PROSTOR POSEBNI OTISAK/ SEPARAT 92-113 Znanstveni Prilozi Alen Žuniæ

19 [2011] 1[41] A SCHOLARLYJOURNALOFARCHITECTUREANDURBAN PLANNING ZNANSTVENI ÈASOPISZAARHITEKTURUIURBANIZAM 1-6 [2011] 1-280 19 [2011]1[41] UDK | CODEN PORREV ISSN 1330-0652 OF ARCHITECTURE FACULTY OF ZAGREB, UNIVERSITY FAKULTET ARHITEKTONSKI U ZAGREBU, SVEUÈILIŠTE UDC 71/72 PROSTOR POSEBNI OTISAK/ SEPARAT 92-113 Znanstveni prilozi Alen Žuniæ

ScientificPapers UDK 726:72.036(497.5)”19/00” Izvorni znanstvenièlanak arhitektura uHrvatskoj Moderna isuvremenaislamska OFFPRINT UDC 726:72.036(497.5)”19/00” Original ScientificPaper Architecture inCroatia Modern andContemporaryIslamic Sl. 1. S. Planiæ: Minareti ‘Poglavnikove džamije’, Zagreb, 1941.-1944. (srušeni 1948.) Fig. 1 S. Planiæ: Minarets of the ‘Headman’s Mosque’, Zagreb, 1941- 44 (destroyed in 1948) Znanstveni prilozi | Scientific Papers 19[2011] 1[41] PROSTOR 93

Alen Žuniæ

Sveuèilište u Zagrebu University of Zagreb Arhitektonski fakultet Faculty of Architecture HR - 10000 Zagreb, Kaèiæeva 26 HR - 10000 Zagreb, Kaèiæeva 26

Izvorni znanstveni èlanak Original Scientific Paper UDK 726:72.036(497.5)”19/00” UDC 726:72.036(497.5)”19/00” Tehnièke znanosti / Arhitektura i urbanizam Technical Sciences / Architecture and Urban Planning 2.01.04 - Povijest i teorija arhitekture 2.01.04 - History and Theory of Architecture i zaštita graditeljskog naslijeða and Preservation of the Built Heritage Èlanak primljen / prihvaæen: 29. 5. 2011. / 9. 6. 2011. Article Received / Accepted: 29. 5. 2011. / 9. 6. 2011.

Moderna i suvremena islamska arhitektura u Hrvatskoj Modern and Contemporary Islamic Architecture in Croatia

džamije u Hrvatskoj mosques in Croatia islamska arhitektura Islamic architecture liturgijska arhitektura liturgic architecture meðuratna Moderna interwar Modernism mesdžidi u Hrvatskoj masjids in Croatia

Ovim su straživanjem inventarizirane i okvirno vrjednovane sve projektirane i The research resulted in a list and rough evaluation of all designed and built izvedene islamske graðevine religijske namjene nastale u Hrvatskoj tijekom Islamic religious buildings created in Croatia during the 20th and 21st centuries. 20. i 21. stoljeæa. U valorizacijskom pogledu zakljuèeno je da rijeè o autorski The evaluation led to the conclusion that the buildings belong to the so far relevantnom, dosad gotovo nepoznatom sloju hrvatske arhitekture vremenski unknown part of Croatian architecture that has been created since the inter- pozicioniranom od razdoblja meðuratne moderne do danas, s djelima istaknu- war modernism. The buildings have also been designed and furnished by rel- tih arhitekata i likovnih umjetnika poput Stjepana Planiæa, Zvonimira Požgaja, evant architects and artists like Stjepan Planiæ, Zvonimir Požgaj, Omer Mu- Omera Mujadžiæa, Juraja Najdharta, Džemala Èeliæa, Mirze Gološa, Dušana jadžiæ, Juraj Najdhart, Džemal Èeliæ, Mirza Gološ, Dušan Džamonja and others. Džamonje i dr. Posebno je važna i èinjenica da su za rješenja novih džamijskih Equally important is also the fact that architectural design competitions have sklopova i islamskih centara višekratno provoðeni javni arhitektonski natjeèaji recurrently been held for the complexes of Islamic centres and mosques (Za- (Zagreb, Rijeka). greb, Rijeka). 94 PROSTOR 1[41] 19[2011] 92-113 A. ŽUNIÆ Moderna i suvremena islamska arhitektura u Hrvatskoj Znanstveni prilozi | Scientific Papers

UVOD1 loj zemlji živi 56.777 muslimana, odnosno 1,28% populacije (prema popisu stanovništva INTRODUCTION iz 2001.); u Zagrebu je prema istom popisu bilo 16.215 muslimana (2,08%), gdje su druga konfesionalna skupina po brojnosti.11 Uz 23 manja molitvena prostora - mesžida,12 u Hrvatskoj su zasad u funkciji samo dvije džamije (u Zagrebu i Gunji), a u Rijeci je u tijeku izgradnja treæe.13 Istodobno s doseljavanjem muslimana Boš- njaka i konstituiranjem prvih medžlisa u ve- æim gradovima javljaju se i inicijative za izgradnju vjerskih zgrada. Ambicioznim projektima za izgradnju gradskih džamija u 20. stoljeæu prethodila je tek jedna mala bogomolja za vojnike ‘muhamedance’, nastala oko 1864. godine u Puli u sklopu austro-ugar- ske mornarièke vojarne ‘Marije Terezije’ (još postoji u ruševnom stanju).14 I dok je povijesni sloj tursko-islamske arhitekture u Hrvatskoj dijelom zabilježen kao spomenièka baština - moderne i suvremene

1 Istraživanje je provedeno na Arhitektonskom fakulte- tu Sveuèilišta u Zagrebu u sklopu znanstvenog projekta ‘Urbanistièko i pejsažno nasljeðe Hrvatske kao dio europ- ske kulture’ [šifra: 054-0543089-2967], voditelja prof.dr. sc. Mladena Obada Šæitarocija i ‘Atlasa hrvatske arhitekture XX. stoljeæa’ [054-0000000-362], voditelja prof.dr.sc. Andreja Uchytila. Tema je sažeto izložena na 4th Internatio- - nal Conference on Hazards and Modern Heritage: The Im- Kontekst i polazišta Povijesni sloj is- portance of Place, CICOP [Sarajevo, 13.-16.6.2011.: Žuniæ, lamske arhitekture u Hrvatskoj, loše oèuvan i 2011.]. Detaljniji prikaz pripremljen je kao ispitni seminar- ski rad na kolegiju „Hrvatska arhitektura 20. stoljeæa” donedavno gotovo nepoznat, veže se za raz- voditelja prof.dr.sc. Andreja Uchytila, kojemu se zahva- doblje turske okupacije naših krajeva, uglav- ljujem na korisnim komentarima i uputama tijekom izrade nom tijekom 16. i 17. stoljeæa.2 Osmanlijska seminarskog rada. Posebnu zahvalnost dugujem dr.sc. Zlatku Karaèu na poticaju za istraživanje ove teme, spe- su osvajanja poèela 1493. Krbavskom bitkom, cifiènim znanjima o arhitekturi islama koje mi je prenio te a njihovo teritorijalno širenje zaustavljeno je na pomoæi prigodom dorade teksta i njegove prilagodbe tek stoljeæe kasnije, nakon Sisaèke bitke formi znanstvenog èlanka. 1593. godine.3 Snažna islamizacija veæeg di- 2 Karaè, 2010. 3 Mažuran, 1998; Moaèanin, 1999; Hasanbegoviæ, jela hrvatskog prostora u to je doba imala za 2007: 21-28 posljedicu orijentalnu preobrazbu naših gra- 4 Karaè, Žuniæ, 2011. 4 dova i izgradnjom brojnih tursko-islamskih 5 Karaè, 2011. graðevina (džamija, hamama, turbeta, tekija i 6 Omerbašiæ, 2010: 378. Postoji i I. izdanje knjige istog dr.),5 pri èemu su posljednje turske gradnje u autora i istog naslova [Omerbašiæ, 1999.], no kako je ovo II. izdanje prošireno, u daljnjem æe se tekstu citirati samo nas iz vremena oko 1680. godine. Kao mani- ta novija bibliografska jedinica. festni simboli islama takve su zgrade sustav- 7 Prvi muslimani u Zagrebu zabilježeni su 1878. nakon no rušene veæ u prvim godinama austrijsko- austrijskog zauzimanja Bosne; iz 1883. potjeèe prvi musli- -hrvatske reconquiste krajem 17. stoljeæa, manski grob na Mirogoju; C.-k. islamsko vojno dušebriž- ništvo u Zagrebu osnovano je 1915.; prvi graðanski imam dok su preostali muslimani u tim turbulent- imenovan je 1919.; prvi muftija 1922.; zagrebaèki → Dže- nim godinama ili iseljeni, ili pokršteni (u Lici matski medžlis (vjerska opæina) osnovan je 1934.; Kotarski njih èak 1700).6 šerijatski sud djeluje od 1935. [Jurkiæ, 1943: 40-43; Tra- ljiæ, 1943: 101-106; Muftiæ, 1997: 32, 33, 46; Omerbašiæ, Nakon dva stoljeæa islamske nenazoènosti u 1997: 109-110; Èièak-Chand, 1999: 451-464; Duvnjak, 1999: 1-17; *** 2006.c: 404; Hasanbegoviæ, 2007.b: 31-86, Hrvatskoj muslimani se tek poèetkom 20. sto- 154-161; Hasanbegoviæ, Naniæ, 2009: 10, 13-15; Omer- ljeæa postupno vraæaju, ponajviše u Zagreb bašiæ, 2010: 380, 382, 386, 388, 390, 391, 597]. zbog poslovnih razloga, vojne službe ili ško- 8 Hasanbegoviæ, 2007.b: 48-51, 459-469 lovanja.7 Prema popisu iz 1910. u Zagrebu ih 9 Traljiæ, 1943: 102-103; Omerbašiæ, 1997: 109-110; *** 2006.c: 404; Hasanbegoviæ, 2007.b: 59, 384-386; je bilo samo 35 (u cijeloj državi 204), a nakon Omerbašiæ, 2010: 380, 382, 383, 384 što je Hrvatski sabor na prijedlog ‘pravaša’ 10 Medžlis [ar.] → vijeæe, savjet, odbor vjerske zajedni- priznao islam kao jednu od službenih religija ce u nekome mjestu [Škaljiæ, 1985: 452] (1916.),8 njihov se broj višestruko poveæao 11 Hasanbegoviæ, Naniæ, 2009: 9 12 Mesdžid [ar.] → manja muslimanska bogomolja bez (nakon Prvoga svjetskog rata u popisu iz → → 9 minbera i minareta, u kojoj se ne klanja podnevna 1919. bilo ih je 3145, godine 1931. veæ 4750). molitva petkom džuma, ni veliki Bajram-namaz [Škaljiæ, Danas u Hrvatskoj ima 15 medžlisa,10 a u cije- 1985: 460-461] Znanstveni prilozi | Scientific Papers Moderna i suvremena islamska arhitektura u Hrvatskoj A. ŽUNIÆ 92-113 19[2011] 1[41] PROSTOR 95

džamijske gradnje gotovo su nepoznate u našoj novijoj arhitekturi,15 pa i uopæe u meðu- narodnom kontekstu islamske arhitekture 20. stoljeæa, njena vrjednovanja i specifiène interpretacije.16

ZAGREBAÈKE DŽAMIJE ZAGREB MOSQUES Prve inicijative za izgradnju džamije - U doba aneksije Bosne i Hercegovine poèet- kom 20. stoljeæa zabilježeni su prvi poticaji za izgradnju džamije u Zagrebu, ponajviše kroz politièko-nacionalno djelovanje Franko- ve Stran ke prava. Veæ je 1908. u stranaèkom glasilu „Hrvatsko pravo” objavljen tekst o po- trebi gradnje džamije,17 no to je izazvalo oštre reakcije i u katolièkom, i u prosrpski orijenti- ranom tisku. Meðutim, obrazloženje pravaša reprezentativne graðevine u samom središtu Sl. 2. Minaret nekadašnje džamije u mornarièkoj bilo je jasno i argumentirano te se pozivalo Zagreba.18 Slièan neuspio pokušaj potpore za vojarni Marije Terezije, Pula, 1864. na primjere tolerancije prema veæ izgraðenim Fig. 2 Minaret of the former mosque in the Naval ‘gradnju mošeje u Zagrebu’ inicirala je 1912. židovskim, pravoslavnim i evangelièkim bo- Barracks of Maria Theresa, Pula, 1864 godine Družba Braæe Hrvatskog Zmaja za gomoljama koje su imale dostojne lokacije i posjeta Husein-bega Bišæeviæa,19 nakon èega Sl. 3. Karikatura protiv inicijativa za izgradnju je uslijedio rat i zamrlo to pitanje. Poèetkom džamije u Zagrebu, 1922. 13 Omerbašiæ, 2010: 595-657 Fig. 3 Caricature showing opposition to the initiative 20-ih godina za muslimanske je molitve po- for the construction of a mosque in Zagreb, 1922 14 Omerbašiæ, 2010: 13, 382, 617; http://www.medzlis. vremeno unajmljivana dvorana „Kola” neda- org/index.php?option=com_content&task=view&id=3&I 20 temid=71 leko od HNK-a. Pri Družbi Braæe Hrvatskog 15 Prva studija s tom tematikom prireðena je nedavno Zmaja 1920. osnovan je Inicijativni odbor za kao konferencijsko izlaganje. [Žuniæ, 2011.] izgradnju džamije, na èelu kojeg je bio dr. Ivo 16 O arhitekturi suvremenih džamija u islamskome svije- Pilar, ali za nekoliko mjeseci Odbor se raspao tu (poglavito u arapskim, ali i u europskim zemljama) kon- jer je grad odbio zahtjev za lokaciju.21 Tek tekstualna, valorizacijska i komparativna istraživanja v.: Haider, 1980.; Fethi, 1985.; Khan, 1990.; Serageldin, 1921. i 1922. iznova je u tisku aktualizirano Steele, 1996.; Holod, Khan, 1997.; Jahiæ, 2008. pitanje izgradnje džamije, kako se predlagalo 17 Kurtagiæ-Bratilski, 1908.; Hasanbegoviæ, 2007.b: - ‘u maurskom stilu’, s lokacijom na Gornjem 246; Hasanbegoviæ, Naniæ, 2009: 18 gradu,22 no uz snažan otpor radikalnog novin- 18 Hasanbegoviæ, 2007.b: 247; Hasanbegoviæ, 2007.a: stva.23 U promidžbi se ponovno osobito isti- 87-96 cao dr. Ivo Pilar koji je i prvi uplatio 400 19 Jurkiæ, 1943: 40; *** 1944.d; *** 1988: 45; Muftiæ, 1997: 33; *** 2006.c: 404; Hasanbegoviæ, 2007.b: 248; tadašnjih kruna donacije. Na zahtjev reis-ule- Hasanbegoviæ, Naniæ, 2009: 18; Omerbašiæ, 2010: 395 me Islamske zajednice iz 1922. godine gra- 20 Jurkiæ, 1943: 42; Muftiæ, 1997: 34; *** 2006.c: 404; donaèelnik Zagreba Vjekoslav Heinzel pozi- Omerbašiæ, 2010: 396 tivno je odgovorio pa je za izgradnju džamije 21 Jurkiæ, 1943: 40; Omerbašiæ, 2010: 395 1924. dodijelio 100.000 kruna, a gradsko je 22 *** 1922.a; Hasanbegoviæ, 2007.b: 249-251; *** poglavarstvo ‘naèelno’ darovalo i parcelu na 2006.c: 404 Rooseveltovu trgu (na kojoj je poslije izgraðen 23 U listu „Pokret” objavljena je karikatura s minaretom 24 džamije uza zagrebaèku katedralu i natpisom „Al Alah il Novinarski dom). Potom nije bilo ni rijeèi o Alah u Zagrebu” (*** 1922.b; Omerbašiæ, 2010: 409). Na- džamiji sve do 1932. kada je u sarajevskom suprot tome, iste godine sarajevska „Naša pravda” poziva listu Islamski svijet objavljen èlanak o zagre- na skupljanje milodara za izgradnju zagrebaèke džamije baèkoj džamiji s pozivom svim muslimanima [*** 1922.c; Jurkiæ, 1943: 42]. za pomoæ.25 Nakon daljnjega dužeg zastoja 24 Jurkiæ, 1943: 42; *** 1944.d; *** 1988: 45; Muftiæ, 1997: 34; Omerbašiæ, 2010: 396 tek je 1935. godine od strane Džematskog 26 25 *** 1932.; Jurkiæ, 1943: 43; Hasanbegoviæ, 2007.b: medžlisa uslijedilo pokretanje Zaklade za 251; Omerbašiæ, 2010: 397 izgradnju džamije, a 1938. i formalna potvrda 26 Džemat [ar.] → muslimanska vjerska opæina, podruèje njena statuta te utemeljenje Odbora za iz- koje gravitira jednoj džamiji; u širem smislu svaka opæina [Škaljiæ, ] gradnju džamije, kojemu je iz državnih sred- ili zajednica. 1985: 236-237 stava dodijeljeno poèetnih 65.000 dinara.27 27 *** 1943: 5; Jurkiæ, 1943: 44; Traljiæ, 1943: 106; Hasanbegoviæ, 2007.b: 251-254; Hasanbegoviæ, Naniæ, Potom se intenziviraju aktivnosti na traženju 2009: 18; Omerbašiæ, 2010: 395. U Odboru Zaklade bili odgovarajuæe lokacije i izrada prvih projekt- su: muftija Ismet ef. Muftiæ, dr. Salko Kuloviæ, prof. Salih nih rješenja.28 Ljubunèiæ, šum. ing. Halid Muftiæ, grað. ing. Sejfudin Muf- tiæ, Murat Rizvanbegoviæ, prof. dr. Ibrahim Ruždiæ i tajnik Mesdžid u vojarni „Zrinjski” - Nakon što je Medžid Žiniæ [Muftiæ, 1997: 36]. Prijepis Statuta v. Ha- sanbegoviæ 1915. uspostavljeno Carsko-kraljevsko islam- , 2007.b: 465-470 sko vojno dušebrižništvo, u jednoj dvorani 28 MIZZ - Zapisnici Zaklade za izgradnju džamije u Za- grebu i zgrada za uzdržavanje džamije te smještaj is- vojarne pješaèke pukovnije „Zrinjski” (Rudol- lamskih vjersko-prosvjetnih ustanova (1939.-1945.) fove vojarne na današnjem Trgu F. Tuðmana) 96 PROSTOR 1[41] 19[2011] 92-113 A. ŽUNIÆ Moderna i suvremena islamska arhitektura u Hrvatskoj Znanstveni prilozi | Scientific Papers

ski molitveni prostor za muslimane ostao je u funkciji do otvaranja ‘poglavnikove’ džamije 1944. godine.34 U nedostatku drugoga prostora mesdžid je služio vjerskim potrebama i nakon Drugoga svjetskog rata (1959.-1987.), sve do otvorenja džamije u Folnegoviæevu naselju.35 Projekti Omera Mujadžiæa i Zvonimira Pož- gaja za džamiju na Kraljevcu/Zelengaju - Zaklada/Odbor za izgradnju džamije unatoè privremenom rješenju u Tomašiæevoj ul., na- stavila je potragu za odgovarajuæom lokacijom. Grad Zagreb ponudio je 1939. godine nekoliko njih: primjerice ugao Samoborske (današnje Adžijine) i Badaliæeve, zatim ugao Samoborske i Kranjèeviæeve, potom parcelu na Varaždinskoj cesti (današnjoj Ul. grada Vukovara) pokraj igrališta „Graðanskoga”, a pregovaralo se i o zemljištu u Vonèininoj ulici. Razmatrao se i smještaj džamije unutar Botanièkoga vrta u Mihanoviæevoj ul., tako da proèelje ‘gleda’ u smjeru Gunduliæeve. Spominjao se i Tuškanac, zatim Josipovac, Radoševiæev Brijeg, a naposljetku i zemljište na Gupèevoj zvijezdi. Godinu kasnije (1940.)

Sl. 4. O. Mujadžiæ: Prvi projekt džamije bila je ureðena prva zagrebaèka islamska bo- 29 Muftiæ, 1997: 33-34; Omerbašiæ, 2010: 382, 383. Po- na Kraljevcu/Zelengaju, Zagreb (akvarel), 1939./40. gomolja, no ona je služila samo vojnim potre- Fig. 4 O. Mujadžiæ: First design for a mosque negdje se u literaturi netoèno navodi da je ta „prva moše- 29 [ in Kraljevac/Zelengaj, Zagreb (watercolour), 1939/40 bama do kraja Prvoga svjetskog rata. ja za potrebe vojnika muslimana” otvorena 1934. *** 2006.c: 404]. Mesdžid u Tomašiæevoj ulici - Tijekom 1930-ih 30 Soba za molitvu bila je duga 8-10 m, širine 5-6 m. U godina, èekajuæi na odluku o izgradnji dža- zidu je bila izvedena niša → mihraba iznad kojeg je bio mije, koju je bilo teško usuglasiti zbog po- uobièajeni natpis, a na zidovima Božje ime, ime Muhame- da i imena prvih èetiriju kalifa. Desno je bio mali → minber litièkih previranja i sukoba meðu strankama, s tri stube (zapravo → kjurs). Ta provizorna prva ‘džamija’ Džematskome su medžlisu, nakon obraæanja bila je smještena u sklopu Imamata džemata i zauzimala je gradonaèelniku u studenomu 1934., dodi- cijeli prvi kat zgrade. Od nje su jedna vrata vodila u sobu jeljena poèetkom 1935. dva opæinska stana u → imama, a druga u → abdesthanu i spavaæu sobu ima- mova pomoænika. Na drugome katu bili su smješteni uredi dvorišnom krilu zgrade u Tomašiæevoj ul. 12. Muslimanske bogoštovne opæine i od 1936. studentska Ubrzo su prilagoðeni za prvi zagrebaèki civil- menza. Saèuvan je nepotpisani projekt adaptacije mes- ni mesdžid u nevelikoj, skromno opremljenoj džida iz rujna 1935. s graðevnom dozvolom od 4. studeno- 30 ga, crtan na podlozi izvornih nacrta kuæe iz 1926. [DAZG - prostoriji (otvoren 29. studenoga iste godi- [1122] GPZ-GO: sig. 3034]. 31 ne). U to doba u Zagrebu je bilo zabilježeno 31 *** 1935.; Jurkiæ, 1943: 43; Traljiæ, 1943: 105; Muf- veæ 1250 muslimana (sa sezoncima do 3000), tiæ Omerbašiæ Sl. 5. Interijer adaptiranog mesdžida u Tomašiæevoj , 1997: 34; , 1997: 110; *** 2006.c: 404; Hasanbegoviæ Hasanbegoviæ, Naniæ ul. 12, Zagreb, 1935. pa su prostori po svojim dimenzijama bili za- , 2007: 71, 450; , 32 2009: 15; Omerbašiæ, 2010: 388, 390, 397 Fig. 5 Interior of the adapted mescit (small mosque) sigurno nedostatni. Ondje je djelovao i mek- at 12 Tomašiæeva Street, Zagreb, 1935 teb za puèkoškolsku djecu.33 Prvi stalni grad- 32 Muftiæ, 1997: 34; Omerbašiæ, 2010: 390 33 Muftiæ, 1997: 36 34 Opis mesdžida i prostora Imamata prema sjeæanju Ragiba Muftiæa, objavljenog u: Muftiæ, 1997: 37-39; Ha- sanbegoviæ, 2007: 73 35 Omerbašiæ, 2010: 397 36 Jurkiæ, 1943: 46; Hasanbegoviæ, 2007.b: 255-258; Hasanbegoviæ, Naniæ, 2009: 20; Omerbašiæ, 2010: 395 37 Muftiæ, 1997: 36, 45; Hasanbegoviæ, 2007.b: 256; Omerbašiæ, 2010: 403. Ispod objavljenoga Mujadžiæeva perspektivnog akvarela džamije na Zelengaju/Kraljev- cu greškom se navodi da je to ‘drugi projekt’, no rijeè je o prvom rješenju. Nigdje u biografskoj literaturi o arhitektu Požgaju taj se njegov projekt ne spominje. 38 U jednom kasnijem tekstu Požgaj izrijekom potvrðuje svoje autorstvo tog projekta [Požgaj, 1943: 50]. Ostale atribucije: Hasanbegoviæ, Naniæ, 2009: 20; Omerbašiæ, 2010: 397: Uz objavljenu fotografiju makete navodi se samo Mujadžiæevo ime, dok kljuèni Požgajev autorski udio nije spomenut. Ovaj Požgajev projekt u struènoj literaturi dosad nije bio poznat pa se ne navodi ni u jednom bio- grafskom prikazu, niti u popisu Požgajevih djela [v. Štul- hofer, 1993.; Uchytil, Štulhofer, Barišiæ Mareniæ, Znanstveni prilozi | Scientific Papers Moderna i suvremena islamska arhitektura u Hrvatskoj A. ŽUNIÆ 92-113 19[2011] 1[41] PROSTOR 97

predložen je Zelengaj (Kraljevaèka šuma) u sjevernom podsljemenskom predjelu Zagre- ba pa je to Gradsko zastupstvo i prihvatilo kao konaèno mjesto za buduæi džamijski sklop.36 Prvi idejni projekt za džamiju na Kraljevcu 1939./40. izradio je slikar i profesor na Likov- noj akademiji u Zagrebu Omer Mujadžiæ.37 Džamiju je osmislio prilièno konzervativno (gotovo ‘historicistièki’) kao monumentalan kubus s plitkom kupolom i rizalitnim volume- nom u funkciji divovskoga nadluèenog ulaza (poput ivana perzijskih mošeja). Izduženi, ritmièno postavljeni vitki prozori na boènim proèeljima imaju neke elemente modernite- ta, no svojim dimenzijama i visokom impo- stacijom izvan mjerila èovjeka doimaju se tek kao apstraktne svjetlosne cezure. Sa stražnje je strane Mujadžiæ postavio dva (!) velika minareta ‘osmanskog tipa’. Kako je projekt ostao neizveden, 1940./41. Omer Mujadžiæ izraðuje nove nacrte i maketu džamije u suradnji s tada 34-godišnjim, veæ afirmiranim arhitektom Zvonimirom Požga-

jem.38 I ovaj je džamijski koncept bio vrlo Sl. 6. O. Mujadžiæ - Z. Požgaj: Drugi projekt džamije 2007: 24-25, 44; Uchytil, Barišiæ Mareniæ, Kahroviæ, na Kraljevcu/Zelengaju, Zagreb (maketa), 1940./41. Premerl slièan prvotnome Mujadžiæevu rješenju, ali 2009: 179-180; T. Pl., 1996: 87; , 1989.). Nema ga Fig. 6 O. Mujadžiæ - Z. Požgaj: Second design for the takoðer ni u autorovoj ostavštini [HDA-0814; NSK-R 7774]. razlika je u veæoj otvorenosti cijeloga sklopa Hasanbego- mosque in Kraljevac/Zelengaj, Zagreb (model), Prvi je puta maketa džamije objavljena kod: prema okolini, naglašenomu ulaznom trije- 1940/41 viæ, 2007.b: 257. → mu, i u stvaranju intimnog trga sa šadr- 39 Šadrvan [perz.] kružna ili poligonalna džamijska 39 fontana/bazen, poželjno s tekuæom vodom; može služiti vanom. Arhitektura djeluje lakše i profinje- za obredno umivanje (abdest) [Škaljiæ, 1985: 578]. nije, manje monumentalno, a asimetrièna 40 *** 1941.b; *** 1941.c; Hruškovec, 1990./91: 166- postava samo jednog minareta u lijevom uglu 167; Hasanbegoviæ, 2007.b: 260-261 glavnog proèelja odgovara tradiciji bosanskih 41 Bogomolja je službeno nosila naziv „Poglavnikova potkupolnih džamija, na koje se projekt oèito džamija” pa æe se taj naziv rabiti i u ovome èlanku [Ha- sanbegoviæ, 2007.b: 293, 518-522]. O nacionalno-poli- referira. tièkim konotacijama položaja muslimana u NDH, posebno u Zagrebu v. Hasanbegoviæ, 2007: 169-245. Izvedba Požgaj-Mujadžiæeva projekta odgo- 42 *** 1941.d: 6; *** 1941.h; *** 1941.i; *** 1988: 17-19; ðena je zbog poèetka rata, a posljednji se put Hruškovec, 1990./91: 167; Hasanbegoviæ, 2007.b: 261. u javnosti spominje krajem srpnja 1941., kada Istoga dana preuzeti su kljuèevi Doma i naloženo je Kura- novine javljaju da æe se nakon oèevida Dru- toriju zaklade Doma njegovo iseljenje u roku od tri dana štva za poljepšanje grada Zagreba na Zelen- [Hruškovec, 1990./91: 14, 90]. gaju i posjeta poglavniku i gradonaèelniku Sl. 7. Z. Požgaj: Skica džamije na Kraljevcu/Zelengaju, 43 Datum tog sastanka koji se navodi u literaturi [Omer- Zagreb, 1940./41. bašiæ, 2010: 403] vjerojatno nije toèan jer su u to vrijeme „…s gradnjom zapoèeti u najskorije vrijeme”. Fig. 7 Z. Požgaj: Sketch of the mosque radovi na adaptaciji Doma trajali veæ nekoliko mjeseci, pa Govori se o gotovim projektima koje je izra- in Kraljevac/Zelengaj, Zagreb, 1940/41 inicijativa s džamijom na Kraljevcu tada ne bi imala smisla. dio arh. Zvonimir Požgaj „…savjetujuæi se s 44 O odluci o preureðenju Doma u džamiju u jednom je muslimanskim slikarom Omerom Muja- govoru svjedoèio sam Paveliæ: „Kada sam došao ovamo, 40 odmah su mi došli ljudi, koji su mi donijeli dva gotova nacr- džiæem”, što unosi novo svjetlo u autorske ta za gradnju džamije… Ja sam ove nacrte pregledao i vidio relacije toga dvojca. sam, da bi po njima imala biti sagraðena negdje u Kra- ljevaèkoj šumi, dakle èetiri do pet kilometara udaljeno od „Džamija poglavnika Ante Paveliæa” u Domu središta grada. Ja sam im kazao, da mi više ne dolaze s ovim likovnih umjetnosti41 - Prvi se put u javnosti nacrtom, ali im nisam stavio do znanja što namjeravam. Opazio sam da je umjetnièki paviljon na Trgu N najpodesniji, pojavila vijest o prenamjeni Doma likovnih najzgodniji i najdostojniji da se tamo sagradi džamija za umjetnosti na Trgu N u džamiju 14. kolovoza muslimane. Tada mi je došao jedan drugi gospodin koji mi 1941.,42 a 28. veljaèe 1942. poglavnik Nezavi- je kazao da se ovaj hram umjetnosti nije smio pretvoriti u džamiju. Ja sam mu odgovorio: Ovaj hram umjetnosti nosi sne Države Hrvatske Ante Paveliæ, primivši 43 na sebi žig našeg robovanja…” (aludira na èinjenicu da je delegaciju Islamske zajednice, konaèno od- Dom graðen kao spomenik kralju Petru Karaðorðeviæu, op. bija Kraljevac/Zelengaj kao lokaciju i potvr- a.) [Novak, 1948: 800; Muftiæ, 1997: 46]. ðuje prenamjenu Doma u džamiju.44 Navodno 45 N. B., 1943.a; Planiæ, 1943.c: 54; Dizdareviæ, 1944.b; Ivanèeviæ, je tu odluku osobno donio još u travnju 1941. *** 1988: 41; *** 2008: 27; 2003: 20, navodi da 45 je odluka donesena 14.7.1941. (po drugim izvorima, u srpnju ili kolovo- 46 46 Hasanbegoviæ, Naniæ, 2009: 20; Omerbašiæ, 2010: zu), kada je mimo znanja islamske zajedni- 403 ce naložio Ministarstvu javnih radova izradu 98 PROSTOR 1[41] 19[2011] 92-113 A. ŽUNIÆ Moderna i suvremena islamska arhitektura u Hrvatskoj Znanstveni prilozi | Scientific Papers

‘osnove’.52 Ponajviše su se razlikovali u sta- jalištu oko broja i položaja minareta, jer Pla- niæ predlaže tri munare53 (kako je na kraju i izvedeno), a Požgaj jednu u osi ulice koja je vodila na Krešimirov trg.54 Stjepan Planiæ u svojem obrazloženju koncepta navodi kako je htio „… kružni volumen smiriti i fiksirati unutar opisane tlocrtne kvadratne forme, kojoj su tri ugla tri minareta, a èetvrti je ulazni sveèani predprostor sa stepenicama, klu-

47 *** 1943: 5-6; Hasanbegoviæ, 2007.b: 261 48 Zemljak, 1939: 17-23; Ivanèeviæ, 1988: 47-75; Vaništa-Lazareviæ, 1990; Hruškovec 1991; *** Ivanèeviæ, 2003: 19; *** 2003: 26, 35; *** 2006.b: 158; Radoviæ Ma- heèiæ, 2007: 335-338; Hasanbegoviæ, 2007.b: 265-268 49 Jereb, 1999: 603-605; Hasanbegoviæ, 2007.b: 268, 486-488; Omerbašiæ, 2010: 404 50 *** 1941.d: 6; *** 1941.j; Hruškovec, 1990./91: 167 51 Vezano za poèetak gradnje sastavljen je posvetni kronogram zagrebaèke džamije. Izveden je iz 173. ajeta iz po- glavlja „Ves-Saffât” Kurana i oznaèava 1360. hidžretsku godinu (=1941./42.). U stihu glasi: Ve inne džundenâ lehu- mul-galibun (Zaista æe naša vojska pobijediti nevjernike), a brojèana vrijednost slova daje navedenu hidžretsku godinu [*** 1942.d; *** 1988: 30-31]. Sl. 8. S. Planiæ: Trg sa šadrvanom i minareti džamije, projekta preinake Doma i pokretanje pripre- 52 Paveliæ je brigu oko izgradnje džamije povjerio mini- Zagreb, 1941.-1944. ma za gradnju. Zanimljiv podatak navodi stru prometa i javnih radova Hilmiji Bešlagiæu, dipl.ing. Fig. 8 S. Planiæ: A square with a fountain and mosque grað., koji je pak za projektiranje angažirao Planiæa i minarets, Zagreb, 1941-44 zagrebaèki muftija Ismet Muftiæ u predgovoru Požgaja [*** 1941.i; N. B., 1943.a; Dizdareviæ, 1944.b; Spomenice otvorenja džamije, gdje kaže da Derviševiæ, 1984; *** 1988: 18-19, 27, 41; Muftiæ, 1997: je Paveliæu „…ta misao ležala na srcu, te je još 47; Hasanbegoviæ, 2007.b: 270; Omerbašiæ, 2010: 405- 406]. Požgaj istièe da je angažman na preureðenju Doma u emigraciji osobno izradio nacrt džamije. dobio „… na temelju moga projekta za džamiju u Zelen- Ovaj crtež džamije… saèuvao je i donio u Do- gaju” [Požgaj, 1943: 50]. 47 movinu”. 53 Munara → minaret Inaèe, monumentalna rotonda Doma iz 1934.- 54 *** 1941.e: 8; Hruškovec, 1990./91: 167 55 N. B., 1943.a; Planiæ, 1943.a: 5; Planiæ, 1943.c: 55; 1938. djelo je Ivana Meštroviæa (izvorne nacr- *** 1988: 28 te izradili su arh. Harold Biliniæ, Zvonimir 56 Odluku o izboru Planiæeva rješenja donio je osobno Kavuriæ, Lav Kalda, Lavoslav Horvat, Ivan ministar Bešlagiæ „…radi pravilnijeg arhitektonskog rje- Zemljak i Nikola Molnar).48 Meštroviæ je upra- šenja” [*** 1941.e: 8; *** 1941.i; Dizdarevuæ, 1944.b; Hruškovec, 1990./91: 167]; ostalo: *** 1941.a; N. B., 1943. vo na poèetku radova na gradilištu ‘džamije’ a; Planiæ, 1943.c: 54; *** 1944.a; *** 1988: 18-19, 20, 27- u proljeæe 1942. (protiveæi se veæ i ranije prei- 29, 41; *** 1999: 16; Ivanèeviæ, 2003: 20; *** 2003: 54, 56; Sl. 9. S. Planiæ: Situacija ‘Poglavnikove džamije’ 49 Hasanbegoviæ, 2007.b: 270, 526-527; Radoviæ Maheèiæ, s položajem minareta i šadrvana, Zagreb, 1941. naci zgrade) emigrirao u Rim, a potom u Ameriku. Još za izgradnje Doma 1938. bilo je 2007: 337; Uchytil, Barišiæ Mareniæ, Kahroviæ, 2009: Fig. 9 S. Planiæ: Layout plan of the ‘Headman’s 171, 173]. U literaturi se ponegdje netoèno navodi da su Mosque’ with marked locations of the minaret mnogo polemika oko oblika zgrade, zbog „…tri minareta projektirali Stjepan Planiæ i Zvonimir Pož- and fountain, Zagreb, 1941 èega je nazivana ‘neestetskom nakazom’, ali gaj” (*** 2006.c: 404), iako su minareti samostalna Pla- i protivljenja njenoj postavi na Trgu N jer je niæeva realizacija. zatvarala dotad slobodne vizure prema gradu 57 *** 1941.f; *** 1941.i; Požgaj, 1942; *** 1944.a; Dizdareviæ, 1944.b; *** 1988: 18-19, 21-24, 41; Hruškovec, i katedrali. Pregradnji u islamsku bogomolju 1990./91: 168; Muftiæ, 1997: 50; Ivanèeviæ, 2003: 20;*** suprotstavila se Katolièka crkva - od opata i 2003: 54, 58; Hasanbegoviæ, 2007.b: 270, 523-525; Ra- vatikanskog izaslanika do nadbiskupa Aloj- doviæ Maheèiæ, 2007: 337; Uchytil, Štulhofer, Barišiæ Mareniæ, 2007: 24-25, 44; Hasanbegoviæ, Naniæ, 2009: zija Stepinca - smatrajuæi kako bi se tim 20; Uchytil, Barišiæ Mareniæ, Kahroviæ, 2009: 179-180. èinom muslimanima omoguæilo da napokon Uz èešæe spominjanje Planiæevih minareta u literaturi se postignu ono što su 400 godina borbom bez- ponegdje prešuæuje preinaka interijera, koja je djelo Zvo- nimira Požgaja [*** 2006.b: 159]. uspješno pokušavali (aludirajuæi, dakako, na 58 Ni u opsežnim autorskim ostavštinama Stjepana osmanlijska osvajanja hrvatskih prostora). Planiæa [IPU - ‘Arhiv Planiæ’], odnosno Zvonimira Požgaja [HDA-0814], ni u arhivu zagrebaèkoga Medžlisa [MIZZ] Iako se u novinama pojavila vijest da æe nisu pronaðeni nacrti preinake Doma u džamiju. Meðu preureðenje bivšega umjetnièkog paviljona u projektima gradskog arhiva saèuvan je samo presjek mi- džamiju „…izvršiti nekoliko inžinira musli- nareta s tri tlocrtne razine, crtan kao podloga projektu ugradbe dizala u minarete, bez Planiæeva potpisa [DAZG mana iz Sarajeva, koji æe izvesti i osnovu za - [1122] GPZ-GO: sig. 3079]. Publicirana je meðutim situa- 50 gradnju minareta”, Ministarstvo javnih ra- cija džamije s dispozicijom šadrvana i minareta, kao i dova veæ je u ljeto 1941. godine51 tu prila- Požgajev tlocrt prizemlja te perspektivni crtež interijera godbu povjerilo akademskim arhitektima [*** 1988: 21, 23; *** 2003: 53-54], no ovim nacrtima nije bilo moguæe utvrditi izvor. Stoga se može pretpostaviti da Stjepanu Planiæu i Zvonimiru Požgaju, koji su su zbog izrazito negativnih politièkih konotacija tog pro- prvotno izradili dvije odvojene, bitno razlièite jekta dokumentacijski tragovi nakon 1945. ciljano uklo- Znanstveni prilozi | Scientific Papers Moderna i suvremena islamska arhitektura u Hrvatskoj A. ŽUNIÆ 92-113 19[2011] 1[41] PROSTOR 99

55 Sl. 10. I. Meštroviæ: Izvorni tlocrt Doma prije njeni. Omerbašiæ, 2010: 415, navodi da je cjelokupna pama i vodoskokom”. Za izvedbu je odre- ðena inaèica po kojoj je eksterijer s minare- preureðenja za džamiju, Zagreb, 1934.-1938. tehnièka dokumentacija džamije završila u jednom foto- Fig. 10 I. Meštroviæ: Original ground floor plan studiju u Varaždinu, koji je bio angažiran da registrira ra- tima i šadrvanom u konaènici projektirao Pla- of the Home of the Croatian Association of Visual dove na adaptaciji Doma 1943. (greškom je otisnuto 1993., niæ,56 a interijer i opremu Požgaj.57 Projektna Artists before it was transformed into a mosque, op. a.), gdje joj se gubi trag. Možda je to razlog što se ni Zagreb, 1934-38 Planiæeva, ni Požgajeva izvedba džamije ne spominju u dokumentacija tog zahvata saèuvana je samo 58 njihovim autorskim opusima u novoj Enciklopediji hrvat- dje lomièno. Sl. 11. Z. Požgaj: Tlocrt preureðenja prizemlja [R. Iæ, 1996: 70-71; T. Pl., 1996: 87], kao ni ske umjetnosti džamije, Zagreb, 1942. u nekim relevantnim sintezama [Premerl, 1984: 253-274; Gradnju je prema ‘jeftimbi’ zapoèelo podu- Premerl, 1989.; Štulhofer, 1993: 59-63]. Fig. 11 Z. Požgaj: Redesigned ground floor plan zeæe ing. Zorislava Franetiæa 19. ili 21. kolovo- of the mosque, Zagreb, 1942 59 *** 1941.a; *** 1941.e: 8; *** 1988: 20; Hruškovec, Muftiæ, za 1941. (gdje se istièu problemi s teme- 1990./91: 15, 167; 1997: 48 netoèno navodi da je Sl. 12. Z. Požgaj: Perspektivni prikaz molitvenog Ivanèeviæ, ljenjem) i do zime bili su postavljeni donji izgradnja poèela „u ranu jesen”; 2003: 20; prostora džamije, Zagreb, 1942. Hasanbegoviæ, 2007: 278, sl. 176 59 dijelovi minareta. No, toj ‘ranoj dataciji’ Fig. 12 Z. Požgaj: Perspective view of the prayer hall 60 DAZG - [1122] GPZ-GO: sig. 3079. U literaturi se zabu- kontradiktorna je èinjenica što se još u veljaèi of the mosque, Zagreb, 1942 nom navodi 18.7.1942. kao datum graðevne dozvole 1942. kod Paveliæa razgovaralo o tome hoæe li [Omerbašiæ, 1999: 261], kada je samo sastavljen zapisnik o dokumentaciji, takoðer i krivi datum 19.4.1943. [Hruš- se džamija graditi na Kraljevcu, a osobitu za- kovec, 1990./91: 15]. bunu unosi nadnevak projekta minareta (19. 61 N. B., 1943.a 3. 1942.) i graðevna dozvola (5. 6. 1943.)60 pa 62 U iscrpnom katalogu Planiæevih radova [*** 2003./04: se može pretpostaviti da su radovi poèeli ‘di- 41, 106], za šadrvan i minarete navodi se datacija 1942. [takoðer i Hasanbegoviæ, 2007.b: 270, 275], iako je njiho- rektivno’, prije formaliziranja projekta. O žur- va gradnja poèela još 1941., dovršeni su 1943. [N. B., 1943. bi s pokretanjem preureðenja džamije govori b: 9; *** 1988: 32-37], a otvorenje džamije zbilo se 1944.; i sam Planiæ: „Uvjetovana brzina tražila je Hasanbegoviæ, Naniæ, 2009: 20. ujedno odmah i gotovo naèelno rješenje ure- 63 *** 1944.c; *** 1944.d; *** 1988: 44-59; Hruškovec, 1990./91: 15; Muftiæ, 1997: 54; Ivanèeviæ, 2003: 20; *** djenja oko glavne zgrade… a u roku od jedan 2003: 52; Hasanbegoviæ, 2007.b: 293, navode da je dan trebalo je riešiti barem smještanje i glav- 61 Sl. 13. Z. Požgaj: Interijer džamije, nova kupola, džamija otvorena 18. kolovoza. Ponegdje se netoèno spo- ni oblik minareta…”. Izvedba minareta i šadr- Zagreb, 1942.-1944. minje 20. kolovoza [*** 1944.b; Omerbašiæ, 2010: 406]. vana dovršena je u proljeæe 1943.,62 a džamija Fig. 13 Z. Požgaj: Mosque interior, new dome, Zagreb, Investicija je državni proraèun opteretila s èak 32,6 miliju- 63 1942-44 na kuna [Hasanbegoviæ, 2007.b: 316]. Prema Približnom je otvorena 18. kolovoza 1944. godine. procjembenom elaboratu od 24.10.1941. raèunalo se s Minareti su bili izvedeni od betona, visine 45 graðevnom investicijom od 20,8 milijuna kn [Hruškovec, 1990./91: 15, 94]. Džamija je upisana kao nekretnina u ZKU m i udaljeni od trijema džamije 9,3 m. Do br. 18305, KO Grad Zagreb, KÈ 2344/2, površine 9634 m2 njihova je vrha vodilo 190 stuba (predviðena [Omerbašiæ, 2010: 407-414]. Temeljem zamjene nekretni- je i ugradba dizala),64 a otvori u plaštu tornje- na izmeðu NDH i Obæine grada Zagreba Dom je formalno proglašen džamijom tek krajem 1942. [„NN”, CVI, 228 od va i galerija bili su usmjereni prema Meki (JI). 19.12.1942.; Hruškovec, 1990./91: 15]. Za daljnje uzdr- Planiæ se odluèio za slobodnostojeæe minare- žavanje poglavnik je u prosincu 1944. utemeljio vakuf te koji nigdje nisu doticali izvornu Meštro- ([ar.] → zaklada, zadužbina, vjerska imovina [Škaljiæ, 1985: 637]) s glavnicom od 20 milijuna kuna [Hasan- viæevu rotondu te stoga imaju masivne posta- begoviæ, 2007.b: 316, 531-542]. mente, a u likovnom pogledu zanimljiva je 64 K-Æ, 1942: 7; N. B., 1943.a: 11; Planiæ, 1943.a: 5; koloristièka obrada inaèe bijelih minareta, Planiæ, 1943.c: 56; Dizdareviæ, 1944.b; *** 1988: 29, 41; koji su pri vrhu bili obojani u tamno sivo-lju- Hruškovec, 1990./91: 95, 169-170; Muftiæ, 1997: 48; 65 Hasanbegoviæ, 2007.b: 270; Omerbašiæ, 2010: 415. Projekt bièasti ton s linijaturama rombova u žbuci. ugradbe dizala, koja zbog štednje u konaènici navodno i Unutrašnjost džamije, površine 1300 m2, bila nisu bila postavljena, izradila je 1942. tvrtka „Stigler” [DAZG - [1122] GPZ-GO: sig. 3079]. je ureðena tako da istovremeno može odgo- 65 N. B., 1943.a; Planiæ, 1943.c: 55; *** 1988: 29. voriti na akustièka i tehnièka, te obredna i Graðevne je radove na džamiji izvela zadruga „Lipa”, bra- arhitektonska pitanja. Uklonjeni su neki pre- varske obrtnici Kralj i Truhan, a kamenarske detalje (oso- gradni zidovi, a kružni tlocrt glavne dvorane bito šadrvan i trg pred ulazom) od bijeloga je braèkog vapnenca isklesao majstor Andrija Jurun [*** 1942.b; *** podijeljen je na 36 segmenata radi postizanja 1988: 25; Omerbašiæ, 2010: 406]. boljeg loma i usmjerenja zvuka. Novi željez- 100 PROSTOR 1[41] 19[2011] 92-113 A. ŽUNIÆ Moderna i suvremena islamska arhitektura u Hrvatskoj Znanstveni prilozi | Scientific Papers

Sl. 14. Z. Požgaj: Interijer džamije, mihrab i kjurs, no-betonski svod66 s mirnim difuznim pojasom propovjedaonica), a desno mimber77 (velika Zagreb, 1942.-1944. svjetla i zraènim slojem izmeðu staroga i no- propovjedaonica), oba od javorova drva.78 Fig. 14 Z. Požgaj: Mosque interior, mihrab and kjurs, 79 Zagreb, 1942-44 voga svoda debljine 2 m služio je kao toplin- Izvedena su dva mahfila (molitvene galerije) ski izolator (uz vlastito centralno grijanje). Na Sl. 15. Z. Požgaj: Interijer džamije, minber, Zagreb, prvome katu nalazili su se stanovi za imame67 1942.-1944. 66 Dizdareviæ, 1944.b; *** 1988: 41-42 Fig. 15 Z. Požgaj: Mosque interior, minber, Zagreb, i mujezine, uz urede za muftije i drugo dža- 67 Imam [ar.] → „voða”, muslimanski sveæenik, pogla- 1942-44 mijsko osoblje. Drugi je kat bio rezerviran za var džamije, koji ima pravo predvoditi svih pet dnevnih knjižnicu i prostorije za vjeronauk, u podru- molitava [Škaljiæ, 1985: 345] mu je bila abdesthana,68 a u prizemlju glavna 68 Abdesthana [perz.] → prostor za obredno pranje prije molitvena dvorana.69 Zanimljivo da Požgaj ni- molitve namaza [Škaljiæ, 1985: 66] malo ne skriva radikalnost svoga zahvata pa 69 *** 1942.c; Požgaj, 1942.; Z. P., 1942.; Ivanuša, 1986.; *** 1988: 24; Muftiæ, 1997: 50, 54; Hasanbegoviæ, u onodobnome tisku izjavljuje: „…Od èitave 2007.b: 272; Omerbašiæ, 2010: 416 zgrade bivšeg umjetnièkog paviljona zadržani 70 Požgaj, 1942.; *** 1988: 21 su samo vanjski zidovi, a sve ostalo je podpu- 71 Požgaj, 1943: 52; Hasanbegoviæ, Naniæ, 2009: 21. O no izmienjeno i prepravljeno”.70 takvoj hibridnoj likovnosti, koja ima ishodišta u posve razlièitom konfesionalnom i kulturnom miljeu, negativno Likovni izraz interijera oslanjao se na orna- se odredio Ivanèeviæ, 2003: 20. mentalne i matriène nefiguralne ukrase. Pož- 72 *** 1941.g; N. B., 1942; Požgaj, 1942; *** 1988: 23; gaj pokušava stvoriti ‘dojam arabeske’ kao Hruškovec, 1990./91: 168-169; Hasanbegoviæ, 2007.b: najznaèajnijeg motiva novoga džamijskog 272 prostora služeæi se starohrvatskim pleternim 73 Obrtnièki dio izvedbe kaligrafije i pleterne štuko-or- namentike obavili su zagrebaèki „umjetnièki majstori”: motivima s „Držislavove ploèe”, „Branimiro- Bohutinski, Matijeviæ, Periæ, Ivankoviæ, Jean, Papiæ, Raduš, va kamena”, splitske krstionice, i s drugih po- Peniæ, Loboda, Lozica, Štigler i Brilly [K-Æ, 1942: 7; Požgaj, vijesnih kamenih spomenika.71 Kaligrafska 1942; *** 1988: 23; *** 2003: 58; Omerbašiæ, 2010: 406]. Ministarstvo prometa i javnih radova odobrilo je 7.10.1941. dekoracija u dužini zapisa od èak 1725 m bila za modeliranje reljefa 500.000 kn. „Kiparski radovi” u in- je povjerena najpoznatijemu onodobnome terijeru trajali su 10.5.-10.11.1942. [Hruškovec, 1990./91: sarajevskom kaligrafu Muhammedu ef. Muja- 15, 92-93, 169-170]. giæu,72 a štukaturne ornamente izveo je akad. 74 Muftiæ, 1997: 50; Hasanbegoviæ, Naniæ, 2009: 21 kipar Jozo Turkalj s još 12 kipara.73 Zidovi 75 Mihrab [ar.] → ovalna niša u istoènom zidu molitvenog prostora džamije ili → mesdžida, okrenuta u smjeru džamije bili su obloženi zelenim talijanskim → kible, odnosno Æabe u Meki (kod nas JI), ispred koje mramorom. Slikane dekoracije izveo je akad. imam predvodi grupno klanjanje [Škaljiæ, 1985: 463]. 74 slikar Julije Merliæ. Posebno je bogato riješe- 76 Kjurs, æurs [ar.] → funkcionalno isto što i → minber u na najvažnija toèka džamije - monumentalni džamiji, samo skromnijeg oblikovanja te služi za obiènu mihrab,75 koji je cijeli bio isklesan u braèkom dnevnu propovijed u → mesdžidu [Škaljiæ, 1985: 201] kamenu i presvuèen listiæima od 22-karatnog 77 Minber [ar.] → džamijsko povišeno propovjedno postolje - govornica, s koje → imam ili → hatib petkom na zlata (saèuvan je i danas je izložen u novoj podnevnu → džunu i na prvi dan oba Bajrama drži propo- džamiji). Lijevo od njega bio je kjurs76 (mala vijed → hutbu [Škaljiæ, 1985: 454] Znanstveni prilozi | Scientific Papers Moderna i suvremena islamska arhitektura u Hrvatskoj A. ŽUNIÆ 92-113 19[2011] 1[41] PROSTOR 101

- gornji za žene, donji za mujezine.80 Na sre- je bio obložen parketom i prekriven 41 per- Sl. 16. Z. Požgaj: Interijer džamije, mali mahfil dini prostora o kupolu je ovješen golemi lu- zijskim tepihom.82 za mujezine, Zagreb, 1942.-1944. Fig. 16 Z. Požgaj: Small muezzin mahfili, Zagreb, ster sa 140 žarulja, težak oko 1000 kg.81 Pod Dijelovi Požgajeva interijera saèuvali su se u 1942-44 zazidu, gdje su otkriveni prigodom nedavne Sl. 17. Z. Požgaj: Interijer džamije, arkadura boènog 78 Požgaj, 1942.; Požgaj, 1943: 53; *** 1988: 24; obnove Doma (npr. mihrab),83 a dio mobilija- broda, Zagreb, 1942.-1944. Omerbašiæ, 2010: 415 ra islamska je zajednica uspjela spasiti još Fig. 17 Z. Požgaj: Mosque interior, aisle arcades, 79 Mahfil [ar.] → ženska galerija u džamiji [Škaljiæ, Zagreb, 1942-44 1985: 440] prigodom poslijeratnog uklanjanja džamijskih 80 Mujezin [ar./tur.] → pomoæni džamijski službenik koji elemenata (kjurs, minber). Sve je to danas s → minareta poziva vjernike na molitvu [Škaljiæ, 1985: izloženo u muzejskom postavu nove džamije 471] u Folnegoviæevu naselju.84 81 N. B., 1942.; Požgaj, 1942.; *** 1988: 22; Hruškovec, 1990./91.: 169; Omerbašiæ, 2010: 416 Iako je Planiæ-Požgajev zahvat bitno zadirao 82 Muftiæ, 1997: 54; Hasanbegoviæ, Naniæ, 2009: 21. u izvorni Meštroviæev koncept negdašnjega Inaèe, u jesen 1945. Džematski je odbor sastavio popis - æilima „…jer su pojedini važni gradski i državni rukovodioci Doma likovnih umjetnosti ako zanemarimo veæ poèeli dolaziti u džamiju i zagledati u lijepe æilime…”, politièke refleksije cijele ideje85 - ta je gra- no formalnu je odluku o rekviriranju æilima donio Gradski ðevina preinakom za džamijsku funkciju na- narodni odbor poèetkom svibnja 1948. [Hasanbegoviæ, 2007.b: 436; Omerbašiæ, 2010: 427, 438]. Godine 1957. kratko bila dobila likovno vrijedan novi sloj bezuspješno je tražen povrat džamijskih æilima koji su od- kao jedna od najdojmljivijih arhitektonskih neseni u Titove rezidencijalne vile na Brijunima [Muftiæ, Omerbašiæ ] izvedbi iz razdoblja Drugoga svjetskog rata u 1997: 61; , 2010: 446 . Hrvatskoj,86 za koju onodobni tisak navodi da 83 Mihrab je otkriven prilikom radova 2002. ispod zazi- da na kojem je 1952. bila naslikana velika freska Ede je bila „…najljepša i najprostranija džamija u Murtiæa. Troškom zagrebaèkog Poglavarstva mihrab je de- Europi”,87 a jeruzalemski muftija pri posjetu montiran, prenesen, restauriran i izložen u prostorima nove džamije [*** 2003: 82, fotografije demontaže 114- Zagrebu 1943. izjavljuje da „…zagrebaèka 88 117; Ivanèeviæ, 2003: 21; Omerbašiæ, 2010: 417]. džamija spada medju najljepše na svietu”. 84 Hasanbegoviæ, Naniæ, 2009: 21, 23 Hasanbegoviæ, Kisiæ Kolanoviæ Uspostavom komunistièke vlasti u svibnju 85 2001: 75-90; , 2009. 1945. godine zagrebaèka je džamija - iako 86 Galoviæ, 2003. Dizdareviæ Omerbašiæ, autorski relevantno djelo arhitekture i umjet- 87 , 1944.a; 2010: 415 - 88 *** 1944.e; *** 1988: 69-70; Hasanbegoviæ, 2007: nièkog obrta ranih 40-ih godina zbog izrazi- 193-194 tih ideoloških konotacija vezanih za Nezavi- 89 Lorkoviæ, 1943: 8-9; *** 1988; Hasanbegoviæ, 2007. snu Državu Hrvatsku i poglavnika Antu b: 293; Omerbašiæ, 2010: 406 Paveliæa (èije je ime i službeno nosila)89 bila 90 Potkraj rujna 1945. ministar šumarstva Sulejman 90 Filipoviæ piše Vladimiru Bakariæu prijedlog u ime muslima- odreðena za rušenje. Napisi o tome javljaju na iz Sarajeva da se zagrebaèki minareti sruše i da se „… se veæ u lipnju 1945. jer se, uz ostalo, pojavio džamija vrati kulturnoj ustanovi za koju je namijenjena…” i navodni ‘problem održavanja’ džamije. U pi- [Hruškovec, 1990./91: 111; Hasanbegoviæ, 2007.b: 425, 551]. Kronologiju takvih inicijativa v. MIZH - Zapisnici smu koje predsjednik džematskog medžlisa sjednica Džematskog medžlisa Zagreb (1946.). piše reis-ul-ulemi u Sarajevo (rujan 1945.) 102 PROSTOR 1[41] 19[2011] 92-113 A. ŽUNIÆ Moderna i suvremena islamska arhitektura u Hrvatskoj Znanstveni prilozi | Scientific Papers

Sl. 18. J. Najdhart: Natjeèajni projekt džamije istièe se da je „… džamija jedno javno dobro na Srebrnjaku / Bijenièkoj ul., Zagreb, (maketa), 91 Muftiæ, 1997: 59; prijepis dokumenta v. Hasanbe- 1969./70. od opæe kulturne vrijednosti, i po svojoj vanj- goviæ, 2007.b: 552-555 Fig. 18 J. Najdhart: Mosque in Srebrnjak/Bijenièka štini i arhitekturi, kao i po svrsi kojoj služi, pa 92 Nije precizan podatak da se „… 1941. do 1945. u Domu Street, competition entry, Zagreb (model), 1969/70 vjerujemo, da bi njezinim pretvaranjem u što smjestila zagrebaèka džamija…” (Radoviæ Maheèiæ, 2007: drugo bio uništen jedan znaèajan kulturni 337), jer je džamija otvorena 1944., a u funkciji je bila do Sl. 19. J. Najdhart: Natjeèajni projekt džamije 91 1948., dakle još tri godine nakon rata. Iscrpnu dokumenta- na Srebrnjaku/Bijenièkoj ul., Zagreb, aksonometrija spomenik u ovim krajevima…”. ciju o preinaci Doma za potrebe džamije i ponovnoj preina- prizemlja, 1969./70. ci za izložbenu namjenu v. Hruškovec, 1990./91: 14-15, Fig. 19 J. Najdhart: Mosque in Srebrnjak/Bijenièka St., Zgrada ipak ostaje u obrednoj funkciji do 71-98, 166-172. Zagreb, competition entry, axonometric projection 1948. godine (kada postaje Muzej socijali- 93 Od oko navodno 20.000 zagrebaèkih muslimana (broj of the ground floor, 1969/70 stièke revolucije).92 Navodnim ‘pristankom’ je vjerojatno pretjeran jer je po popisu stanovništva 1949. zagrebaèkih muslimana (prema Rezoluciji…)93 u gradu živjelo 2359 muslimana, op.a.), suglasnost za rušenje džamije potpisalo je njih 12, od toga 8 èlanova i suglasnošæu Islamske zajednice u Sarajevu, Komunistièke partije [Muftiæ, 1997: 60]. To je meðutim Gradski narodni odbor 9. travnja 1948. izdao komunistièkim vlastima dalo ‘legitimitet’ da provedu ruše- je rješenje o rušenju minareta,94 koje je po- nje [Hasanbegoviæ, 2007.b: 557-558]. 94 Rješenje je potpisao Mika Špiljak (faksimil v. Hasan- èelo 13. travnja 1948., a do kraja je mjeseca i begoviæ Omerbašiæ 95 , 2007.b: 432-422, 561; , 2010: 436). dovršeno. Šadrvan i predtrg su kao ‘neutral- Rušenje je zapoèelo 12.4.1948., „…a radilo se i po noæi sa ni’ zadržani i danas su valorizirani kao viso- reflektorima, motornim bušilicama i drobilicama…” kokvalitetna intervencija u javnome prosto- [Hasanbegoviæ, 2007.b: 434]. 96 95 Muftiæ, 1997: 55-61; *** 2000.b; *** 2006.b: 159; *** ru. Unutrašnjost džamije je u svim èitljivim Omerbašiæ 97 2006.c: 404; , 2010: 437. Ponegdje se omaškom elementima uklonjena, a namještaj je za- navodi da su minareti srušeni 1949., vjerojatno stoga što plijenjen. Džamija je jedina vjerska graðevina iz te godine potjeèu prvi projekti preureðenja za Muzej [Hruškovec, 1990./91: 16; *** 2003: 62; Ivanèeviæ, 2003: u Jugoslaviji planski srušena nakon Drugoga Radoviæ Maheèiæ Uchytil, Barišiæ Ma- 98 20; , 2007: 337; svjetskog rata. reniæ, Kahroviæ, 2009: 171]. Problem izgradnje džamije nakon Drugoga 96 *** 1987.; Horvat, Jukiæ, 1994. (šadrvan navode kao ‘fontanu’ i uz toèno Planiæevo autorstvo datiraju je oko svjetskog rata - Islamskoj je zajednici za- 1940.); *** 1999: 16; Ivanèeviæ, 2003: 20 uzvrat ponuðena nadoknada, alternativni 97 Uklanjanje interijera džamije potrajalo je do jeseni prostor te predaja inventara i mobilijara iz 1949. [Hasanbegoviæ, 2007.b: 436]. Projekt preinake in- dotadašnje džamije, ali to nije provedeno. U terijera za Muzej revolucije, s potpunim uklanjanjem džamijskih elemenata, izradio je 1951., a realizirao 1952. dopisima Islamske zajednice istièe se da su u arh. Vjenceslav Richter [*** 2003: 11, 62; Radoviæ Ma- ovu graðevinu „…uložena obilna materijalna heèiæ, 2007: 337]. Znanstveni prilozi | Scientific Papers Moderna i suvremena islamska arhitektura u Hrvatskoj A. ŽUNIÆ 92-113 19[2011] 1[41] PROSTOR 103

sredstva Zaklade za izgradnju džamije u Za- tome ako æe se ova džamija oduzeti, onda bi Sl. 20. J. Najdhart: Natjeèajni projekt džamije na 99 Srebrnjaku/Bijenièkoj ul., Zagreb, proèelje i presjek, grebu, koja je osnovana još prije rata, a koja trebalo dati u zamjenu drugu…”. Iako je 1969./70. 100 je sredstva sakupljao još i prije osnivanja te džematu obeæan prostor u Nazorovoj ul. 24, Fig. 20 J. Najdhart: Mosque in Srebrnjak/Bijenièka zaklade ovdašnji džematski medžlis. Prema zajednica se morala vratiti u derutni stan u St., Zagreb, competition entry, façade and cross Tomašiæevoj ulici.101 Tek je 1959. državnim section, 1969/70 98 Muftiæ, 1997: 61; Omerbašiæ, 2010: 426 sredstvima ondje opet ureðen mesdžid u ko- 102 99 Iz dopisa predsjednika Džematskog medžlisa Saliha jem se održavao i vjeronauk. Ljubunèiæa reis-ul-ulemi u Sarajevo od 22.9.1945. [prema: Muftiæ, 1997: 58]. Zanimljivo je da su komunistièke vlasti Prva poslijeratna inicijativa za podizanje dža- veæ 5.7.1945. napravile procjenu nekretnine na džamijskoj mije javlja se 1952. godine, kada je od GNO KÈ 2344/2 te su joj pripisale prometnu vrijednost od 10,9 Zagreba, a potom i od Vlade Republike Hrvat- milijuna dinara, identiènu onoj iz 1939., èime su zapravo anulirale vrijednost ulaganja u zgradu tijekom NDH [Hruš- ske zatražena (i odbijena) dodjela zemljišta kovec, 1990./91: 15]. za izgradnju.103 Godine 1955. otisnuta je baj- 100 Prema Rješenju o rušenju džamije od 8.4.1948. [Omer- ramska èestitka s ‘idejnom skicom’ nove bašiæ, 2010: 436-437] džamije u Zagrebu, no nije poznato na kojem 101 Muftiæ, 1997: 63 mjestu ni tko je autor rješenja.104 Uz podršku 102 Omerbašiæ, 2010: 448. Državne su vlasti 1950. zabra- gradonaèelnika Veæeslava Holjevca 1961. go- nile vjeronauk u školama pa je bio moguæ samo u prostorima vjerskih zajednica. dine donesena je odluka o namjenskom pri- 103 Omerbašiæ, 2010: 440-441 kupljanju sredstava, a 1962. osnovan je i 104 Omerbašiæ, 2010: 442 Odbor za gradnju džamije.105 Za poèetak na- 105 Odbor je imao sljedeæe grupe: graðevinsku, propa- mjeravalo se kupiti kuæu koju bi se decentno gandnu, pravnu, financijsku i nadzornu [Muftiæ, 1997: 64- preuredilo u džamiju,106 no to se zbog po- Omerbašiæ ] 66; , 2010: 454 . litièkih okolnosti nije smjelo prerano obzna- 106 Razmatrala se kupnja kuæe u Maksimirskoj ul. 74 [Omerbašiæ, 2010: 456]. niti. Ali, ta je kupnja propala, pa se tema po- 107 107 Omerbašiæ, 2010: 454-457 novno aktualizirala 1963. Iste su godine 108 Donator je bio hadži-Smail Mustapoviæ [Omerbašiæ, Islamskoj zajednici donirane dvije privatne 2010: 458]. parcele za izgradnju džamije na Mihaljevcu,108 109 Omerbašiæ, 2010: 458, bilj. 282 imenovan je Odbor za pripremu i izgradnju 110 Tako se od Komisije za vjerska pitanja grada Zagreba džamije, osigurana su inicijalna sredstva, no 5.1.1964. traži odobrenje za izgradnju džamije; tijekom 109 ožujka Odbor IZ posjetio je Urbanistièki zavod GZ tražeæi grad taj smještaj nije odobrio. Traganje za moguæu lokaciju za džamiju; u studenomu se ponovno zemljištem i pregovori s gradom nastavili su ‘pregovaralo’ s Gradskom skupštinom [Omerbašiæ, 2010: se i tijekom 1964. i 1965.110 Islamska je zajed- ] 459-461 . nica tražila „…gradilište dimenzija 30´60 m 111 Osim džamije, u programskom elaboratu predviðale 2 su se i prostorije za vjeronauk, knjižnica, abdesthana, pre- za izgradnju sklopa od 1000 m , bilo gdje na davaonica i dr. [Omerbašiæ, 2010: 461]. prostoru od Ksavera do Ul. proleterskih briga- 112 Iako roðeni Zagrepèanin obiteljskog prezimena Nei- da (današnje Ul. grada Vukovara, op. a.)”.111 dhardt, nakon odlaska u Sarajevo Juraj svoje prezime piše fonetski - Najdhart - kako se potpisivao i na projektima i Projekt Jurja Najdharta112 za džamiju na Sre- na objavljanim radovima nakon 1939. [Karliæ-Kapetano- brnjaku - Grad je tek 1970. islamskoj zajedni- viæ, 1990: 9, bilj. 1]. ci za podizanje džamije dodijelio zemljište na 113 Muftiæ, 1997: 66; Omerbašiæ, 2010: 463. Službene bilješke o namjeri izgradnje džamije na Srebrnjaku v. MIZH Srebrnjaku, uz Bijenièku cestu, uz južni rub - Zapisnici sjednica Odbora IZ (1970.). groblja Mirogoj.113 104 PROSTOR 1[41] 19[2011] 92-113 A. ŽUNIÆ Moderna i suvremena islamska arhitektura u Hrvatskoj Znanstveni prilozi | Scientific Papers

Maksimira - koje su se našle u sporu oko izdavanja suglasnosti i dozvola,119 što se oduljilo do Najdhartove smrti, a zadnji pregovori s tadašnjom Opæinom Medvešæak voðeni su 1975. godine.120 Prostorno rješenje novog Islamskog centra temeljilo se na multifunkcio- nalnom programu (džamija, uprava, društve- ne prostorije, stambeni dio, vanjski vrtni prostori), s moguænošæu etapne izvedbe.121 Iako neizveden, ovaj se projekt unutar Najd- hartova opusa smatra izrazitim primjerom ‘modelirane arhitekture’ iz razdoblja ‘plastiè- nosti’,122 vrjednovan kao umjetnièko djelo snažne likovnosti kojim je autor ostvario sin- tezu slobodne arhitektonske kompozicije i zadanoga multifunkcionalnog programa. U oblikovanju su korišteni svi ‘nužni’ tradi- cionalni elementi džamije (kupola, minaret, kružne forme), ali interpretirani suvremenim

Sl. 21. Dž. Èeliæ - M. Gološ: Islamski centar Za tu ‘ciljanu’ parcelu površine 6438 m2 pro- s džamijom u Folnegoviæevu naselju, zapadno 114 Datacija je natjeèaja dvojbena jer se u literaturi uz proèelje, Zagreb, 1979.-1987. veden je 1969. arhitektonski natjeèaj za rje- 1969. [Karliæ-Kapetanoviæ, 1990: 262; T. Pl., 1995: 626] šenje novog Islamskog centra s džamijom.114 javlja i 1970. [*** 1991: 76-77]. Takoðer se navodi da je Fig. 21 Dž. Èeliæ - M. Gološ: Islamic centre [ with a mosque in Folnegoviæevo naselje, west façade, Prvu je nagradu osvojio sarajevski arhitekt rijeè o ‘javnom natjeèaju’, odnosno ‘otvorenom’ *** 1974: 5; Karliæ-Kapetanoviæ, 1990: 262; Muftiæ, 1997: 66], a Zagreb, 1979-87 115 Juraj Najdhart sa suradnikom (ponegdje se drugdje o ‘internom konkursu’ [kod iste autorice kontra- navodi kao koautor ili ‘koprojektant’) Dže- diktoran podatak, Karliæ-Kapetanoviæ, 1990: 345]. Iz dru- malom Èeliæem.116 Natjeèajni idejni projekt gih se pak izvora netoèno nasluæuje da natjeèaja nije ni bilo, veæ da je izrada ‘idejnog nacrta’ direktno povjerena nikada nije zašao u daljnju razradu (iako se u prof. Jurju Najdhartu [dopis Odbora za izgradnju od Sl. 22. Dž. Èeliæ - M. Gološ: Islamski centar Najdhartovoj biografiji rad na ‘idejnom pro- 10.3.1970., prema Omerbašiæ, 2010: 465]. s džamijom u Folnegoviæevu naselju, minaret i kupole, jektu’ proteže do 1973.),117 ponajviše zbog 115 Na èelu ocjenjivaèkog suda bili su prof. Omer Mu- Zagreb, 1979.-1987. poteškoæa oko prikupljanja sredstava, raznih jadžiæ i dr. Muhamed Kadiæ, koji u obrazloženju nagrade Fig. 22 Dž. Èeliæ - M. Gološ: Islamic centre izmjena u projektnom programu i otpora dije- konstatiraju: „Iz priloženih nacrta se vidi da je to monu- with a mosque in Folnegoviæevo naselje, minaret mentalni sklad islamske i suvremene arhitekture, te æe and domes, Zagreb, 1979-87 la muslimana prema tome mjestu (uz gro- džamija odgovarati potrebama suvremenog hrama s pra- blje), te ponovno zbog politièkih ‘rezervi’ pre- teæim objektima, kao što je sluèaj s džamijama u velikim Sl. 23. Dž. Èeliæ - M. Gološ: Islamski centar s džamijom ma izgradnji džamije, osobito spram minare- gradovima svijeta…” [*** 1974: 5-6; Karliæ-Kapetanoviæ, u Folnegoviæevu naselju, mihrab, Zagreb, 1979.-1987. Muftiæ, ] ta koji je trebao biti visok 42 m.118 Uz to, 1990: 262; 1997: 66 . Fig. 23 Dž. Èeliæ - M. Gološ: Islamic centre with a 116 Karliæ-Kapetanoviæ, 1990: 262, 345, Èeliæa atribuira mosque in Folnegoviæevo naselje, mihrab, Zagreb, parcela je bila smještena na podruèju dviju na jednome mjestu kao ‘koprojektanta’, a drugdje kao ‘su- 1979-87 tadašnjih gradskih opæina - Medvešæaka i radnika’; Muftiæ, 1997: 66 i Omerbašiæ, 2010: 465-466 pišu ‘suradnik’; T. Pl., 1995: 626 navodi ‘s Dž. Èeliæem’; u knjižici koju je priredio sam Najdhart, Èeliæa spominje kao ravnopravnog autora [*** 1974: 6]; *** 1991: 76-77 i drugdje Èeliæ se ne spominje. 117 Karliæ-Kapetanoviæ, 1990: 345, u tekstu donosi drukèiju dataciju od one u popisu radova na kraju knjige. 118 Muftiæ, 1997: 69-71. Zanimljivo je da je protiv izgradnje džamije na Plenumu CK SKH (Centralni komitet Saveza komunista Hrvatske) 1970. oštro istupio Mika Tri- palo, a razgovor s delegacijom Islamske zajednice odbila je i dr. Savka Dabèeviæ-Kuèar [Omerbašiæ, 2010: 464]. 119 Situacijski nacrt s tlocrtima i proèeljima publiciran je u: *** 1974: 9, 11. 120 Karliæ-Kapetanoviæ, 1990: 262; Omerbašiæ, 2010: 467. Urbanistièka suglasnost Grada za gradnju džamije bila je izdana još 1971., no tražilo se ‘propitivanje javnosti’ [Muftiæ, 1997: 67]. 121 *** 1974: 8 122 Karliæ-Kapetanoviæ, 1990: 261-262 123 J. N., 1972.a: 1; J. N., 1972.b; *** 1972: 5; Karliæ- Kapetanoviæ, 1990: 262 124 Poznato je da je Najdhart 1933.-1935. bio zaposlen u atelijeru Le Corbusiera, te da je Corbusierov utjecaj bitno odredio i njegov kasniji teorijski habitus i projektantski prosede. O refleksijama Ronchampa na Najdhartovu ‘mo- deliranu arhitekturu’ i posebice na projekt zagrebaèke džamije v. Karliæ-Kapetanoviæ, 1990: 258-260. 125 Karliæ-Kapetanoviæ, 1990: 262 126 Razmatrana su još èetiri mjesta, ali zbog raznih se razloga o njima nije dalje razgovaralo, npr. o nacionalizira- nom zemljištu Katolièke crkve na Horvatovcu [Muftiæ, Znanstveni prilozi | Scientific Papers Moderna i suvremena islamska arhitektura u Hrvatskoj A. ŽUNIÆ 92-113 19[2011] 1[41] PROSTOR 105

konstrukcijama u armiranom betonu „…smje- lim izvijenim ljuskama - jajastog, sedlastog, ležeæeg, paraboloidnog… oblika”.123 Konaèni je produkt potpuno organièna modelacija koja svojim plaštem na jednoj strani djeluje introvertirano, dok se drugom stranom sklop otvara u odnosu na okolinu. Glavni volumen džamije kao da se svojim oblikovanjem, malim otvorima u plaštu i izvijenošæu forme referira na Le Corbusierovu kapelu Notre Dame du Haut u Ronchampu, nastalu dvadesetak godina ranije.124 No, Najdhart koristi armirani beton na posve drukèiji naèin, ne stvarajuæi monumentalnu statiènu arhitekturu, veæ mnogo razigraniju i kompozicijski elegantniju od francuskog primjera. Ovaj je projekt „…transponirana islamska arhitektura u funkcionalne i likovne oblike mo- dernog izraza…”125 i jedna od najboljih Najd-

hartovih stvaralaèkih sinteza koja objedinjuje Sl. 24. I. Buljan: Projekt Islamskog centra s džamijom, 1997: 74-75; *** 2006.c: 404: Omerbašiæ, 2010: 474]. For- Pula, 2010. malno rješenje o dodjeli parcele Grad je izdao tek nakon urbanistièki kompleksno rješenje, skulptural- [Omerbašiæ, ] Fig. 24 I. Buljan: Design for an Islamic centre èetiri godine, 9.6.1981. 2010: 482 . Zanimlji- nu arhitekturu i odrednice za dizajn interijera. with a mosque, Pula, 2010 vo je da je neposredno prije završetka gradnje javni pravo- branitelj tadašnje Opæine Pešèenica pokrenuo spor tražeæi Džamija u Folnegoviæevu naselju - Tijekom da Islamska zajednica plati Gradu razliku za gotovo tri 1970-ih godina bilo je predloženo nekoliko puta veæu površinu dobivenog zemljišta od onoga koje su novih zamjenskih parcela za buduæu zagre- prepustili na Srebrnjaku, ne vodeæi raèuna o razlièitim vrijednostima nekretnina na tim dvjema lokacijama [Muf- baèku džamiju, primjerice: u Sloboštini, za- tiæ, 1997: 89]. tim na prostoru izmeðu stadiona Maksimir i 127 Karliæ-Kapetanoviæ, 1990: 262, bilj. 57; Muftiæ, 1997: tvornice „Kraš”, te uz Folnegoviæevo naselje 75; *** 2006.a: 194-195; Omerbašiæ, 2010: 466, 476, 481. (podruèje Trstik/Borovje), što je naposljetku Još je u veljaèi 1979. prof. Èeliæ pozvan da napravi ‘skicu’ i odabrano za izgradnju, s obzirom da se džamijskog sklopa, a u ožujku 1980. potpisan je ugovor o 2 izradi izvedbenog projekta. Izraðivaè cjelokupne projektne 1977. godine dobila parcela od 17.938 m dokumentacije bio je Institut za arhitekturu i urbanizam površine.126 Projektiranje je u srpnju 1979. na Arhitektonskoga fakulteta Univerziteta u Sarajevu. temelju dostavljenih ‘skica’ povjereno sara- 128 Omerbašiæ, 2010: 476 jevskim arhitektima prof. Džemalu Èeliæu Muftiæ, Omerbašiæ, 129 1997: 75; 2010: 483. Projektna (Najdhartovom suradniku na prethodnom Sl. 25. F. Muzuroviæ: Džamija, preoblikovanje, Gunja, dokumentacija i odgovarajuæe dozvole èuvali su se u: 1999. GUOUZ - Podruèni ured Pešèenica, no prije nekoliko go- džamijskom projektu) i Mirzi Gološu, pri èemu Fig. 25 F. Muzuroviæ: Mosque, redesign, Gunja, 1999 dina sve je pravosudnim nalogom povuèeno u sudski spis su autori nastojali zadržati bitne elemente vezano za jednu tužbu protiv Islamske zajednice. Ti pro- Najdhartova rješenja.127 Prve suglasnosti za jekti nisu nikada vraæeni i danas im se izgubio trag (us- planiranu gradnju dobivene su u rujnu, izmje- mena informacija arhivistice Podruènog ureda, prema bilješci povjerenstva uloženoj u praznu ‘košuljicu’ projek- na Generalnoga urbanistièkog plana prove- ta džamije). dena je u listopadu, kada je izvršeno i is- 128 130 Omerbašiæ, 2010: 484-489 kolèenje parcele. Graðevinska je dozvola 129 131 Na ponudbeni natjeèaj za gradnju osim „Tehnike” ja- dobivena u kolovozu 1980., nakon dvije go- vili su se i „Industrogradnja”, „Pionir” i dr. Formalni ugo- dine (11. rujna 1981.) postavljen je kamen te- vor o gradnji s „Tehnikom” potpisan je 21.10.1981., nakon meljac,130 a izgradnja je poèela 14. prosinca što je gradnja zapravo veæ bila poèela [Muftiæ, 1997: 75, 131 77, 79, 85; Hasanbegoviæ, Naniæ, 2009: 26, Omerbašiæ, 1981. („Tehnika”, Zagreb). No, zbog proble- 2010: 483, 488]. ma s financiranjem i požara na krovištu 1984. 132 132 Požar se dogodio 28.6.1984. [Omerbašiæ, 2010: 516]. godine radovi su se oduljili do 6. rujna 133 Iscrpnu kronologiju gradnje èuva: MIZH - Knjiga zapi- 1987.,133 kada je napokon otvorena prva, u snika sjednica Odbora Islamske zajednice i odbora za iz- potpunosti novoizgraðena zagrebaèka dža- gradnju džamije: I. (12.10.1982.-25.12.1984.), II. (8.1.1985.- mija, „… jedna od najveæih, a po mnogome i 2.6.1987.). jedna od najljepših u Europi”.134 134 Muftiæ, 1997: 15, 89, 97; *** 2006.c: 404; Omerbašiæ, 2010: 539. Onodobnu antiislamsku klimu dobro oslikavaju Sklop Islamskog centra proteže se na 10.000 prilozi objavljeni u jugoslavenskom tisku povodom otvo- m2. Uz suvremenu džamiju u Centru su oku- renja zagrebaèke džamije, u kojima se osjeæao uglavnom negativan naboj ili suzdržanost u komentarima o toj pljeni i drugi kulturno-obrazovni te društveni gradnji [npr. Prièe s 1001 minareta, Mujo Hrnjica i islam, sadržaji. Programski cjelina je podijeljena u „NIN”, 13.9.1987.; O ideji dugoj 75 godina, „Vikend”, tri dijela: molitveni, društveni i stambeni.135 18.9.1987.; Allah u Zagrebu, „Danas”, 8.9.1987.; Zagre- Suteren je namijenjen mladima i sadrži me- baèka džamija, „Arena”, 16.9.1987., i dr.). 136 Hasanbegoviæ, Naniæ dresu, djeèji vrtiæ i omladinski klub s malim 135 *** 2006.a: 194; , 2009: 53-56 amfiteatrom. Na etaži iznad, u razini ulaza i 136 Medresa [ar.] → srednja islamska vjerska škola [Ška- ljiæ, 1985: 451] pristupne terase, nalaze se: kongresna dvo- 137 Divanhana [perz.] → pretprostor, hal, mjesto za okup- rana, èitaonica, knjižnica, uèionice za nastavu ljanje i razgovor [Škaljiæ, 1985: 220] vjeronauka, uredi i restoran s divanhanom.137 106 PROSTOR 1[41] 19[2011] 92-113 A. ŽUNIÆ Moderna i suvremena islamska arhitektura u Hrvatskoj Znanstveni prilozi | Scientific Papers

Maroeviæ istièe da je „…džamija s islamskim vjerskim centrom uspostavila jednu novu ar- hitektonsku kvalitetu u zagrebaèkom rubnom podruèju istoènoga dijela grada. Ona se pojavila na ledini, iznikla kao bijela skulptura, u formama što su ih dijelom mekano a dijelom robusno riješili sarajevski arhitekti… Džamija je zgrada u kojoj je prostorni sadržaj ponio svu puninu suvremenog arhitektonskog oblika, koji se istovremeno oslanja na tradi- cijsku arhitekturu. Iako je kupola džamije prerezana u tri kriške kako bi se dobilo izrazi- to bogato zenitalno svjetlo, iako minaret nije klasièan, iako se cijela pozicija islamskog centra koja je suvremena po oblikovanju još uvijek može mekoæom svojih linija i nagla- šavanjem nekih elemenata vezati na orijentalnu arhitekturu, ipak je rezultat spoj moder- nog mišljenja i orijentalne tradicije”.145 Maro- Sl. 26. D. Džamonja, B. Vuèinoviæ, D. Vlahoviæ: Cijeli je kat organiziran kao stambeni prostor eviæ u džamijskoj kompoziciji prepoznaje Islamski centar s džamijom na Rujevici, Rijeka, 2001. 138 (u izgradnji) za imame i sobe musafirhane. elemente emotivnog racionalizma i struk- Fig. 26 D. Džamonja, B. Vuèinoviæ, D. Vlahoviæ: Odnos arhitektonskih masa takoðer prati raz- turalistièke arhitekture, te elaborira ekspre- Islamic centre with a mosque in Rujevica, Rijeka, 2001 sionistièki naglasak na volumenima.146 (under construction) diobu funkcija pa je u naglašenomu južnom volumenu samo prostor džamije, a u sjevernom su korpusu prateæi sadržaji. Meðusobno DŽAMIJE I MESDŽIDI U DRUGIM su povezani nižim traktom s prostranom pri- GRADOVIMA HRVATSKE stupnom terasom. U cjelini je graðevina iz- nimno snažno oblikovno determinirana kon- MOSQUES AND MASJIDS strukcijom, posebice džamijskom kupolom IN OTHER TOWNS OF CROATIA paraboliène geometrije. Tradicionalna polu- kružna kupola jednostavnim je izmicanjem Džamija u Gunji147 - Prva namjenski izgraðe- dijelova, isjeèaka rotacijskih paraboloida, in- na islamska bogomolja u Hrvatskoj u 20. terpretirana na suvremen, dinamièni naèin. stoljeæu (zapravo još od turskoga doba) jest Najistaknutiji segment kupole nosi ‘zenital- džamija u Gunji,148 posavskom selu nedaleko no’ osvjetljenje koje omoguæuje prirodno od Županje smještenom na samoj granici pre- svjetlo u središtu džamije. Akcentnom volu- ma Bosni, otkuda su se tijekom i nakon Dru- menu kupole kompozicijski je pridružen 42 m visok elegantni minaret s dvjema galerija- 138 Musafirhana [ar./perz.] → besplatno konaèište s hrama.139 Ulaz u Islamski centar jasno je naznaèen nom za putnike, osobito hadžije [Škaljiæ, 1985: 476] malom, takoðer paraboliènom kupolom koja 139 Navodi se i podatak o visini minareta od 51 m [*** presijeca horizontalu glavnoga proèelja oblo- 2006.a: 194], takoðer i od 45 m [Muftiæ, 1997: 80]. ženog bijelim mramorom. Kompozicija koje je 140 Džemal Èeliæ istièe da je i u izvedenoj džamiji ostalo mnogo toga od koncepcije Jurja Najdharta [Karliæ-Ka- rješenje izniklo iz prvotnih ideja Jurja Najdhar- petanoviæ, 1990: 262]. 140 Sl. 27. D. Džamonja: Model kupola rijeèke džamije ta postala je prepoznatljiv vizualni znak 141 Detaljan opis prostora Islamskog centra i džamije te Fig. 27. D. Džamonja: Domes of the mosque in Rijeka, toga dijela grada, s jakim simbolièkim zna- arhitektonskih detalja i oblikovanja v. Muftiæ, 1997: 90- model èenjem u silueti okolnih naselja.141 95; Hasanbegoviæ, Naniæ, 2009: 53-69. 142 Mahfil [ar.] → ženska galerija u džamiji [Škaljiæ, Unutrašnjost samo djelomièno prati nekon- 1985: 440] vencionalnost eksterijera s ipak primjetnim 143 Autor je kaligrafije u to vrijeme najpoznatiji bosanski odnosom izmeðu tradicionalnoga i suvreme- kaligraf Ešref Kovaèeviæ [Hasanbegoviæ, Naniæ, 2009: 43]. noga. To je najuoèljivije kod obliko- 144 Autor je vratnica ak. kipar Šefkija Baruèija [Hasan- mihraba begoviæ, Naniæ, 2009: 43]. vanog kao parabolièna niša, ali ne unutar zid- 145 Maroeviæ, 1990: 225-227; Maroeviæ 2002: 98-100 noga plašta, veæ kao šuplji volumen pri- 146 Maroeviæ, 1992: 245, 250; Maroeviæ, 2007: 180 slonjen uz istoèni zid. Meko je oblikovanje 147 http://www.medzlisgunja.com/index.php?option= primijenjeno i kod minbera koji je gotovo com_content&view=article&id=59:islamska-zajednica& skulpturalno obraðen. Po cijelom obodu mo- catid=38:o-dzematu&Itemid=27 litvene dvorane proteže se ženska galerija 148 *** 1995.; Omerbašiæ, 2010: 634-639 mahfila.142 Akcentni dijelovi interijera kali- 149 SIVZ: Rješenje o odobrenju gradnje džamije u Gunji grafski su oblikovani143 te dekorirani arabe- (br. 109/68, 8.2.1968.) Nadilo, 2001: 744-745 skama u štukaturi i fajansi, a zanatski su u 150 151 FZ-arhiva projekata: Nadogradnja i adaptacija dža- kvalitetnoj stilizaciji u bakru izvedena troja mije Gunja, Projekt za ishoðenje lokacijske dozvole [F. ulazna džamijska vrata.144 Muzuroviæ, 1.10.1999.] 152 Na podruèju Primorsko-goranske županije živi više U gotovo jedinom valorizacijskom tekstu o od 10.000 muslimanskih vjernika [Balen, 2009.a: 10; džamiji koji se pojavio u struènoj literaturi Ivo Omerbašiæ, 2010: 623]. Znanstveni prilozi | Scientific Papers Moderna i suvremena islamska arhitektura u Hrvatskoj A. ŽUNIÆ 92-113 19[2011] 1[41] PROSTOR 107

goga svjetskog rata doselili mnogi muslimani. Zemljište za izgradnju, površine 3134 m2, donirala je obitelj Èandiæ, odluka o gradnji donesena je 8. veljaèe 1968.,149 radovi su ab ovo poèeli 2. kolovoza iste godine, a džamija je otvorena 28. rujna 1969. godine. Molitveni ‘kvadrat’ unutarnjih je tlocrtnih dimenzija 9,3´9,3 m. Od 1995. u izgradnji je i Islamski kulturni centar s višenamjenskom dvoranom, uèionicama, uredima, restoranom i javnom kuhinjom te smještajnim dijelom za goste.150 Gunjanska je džamija prvotno bila arhitektonski decentna graðevina, pokrivena jednostavnim skošenim krovištem i naglašena tek minaretom, a 1999. je prema projektu za- grebaèkog arhitekta Faruka Muzuroviæa na- dograðena i pokrivena armiranobetonskom polukružnom kupolom na oktogonalnom tamburu, te je preureðena u interijeru i preo- Sl. 28. D. Džamonja, B. Vuèinoviæ, D. Vlahoviæ: 151 vokutne’, ‘okrugle-centralne’ i ‘slobodne-raz- blikovana u vanjštini. Nažalost, previše do- bijene’ (!).156 Prvonagraðeni rad Daniele An- Presjek rijeèke džamije slovno oslanjanje na povijesne obrasce nije Fig. 28. D. Džamonja, B. Vuèinoviæ, D. Vlahoviæ: tolinc, Vesne Mravinac i Ajle Hrelje žiri je kva- Mosque in Rijeka, cross section dalo novu kreativnu arhitekturu. lificirao kao „…veoma uspješno i originalno Džamija u Rijeci - Inicijative za izgradnju Is- oblikovan…”, ali, naknadno se (2002.) pojavi- lamskog centra u Rijeci152 datiraju još od 1982., la sumnja da je rijeè o plagijatu, pa je i taj a intenzivnije od 1988. kada je kup ljeno zem- projekt odbijen.157 ljište.153 Prvi arhitektonski natjeèaj proveden je Napokon je 2003. za izvedbu odabrano rje- 1991. godine, od 14 rješenja za izvedbu je oda- šenje kipara Dušana Džamonje s arhitekton- brano ono Ahmeda Hadroviæa iz Sarajeva, no skim timom iz zagrebaèkog biroa „ADB”,158 od izvedbe se zbog brojnih administrativnih i inaèe poz vanog autora na istom natjeèaju, lokacijskih problema tada odustalo.154 èiji je rad u redovitoj proceduri bio diskvalifi- Novi natjeèaj za urbanistièko-arhitektonsko ciran zbog kašnjenja s rokom predaje. Uz rješenje Islamskog centra u Rijeci, raspisan promjenu lokacije i izmjene Generalnoga ur- 2001. (Društvo arhitekata Rijeka),155 donio je banistièkog plana Rijeke za novu je džamiju u heterogene i teško usporedive koncepte koje konaènici odreðeno podruèje Rujevice iznad je ocjenjivaèki sud tipološki razvrstao u: ‘pra- gradske zaobilaznice. Preraðeno Džamonjino idejno skulpturalno likovno rješenje (prerad- ba iz 2007.) autorski su od idejnog do izved- 153 Omerbašiæ, 2010: 623 benog projekta izradili Branko Vuèinoviæ i 154 http://www.medzlis-rijeka.org/ic-rijeka/historijat-iz- Darko Vlahoviæ iz zagrebaèkog biroa „ADB”.159 gradnje-ic-rijeka Kamen temeljac položen je 3. listopada 155 *** 2000.a (objava 2001.): 24; Košèiæ, 2001. Meðu 2009.,160 a izgradnja je poèela 12. ožujka šest pozvanih autora bio je i Ahmet Hadroviæ, dobitnik I. 161 nagrade na prethodnom natjeèaju iz 1991., te Dušan Dža- 2010. Buduæa džamija s Islamskim centrom 2 monja èije se rješenje u konaènici i izvodi. izvodi se na parceli površine 11.000 m , s više Sl. 29. D. Džamonja, B. Vuèinoviæ, D. Vlahoviæ: 2 156 *** 2001: 12-15. Nagrade i plasmani na tome natjeèaju od 3000 m zatvorenoga multifunkcionalnog Situacija Islamskog centra u Rijeci bili su sljedeæi: I. nagrada - Daniela Antolinc, Vesna Mra- prostora s raznim vjerskim, društvenim, ugo- Fig. 29 D. Džamonja, B. Vuèinoviæ, D. Vlahoviæ: vinac, Ajla Hrelja (rad ‘10’); II. nagrada - Branko Orliæ (rad stiteljskim, kulturnim i obrazovnim sadrža- Situation plan of Islamic centre in Rijeka ‘09’); III. nagrada - Darko Latin, Marko D. Milas, Maroje Mrduljaš, Ante Periša (rad ‘08’); pismena priznanja - Dario jima. Vrijednost projekta procjenjuje se na Gabriæ (rad ‘16’), Asmir Junuzoviæ (rad ‘11’), Lejla Kurtiæ, 8-10 milijuna eura. Iako sklop nastaje na ko- Sead Kurtiæ (rad ‘15’). som terenu, u Džamonjinu konceptu domini- 157 Navodno je rijeèka džamija plagirani projekt jedne lon- ra elegantna bijela horizontala zgrade s ve- donske robne kuæe (!). http://dnevnik.hr/vijesti/hrvatska/ likom krovnom terasom na kojoj se nalazi islamski-centar-gradi-dzamiju-u-rijeci.html; http://www. skulpturalno oblikovana ekspresivna džamij- bosnjaci.net/prilog.php?pid=19000 ska kupola i minaret visok 23 m. Unutrašnjost 158 AF/AHA: Misiraèa, A. (2011.), Islamski centar u Rijeci… [13.1.2011.] kupole, izvedene kao složena segmentirana 159 http://www.nacional.hr/clanak/13344/moja-dza- paraboloidna ljuska sa staklenim cezurama, mija-izgledat-ce-kao-golema-skulptura; *** 2008 bit æe dekorirana pozlaæenim mozaikom, a 160 Omerbašiæ, 2010: 627-628 proèelja æe biti obložena kasetama od alu- 162 161 http://dnevnik.hr/vijesti/hrvatska/pocela-izgradnja- mrežice u boji bronce, te od inoxa. islamskog-centra-u-rijeci.html Zanimljivo je da je tri godine nakon donesene 162 Ožegoviæ, 2003: 52-55; Balen, 2009.a; Balen, 2009. odluke o izboru Džamonjina rješenja izrada b: 10; http://www.slobodnadalmacija.hr/Hrvatska/ta- bid/66/articleType/ArticleView/articleId/70699/Default. još jednoga idejnog projekta 2006. godine aspx ; http://www.alfacommerce.com.hr/ povjerena Miljenku Bernfestu i zagrebaèkom 163 Za usmene informacije zahvaljujem Maroju Mrduljašu birou „AS”, no to nije rezultiralo daljnjim i Miljenku Bernfestu. angažmanom.163 108 PROSTOR 1[41] 19[2011] 92-113 A. ŽUNIÆ Moderna i suvremena islamska arhitektura u Hrvatskoj Znanstveni prilozi | Scientific Papers

su postojali na nekoliko lokacija i s nerealizi- ranom džamijom za koju je kamen temeljac položen 1942. na prostoru današnje gradske tržnice.165 Danas najstariji mesdžid nalazi se u Dubrovniku (1933.) i jedini ima obrtnièki kva- litetno ureðen interijer u rezbarenom drvu.166 Uskoro se može oèekivati izgradnja džamije ili mesdžida u Sisku, za koji je 2006. kupljena parcela, a u tijeku je izrada projektne dokumentacije. No, nažalost, uz proceduru koja ne obeæava kreativno rješenje.167 Za 2012. godinu najavljena je i izgradnja džamije te Islamskog centra u Puli, riješenog u vidu kva- litetno oblikovane interpolacije, prema projektu arh. Ive Buljan iz biroa URBIS 72 d.d. 168 Sl. 30. D. Džamonja, B. Vuèinoviæ, D. Vlahoviæ: - (2010.). Takoðer je u planu izgradnja Ostali mesdžidi u Hrvatskoj Osim navede- džamije u Osijeku, za što je veæ kupljeno 3D simulacija kupola rijeèke džamije nih džamija u Zagrebu, Gunji i Rijeci (u izgra- Fig. 30. D. Džamonja, B. Vuèinoviæ, D. Vlahoviæ: zemljište. Domes on the mosque in Rijeka, 3D simulation dnji), manje islamske bogomolje (mesdžidi) postoje u još 22 mjesta u Hrvatskoj, i to u: Sl. 31. D. Džamonja, B. Vuèinoviæ, D. Vlahoviæ: Ulazni Dubrovniku, Rijeci Dubrovaèkoj, Splitu, Ši- ZAKLJUÈAK plato džamije u Rijeci beniku (zatvorena 1997.), Crikvenici, Rijeci Fig. 31 D. Džamonja, B. Vuèinoviæ, D. Vlahoviæ: CONCLUSION Entrance platform of mosque in Rijeka (Grivice i Centar), Krku, Raši, Labinu, Vodnja- nu, Puli, Poreèu, Umagu, Karlovcu, Maljevcu, Islamska arhitektura 20. stoljeæa u Hrvatskoj Bogovolji kod Karlovca, Sisku, Zagrebu (To- javlja se kao posve nov uneseni sloj koji nije mašiæeva ul.), Varaždinu, Slavonskom Brodu, rezultat povijesnoga kontinuiteta i prethodne 164 Osijeku i Vinkovcima. Sve su to novije geneze muslimanskih graðevina lokalno for- preureðeni arhitektonski nezanimljivi pro- miranih na hrvatskim prostorima. Nakon po- stori u kuæama i stanovima ureðeni tijekom sljednjih tursko-islamskih gradnji s kraja 17. posljednjih nekoliko desetljeæa, uglavnom stoljeæa, džamijske i uopæe islamske arhitektu- 1990-ih godina. re u Hrvatskoj nije bilo tijekom barem 250 go- Još prije Drugoga svjetskog rata postoji tek dina - sve do 30-ih godina 20. stoljeæa. Tada zajednica u Osijeku (1927.), s mesdžidima što se zbog snažnijega doseljavanja muslimana iz

164 Omerbašiæ, 2010: 595-657 165 Omerbašiæ, 2010: 644-645. Nije poznat autor projekta osjeèke džamije, niti je nacrtna dokumentacija saèu- vana. 166 Vrijednost investicije procjenjuje se na 2,5 milijuna eura [Omerbašiæ, 2010: 600-603]. 167 Omerbašiæ, 2010: 631. Ugovor o izradi projekta Is- lamskoga kulturnog centra s džamijom u Sisku neposredno je potpisan 8.5.2011. sa zagrebaèkim arhitektom Fa- rukom Muzuroviæem iz biroa „Forum” (radijska vijest: HR 1 - Kronika dana, 8.5.2011., 22,00 h). Predraèunska je vrijednost investicije 30 milijuna kuna. Nažalost, neprovoðenje Znanstveni prilozi | Scientific Papers Moderna i suvremena islamska arhitektura u Hrvatskoj A. ŽUNIÆ 92-113 19[2011] 1[41] PROSTOR 109

Bosne osnivaju mjesni džemati i medžlisi (vjerske zajednice) koji isprva ure ðuju provizorne Glosarij turcizama molitvene mesdžide, ali i pokreæu ambiciozne akcije oko podizanja džamija. Glossary of Turkish Terms Cilj je provedenog istraživanja bio utvrditi i [* Tumaèenje prema: Škaljiæ, 1985.] okvirno valorizirati projektirane i izvedene islamske graðevine religijske namjene nastale u 20. i 21. stoljeæu, s obzirom na to da njihove inventarizacije ni vrjednovanja dosad nije bilo. U valorizacijskom pogledu može se zakljuèiti da saèuvani projekti i izvedene nove Abdesthana [perz.] → prostor za obredno Mahfil [ar.] → ženska galerija u džamiji islamske gradnje èine autorski relevantan pranje (abdest) prije molitve (namaza) sloj hrvatske arhitekture, vremenski pozicio- Medresa [ar.] → srednja islamska vjerska niran od razdoblja meðuratne moderne do Bajram-namaz [perz./tur.] → jutarnja mo- škola danas, i to s djelima istaknutih arhitekata i litva prvoga dana Bajrama, osobito važna Medžlis [ar.] → vijeæe, savjet, odbor vjer- likovnih umjetnika poput Stjepana Planiæa, u godišnjem ciklusu muslimanskih vjerske zajednice u nekome mjestu Zvonimira Požgaja, Omera Mujadžiæa, Jurja skih obreda Mekteb → Najdharta, Džemala Èeliæa, Mirze Gološa, Derviš [perz.] → pripadnik religijskoga [ar.] muslimanska osnovna vjer- Dušana Džamonje i dr. Važna je i èinjenica da ‘reda’ koji njeguje posebne muslimanske ska škola su za rješenja novih džamijskih sklopova i obrede, èesto na granici vjerskoga misti- islamskih centara višekratno provoðeni javni Mesdžid [ar.] → manja muslimanska bogo- cizma, djeluju u tekijama arhitektonski natjeèaji (Zagreb, Rijeka). molja bez minbera i minareta u kojoj se u Divanhana [perz.] → pretprostor, hal, mje- pravilu ne klanja džuma, ni veliki Bajram- Dosad gotovo nepoznat korpus naše moder- -namaz ne i suvremene islamske arhitekture inter- sto za okupljanje i razgovor pretacijski je potrebno uklopiti u širi kontekst Džamija [ar.] → islamska bogomolja u kojoj Mihrab [ar.] → ovalna nadluèena niša u is- novih sakralnih i uopæe liturgijskih gradnji na se obavljaju sve dnevne molitve, velika toènom zidu molitvenog prostora džamije 169 hrvatskom prostoru, koji je i tijekom po- molitva petkom (džuma) i bajramski na- ili mesdžida okrenuta u smjeru kible, od- vijesti, a i danas bio podruèje konfesionalne mazi; obvezno ima minaret, u interijeru nosno Æabe u Meki (kod nas JI), ispred heterogenosti i posljedièno provenijencijski, uz mihrab obvezan je i minber; od vjer- koje imam predvodi grupno klanjanje tipološki i stilski razlièite religijske arhitektu- skih službenika ima imama-hatiba školo- Minaret [ar./tur.] → munara, vitki dža- re. U tome je smislu tema otvorena za daljnja vanog da drži propovijed (hutbu) istraživanja i teorijska tumaèenja. mijski toranj s galerijom, s kojeg mujezin Džemat [ar.] → muslimanska vjerska op- poziva muslimane na molitvu (‘uèi ezan’) æina, podruèje koje gravitira jednoj dža- Minber [ar.] → džamijsko povišeno pro- miji; u širem smislu svaka opæina ili za- povjedno postolje - govornica, s koje jednica imam ili hatib petkom na podnevnu džu- Džuma [ar.] → podnevna velika molitva mu i na prvi dan oba Bajrama drži propo- petkom vijed (hutbu) Hamam [ar.] → javno kupalište, obièno po- Mujezin [ar./tur.] → pomoæni džamijski dijeljeno na muški i ženski dio, ili na toplu službenik koji s minareta poziva vjernike i hladnu vodu na molitvu Hatib [ar.] → imam koji na džumi i baj- Musafirhana [ar./perz.] → besplatno ramskim namazima drži propovijed (hut- konaèište s hranom za putnike, osobito bu) s minbera hadžije Hutba [ar.] → propovijed koju hatib s dža- Namaz [perz./tur.] → muslimanska molit- mijskog minbera drži na džumi i za baj- va, klanjanje; obavlja se pet puta na dan ramskog namaza Šadrvan [perz.] → kružna ili poligonalna Imam → [ar.] ‘voða’, muslimanski sveæenik, džamijska fontana/bazen, poželjno s te- poglavar džamije koji ima pravo predvo- kuæom vodom; može služiti za obredno diti svih pet dnevnih molitvi, ukljuèivo i arhitektonskog natjeèaja za kreativno rješenje ovako umivanje (abdest) važnog sklopa snažnih simbolièkih konotacija daleko je od džumu Tekija [ar.] → zgrada u kojoj se obavlja- razine ambicije Islamske zajednice u vrijeme organizacije Kibla → sliènih natjeèaja za džamiju u Zagrebu (J. Najdhart, 1969.) [ar.] orijentacija prema Æabi u ju religijski obredi, ali služi i za stanova- ili nedavno za Rijeku (D. Džamonja, 2001.). Meki, strana svijeta prema kojoj se musli- nje der viša 168 http://www.kevljani.eu/index.php?option=com_con mani okreæu za molitve; kod nas JI tent&view=article&id=239:pula&catid=51:islam&Itemid Turbe [ar.] → mauzolej, natkrivena grobni- =68; http://www.24sata.hr/news/pula-ce-dobiti-dzamiju Kjurs, æurs → [ar.] funkcionalno isto što i ca u obliku paviljona -novac-ce-donirati-i-moamer-gadafi-206336 ; *** 2011. minber u džamiji, samo skromnijeg obli- 169 Prvi korak u smjeru meðunarodne afirmacije novije → islamske arhitekture u Hrvatskoj uèinjen je autorovim izla- kovanja te služi za obiènu dnevnu propo- Vakuf [ar.] zaklada, zadužbina, vjerska ganjem na meðunarodnoj konferenciji CICOP u Sarajevu u vijed ili predavanja u mesdžidu imovina lipnju o.g. [Žuniæ, 2011.]. 110 PROSTOR 1[41] 19[2011] 92-113 A. ŽUNIÆ Moderna i suvremena islamska arhitektura u Hrvatskoj Znanstveni prilozi | Scientific Papers

Literatura 18. Karliæ-Kapetanoviæ, J. (1990.), Juraj Najdhart. Život i djelo, Veselin Masleša - Biblioteka kul- Bibliography turno nasljeðe, Sarajevo 19. K-Æ (1942.), Umjetnièki reljefni ukrasi u unu- trašnjosti velebne džamije u Zagrebu. Hrvatski narodni tropleti kao ures zidova - Posebna galerija za ženske - Munara s 200 stepenica i diza- lom - Zdenac od braèkog kamena s pet vodo- skoka - Džamija kao vjersko i prosvjetno žarište zagrebaèkih muslimana, „Nova Hrvatska”, 2 (12.11.): 7, Zagreb RADOVI VEZANI UZ UŽU TEMU 20. Košèiæ, N. (2001.), Efendija Smajiæ i križ na mi- naretu, „Veèernji list”, 45 (19.8.), Zagreb MAIN BIBLIOGRAPHY 21. Kurtagiæ-Bratilski, F. (1908.), Džamija u Za- grebu, „Hrvatsko pravo”, 14 (26.10.), Zagreb 1. Balen, I. (2009.a), Džamonjina džamija od 8 mi- 22. Lorkoviæ, M. (1943.), Znaèenje zagrebaèke lijuna eura, „Slobodna Dalmacija”, 66 (18.9.), džamije, u: Džamija u Zagrebu. U spomen otvo- Split renja: 8-9, Zakladni odbor za izgradnju džamije 2. Balen, I. (2009.b), Minaret džamije u Rijeci vi- u Zagrebu, Zagreb sok 23 metra. U listopadu kreæe gradnja Is- 23. Maroeviæ, I. (1990.), Zagrebška arhitekturna lamskog centra na Rujevici, „Jutarnji list”, 12 , „Sinteza”, 83-86: (4034 /19.9./): 10, Zagreb kronika (9): …Nova džamija 225-227, Ljubljana 3. Derviševiæ, Š. (1984.), Nešto oko zagrebaèke 24. Maroeviæ, I. (1992.), džamije, „Bosanski pogledi”, 77 [pretisak], Lon- Zagrebaèka arhitektura don osamdesetih godina, „Radovi IPU”, 16: 235- 252, Zagreb Dizdareviæ, A. 4. (1944.a), Poglavnikova džamija Maroeviæ, I. u danima Ramazana i Bajrama, „Hrvatski na- 25. (2002.), Kronika zagrebaèke arhi- rod”, 6 (17.9.), Zagreb tekture 1981.-1991. [ad Nova džamija…]: 98-100, IPU, Mala biblioteka, 8, Zagreb 5. Dizdareviæ, A. (1944.b), Poglavnikova džamija Maroeviæ, I. u glavnom gradu Zagrebu, „Hrvatski narod”, 6 26. (2007.), O Zagrebu usput i s razlo- (1112 /18.8./), Zagreb gom. Izbor tekstova o zagrebaèkoj arhitekturi i urbanizmu (1970.-2005.): 163-183, IPU, Zagreb 6. Galoviæ, K. (2003.), Dom, krv, tlo. Arhitektura u Muftiæ, O. NDH (1941.-1945.), „Vijenac”, 11 (23.1.), Zagreb 27. (1997.), Zapisi o gradnjama zagre- Hasanbegoviæ, Z. baèkih džamija, Islamska zajednica Zagreb, Emi- 7. (2007.a), Islam i muslimani u nex s.p.o., Zagreb pravaškoj ideologiji: o pokušajima gradnje Nadilo, B. „pravaške džamije” u Zagrebu 1908., u: Pra- 28. (2001.), Cvelferija u ratu i obnovi, vaška misao i politika [ur. Turkalj, J. i dr.]: 87- „Graðevinar”, 53 (11): 741-745, Zagreb 96, Hrvatski institut za povijest, Zagreb 29. N. B. (1942.), Zanimljive potankosti o unutraš- 8. Hasanbegoviæ, Z. (2007.b), Muslimani u Zagre- njem ureðenju džamije u Zagrebu. Uz džamiju bu 1878.-1945. Doba utemeljenja, Medžlis Is- se gradi i više pokrajnih ustanova, „Nova Hrvat- lamske zajednice u Zagrebu, Institut društvenih ska”, 2 (31.5.), Zagreb znanosti Ivo Pilar, Zagreb 30. N. B. (1943.a), Zanimljivosti o vanjskom ure- 9. Hasanbegoviæ, Z.; Naniæ, S. (2009.), Zagrebaèka ðenju velebne Poglavnikove džamije. Struèni džamija. Turistièka monografija, Turistièka nak- prikaz arh. Stjepana Planiæa, „Nova Hrvatska”, lada d.o.o, Zagreb 3 (39 /14.2./): 11, Zagreb 10. Horvat, J.; Jukiæ, T. (1994.), Zagreb, odrazi u 31. N. B. (1943.b), Velièanstvena džamija u Zagrebu vodi [katalog], Galerija ULUPUH, Zagreb je dovršena. Ispunjen narodni zavjet, „Nova Hr- vatska”, 3 (81 /4.4./): 9, Zagreb 11. Hruškovec, T. (1990./91.), Dokumenti. Argu- menti: Meštroviæev Dom likovnih umjetnosti 32. Novak, V. (1948.), Magnum crimen. Pola vijeka 1930-1990 [Zbornik dokumenata i izbor teksto- klerikalizma u Hrvatskoj, Nakladni zavod Hrvat- va o izgradnji, namjeni, vlasnicima, preudezbe i ske, Zagreb prenamjene], HDLU, Zagreb 33. Omerbašiæ, Š. (1997.), O Islamu i muslimanima 12. Ivanèeviæ, R. (2003.), Sedam desetljeæa Doma u Hrvatskoj, u: Muftiæ, O., Zapisi o gradnjama Hrvatskih likovnih umjetnika 1933.-2003., u: Dom zagrebaèkih džamija: 103-110, Islamska zajedni- likovnih umjetnika Ivan Meštroviæ 1938.-2003. ca Zagreb, Eminex s.p.o., Zagreb [ur. Ivanèeviæ, R. i dr.]: 18-22, HDLU, Zagreb 34. Omerbašiæ, Š. (1999.), Islam i muslimani u Hr- 13. Ivanuša, D. (1986.), Zgrada Muzeja revolucije vatskoj1, Mešihat islamske zajednice u Hrvat- naroda Hrvatske II [*razdoblje džamije], „Bulle- skoj, Zagreb tin Muzeja revolucije naroda Hrvatske”, jesen/ 35. Omerbašiæ, Š. (2010.), Islam i muslimani u Hr- zima, Zagreb vatskoj2, Mešihat islamske zajednice u Hrvat- 14 Jereb, J. (1999.), Pismo Ivana Meštroviæa mini- skoj, Zagreb stru nastave dr. Mili Budaku iz kolovoza 1941., 36. Ožegoviæ, N. (2003.), Džamiju gradi Džamonja, „Hrvatska revija”, 49 (3): 603-605, Zagreb „Nacional”, 9 (374 /15.1./): 52-55, Zagreb 15. J. N. [Najdhart, J.] (1972.a), Baština i novo, Slo- 37. Planiæ, S. (1943.a), Arh. Planiæ o vanjskom ure- vo Gorèina, Stolac ðaju velike Poglavnikove džamije, „Novi list”, 3 16. J. N. [Najdhart, J.] (1972.b), Džamija u Zagrebu (544): 5, Sarajevo [brošura], Osloboðenje, Sarajevo 38. Planiæ, S. (1943.c), Graditeljske osobitosti i 17. Jurkiæ, M. (1943.), Za islamsku bogomolju u Za- ukrasi zagrebaèke džamije. 2. Zagrebaèke mu- grebu, u: Džamija u Zagrebu. U spomen otvo- nare, u: Džamija u Zagrebu. U spomen otvorenja, Zakladni odbor za izgradnju džamije u renja: 54-56, Zakladni odbor za izgradnju dža- Zagrebu: 40-47, Zagreb mije u Zagrebu, Zagreb Znanstveni prilozi | Scientific Papers Moderna i suvremena islamska arhitektura u Hrvatskoj A. ŽUNIÆ 92-113 19[2011] 1[41] PROSTOR 111

39. Požgaj, Z. (1942.), O unutrašnjosti džamije, 58. *** (1941.g), Zagrebaèka džamija bit æe meðu 85. *** (2006.b), Dom hrvatskih likovnih umjet- „Nova Hrvatska”, 3 (125 /31.5./; 266 /12.11./), najljepšima na svijetu, „Hrvatski narod”, 3 nika, u: Zagrebaèki leksikon, 1: 158-160, LZ Zagreb (6.12.), Zagreb „Miroslav Krleža”, Masmedia, Zagreb 40. Požgaj, Z. (1943.), Graditeljske osobitosti i 59. *** (1941.h), Naèelnik glavnog grada Zagreba 86. *** (2006.c), Islamska zajednica, u: Zagrebaèki ukrasi zagrebaèke džamije. 1. Unutrašnjost bo- najavljuje poèetak radova, „Hrvatski narod”, 3 leksikon, 1: 404-405, LZ „Miroslav Krleža”, gomolje, u: Džamija u Zagrebu. U spomen otvo- (181 /14.8./), Zagreb Mas media, Zagreb renja: 50-53, Zakladni odbor za izgradnju 60. *** (1941.i), Muftija Islamske vjerske zajednice 87. *** (2008.), Islamski centar Rijeka, Islamska džamije u Zagrebu, Zagreb glavnog grada Zagreba o gradnji džamije, „Hr- za jednica u Hrvatskoj, Zagreb 41. Radoviæ Maheèiæ, D. (2007.), Dom Hrvatskog vatski narod”, 3 (182 /15.8./), Zagreb 88. *** (2011.), Pula æe dobiti džamiju s minare- društva likovnih umjetnika / Croatian Artists 61. *** (1941.j), Sarajevski novi list [*o izgradnji dža- tom od 17 metara. Gradnju želi pomoæi i Ga- Radoviæ Maheèiæ, D Centre, u: ., Moderna arhi- mije], „Hrvatski narod”, 3 (247 /19.10./), Zagreb dafi, „Jutarnji list”, 14 (17.1.), Zagreb tektura u Hrvatskoj 1930-ih: 335-338, Školska 62. *** (1942.a), [*posjeta poglavnika gradilištu dža- knjiga, IPU, Zagreb OPÆI, KONTEKSTUALNI mije], „Nova Hrvatska”, 4 (99 /28.4./), Zagreb 42. T. Pl. [Premerl, T.] (1995.), Neidhardt, Juraj, u: I KOMPARATIVNI RADOVI [IZBOR] Enciklopedija hrvatske umjetnosti, 1: 625-626, 63. *** (1942.b), [*o gradnji šadrvana džamije], „Hr- LZ „Miroslav Krleža”, Zagreb vatski narod”, 4 (460 /26.6./), Zagreb GENERAL, CONTEXTUAL 43. Uchytil, A.; Štulhofer, A.; Barišiæ Mareniæ, Z. 64. *** (1942.c), Bajram Mubarek Olsun. Znaèenje AND COMPERATIVE BIBL. [SELECTED] (2007.), Arhitekt Zvonimir Požgaj, Acta Archi- Poglavnikove džamije u Zagrebu, „Hrvatska do- tectonica, Atlas arhitekture - Arhiv arhitekta 3, movina”, 16.12., Berlin 89. Èièak-Chand, R. (1999.), Islam i muslimani u Arhitektonski fakultet, Zagreb 65. *** (1942.d), Kronogram džamije, „Hrvatski na- Hrvatskoj: skica stvaranja muslimanskog / boš- 44. Uchytil, A.; Barišiæ Mareniæ, Z.; Kahroviæ, E. rod”, 4 (534 /20.11./), Zagreb njaèkog sociokulturnog prostora, „Migracijske (2009.), Leksikon arhitekata Atlasa hrvatske 66. *** (1943.), Džamija u Zagrebu. U spomen otvo- teme”, 15 (4): 451-464, Zagreb arhitekture XX. stoljeæa1, Acta Architectonica, renja, Zakladni odbor za izgradnju džamije u 90. Duvnjak, N. (1999.), Muslim Community in the Udžbenici i priruènici 6, Arhitektonski fakultet, Zagrebu, Zagreb Republic of Croatia, „Religion in Eastern Euro- Zagreb 67. *** (1944.a), Unutrašnjost poglavnikove dža- pe”, 19 (3): 1-17 Fethi, I. 45. Z. P. (1942.), Hrvatski muslimani dobivaju dža- mije. Velièanstveni znak…, „Hrvatski list”, 25 91. (1985.), The Mosque Today, u: Archi- Cantacuzino miju na najljepšem mjestu Zagreba, „Velebit”, (26.8.), Osijek tecture in Continuity [ur. , S.]: 53- 63, Aperture, New York 5.7., Zagreb 68. *** (1944.b), Otvorenje Poglavnikove džamije u Haider, G. 46. Žuniæ, A. (2011.), Islamic Architecture in 20th Cen- Zagrebu, „Pokret”, 3 (11), rujan, Zagreb 92. (1980.), Islamic Architecture in Non- tury in Croatia: Issues of Assessment and Archi- Islamic Environments, u: Places of Public Ga- 69. *** (1944.c), Poglavnikova džamija. Državni Po- thering in Islam [ur. Safran, L.]: 123-125, Aga tectural Interpretation, in: The Importance of glavar uvelièao je svojom prisutnošæu sveèanost Place: Proceedings [The 4th International Confe- Khan Award for Architecture, Philadelphia otvaranja džamije, „Hrvatski narod”, 6 (1113 Holod, R.; Khan, H. U. rence on Hazards and Modern Heritage, CICOP, /19.8./): 1, Zagreb 93. (1997.), The Contempo- Sarajevo, 13.-16.6.2011.]: in print, Sarajevo rary Mosque: Architects, Clients and designs 70. *** (1944.d.), Sveèano otvorenje Poglavnikove since the 1950, Rizzoli, New York 47. *** (1922.a), Pitanje podizanja džamije u Zagre- dža mije, „Hrvatski narod”, 6 (1109 /15.8./), 94. Ivanèeviæ, R. (1988.), Kružna forma u opusu bu, „Preporod”, 4: 46, Zagreb Zagreb Ivana Meštroviæa, „Život umjetnosti”, 43-44: 48. *** (1922.b), U Zagrebu misle graditi džamiju 71. *** (1944.e), [*posjet jeruzalemskog muftije dža- 47-75, Zagreb [karikatura], „Pokret”, 2.6., Zagreb miji], „Nova Hrvatska”, 3 (113 /14.5./), Zagreb 95. Jahiæ, E. (2008.), Stilski izrazi u arhitekturi dža- 49. *** (1922.c), [*poziv za prikupljanje milodara 72. *** (1972.), Atelje Juraj Najdhart - slike bez rije- mije 20. stoljeæa, „Prostor”, 16 (1 /35/): 2-21, za zagrebaèku džamiju], „Naša pravda”, 74, èi, „Arhitektura”, 26 (113-114): 5, Zagreb Zagreb Sarajevo 73. *** (1974.), Džamija u Zagrebu / The mosque of 96. Karaè, Z. (2010.b), Tursko-islamska arhitektu- 50. *** (1932.), Zagrebaèka džamija, „Islamski svi- Zagreb [ur. Najdhart, J.], Odbor islamske zajed- ra i umjetnost, u: Hrvatska umjetnost. Povijest jet”, 27.9., Sarajevo nice, Zagreb i spomenici: 394-415, IPU, Školska knjiga, 51. *** (1935.), [*otvorenje zagrebaèkog mesdžida], 74. *** (1987.), Zagrebaèke fontane - vodiè, „Èov- Zagreb „Veèer”, 16 (29.11.), Zagreb jek i prostor”, 34 (6 /411/): 26, Zagreb 97. Karaè, Z. (2011.), Turkish-Islamic Architecture th th 52. *** (1941.a), Gradnja temelja minareta, „Hrvat- 75. *** (1988.), Džamija poglavnika Ante Paveliæa in 16 and 17 Century in Croatia: Issues of As- ski narod”, 3 (196 /29.8./), Zagreb Paveliæ sessment and reconstruction, in: The Impor- [izbor i sastav , V.], Domovina: NDH Acta th 1941-1945, II, Madrid tance of Place: Proceedings [The 4 Internatio- 53. *** (1941.b), Izraðen je nacrt za gradnju džamije nal Conference on Hazards and Modern Herita- u Zagrebu. Džamija bi se imala smjestiti na jed- 76. *** (1991.), Juraj Neidhardt, u: Arhitekti èlanovi ge, CICOP, Sarajevo, 13.-16.6.2011.]: in print, nom od najljepših položaja na Zelengaju, „Hr- JAZU, „Rad HAZU”, 437 (XIV): 74-79, Zagreb Sarajevo vatski narod”, 3 (28.7.), Zagreb 77. *** (1995.?), Islamska zajednica Gunja [de- 98. Karaè, Z.; Žuniæ, A. (2011.), Turkish-Islamic ur- 54. *** (1941.c), U Zelengaju sagradit æe se džamija plijan], Odbor Islamske zajednice Gunja, Gunja ban planning in the 16th and 17th century in Croa- zagrebaèkih muslimana. Suradnja društva za 78. *** (1999.), Obnovljena Planiæeva fontana, „Ko- tia, in: Il progetto d’architettura fra didattica e poljepšanje grada Zagreba i Odbora za gradnju munalni vjesnik”, 14 (212 /28.10./): 16, Zagreb ricerca: Atti / Architectural Design Between Tea- džamije. - Veæ je izraðena i osnova za gradnju 79. *** (2000.a), Raspis natjeèaja za Islamski centar ching and Research: Proceedings [1°Congresso džamije. - Gradnjom æe se poèeti u najskorije st , „Èovjek i prostor”, 47 (11-12 /558- internazionle di Retevitruvio / 1 International vrijeme, „Hrvatski narod”, 3 (21.7.), Zagreb u Rijeci 559/): 24, Zagreb Congress of Retevitruvio, Bari, 2.-6.5.2011.]: 55. *** (1941.d), Zagreb dobiva džamiju! Bivši um- 931-940, Politecnico di Bari, Facoltà di Architec- 80. *** (2000.b), - jetnièki paviljon na trgu „N” bit æe preureðen u Nazivi se mijenjaju ‘džamija’ tura, Poliba Pres, Arti grafiche Favia, Bari ostaje, „Veèernji list”, 44 (13099), Zagreb džamiju, „Hrvatski narod”, 3 (14.8.): 6, Zagreb 99. Khan, K. U. (1990.), The Architecture of Mo- 81. *** (2001.), Rezultati natjeèaja…Islamskog cen- 56. *** (1941.e), Zagrebaèka æe džamija imati tri mi- sque, an Overview and Design Directions, u: tra u Rijeci, „Èovjek i prostor”, 48 (4-6 /563- nareta. Prve predradnje za gradnju minareta Expressions on Islam in Buildings [ur. Powel, 565/): 12-15, Zagreb veæ su poèele. - Izvedba se vrši pod nadzorom R.]: 109-127, Concept Media, The Aga Khan odsjeka za javne radove. - Džamiju æe graditi 82. *** (2003.), Dom likovnih umjetnika Ivan Meš- Award for Architecture, Singapore ing. Stjepan Planiæ, „Hrvatski narod”, 3 (22.8.): troviæ 1938.-2003. [ur. Ivanèeviæ, R. i dr.], HDLU, 100. Kisiæ Kolanoviæ, N. (2009.), Muslimani i hr- 8, Zagreb Zagreb vatski nacionalizam 1941.-1945., Školska knji- 57. *** (1941.f), Unutrašnjost zagrebaèke džamije 83. *** (2003./04.), Stjepan Planiæ 1900.-1980. Iz ga, Hrvatski institut za povijest, Zagreb bit æe velièanstveno ureðena. Sve æe stijene biti arhiva arhitekta, Gliptoteka HAZU, IPU, Zagreb 101. Mažuran, I. (1998.), Hrvati i Osmansko car- ukrašene mramornom ornamentikom i mramor- 84. *** (2006.a), Džamija, u: Zagrebaèki leksikon, stvo, Golden marketing, Zagreb nim stupovljem. - Ureðenje mihraba i mindera, 1: 194-195, LZ „Miroslav Krleža”, Masmedia, 102. Moaèanin, N. (1999.), Turska Hrvatska, MH: „Hrvatski narod”, 3 (10.9.), Zagreb Zagreb Povijesna knjižnica, 2, Zagreb 112 PROSTOR 1[41] 19[2011] 92-113 A. ŽUNIÆ Moderna i suvremena islamska arhitektura u Hrvatskoj Znanstveni prilozi | Scientific Papers Izvori Sources

103. Premerl. T. (1984.), Stjepan Planiæ, graditelj Arhivski izvori 3. Starješinstvo Islamske vjerske zajednice u SR [ ] Zagreba, „Iz starog i novog Zagreba”, 6: 253- Archive Sources BiH, Sarajevo SIVZ : 274, Zagreb - Rješenje o odobrenju gradnje džamije u Gunji 104. Premerl, T. (1989.), Hrvatska moderna arhi- 1. Državni arhiv u Zagrebu, Opatièka 29, Zagreb (br. 109/68, 8.2.1968.) tektura izmeðu dva rata - nova tradicija, NZ [DAZG]: MH, Zagreb - [1122] GPZ-GO: Zbirka graðevne dokumenta- 105. R. Iæ. [Ivanèeviæ, R.] (1996.), Planiæ, Stjepan, u: cije Poglavarstva grada Zagreba - Graðevni Internetski izvori Enciklopedija hrvatske umjetnosti, 2: 70-71, LZ odjel: Tomašiæeva 12 (sig. 3034), Trg žrtava Internet Sources ‘Miroslav Krleža’, Zagreb fašizma (sig. 3079) 106. Serageldin, I.; Steele, J. (1996.), Architecture 2. Gradski ured za opæu upravu, Zagreb - Podruèni 1. http://www.nacional.hr/clanak/13344/moja- of the Contemporary Mosque, Academy Edi- ured Pešæenica, Zapoljska 1, Zagreb [GUOUZ]: dzamija-izgledat-ce-kao-golema-skulptura [8.5. tions, London - Pismohrana: projektna dokumentacija i doz- 2011.] 107. Škaljiæ, A. (1985.), Turcizmi u srpskohrvatskom vole, ad Islamski centar i džamija u Folne- 2. http://dnevnik.hr/vijesti/hrvatska/islamski-cen hrvatskosrpskom jeziku5 [rjeènik], Svjetlost, goviæevu naselju (1980.-1987.) tar-gradi-dzamiju-u-rijeci.html [8.5.2011.] Sarajevo 3. Hrvatski državni arhiv, Maruliæev trg, 21, Zagreb 3. http://www.islamska-zajednica.hr [8.5.2011.] Štulhofer, A. [ ] 108. (1993.), Portret akademskog HDA : 4. http://www.medzlis-rijeka.org/ic-rijeka/histori - arhitekta Zvonimira Požgaja, „Povijest spor- [0814] OAF: Požgaj, Zvonimir, arhitekt (1906.- jat-izgradnje-ic-rijeka [8.5.2011.] ta”, 24 (97): 59-63, Zagreb 1971.), kut. 1-5 (Osobni arhivski fond) 5. http://dnevnik.hr/vijesti/hrvatska/pocela-izgrad 109. T. Pl. [Premerl, T.] (1996.), Požgaj, Zvonimir, u: 4. Hrvatski povijesni muzej, Matoševa 9, Zagreb nja-islamskog-centra-u-rijeci.html [8.5.2011.] Enciklopedija hrvatske umjetnosti, 2: 87, LZ [HPM]: 6. http://www.medzlisgunja.com/index.php?opti „Miroslav Krleža”, Zagreb - ZF: Zbirka fotografija, ad Džamija u Zagrebu on=com_content&view=article&id=59:islamska 110. Traljiæ, S. M. (1943.), Muslimani na našem sje- (1941.-1945.) -zajednica&catid=38:o-dzematu&Itemid=27 [13. veru u najnovije doba, u: Džamija u Zagrebu. U 5. Institut za povijest umjetnosti, Ul. grada Vuko- 5.2011.] spomen otvorenja: 101-106, Zakladni odbor za vara, 68, Zagreb [IPU]: izgradnju džamije u Zagrebu, Zagreb - 7. http://www.kevljani.eu/index.php?option= AP: ‘Arhiv Planiæ’, ostavština arhitekta Stje- com_content&view=article&id=239:pula&ca 111. Vaništa-Lazareviæ, E. (1990.), Arhitektura Iva- pana Planiæa (1928.-1980.) tid=51:islam&Itemid=68 [13.5.2011.] na Meštroviæa na primjeru Doma likovnih 6. Mešihat Islamske zajednice u Republici Hrvat- umjetnosti u Zagrebu [magistarski rad], Arhi- [ ] 8. http://www.medzlis.org/index.php?option= skoj, Tomašiæeva 12, Zagreb MIZH : com_content&task=view&id=3&Itemid=71 [13. tektonski fakultet, Zagreb - Knjiga zapisnika sjednica Odbora IZ i odbora 5.2011.] 112. Zemljak, I. (1939.), Dom likovnih umjetnosti u za izgradnju džamije: I. (12.10.1982.-25.12. Zagrebu, „Graðevinski vjesnik”, 8 (2): 17-23, 1984.), II. (8.1.1985.-2.6.1987.) 9. http://www.24sata.hr/news/pula-ce-dobiti-dz amiju-novac-ce-donirati-i-moamer-gadafi-2063 Zagreb - Zapisnici sjednica Džematskog medžlisa (1946.) 36 [13.5.2011.] - Zapisnici sjednica Odbora IZ (1970.) 10. http://www.bosnjaci.net/prilog.php?pid=19000 Skraæenice u bibliografiji 7. Medžlis Islamske zajednice u Zagrebu, Gavelli- [14.5.2011.] na 40, Zagreb [MIZZ]: Abbreviations of Bibliography 11. http://www.slobodnadalmacija.hr/Hrvatska/ta - Zapisnici Zaklade za izgradnju džamije u Za- bid/66/articleType/ArticleView/articleId/706 grebu i zgrada za uzdržavanje džamije te HAZU - Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti 99/Default.aspx [14.5.2011.] smještaj islamskih vjersko-prosvjetnih usta- - 12. http://www.alfacommerce.com.hr/ [14.5.2011.] HDLU Hrvatsko društvo likovnih umjetnika nova (1939.-1945.) - IPU Institut za povijest umjetnosti 8. Nacionalna i sveuèilišna knjižnica, Hrvatske brat- - MH Matica hrvatska ske zajednice 4, Zagreb [NSK]: Izvori ilustracija ULUPUH - Udruženje likovnih umjetnika primijenje- - [R-7774] Požgaj Zvonimir, arhitekt, o. 1950., nih umjetnosti Hrvatske svež. 1 (osobni arhivski fond) Illustration Sources Sl. 1. Foto: T. Dabac, 1944. Dokumentacijski izvori Sl. 2., 24., 26. Omerbašiæ, 2010. Document Sources Sl. 3. *** 1922.b 1. Arhitektonski fakultet Sveuèilišta u Zagrebu, Ka- Sl. 4.-6., èiæeva 26, Zagreb: 14.-17. Hasanbegoviæ, 2007.b - Atlas hrvatske arhitekture 20. st. [AF/AHA]: Sl. 7. *** 1943. Misiraèa , A. (2011.), Islamski centar u Rijeci, Sl. 8. HPM studentski referat na kolegiju ‘Hrvatska ar- Sl. 9.-11., 13. *** 2003. hitektura 20. stoljeæa’ prof.dr.sc. Andreja Sl. 12. *** 1988. Uchytila [13.1.2011.] Sl. 18.-20. *** 1974. 2. ‘Forum Zagreb’, Domobranska 13, Zagreb - Sl. 21. Maroeviæ, 2002. arhiva projekata [FZ]: Sl. 22.-23. Hasanbegoviæ, Naniæ, 2009. - Nadogradnja i adaptacija džamije Gunja, Pro- jekt za ishoðenje lokacijske dozvole (F. Mu- Sl. 25. FZ zuroviæ, 1.10.1999.) Sl. 27.-31. ADB, d.o.o. Znanstveni prilozi | Scientific Papers Moderna i suvremena islamska arhitektura u Hrvatskoj A. ŽUNIÆ 92-113 19[2011] 1[41] PROSTOR 113 Sažetak Summary

Modern and Contemporary Islamic Architecture in Croatia

The historical layer of Islamic architecture in Croa- risalto cupola dome functioning as a gigantic arched synthesise free architectonic composition and the tia is linked with the Turkish occupation of these entrance (like the ivan in Persian mosques). As this set multi-functional programme. regions, mostly during the 16th and 17th C. With the project remained uncompleted, in 1940/41 Mujadžiæ The project and plans for the mosque at Folnego- advent of Islam, numerous Turkish-Islamic build- drew up new design plans and produced a model of viæevo naselje is design were conferred to architects ings were erected over most of Croatia’s territory, a mosque with the architect Zvonimir Požgaj. The Džemal Èeliæ and Mirza Gološ from Sarajevo in 1979. and the last Islamic building to be erected was architecture itself seems less monumental and Two years later (1981) construction began. However, around 1680. As a manifest symbol of Islam, these more refined and the asymmetrical positioning of due to financial issues and a fire in the roof beams in edifices were demolished within the initial years of one of the minarets in the left corner of the front 1984, construction was extended until 6 September the Austro-Hungarian reconquiste at the end of the façade corresponds to the Bosnian sub-cupola tra- 1987 when the first, completely newly built Zagreb 17th C. Only after two centuries did Muslims start dition in mosques. mosque finally opened. The complex is divided into returning to Croatia at the beginning of the 20th C, In February of 1942 the quisling mayor Ante Paveliæ three units: the area for worship, the area for social- mostly to Zagreb. Today, there are around 15 met with representatives of the Islamic community ising and the residential area. Taken as a whole, the medžlis (religious communities) and 56.777 Mus- and Kraljevac was ruled out as a location, but ad- object’s form is exceptionally and powerfully deter- lims in Croatia, i.e. 1.28% of the population (ac- aptation of the Dom likovnih umjetnosti into a mined by its construct, especially by the geometri- cording to the 2001 census). Aside from 18 smaller mosque was confirmed. The Dom rotunda itself cally parabolic mosque cupola. The composition of places of worship - masjids, there are only two was built in 1938 and is the work of Ivan Meštroviæ. the accentuated volume of the cupola is augmented functional mosques in Croatia. In spite of this, as early as 1941, the Ministry con- by the 42-metres tall minaret. The Zagreb mosques - The first initiatives for the ferred the plans for the adaptation of the Dom into Mosques and masjids in other towns − The first Is- building of a mosque in Zagreb were put forward a mosque to architects Stjepan Planiæ and Zvonimir lamic place of worship in Croatia built specifically for after Bosnia and Herzegovina had been annexed at Požgaj who initially drew up two separate and dif- the purpose in the 20th century is the mosque in the beginning of the 20th C, mostly through the po- ferent plans. A hybrid variant was finally chosen Gunja, a village in Posavina near Županja and on the litical-nationalist initiative of Frank’s Stranka pra- and the exterior with minarets and šadrvan were border with Bosnia. It was completed and opened va. A text was published as early as 1908 in the designed by Planiæ, while the interior space was on 1969. In 1995 construction began on an Islamic party’s newsletter stating that a mosque should be constructed according to plans by Požgaj. Con- Cultural Centre. Based on plans by Zagreb architect built, which led to turbulent reactions both in the struction started at the beginning of 1942, and the Faruk Muzuroviæ, in 1999 it was further developed Catholic and the pro-Serbian oriented papers of mosque opened in 1944. With the advent of Com- and received a cupola, and both the exterior and the the time. After a hiatus, in 1938 Zaklada za izgrad- munist rule in 1945 the Zagreb mosque - although interior were adapted. The building of the mosque in nju džamije…, was established and the search for a relevant architectural work from the early 1940s Rijeka at Rujevica. The architectonic design for the locations and the designing of the first projects - was condemned to be demolished due to conno- mosque was signed by the sculptor Dušan Džamonja were initialized. tations related to the quisling Paveliæ. However, and arch. B. Vuèinoviæ & D. Vlahoviæ 2007. The foun- While waiting for a consensus for the building of the building continued to function as such until dation stone was laid on 2009. There are smaller the mosque in 1935 the Džemat medžlis (religious 1948. With the ”acquiescence” of Zagreb Muslims, places of worship (masjids) in 18 other towns in community) was gifted two borough flats at 12 the minarets began to be pulled down. The mosque Croatia. All of them have only recently been adapted Tomašiæeva Str, which were soon adapted into the is the only religious building in Zagreb to have and are architectonically uninteresting spaces as first Zagreb masjid. been demolished after WWII. they are located in houses or flats. The foundation for the building of a mosque in 1939 In 1964, the City of Zagreb allocated land on Sre- Islamic architecture from the 20th C in Croatia ap- the City of Zagreb offered a number of possible lo- brnjak, close to Bijenièka Street, to the Islamic pears as a completely new and imported layer and cations. A year later, Zelengaj (Kraljevaèka Šuma) community. An internal architectonic invitation to not as a historical extension and continuation of was proposed, which lies in the north part of Zagreb tenders was issued in 1969/70 for the design of the previous styles and typologies originating within beneath Sljeme, and was accepted, as was the final new Islamic centre and mosque. The first prize the regions of Croatia. In balance, the preserved location for the future mosque complex. The first went to architect Juraj Najdhart and associate Dže- buildings and also newly constructed Islamic build- design plans for the site at Kraljevac were produced mal Èeliæ. Although this particular project was ing are a relevant layer of new Croatian architec- in 1939/40 by the painter Omer Mujadžiæ. His de- never realized, it is considered to be an excellent ture and the list of authors includes the names of sign of the mosque tended towards being conserva- example of ”modelled architecture” in Najdhart’s renowned architects and artists, such Stjepan Pla- tive (almost in the vein of ”historicism”) and was opus, evaluated as a masterpiece with powerful niæ, Zvonimir Požgaj, Omer Mujadžiæ, Juraj Najd- envisioned as a monumental cube with a shallow artistic qualities in which the author managed to hart, Džemal Èeliæ, Mirza Gološ, Dušan Džamonja. ALEN ŽUNIÆ [Translated by: Tamara Budimir]

Biografija Biography

ALEN ŽUNIÆ roðen je u Zagrebu 1989. i student je ALEN ŽUNIÆ, born in Zagreb 1989, a student of archi- Arhitektonskoga fakulteta Sveuèilišta u Zagrebu. tecture. He has participated in architectural com- Sudjelovao je na arhitektonskim natjeèajima i po- petitions and attended workshops with other inter- haðao arhitektonske radionice, uz ostalo i meðu- national Visiting AA School of Architecture in Du- narodnu AA Visiting School of Architecture u Du- brovnik. He won the Dean’s Award and overall brovniku. Dobitnik je Nagrade dekana i pohvala na praise in many cases, a demonstrator at the three nekoliko kolegija; demonstrator je na trima kate- departments of the Faculty. He collaborates in the drama Fakulteta. Suraðuje na znanstvenom pro- scientific project of the Department of Urban Plan- jektu Katedre za urbanizam; sudjelovao je s priop- ning; involved with communications for five con- æenjima na pet kongresa; objavio je 40-ak radova. gresses; published some forty papers. 19 [2011] 1[41] A SCHOLARLYJOURNALOFARCHITECTUREANDURBAN PLANNING ZNANSTVENI ÈASOPISZAARHITEKTURUIURBANIZAM OF ARCHITECTURE FACULTY OF ZAGREB, UNIVERSITY FAKULTET ARHITEKTONSKI U ZAGREBU, SVEUÈILIŠTE 1-6 [2011] 1-280 19 [2011]1[41] UDK | CODEN PORREV ISSN 1330-0652 UDC 71/72 PROSTOR POSEBNI OTISAK/ SEPARAT 2-17 Znanstveni prilozi Nenad Lipovac

ScientificPapers UDC 711.423:903.3 (73) Original Scientific Paper of theAmericanSouthwest Prehistoric Settlements The Beginningof OFFPRINT UDK 711.423:903.3 (73) Izvorni znanstveni èlanak amerièkog jugozapada prapovijesnih naselja Poèetak nastanka