 2014: Turizam u 2013., Postelje, dolasci i noćenja turista po županijama, gradovima i općinama u 2013., Statističko izvješće 1515; DZS, 2015: Turizam u 2014., Postelje, dolasci i noćenja turista prema NKPJS-u, gradovima i općinama u 2014., Statističko izvješće 1539; DZS, 2016: Turizam u 2015., Postelje, dolasci i noćenja turista prema NKPJS-u 2012., gradovima i općinama u 2015., Statističko izvješće 1564; DZS, 2017: Turizam u 2016., Postelje, dolasci i noćenja turista prema NKPJS-u 2012., gradovima i općinama u 2016., Statističko izvješće 1594; DZS, 2018: Turizam u 2017., Postelje, dolasci i noćenja turista prema NKPJS-u 2012., gradovima i općinama u 2017., Statističko izvješće 1616; DZS, 2019: Turizam u 2018., Postelje, dolasci i noćenja turista prema NKPJS-u 2012., gradovima i općinama u 2018., Statističko izvješće 1639

1600

1400

1200

1000

(u (u tiusućama) 800

600

400 broj noćenja broj 200

0 2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2012. 2013. 2014. 2015. 2016. 2017. 2018. godina

Strani turisti Domaći turisti

Sl. 3. Broj turističkih noćenja po strukturi u unutrašnjoj Istri 2007. – 2018. godine Izvor: Dolasci i noćenja turista u Istri po turističkim zajednicama 2007.; Dolasci i noćenja turista u Istri po turističkim zajednicama 2008.; DZS, 2010: Turizam u 2009., Postelje, dolasci i noćenja turista po županijama, gradovima i općinama u 2009., Statističko izvješće 1409; DZS, 2011: Turizam u 2010., Postelje, dolasci i noćenja turista po županijama, gradovima i općinama u 2010., Statističko izvješće 1436; DZS, 2012: Turizam u 2011., Postelje, dolasci i noćenja turista po županijama, gradovima i općinama u 2011., Statističko izvješće 1463; Dolasci i noćenja turista u Istri po turističkim zajednicama 2012.; DZS, 2014: Turizam u 2013., Postelje, dolasci i noćenja turista po županijama, gradovima i općinama u 2013., Statističko izvješće 1515; DZS, 2015: Turizam u 2014., Postelje, dolasci i noćenja turista prema NKPJS-u, gradovima i općinama u 2014., Statističko izvješće 1539; DZS, 2016: Turizam u 2015., Postelje, dolasci i noćenja turista prema NKPJS-u 2012., gradovima i općinama u 2015., Statističko izvješće 1564; DZS, 2017: Turizam u 2016., Postelje, dolasci i noćenja turista prema NKPJS-u 2012., gradovima i općinama u 2016., Statističko izvješće 1594; DZS, 2018: Turizam u 2017., Postelje, dolasci i noćenja turista prema NKPJS-u 2012., gradovima i općinama u 2017., Statističko izvješće 1616; DZS, 2019: Turizam u 2018., Postelje, dolasci i noćenja turista prema NKPJS-u 2012., gradovima i općinama u 2018., Statističko izvješće 1639

20 Broj noćenja (u tisućama) noćenja Broj 10

0 2004. 2005. 2006. 2007. 2008.2009. 2010. 2011. 2012. 2013.2014. 2015. 2016. 2017. 2018. godina

Strani turisti Domaći turisti

Sl. 4. Udio domaćih i stranih noćenja u općini Oprtalj 2004. – 2018. godine Izvor: DZS, 2005.: Priopćenje, Turizam-kumulativni podaci, razdoblje od siječnja do prosinca 2004., Dolasci i noćenja turista po županijama, gradovima i općinama od siječnja do prosinca 2004; Upravni odjel za turizam i trgovinu, 2006: Informacija o turističkoj sezoni 2005. u Istarskoj županiji, Poreč; Dolasci i noćenja turista u Istri po turističkim zajednicama 2005.; DZS, 2007: Priopćenje, Turizam-kumulativni podaci, razdoblje od siječnja do prosinca 2006., Dolasci i noćenja turista po županijama, gradovima i općinama od siječnja do prosinca 2006., Dolasci i noćenja turista u Istri po turističkim zajednicama 2007.; Dolasci i noćenja turista u Istri po turističkim zajednicama 2008.; DZS, 2010: Turizam u 2009., Postelje, dolasci i noćenja turista po županijama, gradovima i općinama u 2009., Statističko izvješće 1409; DZS, 2011: Turizam u 2010., Postelje, dolasci i noćenja turista po županijama, gradovima i općinama u 2010., Statističko izvješće 1436; DZS, 2012: Turizam u 2011., Postelje, dolasci i noćenja turista po županijama, gradovima i općinama u 2011., Statističko izvješće 1463; Dolasci i noćenja turista u Istri po turističkim zajednicama 2012.; DZS, 2014: Turizam u 2013., Postelje, dolasci i noćenja turista po županijama, gradovima i općinama u 2013., Statističko izvješće 1515; DZS, 2015: Turizam u 2014., Postelje, dolasci i noćenja turista prema NKPJS-u, gradovima i općinama u 2014., Statističko izvješće 1539; DZS, 2016: Turizam u 2015., Postelje, dolasci i noćenja turista prema NKPJS-u 2012., gradovima i općinama u 2015., Statističko izvješće 1564; DZS, 2017: Turizam u 2016., Postelje, dolasci i noćenja turista prema NKPJS-u 2012., gradovima i općinama u 2016., Statističko izvješće 1594; DZS, 2018: Turizam u 2017., Postelje, dolasci i noćenja turista prema NKPJS-u 2012., gradovima i općinama u 2017., Statističko izvješće 1616; DZS, 2019: Turizam u 2018., Postelje, dolasci i noćenja turista prema NKPJS-u 2012., gradovima i općinama u 2018., Statističko izvješće 1639

100% 90% 80% 70% 60% 50%

40% postotak 30% 20% 10% 0% 2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2012. 2013. 2014. 2015. 2016. 2017. 2018. godina Strani turisti Domaći turisti

Sl. 5. Udio noćenja stranih i domaćih turista u unutrašnjoj Istri 2007. – 2018. godine Izvor: Dolasci i noćenja turista u Istri po turističkim zajednicama 2007.; Dolasci i noćenja turista u Istri po turističkim zajednicama 2008.; DZS, 2010: Turizam u 2009., Postelje, dolasci i noćenja turista po županijama, gradovima i općinama u 2009., Statističko izvješće 1409; DZS, 2011: Turizam u 2010., Postelje, dolasci i noćenja turista po županijama, gradovima i općinama u 2010., Statističko izvješće 1436; DZS, 2012: Turizam u 2011., Postelje, dolasci i noćenja turista po županijama, gradovima i općinama u 2011., Statističko izvješće 1463; Dolasci i noćenja turista u Istri po turističkim zajednicama 2012.; DZS, 2014: Turizam u 2013., Postelje, dolasci i noćenja turista po županijama, gradovima i općinama u 2013., Statističko izvješće 1515; DZS, 2015: Turizam u 2014., Postelje, dolasci i noćenja turista prema NKPJS-u, gradovima i općinama u 2014., Statističko izvješće 1539; DZS, 2016: Turizam u 2015., Postelje, dolasci i noćenja turista prema NKPJS-u 2012., gradovima i općinama u 2015., Statističko izvješće 1564; DZS, 2017: Turizam u 2016., Postelje, dolasci i noćenja turista prema NKPJS-u 2012., gradovima i općinama u 2016., Statističko izvješće 1594; DZS, 2018: Turizam u 2017., Postelje, dolasci i noćenja turista prema NKPJS-u 2012., gradovima i općinama u 2017., Statističko izvješće 1616; DZS, 2019: Turizam u 2018., Postelje, dolasci i noćenja turista prema NKPJS-u 2012., gradovima i općinama u 2018., Statističko izvješće 1639

Tab. 3. Broj turističkih dolazaka i noćenja jedinica lokalne samouprave unutrašnje Istre 2018. godine

Prosječna duljina Općina/Grad Broj dolazaka Broj noćenja boravka Barban 11 967 100 853 8,4 Buje 42 404 202 558 4,8 Buzet 17 685 56 843 3,2 Cerovlje 1 880 12 137 6,5 Gračišće 1 610 12 269 7,6 Grožnjan 4 327 20 703 4,8 Kanfanar 8 102 62 724 7,7 Karojba 2 144 18 187 8,5 Kaštelir-Labinci 7 212 61 756 8,6 Kršan 8 095 58 709 7,3 Lanišće - - - Lupoglav 1 227 8 326 6,8 Motovun 19 363 47 568 2,5 Oprtalj 13 063 54 247 4,2 Pazin 10 715 61 951 5,8 Pićan 3 125 26 736 8,6 Sveta Nedelja 11 007 99 814 9,1 Sveti Lovreč 6 735 55 443 8,2 Sveti Petar u Šumi 2 293 21 540 9,4 Svetvinčenat 14 756 133 034 9,0 Tinjan 7 850 67 843 8,6 Višnjan 9 957 77 008 7,7 Vižinada 4 918 38 408 7,8 Žminj 8 647 77 017 8,9 Unutrašnja Istra 219 082 1 375 674 7,1 Izvor: Državni zavod za statistiku (DZS), 2019: Turizam u 2018., Postelje, dolasci i noćenja turista prema NKPJS- u 2012., gradovima i općinama u 2018., Statističko izvješće 1639, https://www.dzs.hr/Hrv_Eng/publication/2019/SI-1639.pdf (26.11.2019.)

Analiza dolazaka i noćenja turista u unutrašnjoj Istri 2018. godine (tab. 3) ukazuje da Grad Buje ima najviše vrijednosti ovih pokazatelja. Jedan od razloga tako značajnog razvoja turizma je blizina susjednih država ali i neposredna blizina turistički vrlo razvijene zapadne obale Istre. Ova jedinica lokalne samouprave ima izlaz na Jadransko more u sklopu naselja Kanegra. Iako ovo naselje u posljednja četiri provedena popisa stanovništva nije imalo stalnih rezidenata, bilježi gotovo 63% dolazaka i 69% noćenja ostvarenih na prostoru Grada. Na prostoru naselja Kanegra nalazi se turističko naselje zahvaljujući kojem Kanegra ima najviše smještajnih kapaciteta odnosno sadrži gotovo 56% ukupnog broja postelja u Gradu (Strategija razvoja

turizma Grada Buje, 2019). Najmanji broj turističkih dolazaka i noćenja u unutrašnjoj Istri ima općina Lupoglav (za općinu Lanišće ne postoje podaci pa nije uključena u analizu). Po broju turističkih dolazaka, nakon Grada Buje, slijede općina Motovun i Grad Buzet. Iako imaju znatno manji broj dolazaka nalaze se pri vrhu tablice broja dolazaka, no ne i broja noćenja. Nakon Grada Buja, najviše turističkih noćenja u 2018. godini zabilježile su općine Svetvinčenat i Barban. Usporedba podataka turističkih noćenja i dolazaka pokazuje da općina Motovun i Grad Buzet imaju relativno kratku prosječnu duljinu boravka turista (3 dana). Suprotno tome, turisti se u općinama Svetvinčenat i Barban zadržavaju puno više, čak 9 odnosno 8 dana. Prosječna duljina boravka turista u unutrašnjoj Istri, ako se u obzir uzmu dolasci i noćenja, iznosi 7,1 dan. Jedinice lokalne samouprave koje imaju ispodprosječnu duljinu boravka turista, u odnosu na prosjek unutrašnje Istre, nalaze se na sjevernom djelu poluotoka (sl. 6). Suprotno tome, gradovi i općine „bliže“ turistički najrazvijenijim destinacijama na obali poluotoka (Rovinj, Poreč, Pula, Medulin...) imaju iznadprosječnu duljinu boravka turista.

Sl. 6. Prosječna duljina boravka turista u unutrašnjoj Istri 2018. godine Izvor: isto kao za tab. 3.

Godine 2009. unutrašnja Istra raspolagala je s ukupno 6 232 smještajna kapaciteta, od čega je 86% bilo stalnih postelja (tab. 4). Nakon samo devet godina broj postelja povećao se za 17 067 postelja odnosno 273,9%. Najveći broj postelja 2009. godine imao je Grad Buje. Čak 32% ukupnog smještajnog kapaciteta unutrašnje Istre nalazilo se na području Grada Buja, a po broju smještajnih objekata slijedila je općina Oprtalj s 450 postelja (7,2% smještajnih kapaciteta unutrašnje Istre). Najmanje je smještajnih kapaciteta imala općina Gračišće, svega 28 postelja. Godine 2018. ponovno je najveći broj postelja imao Grad Buje, a slijedi općina Svetvinčenat s 2 303 postelje. Najveći porast broja postelja u ovom devetogodišnjem razdoblju ima općina Motovun, a najmanji porast ima općina Lanišće na čijem su se prostoru smještajni kapaciteti povećali za svega tri postelje.

Tab. 4. Broj postelja po jedinicama lokalne samouprave unutrašnje Istre 2009. i 2018. godine

Postelje 2009. Postelje 2018. Indeks promjene Općina/Grad stalne pomoćne ukupno stalne pomoćne ukupno stalne pomoćne ukupno Barban 275 24 299 1350 396 1746 490,9 1650,0 583,9 Buje 1554 442 1996 2558 245 2803 164,6 55,4 140,4 Buzet 226 24 250 788 148 936 348,7 616,7 374,4 Cerovlje 41 10 51 163 51 214 397,6 510,0 419,6 Gračišće 23 5 28 166 66 232 721,7 1320,0 828,6 Grožnjan 110 2 112 421 88 509 382,7 4400,0 454,5 Kanfanar 284 12 296 891 52 943 313,7 433,3 318,6 Karojba 58 16 74 256 87 343 441,4 543,8 463,5 Kaštelir-Labinci 232 31 263 1002 16 1018 431,9 51,6 387,1 Kršan 204 35 239 874 249 1123 428,4 711,4 469,9 Lanišće 60 0 60 58 5 63 96,7 - 105,0 Lupoglav 52 7 59 133 39 172 255,8 557,1 291,5 Motovun 65 12 77 1571 183 1754 2416,9 1525,0 2277,9 Oprtalj 421 29 450 681 51 732 161,8 175,9 162,7 Pazin 266 41 307 757 213 970 284,6 519,5 316,0 Pićan 55 13 68 341 107 448 620,0 823,1 658,8 Sveta Nedelja 198 36 234 1347 399 1746 680,3 1108,3 746,2 Sveti Lovreč 194 6 200 787 83 870 405,7 1383,3 435,0 Sveti Petar u Šumi 27 8 35 259 94 353 959,3 1175,0 1008,6 Svetvinčenat 284 50 334 1797 506 2303 632,7 1012,0 689,5 Tinjan 169 25 194 877 245 1122 518,9 980,0 578,4 Višnjan 216 20 236 1156 34 1190 535,2 170,0 504,2 Vižinada 72 0 72 538 9 547 747,2 - 759,7 Žminj 278 20 298 1079 83 1162 388,1 415,0 389,9 Unutrašnja Istra 5364 868 6232 19850 3449 23299 370,1 397,4 373,9 Izvor: Državni zavod za statistiku (DZS), 2010: Turizam u 2009., Postelje, dolasci i noćenja turista po županijama, gradovima i općinama u 2009., Statističko izvješće 1409, http://digarhiv.gov.hr/arhiva/42/56335/www.dzs.hr/Hrv_Eng/publication/2010/SI-1408.pdf (27.11.2019.); Državni zavod za statistiku (DZS), 2019: Turizam u 2018., Postelje, dolasci i noćenja turista prema NKPJS-u 2012., gradovima i općinama u 2018., Statističko izvješće 1639, https://www.dzs.hr/Hrv_Eng/publication/2019/SI-1639.pdf (26.11.2019.)

Na temelju broja postelja i broja noćenja turista dobivena je popunjenost smještajnih kapaciteta po jedinicama lokalne samouprave u unutrašnjoj Istri (tab. 5). Godine 2009. popunjenost smještajnih kapaciteta unutrašnje Istre iznosila je 19,8%. Porast broja kreveta od 2009. do 2018. godine bio je veći od porasta broja noćenja, pa popunjenost smještajnih kapaciteta 2018. godine iznosi samo 16,2%. Čak je 12 jedinica lokalne samouprave imalo manju popunjenost smještajnih kapaciteta 2018. godine u odnosu na 2009. godinu. Od svih općina/gradova izdvaja se općina Oprtalj koja ima najveću popunjenost smještajnih kapaciteta. Godine 2009. popunjenost smještajnih kapaciteta u općini Oprtalj iznosila je 33,9%, a 2018. godine 20,3%. Najveće smanjenje popunjenosti smještajnih kapaciteta zabilježila je općina Motovun. Godine 2009. popunjenost smještajnih kapaciteta u općini Motovun iznosila je 30,3%, a 2018. svega 7,4%. Porast broja noćenja (+458,6%) u općini bio je znatno manji od porasta broja postelja (+2177,9%) tijekom ovog devetogodišnjeg razdoblja. Popunjenost smještajnih kapaciteta 2009. i 2018. godine ističe već spomenuti trend smanjenja turističkih kretanja domaćih turista u unutrašnjoj Istri. Godine 2009. popunjenost smještajnih kapaciteta domaćim turistima iznosila je 2,6%, a 2018. godine 0,8%. Samo su četiri jedinice lokalne samouprave 2018. godine imale popunjenost kapaciteta domaćim turistima veću od 1%. To su Gradovi Buzet i Pazin te općine Grožnjan i Oprtalj. Godine 2009. ovoj skupini jedinica lokalne samouprave pripadaju još općine Kršan, Motovun i Vižinada. Jedino općina Oprtalj ima značajniju popunjenost smještajnih kapaciteta domaćim turistima tijekom čitavog ovog razdoblja. Godine 2009. domaći su turisti u popunjenosti smještajnih kapaciteta sudjelovali sa 22,0%, a 2018. taj je udio znatno manji i iznosi 9,6%. Smanjenje je rezultat općenitog smanjenja broja noćenja i manjeg broja noćenja koja su ostvarili domaći turisti, ali i porasta broja smještajnih kapaciteta u općini.

Tab. 5. Popunjenost smještajnih kapaciteta po jedinicama lokalne samouprave unutrašnje Istre 2009. i 2018. godine

2009. 2018. Popunjenost smještajnih Popunjenost smještajnih Općina/Grad kapaciteta (%) kapaciteta (%) domaćim stranim ukupno domaćim stranim ukupno turistima turistima turistima turistima Barban 0,1 17,8 17,9 0,3 15,6 15,8 Buje 0,3 20,4 20,7 0,5 19,3 19,8 Buzet 4,0 8,1 12,1 1,8 14,8 16,6 Cerovlje 0,1 10,8 11,0 0,6 14,9 15,5 Gračišće 0,2 7,0 7,2 0,4 14,1 14,5 Grožnjan 5,2 6,9 12,2 1,3 9,8 11,1 Kanfanar 0,9 23,2 24,1 0,5 17,7 18,2 Karojba 0,2 5,7 6,0 0,3 14,3 14,5 Kaštelir-Labinci 0,7 29,3 30,0 0,2 16,4 16,6 Kršan 2,3 20,8 23,1 0,3 14,0 14,3 Lanišće 0,0 1,4 1,4 - - - Lupoglav 0,0 7,3 7,3 0,2 13,1 13,3 Motovun 9,3 21,0 30,3 0,9 6,5 7,4 Oprtalj 22,0 12,0 33,9 9,6 10,7 20,3 Pazin 5,3 16,4 21,6 2,0 15,5 17,5 Pićan 0,3 14,4 14,7 0,2 16,2 16,4 Sveta Nedelja 0,2 11,4 11,6 0,2 15,5 15,7 Sveti Lovreč 0,2 13,0 13,2 0,2 17,2 17,5 Sveti Petar u Šumi 0,1 7,7 7,8 0,1 16,6 16,7 Svetvinčenat 0,1 15,9 15,9 0,2 15,7 15,8 Tinjan 0,2 12,1 12,2 0,3 16,2 16,6 Višnjan 0,5 16,6 17,1 0,4 17,3 17,7 Vižinada 1,6 23,9 25,5 0,5 18,7 19,2 Žminj 0,1 19,4 19,5 0,3 17,9 18,2 Unutrašnja Istra 2,6 17,3 19,8 0,8 15,4 16,2 Izvor: Državni zavod za statistiku (DZS), 2010: Turizam u 2009., Postelje, dolasci i noćenja turista po županijama, gradovima i općinama u 2009., Statističko izvješće 1409, http://digarhiv.gov.hr/arhiva/42/56335/www.dzs.hr/Hrv_Eng/publication/2010/SI-1408.pdf (27.11.2019.); Državni zavod za statistiku (DZS), 2019: Turizam u 2018., Postelje, dolasci i noćenja turista prema NKPJS-u 2012., gradovima i općinama u 2018., Statističko izvješće 1639, https://www.dzs.hr/Hrv_Eng/publication/2019/SI-1639.pdf (26.11.2019.)

U unutrašnjoj Istri, baš kao i na ostatku poluotoka, glavna karakteristika turizma je sezonalnost. Najveći turistički promet bilježio se u ljetnom djelu godine s vrhuncem u mjesecu kolovozu u kojem je zabilježeno gotovo 58 tisuća dolazaka 2018. godine (sl. 7). Turistički promet u zimskom dijelu godine izrazito je mali u odnosu na promet zabilježen u ljetnim mjesecima iako

turistička atraktivna osnova omogućuje odvijanje turističkih aktivnosti tijekom cijele godine. Jedan od razloga izrazite sezonalnosti turizma su povoljnije vremenske prilike na ovom prostoru. Važno je napomenuti da na sezonalnost utječu i sezone godišnjih odmora te školski i studentski praznici u emitivnim europskim državama s obzirom da je najveći udio stranih turista iz europskih zemalja (Vojnović, 2016a).

40 (u tisućama) (u

broj dolazaka broj 20

0 I. II. III. IV. V VI VII VIII IX X XI XII mjesec

Sl. 7. Grafički prikaz turističkih dolazaka po mjesecima u unutrašnjoj Istri 2018. godine Izvor: Dolasci i noćenja turista u Istri po turističkim zajednicama 2018.

7. Utjecaj turizma na prostor

7.1. Sociogeografska transformacija prostora U drugoj polovici 20. i početkom 21. stoljeća prostor Istre predstavlja prostor izrazite sociogeografske preobrazbe. Obala poluotoka nositelj je pozitivnog sociodemografskog razvoja, a unutrašnju Istru uglavnom obilježavaju nepovoljni demografski trendovi. Prostor unutrašnje Istre zadesila je, baš kao i ostatak ruralnog prostora Republike Hrvatske, prebrza i nekontrolirana deagrarizacija. Napuštanje poljoprivrede kao djelatnosti i izvora prihoda intenziviralo se sedamdesetih godina prošlog stoljeća te je dovelo do demografskog pražnjenja ruralnog prostora Istre (Radinović i dr., 2006). Nepovoljnim demografskim prilikama doprinijelo je favoriziranje obalnog djela poluotoka u koje se slijevala većina investicija, dok su ulaganja u unutrašnju Istru izostala (Zupanc, 2004).

7.1.1. Opće kretanje stanovništva Istarska županija od 1971. godine bilježi porast broja stanovnika uglavnom zbog razvoja turizma, trgovine i ostalih uslužnih djelatnosti te zbog doseljavanja stanovnika s prostora bivše Jugoslavije (Radinović i dr., 2006). Suprotno trendu županije, broj stanovnika u unutrašnjoj Istri smanjen je od 1971. do 2011. godine za 8 342 stanovnika ili 13,2% (tab. 6). Razlog tome je manja privlačnost ruralnog prostora koji karakterizira slabija razvijenost te manjak radnih mjesta što je u konačnici i usmjeravalo imigracijsko stanovništvo prema obalnim razvijenijim gradovima (Radinović i dr, 2006 prema Žutinić i dr, 1999., Ilak Peršurić, 2001). Od 1971. godine najmnogoljudnija jedinica lokalne samouprave unutrašnje Istre ostao je Grad Pazin, a najmanji broj stanovnika ima općina Lanišće.

Tab. 6. Opće kretanje stanovništva unutrašnje Istre po jedinicama lokalne samouprave 1971. – 2011. godine Indeks Općina/Grad 1971. 1981. 1991. 2001. 2011. 2011./1971. Barban 3 561 3 014 2 983 2 802 2 721 76,4 Buje 4 376 4 957 5 421 5 340 5 182 118,4 Buzet 5 895 6 168 6 295 6 059 6 133 104,0 Cerovlje 2 485 2 024 1 815 1 745 1 677 67,5 Gračišće 1 815 1 571 1 456 1 433 1 419 78,2 Grožnjan 1 078 914 854 785 736 68,3 Kanfanar 1 943 1 713 1 574 1 457 1 543 79,4 Karojba 1 573 1 558 1 470 1 489 1 438 91,4 Kaštelir-Labinci 1 218 1 168 1 296 1 334 1 463 120,1 Kršan 3 913 3 372 3 495 3 264 2 951 75,4 Lanišće 927 624 621 398 329 35,5 Lupoglav 1 357 1 111 979 929 924 68,1 Motovun 1 385 1 261 1 098 983 1 004 72,5 Oprtalj 1 500 1 255 1 109 981 850 56,7 Pazin 8 158 8 889 9 369 9 227 8 636 105,9 Pićan 2 603 2 346 2 133 1 997 1 827 70,2 Sveta Nedelja 3 562 3 308 3 087 2 909 2 987 83,9 Sveti Lovreč 1 565 1 400 1 362 1 408 1 015 64,9 Sveti Petar u Šumi 1 057 999 999 1 011 1 065 100,8 Svetvinčenat 2 773 2 345 2 204 2 218 2 202 79,4 Tinjan 2 243 1 999 1 820 1 770 1 684 75,1 Višnjan 2 736 2 416 2 252 2 187 2 274 83,1 Vižinada 1 350 1 268 1 150 1 137 1 158 85,8 Žminj 3 970 3 689 3 530 3 447 3 483 87,8 Unutrašnja Istra 63 043 59 369 58 372 56 310 54 701 86,8 Izvor: Državni zavod za statistiku (DZS): Naselja i stanovništvo Republike Hrvatske 1857.-2001., https://www.dzs.hr/ (18.11.2019.)

Svega tri jedinice lokalne samouprave (Gradovi Buje, Buzet, Pazin) ostvarile su porast broja stanovnika u međupopisnom razdoblju 1971. – 1981. Ovo je razdoblje obilježila najveća stopa deagrarizacije stoga je početkom osamdesetih godina prošlog stoljeća urbano stanovništvo brojčano premašilo seosko (Radinović i dr., 2006). U sljedeća dva međupopisna razdoblja, 1981. – 1991.; 1991. – 2001., porast broja stanovnika ostvaren je u 5 općina/gradova. U razdoblju 1981. – 1991. porast broja stanovnika imale su općine Kaštelir-Labinci i Kršan te Gradovi Buje, Buzet i Pazin. U sljedećem međupopisnom razdoblju porast broja stanovnika bio je prisutan u općinama Karojba, Kaštelir-Labinci, Sveti Lovreč, Sveti Petar u Šumi te u

Svetvinčentu. U zadnjem međupopisnom razdoblju (2001. – 2011.) broj jedinica lokalne samouprave kojima je porastao broj stanovnika raste na 9 (općine Kanfanar, Kaštelir-Labinci, Motovun, Sveta Nedelja, Sveti Petar u Šumi, Višnjan, Vižinada, Žminj i Grad Buzet). Usporedba popisa stanovništva 1971. i 2011. godine ukazuje da je porast broja stanovnika u ovom 40-godišnjem razdoblju prisutan u 5 gradova/općina. Preostalih 19 jedinica lokalne samouprave unutrašnje Istre zabilježilo je pad broja stanovnika. Porast stanovništva prisutan je u gradovima istraživanog prostora te u općinama Kaštelir-Labinci i Sveti Petar u Šumi (sl. 8). Općine Kaštelir-Labinci i Sveti Petar u Šumi jedine su jedinice lokalne samouprave koje zabilježavaju kontinuirani rast broja stanovnika. Općina Sveti Petar u Šumi imala je stagnaciju broja stanovnika u međupopisnom razdoblju 1981. – 1991., a u sljedeća dva međupopisna razdoblja bilježi porast. Općina Kaštelir Labinci ima porast broja stanovnika u posljednja tri međupopisna razdoblja. Ova općina ima i najveći relativni porast broja stanovnika (20,1%), dok se u apsolutnim iznosima izdvaja Grad Buje s 806 stanovnika više 2011. u odnosu na 1971. godinu. Najintenzivnija depopulacija zahvatila je općine sjevernog dijela unutrašnje Istre. U općini Lanišće broj stanovnika smanjio se za 64,5% što predstavlja najveći relativni pad broja stanovnika od svih analiziranih jedinica lokalne samouprave, a slijede općine Oprtalj (-43,3%), Sveti Lovreč (-35,1%), Cerovlje (-32,5%), Lupoglav (-31,9%) i Grožnjan (-31,7%).

Sl. 8. Indeks promjene broja stanovnika unutrašnje Istre po općinama i gradovima 2011./1971. Izvor: isto kao za tab. 4.

7.1.2. Gospodarska obilježja Blažević (1984) ističe kako je teško pronaći čovjekovu aktivnost na koju turizam nema barem minimalne utjecaje. Razvoj turizma u Istri intenzivirao se 70-tih godina 20. stoljeća dok se u unutrašnjoj Istri počeo značajnije razvijati tek nakon 1990. godine. Tijekom cijelog ovog razdoblja socioekonomska su obilježja stanovništva unutrašnje Istre prolazila kroz promjene. Analiza zaposlenosti aktivnog stanovništva po sektorima djelatnosti ukazuje da je najzastupljeniji gospodarski sektor u posljednja tri popisa stanovništva bio sekundarni sektor (sl. 9). Iako je prisutno postupno smanjenje udjela zaposlenih, sekundarni sektor 2011. godine obuhvaća čak 38,3% zaposlenog stanovništva unutrašnje Istre. Najmanje zastupljeni sektor, također tijekom sve tri popisne godine, je primarni sektor. U analiziranom je razdoblju vidljiv trend smanjenja udjela zaposlenih u primarnom, a porast udjela zaposlenih u kvartarnom sektoru što predstavlja obilježje gospodarski razvijenijih društava. U apsolutnim je iznosima tercijarni sektor 1991. godine zapošljavao više aktivnih stanovnika u odnosu na 2001. i 2011.

godinu. Posljedica je to razvoja kvartarnog sektora odnosno školstva, zdravstva, znanosti koji „privlači“ zaposlene iz ostalih neproizvodnih djelatnosti.

100% 90% 80%

70% )

% 60% 50% 40% zaposleni ( zaposleni 30% 20% 10% 0% 1991. 2001. 2011. godina I. II. III. IV.

Sl. 9. Gospodarska struktura zaposlenog stanovništva unutrašnje Istre 1991., 2001. i 2011. godine Izvor: DZS, 1994: Popis stanovništva, domaćinstava, stanova i poljoprivrednih gospodarstava 31. ožujak 1991.: Aktivno stanovništvo u zemlji koje obavlja zanimanje, prema području djelatnosti, po naseljima, Dokumentacija 885, Zagreb; DZS: Popis stanovništva, kućanstava i stanova 2001. godine: zaposleni prema pretežitoj aktivnosti po položaju u zaposlenju, djelatnosti i spolu, po gradovima, općinama; DZS, 2011: Popis stanovništva, kućanstava i stanova 2011. godine: zaposleni prema područjima djelatnosti, starosti i spolu

Godine 1991. osam jedinica lokalne samouprave unutrašnje Istre imalo je uslužni tip gospodarske strukture (III-II-I), odnosno najviše zaposlenog stanovništva u tercijarnom, a najmanje u primarnom sektoru. Prevladavajući model koji je imalo 12 jedinica lokalne samouprave 1991. godine je industrijski model (II-III-I). Najveći udio aktivnog stanovništva u sekundarnim djelatnostima imale su općine Pićan (67,2%), Gračišće (67,2%) i Sveta Nedelja (54,8%). Samo je jedna jedinica lokalne samouprave imala najveći udio aktivnog stanovništva zaposlenog u primarnom sektoru, a to je bila općina Grožnjan (38,3%). Tip gospodarske strukture III-I-II imale su tri općine geografski smještene u zaleđu grada Poreča (Kaštelir – Labinci, Višnjan, Vižinada). Godine 2001. dominantni je uslužni tip gospodarske strukture (III- II-I) koji je imalo 14 općina i gradova unutrašnje Istre. Industrijski model imalo je 9 jedinica lokalne samouprave, a samo je općina Višnjan najviše zaposlenih imala u tercijarnom, a najmanje u sekundarnom sektoru. S obzirom na prisutan trend rasta zaposlenih u uslužnim

djelatnostima, 2011. godine 20 je jedinica lokalne samouprave imalo gospodarsku strukturu III- II-I. Samo su Grad Buzet (49,1%) i općine Gračišće (48,9%), Lanišće (44,0%) i Pićan (51,8%) imali najveći udio aktivnog zaposlenog stanovništva u sekundarnim djelatnostima (II-III-I). Tijekom sva tri razdoblja najmanji udio aktivnog stanovništva zaposlenog u poljoprivredi, šumarstvu i ribarstvu imala je općina Sveta Nedelja. Promatrajući čitav prostor unutrašnje Istre, po gospodarskim se značajkama ističu općine Poreštine (Kaštelir-Labinci, Sveti Lovreč, Višnjan, Vižinada). Tijekom sve tri analizirane godine, ove su općine, od svih jedinica lokalne samouprave unutrašnje Istre, imale najveće udjele zaposlenih u tercijarnim djelatnostima i najniže udjele zaposlenih u sekundarnim djelatnostima. Općina Kaštelir-Labinci je 1991. godine imala je čak 71,4% aktivnog stanovništva zaposlenog u tercijarnim djelatnostima, dok je na razini unutrašnje Istre taj udio iznosio 46,1%. Ista je općina 1991. godine imala 6,1% zaposlenih u sekundarnim djelatnostima, a unutrašnja je Istra u istom sektoru imala 43,1% zaposlenih. Jedno od tradicionalnih obilježja unutrašnje Istre je poljoprivreda (Poljanec-Borić, 1992). Proces depopulacije ruralnog prostora istovremeno praćen transferom stanovništva iz primarnih u sekundarne i tercijarne djelatnosti negativno je utjecao na ovu važnu gospodarsku aktivnost (Poljanec-Borić, 1992). Godine 1991. 10,6% aktivnog stanovništva unutrašnje Istre bilo je zaposleno u primarnom sektoru, a dvadeset godina kasnije taj je udio pao na 4%. Radi usporedbe, u Hrvatskoj je primarni sektor 1991. godine zapošljavao 16% stanovništva, a 2011. 5,3%. Nestajanje poljoprivrede predstavlja gubitak vrlo važne regionalne karakteristike ovog prostora (Poljanec-Borić, 1992). Ružić i Medica (2010) također napominju da se tradicijski seoski identitet Istre počeo mijenjati 1970-tih godina i poprimati karakteristike urbanog (suburbanog) načina života pri čemu se rad u poljoprivredi i domaćinstvu zamijenio radom u tvornicama i uredima.

7.1.3. Pokazatelji socijalnog pritiska Kao indikatori socijalnog i gospodarskog pritiska turizma korišteni su koeficijent turističke funkcionalnosti i intenzitet ukupnog turističkog prometa. Koeficijent turističke funkcionalnosti objedinjuje broj stanovnika i turističke smještajne kapacitete određenog prostora. Visoke vrijednosti ovog indikatora upućuju na veliku važnost turizma u gospodarstvu određenog prostora, odnosno visok stupanj ovisnosti o turizmu. Najveći koeficijent turističke funkcionalnosti u unutrašnjoj Istri 2009. godine imala je općina Oprtalj, a iznosio je 51,4 (tab. 7). To znači da je 2009. godine na 100 stanovnika općine Oprtalj

postojalo 51,4 smještajnih turističkih kapaciteta. Godine 2018. najviši koeficijent turističke funkcionalnosti imale su općine Motovun (172,2), Sveti Lovreč (117,6) i Svetvinčenat (105,1). Na temelju vrijednosti koeficijenta turističke funkcionalnosti određeno se područje svrstava u jednu od šest kategorija turističke aktivnosti (Birkić, 2016). Godine 2009. pet je jedinica lokalne samouprave spadalo u kategoriju neznatne turističke aktivnosti (TOI = 1) kojoj pripadaju područja vrijednosti koeficijenta turističke funkcionalnosti manje od 4. Nakon devet godina niti jedna jedinica lokalne samouprave unutrašnje Istre više ne pripada kategorijama neznatne turističke aktivnosti i turističke aktivnosti od manje važnosti (vrijednost koeficijenta turističke funkcionalnosti 4 – 10; TOI = 2). Važnu turističku aktivnost (TOI = 3) ima po 10 jedinica lokalne samouprave u obje analizirane godine. Pretežnu turističku aktivnost (TOI = 4), s vrijednošću koeficijenta od 40 do 100, 2009. godine imala je samo općina Oprtalj, a 2018. godine ovoj skupini pripada čak 11 jedinica lokalne samouprave. Petoj kategoriji turističkog operativnog indikatora (vrijednost koeficijenta turističke funkcionalnosti 100 – 500), koja obuhvaća područja značajne turističke aktivnosti, 2018. godine pripadaju općine Motovun, Sveti Lovreč i Svetvinčenat. Niti jedna jedinica lokalne samouprave istraživanog prostora ne pripada kategoriji vrlo značajne turističke aktivnosti (TOI = 6) s vrijednošću koeficijenta turističke funkcionalnosti većom od 500. Sveukupni prostor unutrašnje Istre je 2009. godine pripadao skupini važne turističke aktivnosti, a 2018. to je prostor pretežne turističke aktivnosti. Važno je napomenuti da je koeficijent turističke funkcionalnosti izrazito ovisan o broju stanovnika, pa pojedinim jedinicama lokalne samouprave malobrojno stanovništvo doprinosi kategorizaciji turizma kao važne, pretežne ili čak značajne turističke aktivnosti. Prostorna raspodjela općina i gradova, 2009. godine, s relativno visokim turističkim operativnim indikatorom bila je uz „rub“ unutrašnje Istre (sl. 10). Vidljiva je relativno koncentrična raspodjela pri čemu se gradovi i općine s najnižim vrijednostima indikatora nalaze u središtu poluotoka, a jedinice lokalne samouprave s najvišim vrijednostima u sjevernom i zapadnom djelu unutrašnje Istre. Godine 2018. još se više ističe prostorna raspodjela jedinica lokalne samouprave s najvišim turističkim operativnim indikatorima. Te se općine i gradovi nalaze uz neposrednu blizinu, turistički izrazito razvijene, istarske obale.

Tab. 7. Koeficijent turističke funkcionalnosti i turistički operativni indikator (TOI) u komercijalnim smještajnim kapacitetima unutrašnje Istre 2009. i 2018. godine

2009. 2018. Općina/Grad Koeficijent turističke Koeficijent turističke TOI TOI funkcionalnosti funkcionalnosti Barban 10,9 3 65,5 4 Buje 38,3 3 55,3 4 Buzet 4,1 2 15,1 3 Cerovlje 3,0 1 13,1 3 Gračišće 2,0 1 16,5 3 Grožnjan 15,0 3 72,5 4 Kanfanar 19,4 3 58,8 4 Karojba 5,1 2 24,5 3 Kaštelir-Labinci 18,3 3 65,5 4 Kršan 7,9 2 41,1 4 Lanišće 17,5 3 22,4 3 Lupoglav 6,4 2 18,7 3 Motovun 7,7 2 172,2 5 Oprtalj 51,4 4 96,5 4 Pazin 3,5 1 11,8 3 Pićan 3,7 1 26,2 3 Sveta Nedelja 7,9 2 57,4 4 Sveti Lovreč 18,3 3 117,6 5 Sveti Petar u Šumi 3,3 1 32,0 3 Svetvinčenat 15,1 3 105,1 5 Tinjan 11,4 3 69,1 4 Višnjan 10,5 3 51,0 4 Vižinada 6,2 2 46,6 4 Žminj 8,6 2 33,1 3 Unutrašnja Istra 11,3 3 43,5 4 Izvor: Državni zavod za statistiku (DZS), 2010: Turizam u 2009., Postelje, dolasci i noćenja turista po županijama, gradovima i općinama u 2009., Statističko izvješće 1409, http://digarhiv.gov.hr/arhiva/42/56335/www.dzs.hr/Hrv_Eng/publication/2010/SI-1408.pdf (27.11.2019.); Državni zavod za statistiku (DZS), 2019: Turizam u 2018., Postelje, dolasci i noćenja turista prema NKPJS-u 2012., gradovima i općinama u 2018., Statističko izvješće 1639, https://www.dzs.hr/Hrv_Eng/publication/2019/SI-1639.pdf (26.11.2019.); Državni zavod za statistiku (DZS): Popis stanovništva, kućanstava i stanova 31. ožujka 2001.: Stanovništvo prema spolu i starosti, po naseljima, www.dzs.hr (27.11.2019.); Državni zavod za statistiku (DZS), 2013: Popis stanovništva, kućanstava i stanova 2011.: Stanovništvo prema starosti i spolu po naseljima, www.dzs.hr (27.11.2019.)

Sl. 10. Turistički operativni indeks (TOI) jedinica lokalne samouprave unutrašnje Istre 2009. i 2018. godine Izvor: isti kao za tab. 7.

Intenzitet ukupnog turističkog prometa pokazuje da je broj turističkih dolazaka na sto stanovnika 2009. najveći u općinama Oprtalj (1060,1) i Motovun (440,0) te Gradu Buje (579,7) (tab. 8). Nakon devet godina najveću stopu ima općina Motovun (1900,8), a slijede općine Oprtalj (1722,7) i Sveti Lovreč (910,3). Najveći broj noćenja na 100 stanovnika 2009. godine ima općina Oprtalj (6363,0). Slijede Grad Buje (2892,1) i općina Kaštelir-Labinci (2005,3). Godine 2018. u općini Sveti Lovreč na 100 stanovnika zabilježeno je čak 7493,3 noćenja. Najmanje noćenja na 100 stanovnika, ako se izuzme općina Lanišće za koju ne postoje podaci, ima općina Cerovlje. U općini Cerovlje 2018. godine broj turističkih noćenja po stanovniku iznosi svega 7,4. Najveći porast intenziteta ukupnog turističkog prometa od 2009. do 2018. godine zabilježila je općina Sveti Petar u Šumi. Stopa intenziteta turističkih dolazaka povećala se 14 puta, a stopa intenziteta turističkih noćenja čak 20 puta.

Tab. 8. Intenzitet ukupnog turističkog prometa jedinica lokalne samouprave unutrašnje Istre 2009. i 2018. godine

Intenzitet ukupnog turističkog Intenzitet ukupnog turističkog Općina/Grad prometa (dolasci) prometa (noćenja) 2009. 2018. 2009. 2018. Barban 73,0 449,2 712,8 3 785,3 Buje 579,7 836,1 2 892,1 3 994,1 Buzet 72,9 285,9 180,4 919,1 Cerovlje 13,2 115,4 120,7 744,9 Gračišće 13,6 114,2 51,7 870,6 Grožnjan 137,6 616,6 666,8 2 950,4 Kanfanar 268,1 505,4 1 705,9 3 912,4 Karojba 18,0 152,9 111,2 1 296,9 Kaštelir-Labinci 182,1 464,3 2 005,3 3 975,8 Kršan 69,3 296,3 669,1 2 149,0 Lanišće 18,1 - 89,6 - Lupoglav 26,2 133,3 170,9 904,5 Motovun 440,0 1 900,8 851,8 4 669,5 Oprtalj 1 060,1 1 722,7 6 363,0 7 153,8 Pazin 74,8 130,3 277,0 753,1 Pićan 16,0 183,0 196,5 1 565,3 Sveta Nedelja 43,2 361,9 332,9 3 281,6 Sveti Lovreč 89,5 910,3 883,8 7 493,3 Sveti Petar u Šumi 14,5 207,9 94,4 1 953,2 Svetvinčenat 88,2 673,5 880,0 6 072,4 Tinjan 50,0 483,4 509,8 4 178,0 Višnjan 85,7 426,4 652,7 3 298,1 Vižinada 63,1 419,4 581,4 3 275,2 Žminj 62,7 246,5 611,7 2 195,3 Unutrašnja Istra 141,9 408,9 819,8 2 567,6 Izvor: Državni zavod za statistiku (DZS), 2010: Turizam u 2009., Postelje, dolasci i noćenja turista po županijama, gradovima i općinama u 2009., Statističko izvješće 1409, http://digarhiv.gov.hr/arhiva/42/56335/www.dzs.hr/Hrv_Eng/publication/2010/SI-1408.pdf (27.11.2019.); Državni zavod za statistiku (DZS), 2019: Turizam u 2018., Postelje, dolasci i noćenja turista prema NKPJS-u 2012., gradovima i općinama u 2018., Statističko izvješće 1639, https://www.dzs.hr/Hrv_Eng/publication/2019/SI-1639.pdf (26.11.2019.); Državni zavod za statistiku (DZS): Popis stanovništva, kućanstava i stanova 31. ožujka 2001.: Stanovništvo prema spolu i starosti, po naseljima, www.dzs.hr (27.11.2019.); Državni zavod za statistiku (DZS), 2013: Popis stanovništva, kućanstava i stanova 2011.: Stanovništvo prema starosti i spolu po naseljima, www.dzs.hr (27.11.2019.)

Prostorna raspodjela intenziteta ukupnog turističkog prometa prikazuje najveći socijalni pritisak turizma u općinama i gradovima unutrašnje Istre bliže Jadranskom moru. Pritom su zahvaćenije zapadnije jedinice lokalne samouprave odnosno gradovi i općine koje prostorno gravitiraju zapadnoj obali poluotoka. Godine 2009. svega je nekoliko općina i gradova imalo

značajniji broj turističkih dolazaka na 100 stanovnika i uglavnom su to administrativne jedinice sjeverozapadnog dijela unutrašnje Istre. Godine 2018. gotovo su sve „rubne“ jedinice lokalne samouprave (osim općina Lanišće i Lupoglav) imale značajniji intenzitet turizma (sl. 11). Prostorna raspodjela intenziteta ukupnog turističkog prometa (noćenja) po jedinicama lokalne samouprave unutrašnje Istre slična je u obje promatrane godine (sl. 12). Najveći broj ostvarenih noćenja na sto stanovnika imaju općine i gradovi bliže obali Jadranskog mora.

Sl. 11. Intenzitet ukupnog turističkog prometa (dolasci) jedinica lokalne samouprave unutrašnje Istre 2009. i 2018, godine Izvor: isto kao za tab. 8

Sl. 12. Intenzitet ukupnog turističkog prometa (noćenja) jedinica lokalne samouprave unutrašnje Istre 2009. i 2018. godine Izvor: isto kao za tab. 8

7.2. Fizionomska transformacija prostora U svakoj se kulturno povijesnoj regiji mogu izdvojiti fizionomske karakteristike prostora nastale kao rezultat međusobne interakcije prirodne i društvene osnove. Jedna od turistički najatraktivnijih fizionomskih karakteristika prostora je izgled i struktura naselja. Te su karakteristike podložne promjenama posebno zbog razvoja novih arhitektonskih i graditeljskih stilova i trendova. Oblikovanju i transformaciji tradicionalne graditeljske baštine, pa samim time i turističke ponude, može znatno pridonijeti arhitektura, uz pomoć marketinga (Medica i dr., 2010). Porast turističkih dolazaka dovodi do usmjeravanja lokalne zajednice na podmirivanje potreba turista što obuhvaća i gradnju smještajnih objekata. Upravo turistička izgradnja dovodi do fizionomske preobrazbe prostora kao najuočljivijeg utjecaja razvoja turizma.

7.2.1. Turistička izgradnja Na fizionomska obilježja najviše utječu svjesne transformacije prostora prilikom izgradnje turističke infrastrukture, posebno izgradnje smještajnih objekata (Vojnović, 2016b, prema Wlodarczyk, 2009). Porast turističke izgradnje dobro je vidljiv u usporedbi broja naselja sa smještajnim komercijalnim turističkim objektima na prostoru unutrašnje Istre 2011. i 2019. godine (sl. 13). Godine 2011. 225 naselja unutrašnje Istre imalo je barem jedan turistički smještajni objekt, a nakon samo osam godina taj je broj narastao na 385 naselja. Drugim riječima 2019. godine u 82,6% naselja unutrašnje Istre postoje komercijalni turistički smještajni objekti. Pritom podaci o turističkim smještajnim objektima ne sadrže podatke o nekomercijalnim smještajnim objektima odnosno objektima u vlasništvu stanovnika općine ili grada u kojima se ne vrši naplata usluge smještaja.

Sl. 13. Naselja unutrašnje Istre s turističkim smještajem 2011. i 2019. godine Izvor: Turistička zajednica istarske županije; Vojnović, N., 2016a: Održivi turizam unutrašnje Istre, Sveučilište Jurja Dobrile u Puli, Pula (http://www.unipu.hr) (6.11.2019.)

Prema podacima Turističke zajednice Istarske županije, na dan 31. kolovoza 2019. godine prostor unutrašnje Istre imao je sveukupno 3 333 turistička smještajna objekta. Od svih proučavanih jedinica lokalne samouprave, općina Svetvinčenat ima najviše komercijalnih smještajnih objekata, čak 390, a općina Lanišće najmanje (tab. 9). Najmanje komercijalnih smještajnih objekata imaju jedinice lokalne samouprave sjeveroistočnog dijela unutrašnje Istre (sl. 14). U svega tri godine prostor unutrašnje Istre postao je bogatiji za 952 komercijalna turistička smještajna objekta, što predstavlja porast od 40%. Pritom se ponovno ističe općina Svetvinčenat u kojoj je od 31. kolovoza 2016. godine registrirano dodatnih 149 objekata.

Tab. 9. Broj turističkih smještajnih objekata po jedinicama lokalne samouprave unutrašnje Istre 2016. i 2019. godine

Broj objekata Općina/Grad 2016. 2019. Barban 203 250 Buje 135 208 Buzet 124 178 Cerovlje 26 32 Gračišće 32 36 Grožnjan 69 83 Kanfanar 138 181 Karojba 32 54 Kaštelir-Labinci 137 204 Kršan 131 171 Lanišće 5 9 Lupoglav 20 33 Motovun 85 104 Oprtalj 44 53 Pazin 92 146 Pićan 53 76 Sveta Nedelja 192 265 Sveti Lovreč 116 153 Sveti Petar u Šumi 47 58 Svetvinčenat 241 390 Tinjan 112 150 Višnjan 150 218 Vižinada 74 104 Žminj 123 177 Unutrašnja Istra 2 381 3 333 Izvor: Turistička zajednica Istarske županije

Sl. 14. Prostorna raspodjela broja komercijalnih turističkih smještajnih objekata po jedinicama lokalne samouprave unutrašnje Istre 2019. godine Izvor: Turistička zajednica Istarske županije

Opterećenje fizičke osnove prostora turističkom izgradnjom vidljivo je iz pokazatelja koji stavljaju u odnos turizam i površinu određenog prostora. Korišteni indikator opterećenja fizičke osnove je gustoća turističkih postelja odnosno broj turističkih smještajnih kapaciteta po četvornom kilometru površine. Porast gustoće turističkih postelja istovremeno podrazumijeva porast izgradnje turističkih smještajnih objekata. Gustoća turističkih postelja unutrašnje Istre 2009. godine iznosila je 3,5 (tab. 10). Drugim riječima, na kilometru kvadratnom površine unutrašnje Istre postojalo je 3,5 turističkih smještajnih kapaciteta. Najveću gustoću turističkih postelja 2009. imao je Grad Buje (20,1) zahvaljujući velikom broju postelja u turističkom naselju Kanegra. Godine 2018. najveću gustoću turističkih postelja imala je općina Motovun. Ova se općina ističe također po najvećem porastu gustoće turističkih postelja u razdoblju 2009. – 2018. godine. Osim općine Motovun, veliku gustoću turističkih postelja 2018. godine imala je općina Svetvinčenat (29,0) te Grad Buje (28,3). Sveukupno promatran prostor unutrašnje Istre je 2018. godine imao 13,1 turističku postelju po četvornom kilometru površine.

Tab. 10. Gustoća turističkih postelja jedinica lokalne samouprave unutrašnje Istre 2009. i 2018. godine

Gustoća turističkih postelja Općina/Grad Površina (km2) 2009. 2018. Barban 90,1 3,3 19,4 Buje 99,2 20,1 28,3 Buzet 167,2 1,5 5,6 Cerovlje 106,1 0,5 2,0 Gračišće 60,2 0,5 3,9 Grožnjan 67,3 1,7 7,6 Kanfanar 59,7 5,0 15,8 Karojba 34,6 2,1 9,9 Kaštelir-Labinci 35,4 7,4 28,8 Kršan 122,8 1,9 9,1 Lanišće 144,0 0,4 0,4 Lupoglav 92,2 0,6 1,9 Motovun 33,8 2,3 51,8 Oprtalj 60,2 7,5 12,2 Pazin 139,5 2,2 7,0 Pićan 50,1 1,4 8,9 Sveta Nedelja 64,1 3,6 27,2 Sveti Lovreč 31,9 6,3 27,2 Sveti Petar u Šumi 14,2 2,5 24,9 Svetvinčenat 79,4 4,2 29,0 Tinjan 54,0 3,6 20,8 Višnjan 63,3 3,7 18,8 Vižinada 35,3 2,0 15,5 Žminj 71,4 4,2 16,3 Unutrašnja Istra 1776,0 3,5 13,1 Izvor: Izvješće o stanju u prostoru Istarske županije, 2013.; Državni zavod za statistiku (DZS), 2010: Turizam u 2009., Postelje, dolasci i noćenja turista po županijama, gradovima i općinama u 2009., Statističko izvješće 1409, http://digarhiv.gov.hr/arhiva/42/56335/www.dzs.hr/Hrv_Eng/publication/2010/SI-1408.pdf (27.11.2019.); Državni zavod za statistiku (DZS), 2019: Turizam u 2018., Postelje, dolasci i noćenja turista prema NKPJS-u 2012., gradovima i općinama u 2018., Statističko izvješće 1639, https://www.dzs.hr/Hrv_Eng/publication/2019/SI-1639.pdf (26.11.2019.)

Općine i gradovi relativno niske gustoće turističkih postelja 2009. godine nalaze se u sjevernom, središnjem i istočnom dijelu unutrašnje Istre (sl. 15). Izdvajaju se Grad Buje i općina Oprtalj u sjevernom dijelu poluotoka s relativno velikom gustoćom turističkih smještajnih kapaciteta. Samo devet godina kasnije vidljiva je koncentracija općina i gradova veće gustoće turističkih postelja u zapadnom i južnom dijelu unutrašnje Istre.

Pokazatelji temeljeni na površini dobro prikazuju fizički pritisak turizma ali su izrazito ovisni o veličini administrativnih jedinica. Gustoća turističkih postelja zato se može značajno razlikovati kod općina i gradova relativno sličnog broja postelja. Općina Kršan imala je 2018. 1 123 postelje, a općina Tinjan 1 122. S druge strane, gustoća smještajnih kapaciteta za istu godinu iznosila je u općini Kršan 9,1, a u općini Tinjan 20,8. Još je drastičniji primjer općina Barban i Motovun koje se razlikuju za svega osam postelja. Pritom gustoća turističkih postelja u općini Barban iznosi 19,4, a u općini Motovun 51,8.

Sl. 15. Gustoća turističkih postelja (GP) jedinica lokalne samouprave unutrašnje Istre 2009. i 2018. godine Izvor: isti kao za tab. 10

U unutrašnjoj Istri najbrojnija kategorija komercijalnih smještajnih objekata su objekti u domaćinstvu. Čak 76% svih objekata koji se iznajmljuju turistima, odnosno njih 2 535, pripada ovoj skupini. Druga kategorija po zastupljenosti je ostali ugostiteljski objekti za smještaj. Ovoj skupini pripada 23% smještajnih objekata čija je namjena iznajmljivanje turistima. Hotelski smještaj također postoji, no u svega nekoliko jedinica lokalne samouprave. Unutrašnja Istra

raspolaže sa 15 hotela raspoređenih u Gradovima Buje, Buzet i Pazin te općinama Barban, Kršan, Motovun i Oprtalj. Grad Buje na svom teritoriju ima 5 hotela, s obzirom da Turistička zajednica Istarske županije turističko naselje u Kanegri klasificira kao hotel. Od ostalih zastupljenih kategorija komercijalnih smještajnih objekata u unutrašnjoj Istri prisutni su kampovi te objekti na OPG-u (seljačkom domaćinstvu). Po jedan kamp nalazi se u gradovima Buje i Pazin te općini Barban, Motovun i Sveti Lovreč. Smještajnih objekata na obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima ima 23 te čine svega 0,7% svih komercijalnih smještajnih objekata promatranog područja. U unutrašnjosti istarskog poluotoka dakle, dominiraju kuće za odmor, apartmani i sobe. Ovome je znatno doprinijelo prostorno planiranje s obzirom da se planom razvoja turizma do 2012. godine ovaj prostor odredio kao destinacija individualnog i obiteljskog turizma u već postojećim ruralnim naseljima (Vojnović, 2016a). Također komercijalno je iznajmljivanje mnogo isplativije prenamjenom stambenih objekata u turističke u odnosu na gradnju novih objekata. Osim komercijalnih smještajnih objekata prisutno je povećanje i nekomercijalnih smještajnih objekata odnosno stanova koji se koriste povremeno, u svrhu odmora i rekreacije (tab. 11). Ovakav tip objekata ne predstavlja novitet u Istri s obzirom da su se u većem broju vikendice pojavile početkom značajnijeg razvoja turizma tijekom druge polovice 20. stoljeća (Vojnović 2016 prema Blažević, 1984). Porast broja vikendica u posljednjem međupopisnom razdoblju ipak nije prisutan u svim jedinicama lokalne samouprave unutrašnje Istre. U devet se općina smanjio broj stanova za odmor i rekreaciju od 2001. do 2011. godine. Jedan od razloga smanjenja broja vikendica je njihova prenamjena u komercijalne smještajne objekte.

Tab. 11. Broj stanova koji se koriste povremeno, za odmor i rekreaciju 2001. i 2011. godine u unutrašnjoj Istri

Stanovi za odmor i rekreaciju Općina/Grad 2001. 2011. Barban 31 48 Buje 108 167 Buzet 182 301 Cerovlje 87 40 Gračišće 22 38 Grožnjan 99 173 Kanfanar 51 88 Karojba 29 47 Kaštelir-Labinci 152 225 Kršan 87 112 Lanišće 258 131 Lupoglav 64 86 Motovun 98 89 Oprtalj 122 103 Pazin 71 86 Pićan 28 15 Sveta Nedelja 49 64 Sveti Lovreč 88 113 Sveti Petar u Šumi 14 10 Svetvinčenat 154 138 Tinjan 33 66 Višnjan 108 174 Vižinada 60 84 Žminj 42 50 Unutrašnja Istra 2 037 2 448 Izvor: Državni zavod za statistiku (DZS): Popis stanovništva 2001. godine, Stanovi prema načinu korištenja, po gradovima/općinama, www.dzs.hr (27.11.2019.); Državni zavod za statistiku (DZS), 2013: Popis stanovništva, kućanstava i stanova 2011., Stanovi prema načinu korištenja po gradovima/općinama, www.dzs.hr (27.11.2019.)

Vojnović (2016b) u svojim istraživanjima izdvaja četiri tipa komercijalnih i nekomercijalnih turističkih objekata nastalih prilikom razvoja turizma u ruralnom prostoru Istre. Prvi tip objekata su tradicijske kuće građene u tradicionalnom stilu gradnje. Dio se takvih tradicijskih kuća prodaje te ih nakon toga novi vlasnici nadograđuju i rekonstruiraju djelomično ili u potpunosti poštujući nekadašnji stil gradnje. Po uzoru na takve tradicijske kuće grade se pseudotradicijske kuće uglavnom koristeći neizvorne materijale, a funkcija im je uglavnom turistička. Treći tip smještajnih turističkih objekata čine suvremene obiteljske jednokatnice građene najčešće od netradicionalnih građevinskih materijala i s malo elemenata tradicijskih

kuća. Ovakav tip objekata intenzivno se gradio nakon Drugog svjetskog rata, a namjena im je bila prvenstveno stambena. Kao posljedica razvoja turizma s vremenom se često jedna etaža takve obiteljske jednokatnice prilagođavala sezonskom, ljetnom turizmu. Četvrti tip smještajnih turističkih objekata u unutrašnjoj Istri predstavljaju stambeno-turistička naselja. Radi se o tipski identičnim, ali samostojećim objektima smještenim u jednom dijelu naselja ili neposredno uz njega. Svi navedeni tipovi objekata prisutni su na prostoru unutrašnje Istre no na fizionomsku transformaciju prostora ponajviše je utjecala izgradnja objekata čija je prvenstvena namjena iznajmljivanje turistima. Suprotno priobalnim prostorima u kojima je riječ o hotelima, u unutrašnjoj Istri čimbenici fizionomske promjene su novosagrađene kuće za odmor i stambeno turistička naselja (sl. 16). Ovi se objekti vizualno ističu u prostoru uglavnom zbog korištenja netradicionalnih materijala prilikom gradnje, ali i bazena gotovo uvijek prisutnog uz smještajne objekte. U svrhu marketinške promidžbe ovakav tip komercijalnih objekata često se nazivaju ruralne vile. Medica (2010) ističe da su zbog gradnje većeg broja ovakvih stambenih objekata u produžetku ruralnih naselja, mnoga naselja unutrašnje Istre izgubila nekadašnja prepoznatljiva morfološka obilježja (pr. seoska nasilja razvijana su oko trga), a u opasnosti su i od gubitka svog identiteta.

Sl. 16. Novosagrađena kuća za odmor (“Ruralna vila”) (A) i stambeno turističko naselje (B) u unutrašnjoj Istri Izvor: URL11, URL12

Novosagrađeni komercijalni stambeni turistički objekti prisutni su u svim općinama i gradovima unutrašnje Istre. Dok kuće za odmor odnosno „ruralne vile“ u velikom broju naselja prate prostornu strukturu i morfološka obilježja, stambeno se turistička naselja, zbog svoje veličine i forme izrazito ističu. Kuće za odmor uglavnom nisu prostorno koncentrirane, za razliku od stambeno turističkih naselja. Najpoznatiji primjeri tipski identičnih stambenih

objekata unutar naselja prisutni su u općinama Kaštelir-Labinci, Sveti Lovreč, Svetvinčenat i Višnjan te u Gradu Buje. Na prostoru općine Svetvinčenat postoji puno primjera takvih naselja. Najprepoznatljiviji primjeri nalaze se u sklopu naselja Butkovići, Čabrunići (sl. 18), Paradiž (sl. 17), Škicini (sl. 19) i Smoljanci. U općini Sveti Lovreč stambeno-turističko naselje dio je naselja Heraki (sl. 20) i Sveti Lovreč Pazenatički (sl. 22), a u općini Višnjan stambeno-turistička naselja čine dio naselja Barat. Na prostoru Grada Buje postoje također dva stambeno-turistička naselja i to u sklopu naselja Momjan i Baredine. U općini Kaštelir Labinci stambeno-turistička naselja postoje u naseljima Brnobići (sl. 21) i Rogovići. Izgradnja stambenih objekata, između ostalog i objekata čija je namjena iznajmljivanje turistima, dovela je do značajne fizionomske transformacije prostora općine Kaštelir-Labinci. Naselja Brnobići, Kaštelir, Labinci, Rojci, Roškići i Valentići gotovo su prostorno srasli u jednu cjelinu.

Sl. 17. Naselje Paradiž (općina Svetvinčenat) 2014. godine Izvor: URL13

Sl. 18. Naselje Čabrunići (općina Svetvinčenat) 2014./2016. godine Izvor: URL13

Sl. 19. Naselje Škicini (općina Svetvinčenat) 2011. i 2018. godine Izvor: URL13

Sl. 20. Naselje Heraki (Sveti Lovreč) 1968. i 2014. godine Izvor: URL13

Sl. 21. Naselje Brnobići (općina Kaštelir-Labinci) 1968. i 2014. godine Izvor: URL13

Sl. 22. Naselje Sveti Lovreč Pazenatički (općina Sveti Lovreč) 1968. i 2014. godine Izvor: URL13

7.2.1.1. Turistički smještajni objekti u zaštićenim prostorima Na prostoru Istarske županije postoji 47 registriranih zaštićenih kulturno povijesnih cjelina. Od toga njih 30 pripada unutrašnjoj Istri (URL3) (sl. 23). Ministarstvo kulture Republike Hrvatske kulturno povijesne cjeline definira kao jedinstvene skupine gradskih ili seoskih građevina koje imaju izrazitu povijesnu, arheološku, umjetničku, znanstvenu, društvenu ili tehničku važnost, a međusobno su dovoljno povezane da nose prostorno prepoznatljiva obilježja. Ovoj skupini kulturne baštine pripadaju povijesna naselja ili dijelovi naselja, ali i povijesno memorijalna područja (pr. mjesta povijesnih događanja, spomen-parkovi, mjesta masovnih stradanja, groblja) (URL14). Gradnja i postupci prenamjene objekata u kulturno povijesnim cjelinama propisani su Zakonom o zaštiti i očuvanju kulturne baštine (69/99, 151/03, 157/03, 100/04, 87/09, 88/10, 61/11, 25/12, 136/12, 157/13, 152/14 , 98/15, 44/17, 90/18). Članak 56. ovog zakona navodi da dokumenti prostornog uređenja područja na kojem se nalazi kulturno dobro, moraju sadržavati podatke iz konzervatorske podloge sa sustavom mjera zaštite nepokretnih kulturnih dobara. Članak 57. obvezuje na izradu konzervatorske podloge za svaku kulturno povijesnu cjelinu. Prije gradnje na području kulturno povijesne cjeline potrebno je uzeti u obzir uvjete zaštite kulturnog dobra (Članak 61). Sve radnje koje bi mogle narušiti cjelovitost ili prouzročiti promjene na kulturnom dobru mora najprije odobriti nadležno tijelo (Konzervatorski odjel Ministarstva kulture). Članak 65. spomenutog zakona navodi da sve pravne i fizičke osobe prije obavljanje gospodarske djelatnosti u objektu, koji se nalazi u sklopu kulturno povijesne cjeline, moraju ishoditi odobrenje nadležnog tijela. Do izmjena i dopuna 52

Zakona o zaštiti i očuvanju kulturne baštine 2009. godine, zakon je obvezivao na izradu urbanističkih planova uređenja za sve kulturno povijesne cjeline (Rukavina i dr., 2013). Od 2009. godine Zakon o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara i Zakon o prostornom uređenju i gradnji samo propisuju obvezu uključivanja konzervatorskih mjera i načina zaštite kulturno- povijesnog naslijeđa u prostorne i urbanističke planove (Rukavina i dr., 2013). Vojnović (2016b) napominje da je uvrštavanje pojedinih kulturno povijesnih cjelina u registar zaštićenih kulturnih dobara Ministarstva kulture Republike Hrvatske spriječilo nestručnu prenamjenu ili devastaciju tradicionalnih istarskih kuća. Primjenom zakonske regulative identitet povijesno važnih akropolskih naselja ostao je sačuvan.

Sl. 23. Naselja unutrašnje Istre sa zaštićenim kulturno povijesnim cjelinama Izvor: izradio autor prema DGU, 2016.

7.2.2. Promjena tradicionalne arhitekture Iako postoje male razlike u graditeljstvu pojedinih dijelova poluotoka, za Istru u cjelini najvažnija građevina je stambena kuća. Glavni prepoznatljivi elementi starih istarskih kuća su

kameni zidovi, raskošni dimnjaci, vertikalna razvijenost, veliki prozori, blagi krovni nagibi prekriveni kupicama (žlipcima) te dvorišta (korte) u koja se ulazi kroz velika zidana lučna vrata (portuni) (Živković, 2013). Tradicionalni stil gradnje u Istri uglavnom podrazumijeva gradnju stambenih objekata od kamena pri čemu se drvene grede koriste za podove i krovišta. Istarska je kuća najčešće građena pločastim kamenom (kakav postoji u prirodnom okruženju), a zbog nešto oštrije klime u odnosu na južni Jadran, vanjsko je oplošje kuće žbukano kako bi se zaštitilo od vlage (Živković, 2013). Kuće su žbukane zemljanim i često organskim pigmentima, no slaba kvaliteta žbuke te loše prijanjanje na podlogu dovelo je do relativno brzog opadanja žbuke s objekata (sl. 24). U novije se vrijeme po uzoru na takvu tradicionalnu istarsku kuću grade mnogi turistički smještajni objekti. Zbog tržišnih razloga tradicionalne materijale u gradnji zamijenili su opeka, nehrđajući čelik i plastika. Investitori kopiraju kameni izgled pročelja starih kuća, bez fasadnog pokrova, u želji da sagrade novu kuću u tradicionalnom istarskom stilu (Vojnović, 2016b). Na pročelju kuća se zato nalaze fasadne cigle i plastične imitacije kamena, uz prozore plastični ili aluminijski kapci (škure), a na balkonima, okućnicama i stepeništima metalne nehrđajuće ograde.

Sl. 24. Primjer opadanja fasadnog pokrova sa stare istarske kuće Izvor: autorica

Osim izgradnje stambenih objekata, tradicionalna arhitektura i graditeljstvo podrazumijevaju i način uređenja seoskih naselja, okućnica, dvorišta te opremanje stambenih i gospodarskih objekata (Ružić i Medica, 2010).

Ruralni prostor Istre susreće se s novim trendovima u arhitekturi i građevinarstvu pri čemu nastaju građevine koje nisu u skladu s tradicionalnom ruralnom arhitekturom ovog prostora (Medica i dr., 2010). Krivo shvaćanje i primjena tradicijskih arhitektonskih elemenata dovodi do stvaranja iskrivljene slike naselja unutrašnje Istre (Nefat, 2016). Bitno je istaknuti da ne pridonose svi komercijalni smještajni objekti iskrivljenoj viziji tradicionalne istarske arhitekture. Dio smještajnih objekata čine stare istarske kuće renovirane u skladu s tradicionalnim graditeljstvom. Ovakvi su primjeri uglavnom prisutni u zaštićenim kulturno povijesnim cjelinama urbanih i ruralnih naselja.

8. Rezultati anketnog istraživanja Mišljenja i stavovi stanovništva o utjecaju razvoja turizma na prostor prikupljani su anketnim istraživanjem. Istraživanje je provedeno u dvije općine unutrašnje Istre, a sudjelovalo je ukupno 160 ispitanika. Anketno se istraživanje odnosilo na stanovništvo starije od 18 godina s mjestom prebivališta u općinama Motovun i Svetvinčenat. Odabrane su općine Motovun i Svetvinčenat s obzirom da su obje općine turistički razvijene. Općina Motovun je kao turistička destinacija bila prepoznata još 1980-ih godina, dok općina Svetvinčenat turistički razvoj doživljava tek u posljednjih 15 godina. Bez obzira na dužu tradiciju turističkog razvoja Motovuna, 2019. godine općina Svetvinčenat, od svih jedinica lokalne samouprave unutrašnje Istre, ima najviše turističkih komercijalnih smještajnih objekata. Prebivalište na području općine Motovun imalo je 49 ispitanika, a na području općine Svetvinčenat 111 ispitanika. Ako se broj ispitanika usporedi s posljednjim popisom stanovništva iz 2011. godine, dobije se podatak da je anketnim istraživanjem obuhvaćeno 4,9% stanovnika općine Motovun i 5,0% stanovnika općine Svetvinčenat.

8.1. Općina Motovun U istraživanju na području općine Motovun sudjelovalo je 28 žena i 21 muškarac. Najveći udio ispitanika, njih 57,1% (28), pripada dobnoj skupini 50 i više godina. Po zastupljenosti slijedi dobna skupina 30 – 49 godina, kojoj pripada 24,5% (12), ispitanika te naposlijetku dobna skupina 18 – 29 godina sa 18,4% (9) ispitanika. Prema razini završenog obrazovanja najviše ispitanika u općini Motovun ima završenu srednju školu (25), zatim završenu višu školu, preddiplomski ili stručni studij (8), pa završenu osnovnu školu (9). Kao najviši završeni stupanj obrazovanja 10,2% (5) ispitanika općine Motovun odabralo je diplomski studij, a dvije osobe opredijelile su se za završen poslijediplomski studij. S obzirom na ukupna prosječna mjesečna primanja, najviše ispitanika (11) mjesečno raspolaže s iznosom između 2 000 i 4 000 kuna ili do 2 000 kuna. Podjednak je također broj ispitanika (10) koji mjesečno primaju između 4 000 i 6 000 kuna i više od 8 000 kuna. Najmanje ispitanika općine Motovun (7) opredijelilo se da mjesečno prima između 6 000 i 8 000 kuna. Prvo pitanje anketnog upitnika odnosilo se na razinu zadovoljstva ispitanika turizmom i turističkom ponudom u istraživanoj općini. Ispitanici su za svaku tvrdnju morali odabrati razinu zadovoljstva na Likertovoj skali raspona od 1 (potpuno sam nezadovoljan/na) do 5 (potpuno sam zadovoljan/na). Najviše ispitanika, njih 55,1% (27), potpuno je zadovoljno ili više zadovoljno nego nezadovoljno turizmom u općini Motovun. Niti je zadovoljno, niti

nezadovoljno 20,4% (10) ispitanika, dok je 24,5% (12) anketiranih nezadovoljno turizmom. Slična je raspodjela razine zadovoljstva turističkom ponudom u općini Motovun (sl. 25). Turističkom ponudom zadovoljno je 46,9% (23) ispitanika, 24,5% (12) ispitanika je neodlučno, dok njih 28,6% nije zadovoljno turističkom ponudom u općini Motovun.

15 (%)

0 Turizam u općini Motovun Turistička ponuda u općini Motovun potpuno sam nezadovoljan/na više sam nezadovoljan/na nego zadovoljan/na niti sam zadovoljan/na niti sam nezadovoljan/na više sam zadovoljan/na nego nezadovoljan/na potpuno sam zadovoljan/na

Sl. 25. Razina zadovoljstva ispitanika općine Motovun o turizmu i turističkoj ponudi Izvor: izradila autorica na temelju anketnog istraživanja

Drugo pitanje anketnog upitnika zahtijevalo je od ispitanika da izraze razinu slaganja s danim tvrdnjama na Likertovoj ljestvici od 1 do 5, pri čemu 1 označava uopće se ne slažem, a 5 u potpunosti se slažem. S tvrdnjom Turizam je razvijen u općini slaže se 53,1% (26) ispitanika općine Motovun (sl. 26). Niti se slaže, niti ne slaže s danom tvrdnjom 20,4% (10) ispitanika, a ne slaže se 26,5% (13) ispitanika. Razina slaganja ispitanika za tvrdnje Razvoj turizma pozitivno utječe na kvalitetu života u općini i Lokalna zajednica ostvaruje dobit od turizma relativno su slična. S obje tvrdnje 53,1% (26) ispitanika se slaže, a 24,5% (12) ispitanika ne slaže.

40 35 30 25

% 20 15 10 5 0 Turizam je razvijen u općini. Razvoj turizma pozitivno utječe Lokalna zajednica ostvaruje na kvalitetu života u općini dobit od turizma. uopće se ne slažem ne slažem se niti se slažem, niti se ne slažem slažem se u potpunosti se slažem

Sl. 26. Razina slaganja ispitanika općine Motovun s navedenim tvrdnjama Izvor: izradila autorica na temelju anketnog istraživanja

Preostale tri tvrdnje odnose se na utjecaj razvoja turizma na fizionomske karakteristike prostora (sl. 27). Većina ispitanika općine Motovun, njih čak 30, slaže se s tvrdnjom da razvoj turizma utječe na izgled naselja općine. Međutim, s tvrdnjom Izgradnja turističkih smještajnih objekata narušila je prirodni okoliš 36,7% (18) ispitanika uopće se ne slaže, a 16,3% (8) ne slaže. Većina (57,1% ili 28) anketiranih stanovnika općine Motovun smatra da su kuće za odmor u općini građene u tradicionalnom istarskom stilu. Gotovo 25% (12) ispitanika niti se slaže niti se ne slaže s danom tvrdnjom, a 18,4% (9) misli da kuće za odmor u općini Motovun nisu građene u tradicionalnom istarskom stilu.

40 35 30 25

% 20 15 10 5 0 Razvoj turizma utječe na izgled Izgradnja turističkih smještajnih Kuće za odmor u općini građene naselja općine. objekata narušila je prirodni su u tradicionalnom istarskom okoliš. stilu. uopće se ne slažem ne slažem se niti se slažem, niti se ne slažem slažem se u potpunosti se slažem

Sl. 27. Razina slaganja ispitanika općine Motovun s navedenim tvrdnjama Izvor: izradila autorica na temelju anketnog istraživanja

Treće pitanje anketnog upitnika odnosilo se na značajnost turizma pri čemu su ispitanici mogli odabrati jedan od tri ponuđena odgovora. Za 34,7% (17) ispitanika općine Motovun turizam je vrlo važan. Turizam je važan za 44,9% (22) ispitanika, a nevažan za njih 20,4% (10). Sljedeće pitanje glasilo je „Imate li ekonomsku korist od razvoja turizma u općini?“. U općini Motovun 51% (25) ispitanika potvrdno je odgovorilo na zadano pitanje, a preostalih 49% (24) ispitanika odgovorilo je negativno. Zadnje pitanje analiziranog upitnika koje se odnosilo na utjecaj razvoja turizma na transformaciju općine Motovun bilo je opisnog karaktera te se od ispitanika zahtijevalo da ukratko objasne utjecaj razvoja turizma na promjene u općini. Većina je ispitanika (30) istaknula da se općina znatno promijenila zbog razvoja turizma, a od promjena se ističu bogatija kulturna ponuda, izgradnja novih objekata te uređenje infrastrukture. Dio ispitanika smatra da je kvaliteta života stanovnika porasla (5) i da se općina Motovun razvila zbog razvoja turizma (8). Od preostalih odgovora ističe se onaj da razvoj turizma utječe na tržište nekretnina na način da dominiraju komercijalni smještajni objekti vlasnika koji ne žive u općini Motovun. „Time se pospješuje osjećaj „grada duhova“ u zimskim mjesecima.“. Po jedan ispitanik od promjena u općini ističu obnovu starih kuća te doprinos očuvanju kulturne baštine. Većina odgovora ispitanika općine Motovun može se opisati jednim citatom: „razvoj turizma je pozitivno utjecao

na promjene u općini...gastronomska i kulturna ponuda je bogatija, otvaraju se novi muzeji u starom gradu, osmišljavaju se nove kulturne manifestacije...sve to utječe na bolji život u našoj zajednici“.

8.2. Općina Svetvinčenat U anketnom istraživanju na području općine Svetvinčenat sudjelovalo je 67 žena i 44 muškarca. Najzastupljenija dobna skupina je stanovništvo staro 50 i više godina kojoj pripada 36,0% ispitanika. Slijedi dobna skupina 18 – 29 godina sa 32,4% ispitanika, dok najmanje stanovnika pripada dobnoj skupini 30 – 49 godina. U općini Svetvinčenat također je najveći udio ispitanika sa završenom srednjom školom (64,0%), nakon čega slijede ispitanici sa završenim diplomskim studijem, njih 17,1%. Sa završenom višom školom, preddiplomskim studijem ili stručnim studijem je 13,5% ispitanika, sa završenom osnovnom školom 4,5% ispitanika, a svega jedan je ispitanik sa završenim poslijediplomskim studijem. Najveći udio (31,5%) stanovnika općine Svetvinčenat koji su sudjelovali u anketnom istraživanju prosječno mjesečno prima između 4 000 do 6 000 kuna, nakon čega slijede ispitanici s prosječnim mjesečnim primanjima između 6 000 i 8 000 kuna (22,5%). Po zastupljenosti zatim slijede ispitanici s primanjima u iznosu od 2 000 do 4 000 kuna (19,8%), pa ispitanici s do 2 000 kuna mjesečno i naposlijetku ispitanici koji raspolažu s više od 8 000 kuna mjesečno (11,7%). U općini Svetvinčenat anketirano stanovništvo uglavnom je zadovoljno turizmom (sl. 28). Potpuno je zadovoljno 26,1% ispitanika, a 36,0% ispitanika više je zadovoljno nego nezadovoljno. Niti je zadovoljno, niti nezadovoljno 24,3% ispitanika, dok je 13,5% ispitanika nezadovoljno turizmom u općini Svetvinčenat. I u ovom je slučaju razina zadovoljstva ispitanika turističkom ponudom slična kao razina zadovoljstva turizmom u općini. Turističkom ponudom zadovoljno je 59,5%, a nezadovoljno 18,9% anketiranih. Niti je zadovoljno, niti nezadovoljno turističkom ponudom u općini Svetvinčenat 21,6% ispitanika.

45 40 35 30 25 % 20 15 10 5 0 Turizam u općini Svetvinčenat Turistička ponuda u općini Svetvinčenat

potpuno sam nezadovoljan/na više sam nezadovoljan/na nego zadovoljan/na niti sam zadovoljan/na niti sam nezadovoljan/na više sam zadovoljan/na nego nezadovoljan/na potpuno sam zadovoljan/na

Sl. 28. Razina zadovoljstva ispitanika općine Svetvinčenat s turizmom i turističkom ponudom Izvor: izradila autorica na temelju anketnog istraživanja

Svega 9% ispitanika općine Svetvinčenat smatra da turizam nije razvijen u općini (sl. 29). Većina ispitanika (60,4%) smatra da razvoj turizma pozitivno utječe na kvalitetu života u općini, dok se 23,4% ispitanika niti slaže niti ne slaže s ovom tvrdnjom. S rečenicom Lokalna zajednica ostvaruje dobit od turizma slaže se 43,2%, a u potpunosti se slaže 30,6% ispitanika.

50 45 40 35 30

% 25 20 15 10 5 0 Turizam je razvijen u općini. Razvoj turizma pozitivno utječe Lokalna zajednica ostvaruje na kvalitetu života u općini dobit od turizma.

uopće se ne slažem ne slažem se niti se slažem, niti se ne slažem slažem se u potpunosti se slažem

Sl. 29. Razina slaganja ispitanika općine Svetvinčenat navedenim tvrdnjama Izvor: izradila autorica na temelju anketnog istraživanja

Da razvoj turizma utječe na izgled naselja općine Svetvinčenat u potpunosti se slaže 44,1%, a slaže se 36% ispitanika (sl. 30). Svega 9% ispitanika se ne slaže s ovom tvrdnjom, a niti se jedan ispitanik uopće ne slaže da turizam utječe na izgled seoskih naselja. Za tvrdnju Izgradnja turističkih smještajnih objekata narušila je prirodni okoliš mišljenje ispitanika nije bilo toliko usuglašeno. Udio ispitanika koji se slažu sa spomenutom tvrdnjom iznosi 42,3%, a udio onih koji se ne slažu 29,7%. Niti se slaže niti ne slaže 27,9% anketiranih stanovnika općine Svetvinčenat. Da su kuće za odmor u općini građene u tradicionalnom istarskom stilu misli 21,6% ispitanika. S time se ne slaže gotovo 47% ispitanika, a podijeljeno mišljenje ima čak 35 anketiranih osoba.

50 45 40 35 30

% 25 20 15 10 5 0 Razvoj turizma utječe na izgled Izgradnja turističkih smještajnih Kuće za odmor u općini građene naselja općine. objekata narušila je prirodni su u tradicionalnom istarskom okoliš. stilu. uopće se ne slažem ne slažem se niti se slažem, niti se ne slažem slažem se u potpunosti se slažem

Sl. 30. Razina slaganja ispitanika općine Svetvinčenat navedenim tvrdnjama Izvor: izradila autorica na temelju anketnog istraživanja

U općini Svetvinčenat 23,6% ispitanika smatra turizam vrlo važnim, a 54,5% ispitanika važnim. Za 21,8% ispitanika općine Svetvinčenat turizam je nevažan. Od anketiranih stanovnika, 39,1% ima ekonomsku korist od razvoja turizma, a preostalih 60,9% ispitanika nema. Na pitanje „Smatrate li da je razvoj turizma utjecao na promjene u općini? Ukratko objasnite.“ ispitanici su davali raznolike odgovore. Od ispitanika koji smatraju da se općina promijenila uslijed razvoja turizma, najučestaliji odgovor, koji je imalo 9,9% ispitanika, ističe kako je turizam doprinio razvoju općine. Po 10 ispitanika izdvojilo je bogatiju kulturnu ponudu i porast primanja stanovnika kao značajne promjene u općini Svetvinčenat. Dio ispitanika (8,1%) smatra da su se ulaganja u infrastrukturu, posebno cestovnu, povećala zbog razvoja turizma. Od promjena na prostoru općine ističu se još i povećana izgradnja objekata (6,3%), obnova starih i ruševnih kuća (4,5%), nastanak novih radnih mjesta (2,7%) te povećanje kvalitete života stanovnika (2,7%). Gotovo 3% ispitanika smatra da je zahvaljujući razvoju turizma općina Svetvinčenat postala prepoznatljiva. Dio ispitanika (7,2%) smatra da pozitivne promjene osjećaju samo pojedinci pri čemu su izrazili nezadovoljstvo političkom situacijom u općini. Ispitanici nezadovoljni utjecajem razvoja turizma ističu: „Zanemarene su druge gospodarske grane, zapostavljena poljoprivreda i stočarstvo. Prodaja zemljišta za izgradnju turističkih objekata sve više pretvara Savičenštinu u apartmansko nenaseljeno naselje. Urbaniziranjem 63

zemljišta, gradnjom isključivo vila za odmor te bazeniranjem vrtova trajno se i nepovratno narušava prostor.“; „Dobit se ne dijeli racionalno, niti se ulaže u rješavanje problema...“; „...Općina je umjesto da privuče nove doseljenike, privukla kupce parcela koji su na njima izgradili samo kuće za odmor...“; „zanemareno je školstvo, ponuda aktivnosti za mlade. Umjesto tih sadržaja općinske vlasti radije šire turističku ponudu.“. Suprotno tome, da se općina Svetvinčenat zbog razvoja turizma nije promijenila smatra 14,4% ispitanika.

8.3. Usporedba Obje se istraživane općine prema statističkim podacima mogu smatrati turistički razvijenima, a s time se slaže i većina ispitanika. Većina ispitanika u općinama Motovun i Svetvinčenat zadovoljna je turizmom i turističkom ponudom. S obzirom na manji udio anketiranih koji ovim stavkama nisu zadovoljni, može se zaključiti da su ispitanici u općini Svetvinčenat zadovoljniji razvojem turizma. Da se fizionomske karakteristike naselja mijenjaju pod utjecajem razvoja turizma ponovo misli većina ispitanika u obje općine, no ipak su ispitanici na području općine Svetvinčenat u to puno sigurniji. U općini Motovun ispitanici uglavnom smatraju da izgradnja komercijalnih smještajnih objekata nije narušila prirodni okoliš općine. To se može povezati sa zakonski zaštićenim akropolskim naseljem zbog čega turistička izgradnja prati povijesne fizionomske karakteristike prostora. Sukladno tome 57% ispitanika općine Motovun smatra da su kuće za odmor građene u tradicionalnom istarskom stilu. Gotovo 63% svih komercijalnih smještajnih objekata u općini Motovun nalazi se u istoimenom naselju čija je kulturno povijesna urbana cjelina zaštićena. U općini Svetvinčenat gotovo 28% ispitanika niti se slaže niti ne slaže da je izgradnja turističkih smještajnih objekata narušila prirodni okoliš, a 42% ispitanika ipak smatra turističku izgradnju negativnom pojavom na prostoru općine. Većina ispitanika općine Svetvinčenat smatra da kuće za odmor nisu građene u tradicionalnom istarskom stilu, a 21% ispitanika ipak smatra da su komercijalni smještajni objekti u skladu s tradicijskim graditeljstvom. Stil gradnje i renovacije objekata „kontroliran“ je samo u zaštićenim dijelovima naselja, a površina zaštićene kulturno povijesne cjeline Motovuna veća je od zaštićene kulturno povijesne cjeline Svetvinčenta. Činjenica je i da općina Svetvinčenat ima znatno veću površinu i veći broj naselja od općine Motovun, ali i znatno veći broj komercijalno smještajnih objekata. Kad je riječ o društvenogeografskom utjecaju turizma, većina ispitanika u obje istraživane općine smatra da razvoj turizma pozitivno utječe na kvalitetu života stanovništva te da lokalna zajednica ostvaruje dobit od turizma. Udio anketiranih osoba za koje je turizam nevažan isti je u obje općine i iznosi 20%. U općini Motovun 51% ispitanika ima ekonomsku korist od razvoja

turizma, dok u općini Svetvinčenat taj udio iznosi 40%. S obzirom da je korišten neprobabilistički prigodni uzorak, ne može se zaključiti da u općini Motovun veći udio stanovnika ima financijsku korist od razvoja turizma u odnosu na općinu Svetvinčenat. U obje općine ispitanici su od promjena nastalih kao rezultat razvoja turizma izdvojili sveopći razvoj općine, razvoj infrastrukture te bogatiju kulturnu ponudu. U općini Motovun samo su pojedinci istaknuli negativne promjene poput povećanja udjela smještajnih objekata u vlasništvu nerezidenata općine. S obzirom na veći broj ispitanika na području općine Svetvinčenat i veća je raznolikost odgovora. Većina ispitanika navela je pozitivne primjere promjena u općini, no znatan je broj ispitanika koji su izrazili svoje nezadovoljstvo upravljanjem turističkim razvojem. Podijeljeno mišljenje ispitanika najbolje objašnjava jedan od odgovora: „...nisam sigurna je li turizam u općini Svetvinčenat dobar.“.

9. Zaključak Unutrašnja Istra iz godine u godinu bilježi sve veću posjećenost i stalni porast broja dolazaka i noćenja. Da je unutrašnja Istra atraktivan prostor potvrđuje broj dolazaka, pa tako općine u samom središtu poluotoka imaju među najvećim brojem dolazaka unutrašnje Istre ali nisku prosječnu duljinu boravka. S obzirom da je riječ o turistički atraktivnim ali relativno malim naseljima, s uglavnom svega nekoliko stotina stanovnika, ne postoji dovoljan broj sadržaja koji bi potakli turiste da na ovom prostoru ostanu više od nekoliko dana. Općine i gradovi smješteni bliže obali nemaju veći broj sadržaja ili atraktivniju geografsku osnovu ali su bliže glavnom atraktivnom faktoru Istre - Jadranskom moru. Iz toga proizlazi da je turistički razvoj jedinica lokalne samouprave unutrašnje Istre uvjetovan turističkim razvojem obale. Gradovi i općine bliže obalnim dijelovima poluotoka nisu nužno turistički razvijeniji, ali je socijalni pritisak turizma izraženiji u odnosu na jedinice lokalne samouprave središnje i sjeveroistočne unutrašnje Istre. Time je prva hipoteza samo djelomično potvrđena. S druge strane, „rubne“ jedinice lokalne samouprave unutrašnje Istre imaju brojčano više komercijalnih smještajnih objekata i veći stupanj fizičkog pritiska turizma. Na tom je prostoru razvoj turizma doveo do fizionomske transformacije velikog broja naselja. Općine sjeveroistočnog dijela unutrašnje Istre imaju najniže vrijednosti turističkih pokazatelja, te je s obzirom na mali broj turističkih smještajnih objekata i relativno velike površine administrativnih jedinica, prostor ostao još uvijek relativno nepromijenjen. Time je i druga hipoteza djelomično potvrđena s obzirom da su južni i zapadni dijelovi unutrašnje Istre nosioci fizionomske preobrazbe promatranog prostora. Zadnja hipoteza ovog rada nije potvrđena s obzirom da na promjenu sociogeografskih obilježja unutrašnje Istre nije utjecao isključivo razvoj turizma u unutrašnjosti Istre. Gospodarske su promjene, poput porasta broja zaposlenih u uslužnim djelatnostima, djelomično rezultat modernizacije i tehnološkog napretka, a djelomično rezultat intenzivnog razvoja turizma na obali Istarskog poluotoka koja privlači radnu snagu iz unutrašnjosti. Promjena broja stanovnika također nije isključivo povezana s razvojem turizma. Pojedine općine/gradovi za koje se može reći da su turistički razvijeni, zabilježili su porast broja stanovnika u posljednjem međupopisnom razdoblju, no ova korelacija ne može se primijeniti na čitavo istraživano područje. Turizam u ruralnim prostorima još uvijek nije dosegnuo razinu da potakne značajnije pozitivne demografske trendove u unutrašnjoj Istri iako je anketno istraživanje potvrdilo rast kvalitete života kao značajnu posljedicu razvoja turizma u istraživanim općinama.

LITERATURA Birkić, D., 2016: Održivi turistički razvoj priobalne destinacije, doktorski rad, Sveučilište u Rijeci Blažević, I., 1984: Turizam Istre, Savez Geografskih društava Hrvatske, Zagreb Blažević, I., 1996: Turistička geografija Hrvatske, Pedagoški fakultet, Pula Bošković, D., 1999: Tržišne mogućnosti razvoja agroturizma u Istri, Tourism and hospitality management, 5 (1 – 2), 23 – 38 Božićević, S., 1995: Brojnost speleoloških pojava u Istri i njihova rasprostranjenost u odnosu na geološku građu, u: Velić, I., Vlahović, I.: 1. Hrvatski geološki kongres, Institut za geološka istraživanja, Hrvatsko geološko društvo, Zagreb, 117 – 120 Demonja, D., Ružić, P., 2010: Ruralni turizam u Hrvatskoj s hrvatskim primjerima dobre prakse i europskim iskustvima, Meridijani, Zagreb Državni zavod za statistiku (DZS), 1994: Popis stanovništva, domaćinstava, stanova i poljoprivrednih gospodarstava 31. ožujak 1991.: Aktivno stanovništvo u zemlji koje obavlja zanimanje, prema području djelatnosti, po naseljima, Dokumentacija 885, Zagreb Feletar, D., Kranjčev, R., Perica, D., 1999: Akropolska naselja Istre, Hrvatski zemljopis: časopis za zemljopis i povijest, 44 Friščić, M., 2014: Termomineralne vode i medicinski turizam u Hrvatskoj, diplomski rad, Sveučilište u Zagrebu Ilak Peršurić, A. S., 2001: Sociodemografska reprodukcija obiteljskih gospodarstava Istarske županije, magistarski rad, Agronomski fakultet, Zagreb Ilak Peršurić, A. S., 2003: Sociodemografska reprodukcija obiteljskih gospodarstava istarske županije, Sociologija sela, 41, 47 – 68 Krjanović, A., Čičin-Šain, D. i Predovan, M., 2011: Strateško upravljanje razvojem ruralnog turizma – problemi i smjernice, Oeconomica Jadertina (1), 30 - 45 Lončarić, D., 2015: Promocija u svrhu unaprjeđenja turizma hrvatskog dijela istarskog primorja – povijesni pregled, u: Šuligoj, M.: Retrospektiva turizma Istre, Založba Univerze na Primorskem, Koper, 327-360. (https://www.fthm.uniri.hr/images/knjiznica/e- izdanja/retrospektiva-turizma-istre.pdf) (6.11.2019.) Lukić, A., 2002.: Turizam na seljačkim gospodarstvima u Hrvatskoj, Dela (17), 214 – 229, https://revije.ff.uni-lj.si/Dela/article/view/1343/1147 (19.12.2019.) Ljubaj, T., Franić, R., Njavro, M., 2012: Socioekonomske promjene u ruralnom području Istarske županije, Agronomski glasnik 1, 31 – 49

Nefat, N., 2016: Povijesna jezgra Žminja – kako obnavljati devastirano i degradirano urbano tkivo i za koga?, Godišnjak zaštite spomenika kulture Hrvatske 40 Magaš, D., 2013: Geografija Hrvatske, Meridijani, Zagreb Matković, B., Ožanić, N., 2011: Hidrološka analiza rijeke Mirne, Zbornik radova Sveučilišta u Rijeci, Građevinski fakultet Sveučilišta u Rijeci, 31 - 52 Medica, I., Ružić, P., Ružić, T., 2010: Architecture as a Tool for Branding in Rural Istrian Tourism Destination, Turizam 14 (2), 78-86 Oplanić, M., Milotić, A. i Ružić, P., 1997: Obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo – čimbenik razvoja ruralnih oblika turizma u Istri, Tourism and hospitality management, 427 – 440 Poljanec-Borić, S., 1992: Zavičajni park Istre (Od regionalnog problema do regionalnog projekta), Društvena istraživanja, 1 (1), 159 – 172 Radinović, S., Žutinić, Đ., Oplanić, M., Ilak Peršurić, A., Tratnik, M., 2006: Socioekonomski procesi u obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima Istre, Društvena istraživanja 15 (1 – 2), 173 – 190 Riđanović, J., Rogić, V., Roglić J. i Šegota, T., 1975: Geografija SR Hrvatske, Sjeverno Hrvatsko primorje, Školska knjiga, Zagreb Rukavina, M., Obad Šćitaroci, M., Petrić, K., 2013: Prostorno – urbanistički aspekti zaštite nepokretnoga arheološkog naslijeđa, međunarodni i nacionalni dokumenti o zaštiti, Prostor, 2 (46), 312 – 325 Ružić, P., 2009: Ruralni turizam drugo prošireno izdanje, Institut za poljoprivredu i turizam Poreč, Pula Ružić, P., 2012: Analiza posebnosti i percepcije ruralnog turizma Istre, Ekonomska misao i praksa (1), 217-238 Ružić, P., Dropulić, M., 2009: Uloga tradicijske prehrane u gastronomskoj ponudi unutrašnje Istre, Sociologija i prostor, 47 (183), 57 – 68 Ružić, P., Medica, I., 2010: Tradicijski seoski identitet Istre – njegovo prepoznavanje i uključivanje u turistički proizvod, Sociologija i prostor 48 (3), 479 – 504 Sirotić, K., 2017: Speleološki objekti Istarske županije i njihov značaj, diplomski rad, Sveučilište u Zadru Škorić, S., 2008: Sportski turizam i njegovi učinci na turističke destinacije – primjer Istre, Acta turistica 20 (1) Škrbić Alempijević, N., 2003: Značenja tradicijskoga pri konstruiranju istarskih identiteta, Studia ethnologica Croatica, 14/15 (1), 69 – 88

Uravić, L., Šugar, V., 2009: Tourist destination – standards, stars and quality; from myths and delusions to the reality, Economic research 22 (3), 111 – 127 Vojnović, N., 2016a: Održivi turizam unutrašnje Istre, Sveučilište Jurja Dobrile u Puli, Pula, http://www.unipu.hr (6.11.2019.) Vojnović, N., 2016b: Utjecaj turistifikacije na fizionomijska obilježja krajobraza unutrašnje Istre, Ekonomska i ekohistorija 12, 44-57 Zaninović, K., Gajić-Čapka, M., Perčec Tadić, M. i drugi, 2008: Klimatski atlas Hrvatske 1961-1990., 1971-2000., Državni hidrometeorološki zavod, Zagreb Zupanc, I., 2004: Demogeografski razvoj Istre od 1945. do 2001., Hrvatski geografski glasnik 66 (1), 67 – 102 Zrakić, M., Grgić, I, Tomić, M., Mesić, Ž., 2015: Mogućnosti i ograničenja razvitka agroturističkog gospodarstva – studij slučaja u Istri, Agroeconimia Croatia 5 (1), 66 – 74 Živković, Z., 2013: Hrvatsko tradicijsko graditeljstvo, Ministarstvo kulture, Uprava za zaštitu kulturne baštine, Zagreb; https://www.min-kulture.hr/userdocsimages/Bastina/HTG_web.pdf (10.12.2019.)

IZVORI Dolasci i noćenja turista u Istri po turističkim zajednicama 2007., https://www.istra.hr/hr/business-information/istra-u-medijima/statistika/arhiva (25.11.2019.) Dolasci i noćenja turista u Istri po turističkim zajednicama 2008., https://www.istra.hr/hr/business-information/istra-u-medijima/statistika/arhiva (25.11.2019.) Dolasci i noćenja turista u Istri po turističkim zajednicama 2012., https://www.istra.hr/hr/business-information/istra-u-medijima/statistika/arhiva (25.11.2019.) Državna geodetska uprava (DGU), 2016: Središnji registar prostornih jedinica RH (GIS Shapefileovi), Zagreb Državni zavod za statistiku (DZS): Popis stanovništva, kućanstava i stanova 2001. godine: zaposleni prema pretežitoj aktivnosti po položaju u zaposlenju, djelatnosti i spolu, po gradovima, općinama, www.dzs.hr (27.11.2019.) Državni zavod za statistiku (DZS): Naselja i stanovništvo Republike Hrvatske 1857.-2001., https://www.dzs.hr/ (18.11.2019.) Državni zavod za statistiku (DZS), 2013: Popis stanovništva, kućanstava i stanova 2011. godine: zaposleni prema područjima djelatnosti, starosti i spolu, www.dzs.hr (27.11.2019.)

Državni zavod za statistiku (DZS), 2005.: Priopćenje, Turizam-kumulativni podaci, razdoblje od siječnja do prosinca 2004., Dolasci i noćenja turista po županijama, gradovima i općinama od siječnja do prosinca 2004, http://www.istra- istria.hr/fileadmin/dokumenti/gospodarstvo/Turizam_kumulativni_podaci.pdf (17.12.2019.) Državni zavod za statistiku (DZS), 2007: Priopćenje, Turizam-kumulativni podaci, razdoblje od siječnja do prosinca 2006., Dolasci i noćenja turista po županijama, gradovima i općinama od siječnja do prosinca 2006., https://www.dzs.hr/Hrv/publication/2006/4-4-2_11h2006.htm (17.12.2019.) Državni zavod za statistiku (DZS), 2010: Turizam u 2009., Postelje, dolasci i noćenja turista po županijama, gradovima i općinama u 2009., Statističko izvješće 1409, http://digarhiv.gov.hr/arhiva/42/56335/www.dzs.hr/Hrv_Eng/publication/2010/SI-1408.pdf (27.11.2019.) Državni zavod za statistiku (DZS), 2011: Turizam u 2010., Postelje, dolasci i noćenja turista po županijama, gradovima i općinama u 2010., Statističko izvješće 1436, https://www.dzs.hr/Hrv_Eng/publication/2011/SI-1436.pdf (27.11.2019.) Državni zavod za statistiku (DZS), 2012: Turizam u 2011., Postelje, dolasci i noćenja turista po županijama, gradovima i općinama u 2011., Statističko izvješće 1463, https://www.dzs.hr/Hrv_Eng/publication/2012/SI-1463.pdf (27.11.2019.) Državni zavod za statistiku (DZS), 2014: Turizam u 2013., Postelje, dolasci i noćenja turista po županijama, gradovima i općinama u 2013., Statističko izvješće 1515, https://www.dzs.hr/Hrv_Eng/publication/2014/SI-1515.pdf (27.11.2019.) Državni zavod za statistiku (DZS), 2015: Turizam u 2014., Postelje, dolasci i noćenja turista prema NKPJS-u, gradovima i općinama u 2014., Statističko izvješće 1539, https://www.dzs.hr/Hrv_Eng/publication/2015/SI-1539.pdf (27.11.2019.) Državni zavod za statistiku (DZS), 2016: Turizam u 2015., Postelje, dolasci i noćenja turista prema NKPJS-u 2012., gradovima i općinama u 2015., Statističko izvješće 1564, https://www.dzs.hr/Hrv_Eng/publication/2016/SI-1564.pdf (27.11.2019.) Državni zavod za statistiku (DZS), 2017: Turizam u 2016., Postelje, dolasci i noćenja turista prema NKPJS-u 2012., gradovima i općinama u 2016., Statističko izvješće 1594, https://www.dzs.hr/Hrv_Eng/publication/2017/SI-1594.pdf (27.11.2019.) Državni zavod za statistiku (DZS), 2018: Turizam u 2017., Postelje, dolasci i noćenja turista prema NKPJS-u 2012., gradovima i općinama u 2017., Statističko izvješće 1616, https://www.dzs.hr/Hrv_Eng/publication/2018/SI-1616.pdf (25.11.2019.)

Državni zavod za statistiku (DZS), 2019: Turizam u 2018., Postelje, dolasci i noćenja turista prema NKPJS-u 2012., gradovima i općinama u 2018., Statističko izvješće 1639, https://www.dzs.hr/Hrv_Eng/publication/2019/SI-1639.pdf (26.11.2019.) Izvješće o stanju u prostoru Istarske županije, 2013: http://www.zpuiz.hr/fileadmin/dokumenti/prostorni_plan/Dokumentacija/20141030_Izvjesce_ o_stanju_u_prostoru_IZ_2007_2012.pdf (1.2.2020.) Plan upravljanja speleološkim objektima Istarske županije, 2011: http://www.project- kup.org/fileadmin/korisnicka_mapa/baza/Plan_upravljanja/PU_speleo_objekt_IZ.pdf (7.12.2019.) Strategija razvoja turizma Grada Buje-Buie, 2019: https://www.buje.hr/Uploads/Documents/2019/SRTG_Buje_nacrt.pdf (30.12.2019.) Turistička zajednica Istarske županije, 2019: enjoyistra: jesen19 (47), https://www.istra.hr/hr/informacije/brosure/enjoyistra (4.12.2019.) Turistička zajednica Istarske županije, 2019: enjoyistra: ljeto19 (46), https://www.istra.hr/hr/informacije/brosure/enjoyistra (4.12.2019.) Turistička zajednica Istarske županije, 2019: enjoyistra: proljeće19 (45), https://www.istra.hr/hr/informacije/brosure/enjoyistra (4.12.2019.) Turistička zajednica Općine Oprtalj, 2018: Program rada i Financijski plan za 2019., Oprtalj, www.oprtalj.hr (20.11.2019.) UNESCO, 2005: Basic texts of the 1972 World Heritage Convention, http://whc.unesco.org/documents/publi_basictexts_en.pdf (2.12.2019.) Upravni odjel za turizam i trgovinu, 2006: Informacija o turističkoj sezoni 2005. u Istarskoj županiji, Poreč; Dolasci i noćenja turista u Istri po turističkim zajednicama 2005., https://www.istra.hr/hr/business-information/istra-u-medijima/statistika/arhiva (25.11.2019.)

URL1: Istarska enciklopedija, http://istra.lzmk.hr/clanak.aspx?id=1113 (5.12.2019.) URL2: Istarska enciklopedija, http://istra.lzmk.hr/clanak.aspx?id=2313 (7.12.2019.) URL3: Registar kulturnih dobara RH, http://data.gov.hr/dataset/registar-kulturnih-dobara (21.11.2019.) URL4: Istra Culture, https://www.istria-culture.com/aleja-glagoljasa-i131 (21.11.2019.) URL5: Muzejski dokumentacijski centar, http://hvm.mdc.hr/?view=county (22.11.2019.) URL6: https://www.istra.hr/hr/dozivljaji/kultura/muzeji-i-zbirke (22.11.2019.) URL7: Istarska enciklopedija, http://istra.lzmk.hr/clanak.aspx?id=2964 (15.12.2019.) URL8: Istarska enciklopedija, http://istra.lzmk.hr/clanak.aspx?id=1685 (16.12.2019.)

URL9: Istarska enciklopedija, http://istra.lzmk.hr/clanak.aspx?id=948 (16.12.2019.) URL10: Turistička zajednica Središnje Istre, https://www.central-istria.com/hr/sluzbeni-dio (26.11.2019.) URL11: https://www.montonatours.com/Repository/images/products/luskici/Luskici01257_Mala.jpg (28.12.2019.) URL12: https://s-ec.bstatic.com/images/hotel/max1024x768/108/108348305.jpg (28.12.2019.) URL13: Geoportal DGU, https://geoportal.dgu.hr/#/ (20.12.2019.) URL14: Ministarstvo kulture RH: https://www.min-kulture.hr/default.aspx?id=247 (4.1.2020.)

PRILOZI

Popis slika Sl. 1. Kartografski prikaz unutrašnje Istre ...... 3 Sl. 2. Broj turističkih dolazaka po strukturi u unutrašnjoj Istri 2007. – 2018. godine ...... 18 Sl. 3. Broj turističkih noćenja po strukturi u unutrašnjoj Istri 2007. – 2018. godine ...... 19 Sl. 4. Udio domaćih i stranih noćenja u općini Oprtalj 2004. – 2018. godine ...... 20 Sl. 5. Udio noćenja stranih i domaćih turista u unutrašnjoj Istri 2007. – 2018. godine ...... 21 Sl. 6. Prosječna duljina boravka turista u unutrašnjoj Istri 2018. godine ...... 23 Sl. 7. Grafički prikaz turističkih dolazaka po mjesecima u unutrašnjoj Istri 2018. godine ...... 28 Sl. 8. Indeks promjene broja stanovnika unutrašnje Istre po općinama i gradovima 2011./1971...... 32 Sl. 9. Gospodarska struktura zaposlenog stanovništva unutrašnje Istre 1991., 2001. i 2011. godine ...... 33 Sl. 10. Turistički operativni indeks (TOI) jedinica lokalne samouprave unutrašnje Istre 2009. i 2018. godine ...... 37 Sl. 11. Intenzitet ukupnog turističkog prometa (dolasci) jedinica lokalne samouprave unutrašnje Istre 2009. i 2018, godine ...... 39 Sl. 12. Intenzitet ukupnog turističkog prometa (noćenja) jedinica lokalne samouprave unutrašnje Istre 2009. i 2018. godine ...... 40 Sl. 13. Naselja unutrašnje Istre s turističkim smještajem 2011. i 2019. godine ...... 41 Sl. 14. Prostorna raspodjela broja komercijalnih turističkih smještajnih objekata po jedinicama lokalne samouprave unutrašnje Istre 2019. godine ...... 43 Sl. 15. Gustoća turističkih postelja (GP) jedinica lokalne samouprave unutrašnje Istre 2009. i 2018. godine ...... 45 Sl. 16. Novosagrađena kuća za odmor (“Ruralna vila”) (A) i stambeno turističko naselje (B) u unutrašnjoj Istri ...... 48 Sl. 17. Naselje Paradiž (općina Svetvinčenat) 2014. godine ...... 49 Sl. 18. Naselje Čabrunići (općina Svetvinčenat) 2014./2016. godine ...... 50 Sl. 19. Naselje Škicini (općina Svetvinčenat) 2011. i 2018. godine ...... 50 Sl. 20. Naselje Heraki (Sveti Lovreč) 1968. i 2014. godine ...... 51 Sl. 21. Naselje Brnobići (općina Kaštelir-Labinci) 1968. i 2014. godine ...... 51 Sl. 22. Naselje Sveti Lovreč Pazenatički (općina Sveti Lovreč) 1968. i 2014. godine ...... 52 Sl. 23. Naselja unutrašnje Istre sa zaštićenim kulturno povijesnim cjelinama ...... 53

Sl. 24. Primjer opadanja fasadnog pokrova sa stare istarske kuće ...... 54 Sl. 25. Razina zadovoljstva ispitanika općine Motovun o turizmu i turističkoj ponudi ...... 57 Sl. 26. Razina slaganja ispitanika općine Motovun s navedenim tvrdnjama ...... 58 Sl. 27. Razina slaganja ispitanika općine Motovun s navedenim tvrdnjama ...... 59 Sl. 28. Razina zadovoljstva ispitanika općine Svetvinčenat s turizmom i turističkom ponudom ...... 61 Sl. 29. Razina slaganja ispitanika općine Svetvinčenat navedenim tvrdnjama ...... 62 Sl. 30. Razina slaganja ispitanika općine Svetvinčenat navedenim tvrdnjama ...... 63

Popis tablica Tab. 1. Najznačajnije kulturne ustanove u unutrašnjoj Istri ...... 12 Tab. 2. Broj manifestacija po jedinicama lokalne samouprave unutrašnje Istre 2019. godine. 13 Tab. 3. Broj turističkih dolazaka i noćenja jedinica lokalne samouprave unutrašnje Istre 2018. godine ...... 22 Tab. 4. Broj postelja po jedinicama lokalne samouprave unutrašnje Istre 2009. i 2018. godine ...... 25 Tab. 5. Popunjenost smještajnih kapaciteta po jedinicama lokalne samouprave unutrašnje Istre 2009. i 2018. godine ...... 27 Tab. 6. Opće kretanje stanovništva unutrašnje Istre po jedinicama lokalne samouprave 1971. – 2011. godine ...... 30 Tab. 7. Koeficijent turističke funkcionalnosti i turistički operativni indikator (TOI) u komercijalnim smještajnim kapacitetima unutrašnje Istre 2009. i 2018. godine ...... 36 Tab. 8. Intenzitet ukupnog turističkog prometa jedinica lokalne samouprave unutrašnje Istre 2009. i 2018. godine ...... 38 Tab. 9. Broj turističkih smještajnih objekata po jedinicama lokalne samouprave unutrašnje Istre 2016. i 2019. godine ...... 42 Tab. 10. Gustoća turističkih postelja jedinica lokalne samouprave unutrašnje Istre 2009. i 2018. godine ...... 44 Tab. 11. Broj stanova koji se koriste povremeno, za odmor i rekreaciju 2001. i 2011. godine u unutrašnjoj Istri ...... 47