POLJOPRIVREDNA SAVETODAVNA I STRUČNA SLUŽBA ŠABAC, D.O.O. ŠABAC; Vojvode Putnika 26

B i l t e n

PSSS Šabac Tel.: 015/301-820, 015/344-606 Email : [email protected]

NOVEMBAR 2015.

SADRŽAJ:

1. Prikaz poljoprivrednog zemljišta mačvanskog kraja ...... 1 savetodavac za ratarstvo; Dipl.ing. GORDANA REHAK

2. Salata ...... 3 savetodavac za ratarstvo; Dipl.ing. SVETLANA ZLATARIĆ

3. Razvoj zemljišnog zadrugarstva u srbiji ...... 4 savetodavac za stočarstvo; Dipl.ing. ZORAN KOZLINA

4. Specifični ciljevi u IPARD programu ...... 6 savetodavac agroekonomista; Mr ZORAN BELJIĆ

5. Kako odbraniti voćnjake i šta u kom momentu preduzeti ... 7 savetodavac za zaštitu bilja; Dipl.ing. SLAVICA MAKSIMOVIĆ

6. Bolesti kupusnjača ...... 11 savetodavac za zaštitu bilja; Dipl. Ing. SLOBODAN GOŠIĆ

Dominantne cene poljopr. proizvoda u centralnoj Srbiji 7 - 11

Tiraž: 300 primeraka

PRIKAZ POLJOPRIVREDNOG ZEMLJIŠTA MAČVANSKOG KRAJA ( mere očuvanja i zaštite )

Saveti koje upućujemo našim poljoprivrednim proizvođačima, odnose se na zemljište i preporuke za pravilnu agrotehniku i očuvanje oraničnog sloja koji je od izuzetnog značaja za gajene biljke. Ako pogledamo poprečni presek zemljišta, videćemo da postoji gornji sloj – oranica i drugi sloj koji se nalazi ispod oranice i naziva se zdravica. Iako, ova dva sloja čine celinu, ipak se razlikuju po kvalitetu, gde oranica predstavlja najvažniji deo zemljišta, gde biljke šire najveći deo svojih žila i žilica. Što je oranica kvalitetnija i rodnost zemljišta je veća. U ravničarskom delu oranični sloj je dublji, dok je u brdsko-planinskom delu plići. Ispod oranice se nalazi zdravica, sloj koji se ne obrađuje poljoprivrednim mašinama, sloj koji je hladniji, nema dovoljno vazduha zbog čega su i mnogi procesi koji se inače odvijaju u zemljištu u ovom sloju slabiji. Ipak, u ovaj sloj mogu prodreti žilice nekih biljnih vrsta, pa je i ovaj sloj od koristi za visinu prinosa, jer od njenih osobina zavisi propustljivost za vodu – vodni režim, dubina obrađivanja i plodnost zemljišta. Kako se u zemljištu pod uticajem različitih činilaca odigravaju fizički, hemijski i biološki procesi za čije narušavanje je u mnogome kriv čovek, koji treba da primenom različitih mera utiče da se gajenim biljkama obezbedi potrebna baza za razvoj i razviće. To se može obezbediti pravilnim delovanjem na zemljište prevođenjem biljnih hraniva na pristupačan nivo za usvajanje, što se naziva aktivacija. Biljna hraniva moraju biti dostupna što duži vremenski period i da se u zemljištu zadrže, a ne da se isperu u slojeve. Sposobnost zemljišta da usvaja i zadržava biljna hraniva, naziva se adsorpcija, tako da zemljišne čestice zajedno sa hranivom i vodom, predstavljaju adsorptivni kompleks. Ukoliko su zemljišne čestice zasićene, što pokazuje kiselost zemljišta, a od toga kojim jonima su zasićene, pokazuje vrednost kiselosti. Ukoliko je adsorptivni kompleks zasićen vodonikovim jonima, tada je zemljište kisele reakcije, ako je zasićen bazama onda je bazna reakcija, a ukoliko u odgovarajućem odnosu ima i vodonikovih jona i baza, tada je reakcija neutralna, što je najbolji odnos za biljke i mikrofloru u oraničnom sloju. Od kvaliteta oranice zavisi rodnost zemljišta. Poljoprivrednici moraju znati da zaoravanjem žetvenih ostataka ili đubrenje organskom materijom, doprinose održavanju svih parametara (fizičkih, hemijskih i bioloških), što podrazumeva bogaćenje zemljišta humusom. Zato se poljoprivrednicima savetuje da ne pale žetvene ostatke, nego da ih uvek zaoravaju uz dodatak nekog azotnog đubriva, kako bi sačuvali nivo azota u zemljištu. Pomenućemo i drugi sloj zemljišta koji se nalazi ispod oraničnog i naziva se zdravica. Ovo je sloj koji se ne obrađuje poljoprivrednim oruđima, sem nekih vrsta mahunjača čiji koren prodre u ovaj sloj. Ovaj sloj se odlikuje tako što je hladniji i nema dovoljno vazduha, pa se procesi mnogo slabije odigravaju u njemu. I pored svojih mana, veoma je značajan za visinu prinosa, jer upravo od njegovih osobina zavisi propustljivost za vodu, dubina obrađivanja i plodnost. Na području delovanja PSSS Šabac, preovlađuju sledeći tipovi zemljišta, ali ćemo pomenuti pseudoglej kao najrasprostranjenije i vrlo nepovoljnih osobina za poljoprivredne proizvođače. Pseudoglejno zemljište ima dosta ograničenu plodnost zbog narušavanja vodnovazdušnih svojstava. To je podtip podzola kod koga su procesi destrukcije i opodzoljavanja najmanje odmakli. Parapodzol je tipičan za zatalasan i brežuljkast deo Šabačke Posavine i Pocerine. Parapodzol spada u beskarbonatna i kisela zemljišta. Potpuno odsustvo CaCO3 sve do dubine od 150 cm posledica je uticaja bezkrečne jezerske gline na kojoj je ovo zemljište nastalo. Sadržaj humusa se kreće od 2,91% (Jelenča) do 4% ( i ). U periodu zime i proleća pseudoglej se zasiti vodom pa ozime kulture mogu stradati od izmrzavanja ili nedostatka kiseonika, a i setva se teško može izvršiti na vreme. Pseudoglej se koristi za kombinovanu njivsko-livadsku i za voćarsku proizvodnju. Od njivskih useva dobro uspevaju žita- pšenica, ovas i kukuruz, zatim crvena detelina i krompir, a od voćarskih kultura šljive, jabuke i maline.

- 1 -

Od ostalih tipova koji su zastupljeni u našem području pomenućemo samo neke, kao što su: Izluženi ili beskarbonatni černozem je prirodno nalplodnije zemljište na kom se mogu uzgajati sve kulture sa visokim prinosom, javlja se u atarima sela Uzveće, Ševarice, Drenovac, Noćaj. Proces ispiranja kreča uticao je na promenu boje i strukture ove vrste černozema. Humusni horizont je dubok od 50-70 cm i nešto je zatvorenije boje od karbonatnog černozema. Izluženi černozem je u pogledu sadržaja humusa bogatiji od karbonatnog, u površinskom sloju količina humusa iznosi 4,11 – 4,44%. Ima grudvičastu strukturu. Černozem u ogajnjačavanju predstavlja dalju etapu degradacije černozema, i on i dalje predstavlja zemljište za sve kulture ali daje slabije prinose od prethodnog. Javlja se u atarima Zasavice, Noćaja i Salaša Noćajskog, u srednjem delu Mačve između Glušaca, Uzveća, Metkovića, Belotića i Dublja, i u istočnom delu Mačve u atarima sela Ševarice i Drenovac. Po morfološkom izgledu dosta se razlikuje od normalnog černozema, jer usled pokretljivosti mineralnih sastojaka, pre svega kretanja gvožđa, on se nalazi u procesu intezivnog zaruđivanja i na njemu se na mnogim mestima jasno ispoljavaju veći procesi ogajčavanja. U procesu ogajčavanja smanjuje se sadržaj humusa tako da ga u oraničnom sloju ima 3%. Gajnjača normalna predstavlja zemljište manje plodnosti ali još uvek daje dobre prinose. Ona čini jedinstven kompleks u zapadnoj Mačvi, od Prnjavora na jugu do Sovljaka na severu i obuhvata delove atara sela Prnjavor, , Očage, , Klenje, Salaš Crnobarski, Dublje, Skrađani i . Manjih površina ima u atarima Radenkovića, Ravnja, Mačvanskog Pričinovića, Tabanovića, Šapca, Jevremovca i Pocerskog Pričinovića a u Posavini između Dragojevca i Prova. Glavna morfološka osobina gajnjača je njihova smeđa (ruda) boja, uslovljena slabo hidratisanim oksidima gvožđa. Humusni horizont je tamnorude, aređe smeđe i mrke boje dubine 25- 35 cm. Gajnjača lesivirana (ili u opodzoljavanju) ima slabija filtraciona svojstva i sklonost preovlažavanje, tako da se može koristiti za ograničen broj kultura. Ona predstavlja prelaz između normalne gajnjače (kod koje procesi ispiranja još nisu izraženi) i podzola (kod kojeg je spiranje već odmaklo). Javlja su u području zapadne i srednje Mačve u atarima Crne Bare, Banovog Polja, Bogatića, Metkovića, a u istočnoj Mačvi oko Majura. U Šabačkoj Posavini javlja se u atarima sela , Provo, , Miokus, , Vučevica i Mišar. Gajnjača u lesiviranju ima sivkastu boju, graškastu ili liskastu strukturu. Humus se razlaže ili ispira, a vodne, vazdušne i toplotne osobine su znatno lošije, nego kod normalnih gajnjača. Sve dosad navedeno treba da pokaže kakva su zemljišta mačvanskog kraja i kakvo zemljište poljoprivrednici imaju na raspolaganju, šta treba dodati kako bi zemljište još više unapredili i očuvali postignuti kvalitet, a nikako nastojati da ga degradiraju.

Zato je veoma važno da se poljoprivrednicima ukaže na to da svoje parcele znaju da sačuvaju od degradacije i ispiranja humusnog sloja koji je jedan od najbitnijih činilaca za uspešnu poljoprivredu a može se i treba sačuvati i još bolje unaprediti primenom dobre poljoprivredne prakse.

- 2 -

SALATA

Kao povrće salata se dosta koristi tokom cele godine.Uglavnom joj je uloga da popravi apetit,jer se koristi u svežem stanju.Veoma je cenjena zbog svojih mineralnih (kalcijum, gvožđe, magnezijum,joda, mangana…)i vitaminskih vrednosti(vitamin C, karotin, skoro sve B vitamine, E). Salata je biljka koja dobro podnosi niske temperature.Najviše se gaji u proleće i jesen, jer joj tada najviše odgovaraju uslovi a to je temperatura od 15-20⁰ C.U novije vreme se dosta gaji u plastenicima i staklenicima.Seme salate počinje da niče na oko 5⁰ C,a optimalna temperatura za nicanje je 17⁰ C.U plastenicima najbolja dnevna temperatura je oko 12⁰ C, a noćna oko 7⁰ C. Salata ima velike potrebe za svetlošću, ne samo za dužinom već i za intezitetom, pa tako imamo sorte dugog dana i sorte kojima dužina dana ne smeta.Uslovljeno ovim salate se dele na one koje su pogodne za gajenje u zaštićenom prostoru, rane sorte za gajenje na otvorenom polju i kasne sorte za jesenju proizvodnju. Za dobru proizvodnju salate potrebno je konstantno snabdevanje vodom.Najveće potrebe za vodom su u ranoj fazi razvoja i pri formiranju glavica.Suviše vode pri proizvodnji dovešće do sušenja donjih listova što nije dobro za kvalitet, posebno ako je prati nedovoljna količina svetlosti i toplote. Najbolja zemljišta za proizvodnju su dobrog mehaničkog i hemijskog sastava, dobrog vodno-vazdušnog i toplotnog režima, neutralne reakcije.Količina hraniva je 100-150 kg/ha azota, i po 150-200 kg/ha fosfora i kalijuma koji se unose pri predsetvenoj i osnovnoj pripremi zemljišta.Prihrana se vrši KAN-om ili UREJOM kada se želi postići masa lišća. Salata se danas uglavnom gaji u staklenicima i plastenicima, i to kao prethodni usev ili kao međuusev.Ciklus salate uglavnom traje oko 50 dana, a proizvodnja rasada oko 30 dana. Proizvodnja rasada se vrši u polutoplim dezinfikovanim lejama od februara do kraja marta.Setva se obavlja u redove 2-3 cm u redu sa 1-1,5 gr/m₂ sa temperaturom u leji od 17⁰ C.1 gr.ima 700-1000 semenki. Gajenjem salate u jesen, moraju se koristiti sorte otporne na niske temperature.Rasad se proizvodi u seprembru u hladnim lejama a rasađuje u oktobru.Zemljište mora biti dobro pripremljeno a ukoliko neje dovoljno vlažno zaliti 1-2 puta.Mineralna đubriva se malo unose i treba imati u vidu da je ostalo od prethodnog useva.Đubrenje azotom izostaviti jer će biljke biti nežne,treba im dozvoliti da se više ukorene kako bi bolje podnele jesenje mrazeve ako duže traju. Rano u proleće se vrši prihrana azotom i okopavanje.U poslednje vreme ovakvi usevi se pokrivaju u januaru folijom da bi stigli pre.

- 3 -

RAZVOJ ZEMLJORADNIČKOG ZADRUGARSTVA U SRBIJI

Zemljoradničko zadrugarstvo kao sistem organizovanja poljoprivrednih proizvođača javlja se u Srbiji 1894. godine formiranjem prve zemljoradničke zadruge. Sve do donošenja zakona o zadrugarstvu, zadruge su poslovale po principu međusobnog dogovora i ugovora između zadrugara. Donošenjem zakona o zemljoradničkim i zanatskim zadrugama 1898. god. Država je počela da podstiče i pomaže razvoj zadrugarstva u Srbiji. Stvara se po prvi put u Srbiji pravna osnova koja obezbeđuje pravilan razvoj zadrugarstva. Zakonom je između ostalog data mogućnost formiranja i višeg stepena organizovanja u posebne glavne saveze – Zemaljski savez zemljoradničkih zadruga. Takođe je predvideo mogućnost da se zemljoradničke zadruge, posebno mogu ujedinjavati u okviru sreskih, okružnih, ili zemaljskih saveza radi postizanja efikasnijeg poslovanja svojih zadruga. Po danas važećem zakonu zadruga je oblik organizovanja fizičkih lica u kojoj zadrugari poslovanjem po zadružnim principima ostvaruju svoje ekonomske, socijalne i kulturne interese. Po prvi put je jasno precizirano da je zadruga organizacija zadrugara. Zadruga posluje na zadružnim principima dobrovoljnosti, solidarnosti, demokratičnosti, ekonomskog učešća.jednakog prava upravljanja, samostalnosti, zadružnog organizovanja i međuzadružne saradnje.

U sistemu zadružnog organizovanja, zadruge se po vertikali organizuju u saveze. Zakon definiše saveze kao samostalne, interesne i stručne poslovne organizacije zadrugara koji se osnivaju radi unapređenja delatnosti zadruga i zaštite njihovih zajedničkih interesa. Zakon određuje zadatke saveza :  Pružanje stručne pomoći pri osnivanju i unapređivanju poslovanja zadruga  Zastupanje interesa zadruga pred državnim organima i organizacijama, kao i pred bankama  Organizacija i podsticanje stručnog usavršavanja,istraživački rad, informativno izdavačka delatnost ... Ovaj je zakon prektično, svojim sadržajem objedinio sva pozitivna iskustva iz rada i razvoja zadrugarstva tokom jednog veka njihovog postojanja u Srbiji, kao i iskustva drugih zemalja sa razvijenim zadrugarstvom. I pored toga što trenutno važeći zakon o zadrugama nije loš, stanje u našem zadrugarstvu

- 4 - nije dobro. U Republici Srbiji trenutno je registrovano 4.107 zadruga, a od toga je aktivno njih 2.236. Od ukupnog broja zadruga, najveći je broj zemlјoradničkih, 2.838, ali je samo njih 1.502 aktivno. Ministarstvo privrede je pripremilo novi Zakon o zadrugama jer je on veoma bitan za oživlјavanje zadruga i razvoj sela. Veliku korist od udruživanja u zadruge mogu da ostvare sitni polјoprivredni proizvođači koji tako mogu da postanu konkurentniji u otvorenoj tržišnoj utakmici. Novi zakon bi mogao da omogući ukrupnjavanje porodičnih gazdinstava, kroz oblik zadružnog organizovanja i njihovog povezivanja u zadružne poslovne sisteme gde će članovi zadruga moći da prisvajaju dobit od procesa proizvodnje, potom prerade, pa do prometa. Ovim zakonom se konačno rešava važno pitanje regulisanja prevođenja društvene svojine koja je u zadrugama u druge oblike svojine, tako da se zajedno sa rešenjima kojima se pojednostavlјuje osnivanje i rad zadruga Zakon o zadrugama treba da stvori pravni okvir za oživlјavanje zadrugarstva.

- 5 -

SPECIFIČNI CILJEVI U IPARD PROGRAMU

Specifični ciljevi izraženi su kroz sektore proizvodnje i to:

Sektor: Mleko

Specifični sektorski ciljevi u okviru ove mere zа sektor mlekа su:

Dа se prvenstveno pomogne mаlim i srednjim, аli, tаkođe, i većim, održivim gаzdinstvimа kojа proizvode mleko (od 20 do 300 krаvа), kаko bi dostigli stаndаrde u pogledu kvаlitetа proizvodnje mlekа, dobrobiti životinjа i zаštite životne sredine, kаo i dа se unаpredi proizvodnа infrаstrukturа i opremа gаzdinstvа, u cilju dostizаnjа održivosti i konkurentnosti; Većа, specijаlizovаnа gаzdinstvа kojа proizvode mleko (više od 300 krаvа) podršku mogu dа ostvаre sаmo zа investicije koje se odnose nа sklаdištenje i distribuciju stаjnjаkа u sklаdu sa stаndаrdimа.

Sektor: Meso

Specifični sektorski ciljevi u okviru ove mere zа sektor mesа su:

- Dа se prvenstveno pomogne održivim mаlim i srednjim gаzdinstvimа (20 – 1.000 govedа; 150 – 1.000 ovаcа i kozа; 100 – 10.000 svinjа; 4.000 do 50.000 brojlerа), kаko bi dostigli stаndаrde koji se odnose nа dobrobit životinjа i zаštitu životne sredine, kаo i dа unаprede proizvodnu infrаstrukturu i opremu, а u cilju dostizаnjа održivosti i konkurentnosti nа tržištu EU; - Većа, specijаlizovаnа gаzdinstvа (više od 1.000 govedа, 1.000 ovаcа, 10.000 svinjа i 5.000 brojlerа) mogu dа ostvаre podršku sаmo zа investicije koje se odnose nа stаndаrde EU u vezi sа dobrobiti životinjа i sklаdištenjem i distribucijom stаjnjаkа.

Sektor: Voće i povrće

Specifični sektorski ciljevi u okviru mere zа sektor voćа i povrćа su:

Uspostаvljаnje novih proizvodnih linijа i obnаvljаnje postojeće proizvodnje,

postаvljаnje zаštićenog prostorа; Modernizаcijа mаšinа i opreme rаdi smаnjenjа gubitаkа nаkon berbe i rаdi poboljšаnjа proizvodnog procesа kroz čitаv proizvodni lаnаc; Unаpređenje sklаdišnih kаpаcitetа voćа, povrćа i sаdnicа.

Sektor: Ostаli usevi: žitаrice, uljаrice, šećernа repа

Specifični sektorski ciljevi u okviru ove mere su sledeći:

i opremаnje objekаtа zа sklаdištenje; klаdišnih kаpаcitetа.

- 6 -

KAKO ODBRANITI VOĆNJAKE I ŠTA U KOM MOMENTU PREDUZETI

Jabučasto voće Jabuka tokom ovog perioda (prva i druga dkada aprila) prolazi kroz fenofaze intenzivnog vegetativnog razvoja.). Pored toga, prema meteorološkim izveštajima, za ovaj period predviđa se i nestabilno vreme sa mogućim intenzivnim padavinama.. Zato je ovo veoma osetljiv period zaštite jabuke tokom trajanja primarnih zaraza fitopatogenom gljivom Venturia inaequalis, Zbog svega pomenutog veoma je važno obaviti preventivnu zaštitu jabuke u ovom periodu, pre ostvarenja uslova za zarazu prouzrokovačem čađave krastavosti. Preparati sa preventivnim delovanjem su najkvalitetnija i najbezbednija zaštita jabuke u ovom periodu. Tamo gde nije moguće izvesti preventivnu zaštitu jabuke (zbog velikih površina ili iz nekog drugog razloga) izuzetno je važno obaviti zaštitu neposredno posle kiše nekim od preparata sa kurativnim delovanjem u kombinaciji sa preparatima preventivnog delovanja. U principu, treba izbegavati upotrebu klasičnih preparata sa kurativnim delovanjem kada to nije apsolutno neophodno, zbog očuvanja njihove kurativne vrednosti, da bi mogli biti efikasno upotrebljeni u kritičnim momentima za zaštitu jabuke. Obavezno dodati i insekticid Lebaycid 0,15% zbog jabukovog smotavca i lisnih minera.Takođe,zbog identifikacije rđaste grinje dodati i preparat Vertimec (a.m.abamektin) u konc.0,075-0,1%+Nu film 0,15%

Čađava krastavost je jedna od glavnih nosilaca troškova zaštite jabuke. Neblagovremena i neadekvatna zaštita od ovog oboljenja može da prouzrokuje velike gubitke. Oboljenje se javlja rano u proleće u vreme kretanja vegetacije, kada se otvaraju prvi listići..optimalna tempetratura za klijanje spora kreće se u intervalu 7-25°C. Kod nižih temperatura potreban je duži period vlaženja da spore proklijaju i izvrše infekciju.Izbor fungicida zavisi od strategije zaštite, fenofaze jabuke, ostvarene infekcije, stepena infekcije.

Pepelnica jabuke-ometa razvoj lista, lastara, cveta i rodnih pupoljaka. Najintezivnija infekcija ostvaruje se u periodu pred cvetanje i u samom cvetanju. Za ostvarenje zaraze ne trebaju posebni uslovi što se tiče vlage i temperature, zaraza se širi tokom cele vegetacije. Kod suzbijanja je izuzetno važno mehaničko uklanjanje obolelih lastara u toku zimske rezidbe ili u toku vegetacije.

Obična kruškina buva-Napadnuto stablo je prekriveno čađavom prevlakom,kao posledica medne rose,koju izlučuju larve,a pogodna je za razvoj gljiva čađavica. Mednom rosom se hrane mravi, tako da je njihovo prisustvo na mladarima pouzdan znak da je psila prisutna. Larve se hrane sisajući sok,najrasprostranjenija je na bujnim stablima. U toku jedne vegetacije ima četiri generacije. Larve se masovno pojavljuju u maju i prave velike štete na cvetu i mladim plodićima. Prvi pregled obavljamo u martu, i ako je veliki broj jaja prisutan obavljamo tretman. Ostala prskanja po potrebi.

Jabučni smotavac-direktno oštećuje plod.Prva generacija izaziva opadanje crvljivih plodova,proređuje i smanjuje rod. Javlja se početkom maja do polovine juna. Druga generacija izaziva takođe crvljivost plodova koji delom opadaju,a delom ostaju na stablu do berbe. Javlja se julu i avgustu. U prvoj generaciji leptiri polažu jaja na listiće i plodove,a u drugoj na plodove i to najčešće gde se plodovi dodiruju.

Savijači pokožice ploda (Tortricidae)-u zasadima jabuke savijači pokožice ploda se pojavljuju od kraja juna i početka jula. Njihove gusenice zapredaju i oštećuju vrhove lastara,a kasnije se sele na plodove gde oštećuju pokožicu ploda. Zbog razvučenog leta,više vrsta,skrivenog

- 7 - načina života potreban je dobar izbor i vreme primene preparata.Preporuka:

LISNI MINERI

Njihove gusenice žive na listu,a oštećenja koja prave i koja se vide na listu nazivaju se mine. Najzastupljeniji su na jabučastom voću i to mineri okruglih i belih mina. Imaju tri generacije. Prvi let počinje krajem aprila,drugi u drugoj polovini juna,a treći u avgustu. Leptiri polažu jaja na list,gusenice se ubušuju ispod pokožice lista,i tu pravi minu.izgrizajući tkivo lista smanjuju asimilacionu površinu. Prskanja obaviti sa dosta vode kupanjem stabla i ponoviti posle 14 dana.

Krvava vaš - Eriosoma lanigerum Nastanjuje bujnije zasade, i to niže i vlažnije položaje, gde prouzrokuje štete u obliku rakrana na stablu koje je prekriveno kolonijama vaši. Štete na plodovima su posledica lučenja medne rose koja je izvanredna podloga gljivama čađavicama. Prezimljuju na stablu ili korenovom vratu. Rađaju žive mlade koje se odmah šire po zasadu i prave štetu. Kolonije vaši formiraju beličastu paučinu koja predstavlja voštana vlakna,koja pod pritiskom oslobađaju tečnost crvene boje po čemu je i dobila ime. Ima 10-12 generacija godišnje. Suzbijanje sprovesti u proleće sistemičnim insekticidima, a u toku leta i jeseni dobre rezultate daju i insekticidi iz grupe neonikotinoida

Koštičavo voće

Višnja-obavezno zaštititi plodove jer su osetljivi u ovom periodu na napad trešnjine muve. Preporuka je isprskati insekticidom Decis (a.m. deltametrin) u konc.0,07%. - 8 -

Šljiva - zbog smotavca ploda, vaši, grinja obavezno prskati sa preparatom Mospilan

(a.m.acetamiprid) u konc. 0,025% + Abastate (a.m. abamektin) u konc.0,075-0,1% + Nu film 0,15%+Dithan (a.m.mankozeb) u konc 0,25% zbod suzbijanja prouzrokovača bolesti. Breskva- za suzbijanje bolesti i štetočina preporučujemo Merpan (a.m. kaptan) u konc.0,25%+Tonus (a.m.acetamiprid) Breskvin savijač-U prvoj generaciji oštečuje lastare i plodiće,a u drugoj plodove.Ima dve generacije koje se preklapaju.Preoprika za suzbijanje je dva prskanja u prvoj generaciji,koje treba uzvesti tokom maja i u junu.

Šljivin savijač-pravi štete na plodovima.Pored šljive napada plodove kajsije i breskve.. Prva generacija polaže jaja krajem maja,a druga u julu.Ima razvučen let.

- 9 -

Potrebno je pregledati plodove i preduzeti mere zaštite.U drugoj generaciji kod kasnih sorti izvesti dva tretmana. Trešnjina muva-Let imaga ove štetočine počinje tokom maja.jaja odlaže na plodove u vreme kada plod počne menjati boju.Ženka legalicom ulaže jaje u plod.Ispiljene larve se ubušuju u plod posle 5-6 dana.Takvi plodovi trešnje i višnje nisu za tržište.

ŠTITASTE VAŠI-polifagne štetočine,malih dimenzija,ali izazivaju velike štete.Oštećenja se manifestuju sušenjem rodnih grana,a kod jačeg napada propadanje celog stabla. Larve se kreću po stablu,grančicama i plodovima,samo u prvoj fazi razvoja,te je to i jedini momenat suzbijanja.U tabeli je dat prikaz domaćina,kretanja larvi i momenta suzbijanja

- 10 -

BOLESTI KUPUSNJAČA

Kupusnjače pripadaju najčešće korišćenom povrću širom sveta. Uglavnom se gaje na otvorenom polju, a u novije vreme sve više i više i u različitim oblicima zaštićenog prostora ili pod agrotekstilom. Bilo koji način proizvodnje prati i opasnost od pojave bolesti. Najčešća oboljenja kupusnjača su: Uvenuće kupusa - Fusarium oxysporum f.sp.conglutinans je gljivica koja napada kupusnjače. Spore ovih gljivica mogu preživeti u zemljištu nekoliko godina, a potrebna je temperatura zemljišta oko 18⁰ S. To objašnjava zašto se fusarium nalazi samo u toplijim krajevima sveta. Gljivica ulazi u biljku kroz koren i napada vaskularni sistem biljke i remeti normalan transport hranljivih materija. Fusarium se viđa mestimično u polju.simptomi su požuteli listovi sa jedne strane i zaustavljanje rasta.Može doći i do uginjavanja biljke.Takođe se može videti i braon obojenost biljaka. Ne postoji hemijska zaštita od fusariuma. Najbolja zaštita je upotreba toleratnih hibrida kupusa. Crna pegavost lista - Alternaria brassicicola prezimljava u zemljištu i na ostacima biljaka.Širi se semenom, vetrom, vodom i zemljištem. Odgovaraju joj topli (temperatue 20-25 ⁰ S )i vlažni uslovi. Bolest počinje sa pojavom crnih mrlja na listovima, stablu i glavi kupusa. U okviru ovih pega na listovima tkivo može ispasti i javlja se rupičavost, a glavica sa porastom infekcije može da istruli. Plodored je važna mera u suzbijanju ove bolesti, pošto ona prezimljava u zemljištu i na ostacima biljaka. Upotreba dezinfikovanog semena takođe je bitna mera u sprečavanju pojave ovog značajnog oboljenja. Kila kupusa - Plasmodiophora brassicae je oboljenje koje se širi preko zemljišta i napada koren. Gljivica ulazi kroz korenove dlačice i dovodi do deformacije korena. Inficirani koren zadebljava i gubi svoju funkciju, usled čega biljka postaje tamno zelena i uvene. Parazit se obično javlja u vlažnim i kiselim zemljištima, pa viši pH smanjuje rizik pojave kili kupusa. Idealna temperatura za razvoj ove bolesti je 13 - 25 ⁰ S. Spore se šire zemljištem i vodom. Crna trulež - Xanthomonas campestris pv.campestris Simptomi oboljenja počinju sa žuto-braon pegama na listovima u obliku slova V, a ovi inficirani delovi će propasti u kasnijim fazama.Bakterija lako ulazi u biljku kroz sprovodne sudove i inficira i druge delove biljke. Sprovodni sudovi postaju crne boje. Biljka nakon infekcije najčešće vrlo brzo počinje da trune. Parazitu odgovara toplo (preko25⁰ S) i vlažno vreme. Bolest se može prenositi semenom, biljnim ostacima, vodom kao i mehanizacijom. Infekcija se unosi kroz povrede ili prirodne otvore biljke (stome). Ne postoje rezistentne sorte ali postoji velika razlika u osetljivosti između sorti. Zdravo seme, plodored od četiri godine, uklanjanje korova iz familije krstašica koji su domaćini bakterija su veoma važne mere u suzbijanju ovog oboljenja. Hemijska zaštita ne postoji ali preventivan tretman sa bakrom je efikasan. Plamenjača kupusa - Peronospora parasitica Ovoj bolesti odgovara umerena klima. Temperature između 8 i 16 ⁰ S noću i do 23⁰ S danju su optimalne za razvoj bolesti. Prvi simptomi se mogu videti kada donja strana lista mladih biljaka posivi. Gornja strana listova pokazuje žute,ružičaste i braon pege. Glavica karfiola,belog kupusa i brokolija takođe može biti napadnuta sa pojavom unutrašnjeg truljenja. Primena semena zaštićenog sa fungicidom je dobrazaštita za mlade biljke. Ne postoje rezistentne sorte, ali je velika razlika u osetnjivosti između sorti. Postoji hemijska zaštita ali je prevencija najbolje rešenje. Za sprečavanje širenja bolesti bitno je i uništavanje korova i biljnih ostataka. Bela rđa kupusa - Albugo candida Na zaraženim listovima se javljaju ispupčenja, plikovi na donjoj strani listova. U plikovima se stvara beli prah, a to su u stvari spore (oomicete) parazita koje se šire vetrom, kišom, insektima i ljudskim radom oko biljaka. Optimalna temperatura je od 10-25⁰ S. Neophodna je vlaga da bi spore inficirale biljku. Suvo i toplo vreme usporava bolest.

- 11 -

Oomicete prezimljavaju u živim biljkama. Ne postoje rezistentne sorte ali je osetljivost različita.Moguća je hemijska zaštita upotrebom fungicida. Značajan je i plodored i uklanjanje zaraženih biljaka. Zeleno uvenuće - Verticillium sp. je bolest povezana sa izostankom plodoreda. Gajenje u monokulturi dovodi do nagomilavanja gljivica. Gljivice se razvijaju u hladnijim uslovima na 15- 19⁰ S. Simptomi su lezije u obliku slova V koje nastaju duž ivice donjih listova. Naročito važan simptom ove bolesti je da će samo jedna strana lista biti obezbojena. Tamno braon obojenost sprovodnih sudova je drugi simptom karakterističan za ovo oboljenje. Naročito su osetljivi karfiol i kineski kupus.

OBAVEŠTENJE I POZIV NA SARADNJU:

Poštovani poljoprivrednici, naše i vaše Ministarstvo poljoprivrede otvorilo je sajt za vaše ponude i prodaju poljoprivrednih proizvoda gde možete putem PSSS Šabac da ponudite višak proizvoda sa vašeg domaćinstva na besplatan način.

Za sve informacije za ponudu možete pozvati naše telefone:

Poljoprivredna, savetodavna i stručna služba Šabac 015/344-606 ; 015/301-820, ili poslati na e mail: [email protected]

HVALA ; OČEKUJEMO VAS ZA SARADNJU VAŽNA NAPOMENA:

Osim sajta, možete videti trenutne cene poljoprivrednih proizvoda u centralnoj Srbiji po okruzima, i to:

- cene povrća, jaja, pilećeg mesa i mlečnih proizvoda na zelenim pijacama, - cene voća i povrća na kvantaškim pijacama - cene žive stoke na stočnim pijacama, - kao i klanične cene stoke u Srbiji.

- 12 -

- 13 -

- 14 -

- 15 -

PSSS Šabac

- 16 -