IZMJENA I DOPUNA 2018. PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE POSEDARJE
OBRAZLOŽENJE PLANA i prikaz izmjene i dopune NACRT KONAČNOG PRIJEDLOGA PLANA
lipanj 2018.
Nositelj izrade : Općina Posedarje
Izrađivač : Kralja Tvrtka 3 23 000 ZADAR tel. 023 492 080 Direktor : Željko Predovan dipl.ing.arh. Odgovorni voditelj : Željko Predovan dipl.ing.arh. Stručni tim : Stephen Tony Brčić dipl.ing.upp. Ivan Sutlović dipl.ing.el. Jure Grbić, dipl. ing. građ.
Tel: 023/492-080 • Fax: 023/492-088 • e-mail: [email protected]
NACRT KONAČNOG PRIJEDLOGA PLANA Županija: ZADARSKA Općina POSEDARJE Naziv prostornog plana: IZMJENE I DOPUNE 2018. PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE POSEDARJE OBRAZLOŽENJE PLANA Odluka o izradi prostornog plana Odluka predstavničkog tijela o donošenju plana "Službeni glasnik Općine Posedarje" br. 04/15 "Službeni glasnik Općine Posedarje" br. __/__
Javna rasprava (datum objave): Javni uvid održan: "Zadarski list" 9. listopada 2017. od: 23. listopada 2017. do: 3. studenog 2017. Ponovna javna rasprava (datum objave): Javni uvid održan: "______" __. ______2018. od: 22. svibnja 2018. do: 30. svibnja 2018. Pečat tijela odgovornog za provođenje javne rasprave: Odgovorna osoba za provođenje javne rasprave:
Suglasnost za plan prema članku 108. Zakona o prostornom uređenju (NN br.153/13, 65/17) Ministarstvo graditeljstva i prostornog uređenja (Klasa: ______Ur.br: ______datum: ______.)
ul. KRALJA TVRTKA 3, 23000 ZADAR Pravna osoba/tijelo BLOCK-PROJEKT d.o.o. koje je izradilo plan: za arhitekturu i prostorno planiranje Pečat pravne osobe/tijela koje je izradilo plan: Odgovorna osoba:
Željko Predovan, dipl.ing.arh. Odgovorni voditelj: Željko Predovan, dipl.ing.arh.
Stručni tim u izradi plana: 1. Željko Predovan, dipl. ing. arh. 2. Stephen Tony Brčić, dipl. ing. upp. 3. Ivan Sutlović, dipl. ing. el. 4. Jure Grbić, dipl. ing. građ. Pečat predstavničkog tijela: Predsjednik predstavničkog tijela:
Istovjetnost ovog prostornog plana s izvornikom ovjerava: Pečat nadležnog tijela:
(ime, prezime i potpis) ul. KRALJA TVRTKA 3, 23000 ZADAR
ul. KRALJA TVRTKA 3, 23000 Zadar tel: 023 492 080 BLOCK-PROJEKT d.o.o. fax: 023 492 088 za arhitekturu i prostorno planiranje e-mail: [email protected]
IiD PROSTORNOG PLANA UREĐENJA OPĆINE POSEDARJE – OBRAZLOŽENJE PLANA NACRT KONAČNOG PRIJEDLOGA PLANA
OBRAZLOŽENJE IZMJENE I DOPUNE PLANA Odlukom o izradi izmjene i dopune Prostornog plana uređenja Općine Posedarje ("Službeni glasnik Općine Posedarje" broj 04/15) Vijeće Općine Posedarje utvrdilo je potrebu izrade izmjene i dopune Prostornog plana uređenja Općine Posedarje ("Službeni glasnik Općine Posedarje" broj 03/04, 03/07 i 01/13), i to iz razloga koji slijede (a) usklađenje Plana sa Zakonom o prostornom uređenju (NN 153/13 i 65/17) (b) definiranje zone poslovne namjene unutra građevinskog područja naselja Posedarje (M1, T1), (c) usklađenje s prostornim planom Zadarske županije ("Službeni glasnik Zadarske županije" br. 02/01, 06/04, 02/05, 17/06, 25/09, 15/14) (d) provedbom važećeg Plana ukazala se potreba detaljnije razrade dijela Odredbi za provođenje Plana. Naime, postojeće Odredbe u nekim slučajevima uzrokuju nejasnoće u provedbi Plana što je najčešće posljedica izmjene regulative i tumačenje nekih pojmova. Dodatno, ovim izmjenama i dopunama ažurirani su i pojmovi koji su se promijenili od donošenja Plana, (e) usklađenje Plana s člankom 201. Zakona o prostornom uređenju (NN 153/13). Članak 201. Zakona obvezuje jedinice lokalne samouprave da dopune prostorne planove uređenja općina na način da u njima odrede neuređene dijelove građevinskih područja i izgrađene dijelove tih područja planirana za urbanu preobrazbu (što uključuje revidiranje obveze izrade urbanističkih planova uređenja). (f) brisanje zaštitnog obalnog pojasa (70m) u građevinskom području naselja, a u skladu sa Zakonom, (g) utvrđivanje namjene obalnog pojasa mora u skladu sa uvjetima Prostornog plana Zadarske županije, (h) označivanje postojećih i planiranih luka u skladu s Prostornim planom Zadarske županije, (i) usklađenje izdvojenih građevinskih područja van naselja s Prostornim planom Zadarske županije (j) usklađenje planirane infrastrukturne mreže s novonastalim rješenjima i dopuna uvjeta po kojima se infrastrukturna mreža može etapno realizirati Ostale izmjene odnose se na usklađivanje Plana s ostalim zakonskim i podzakonskim propisima. Izrada Plana povjerena je poduzeću “BLOCK-PROJEKT” d.o.o. Zadar, ul. Kralja Tvrtka 3. Plan je dovršen za javnu raspravu tijekom listopada 2017. godine. Javni uvid omogućen je od 23. do 31. listopada 2017 godine. Javno izlaganje održano je 26. listopada 2017. godine. Po primitku primjedbi s javnog uvida iste su obrađene. S obzirom da su nastale izmjene utjecale na vlasnička prava, Plan je pripremljen za ponovljenu javnu raspravu, a ponovni javni uvid omogućen je od 22. do 30. svibnja 2018. godine. Javno izlaganje održano je 28. svibnja 2018. godine. U postupku javne rasprave obaviještena su tijela s javnim ovlastima i zatraženo je njihovo mišljenje i prethodne suglasnosti. Plan je ispravljen u skladu s pristiglim primjedbama i zahtjevima, te je spremljen nacrt konačnog prijedloga Plana. U dijelu ovog dokumenta pod nazivom "evidencija o izradi Plana", pod naslovom "preslike pribavljenih mišljenja", prikazane su i dostavnice po kojima se može vidjeti kojim je tijelima dostavljen prijedlog Plana. Utvrđen je konačni prijedlog plana pa je isti upućen Županijskom zavodu za prostorno uređenje Zadarske županije radi pribavljanja prethodnog mišljenja o usklađenosti Plana sa Županijskim prostornim planom te nakon togu i Ministarstvu graditeljstva i prostornog uređenja radi pribavljanja suglasnosti na Plan.
______Željko Predovan dipl.ing.arh. Odgovorni voditelj
BLOCK-PROJEKT d.o.o. Zadar, Tel: 023/492-080 • Fax: 023/492-088 • e-mail: [email protected] 2
IiD PROSTORNOG PLANA UREĐENJA OPĆINE POSEDARJE – OBRAZLOŽENJE PLANA NACRT KONAČNOG PRIJEDLOGA PLANA
IZMJENA I DOPUNA 2018. PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE POSEDARJE
PRIKAZ IZMJENA I DOPUNA PLANA
Kazalo: Izmjene i dopune PPUO Posedarje („Službeni glasnik općine Posedarje“ br. 02/07) dodaje se Izmjene i dopune PPUO Posedarje („Službeni glasnik općine Posedarje“ br. 01/13) briše se dodaje se Izmjene i dopune PPUO Posedarje („Službeni glasnik općine Posedarje“ br. __/__) briše se dodaje se
BLOCK-PROJEKT d.o.o. Zadar, Tel: 023/492-080 • Fax: 023/492-088 • e-mail: [email protected] 3
IiD PROSTORNOG PLANA UREĐENJA OPĆINE POSEDARJE – OBRAZLOŽENJE PLANA NACRT KONAČNOG PRIJEDLOGA PLANA
I. Obrazloženje 1. POLAZIŠTA Prostorni plan uređenja Općine Posedarje (u daljnjem tekstu: Plan) temeljni je i zakonom obvezatni prostorno-planski dokument. Plan polazi od ustrojstva sustava prostornog uređenja i dokumenata prostornog uređenja utvrđenih Zakonom o prostornom uređenju i gradnji (N.N. 76/07, 38/09, 55/11,90/11 i 50/12) (N.N. 30/94, 68/98, 61/00, 32/02. i 100/04.), Uredbom o uređenju i zaštiti zaštićenog obalnog područja mora (NN 128/04.) i Prostornim planom Zadarske županije (Službeni glasnik Zadarske županije, br. 2/01, 6/04, 2/05, 17/06, 15/14). Zakonom o područjima županija, gradova i općina u Republici Hrvatskoj (N.N. 86/06, 125/06, 16/07, 95/08, 46/10 i 145/10), u sastavu Općine su četiri naselja: Islam Latinski, Grgurice, (dio Podgradina), Slivnica, Ždrilo, Vinjerac i Posedarje, koje je ujedno i sjedište Općine. 1.1.Položaj, značaj i posebnosti područja općine u odnosu na prostor i sustave Županije i Države Općina Posedarje pripada sjevernom ravnokotarskom prostoru koji predstavlja prijelaz iz poljoprivrednog područja Kotara prema krševitoj podvelebitskoj zoni. Smještena je u obalnom prostoru, omeđena Podvelebitskim kanalom, Novskim ždrilom i Novigradskim morem, 20-ak km zračne udaljenosti od sjedišta Županije. Podjelom na prostorno-razvojne cjeline prema Prostornom planu Zadarske županije, područje Općine pripada prostoru Podvelebitskog kanala. S prometnog gledišta, ovim prostorom prolazi najkraći put od unutrašnjosti i cjelokupnog podvelebitskog prostora prema Zadru, ostalim dijelovima Županije i Južnoj Hrvatskoj, u čemu je ujedno i najveći značaj Općine. Novsko ždrilo premošteno je trasom autoceste i državne ceste. Administrativno, na površini od 77,60 km² živi 3513 stanovnika (Popis 2001.) u 4 naselja. Ovaj prostor okružuju općine: Ražanac, Poličnik, Benkovac, Novigrad i Jasenice. 1.1.1. Osnovni podaci o stanju u prostoru (tablica 1. i 2.)
TABLICA 1: PODACI O POVRŠINI, STANOVNICIMA, STANOVIMA I DOMAĆINSTVIMA, TE GUSTOĆA NASELJENOSTI U ODNOSU NA ŽUPANIJU OPĆINA GUSTOĆA POVRŠINA STANOVNICI STANOVI DOMAĆINSTVA POSEDARJE NASELJEN
km2 % Popis 1991. Popis 2001. Popis 1991. Popis 2001. Popis 1991. Popis 2001. stan/km2 broj % broj % broj % broj % broj % broj %
Županija 3.643,33 100 214.614 100 162.045 100 84.819 100 91.932 100 59.122 100 52.359 100 44 ukupno
Općina Posedarje 77,60 2,1 3995 1,8 3513 2,1 1693 2,0 1819 1,9 1162 1,9 1112 2,1 45
1. Islam Latinski 7,11 9,1 688 17,2 436 12,4 180 10,6 148 8,1 232 19,9 125 11,2 61
2. Podgradina 12,99 16,7 618 15,4 650 18,5 159 9,4 218 11,9 154 13,2 197 17,7 50
3. Posedarje 14,81 19,1 1355 33,9 1286 36,6 735 43,4 746 41,0 390 33,5 418 37,6 87
4. Slivnica 26,46 34,1 1061 26,5 876 24,9 359 21,2 360 19,8 289 24,8 271 24,3 33
5. Vinjerac 16,23 21,0 273 6,8 265 7,5 260 15,3 347 19,0 97 8,3 101 9,0 16 Izvor: Prostorni plan Zadarske županije, prosinac 2006., Državni zavod za statistiku, Državna geodetska uprava
BLOCK-PROJEKT d.o.o. Zadar, Tel: 023/492-080 • Fax: 023/492-088 • e-mail: [email protected] 4 IiD PROSTORNOG PLANA UREĐENJA OPĆINE POSEDARJE – OBRAZLOŽENJE PLANA NACRT KONAČNOG PRIJEDLOGA PLANA
OPĆINA POVRŠINA STANOVNICI STANOVI DOMAĆINSTVA GUSTOĆA POSEDARJE NASELJENOSTI km2 % Popis 2001 Popis 2011 Popis 2001 Popis 2011 Popis 2001 Popis 2011 stanovnika / broj % broj % broj % broj % broj % broj % km2 (2011.) Županija 3646 100 162045 100 170017 100 91932 100 134247 100 52359 100 60510 100 47 ukupno Općina 77,6 2,1 3513 2,1 F 2,1 1819 1,9 2532 1,9 1112 2,1 1217 2,0 47 Posedarje 1. Grgurice 2. 3,0 3,9 114 3,2 60 2,4 48 3,9 38 436 12,4 148 8,1 125 11,2 Islam Latinski 2. 3,8 4,9 284 7,9 126 5,0 90 7,4 75 Podgradina 13,0 16,7 650 18,5 684 19,0 218 11,9 262 10,3 197 17,7 211 17,3 52,6 Posedarje 14,8 19,1 1286 36,6 1358 37,6 746 41,0 1102 43,5 418 37,6 464 38,1 91,8 Slivnica 26,5 34,1 876 24,9 834 23,1 360 19,8 416 16,4 271 24,3 275 22,6 31,5 Vinjerac 3. 10,3 13,3 189 5,2 515 20,3 88 7,2 18,3 265 7,5 347 19,0 101 9,0 Ždrilo 3. 6,6 8,5 116 3,2 51 2,0 41 3,4 17,6 1. Podatci za "Općinu Posedarje" provjeravaju se u odnosu na Zadarsku županiju 2. U popisu stanovništva iz 2001. godine Islam Latinski i Grgurice vodili se kao jedno naselje 3. U popisu stanovništva iz 2001. godine Vinjerac i Ždrilo vodili se kao jedno naselje Izvor: Prostorni plan Zadarske županije, prosinac 2006., Državni zavod za statistiku 2017.
TABLICA 2: PODACI O POVRŠINI, STANOVNICIMA I GUSTOĆI NASELJENOSTI U ODNOSU NA GEOGRAFSKA PODRUČJA GUSTOĆA ZADARSKA POVRŠINA STANOVNICI NASELJENOSTI ŽUPANIJA (stan/km2)
POPIS 1991. POPIS 2001. POPIS POPIS OPĆINA 1991. 2001. POSEDARJE udio u km2 broj % broj % broj broj povr. županije (%)
Općina Posedarje 77,60 2,1 3.995 1,8 3.513 2,1 51 45
10 Zadarska županija 3.643,33 100 214.614 0 162.045 100 59 44
Izvor: Prostorni plan Zadarske županije, prosinac 2006.
1.1.2. Prostorno-razvojne i resursne značajke Prirodna obilježja Povoljan geoprometni položaj, plodne površine Ravnih kotara, duga i razvedena krševita obala, posebnost zatvorenog Novigradskog mora, mediteranska klima i blizina Velebita su prirodne osobitosti iz kojih proizlaze razvojni potencijali ovog prostora. Geomorfološke osnove reljefa i građa terena Područje Općine pripada geološki mladom dinarskom sustavu gorja i predgorskih prostora. Reljefne strukture pružaju se u pravcu SZ što je tipičan primjer tzv. dalmatinskog tipa pružanja obale. Današnji izgled oblikovan je u razdoblju od gornje krede u mezozoiku, do holocena u kvartaru. Posebna geomorfološka zanimljivost ovog prostora je Novsko ždrilo – uski morski kanal strmih strana, koji je u biti nekadašnja riječ na dolina kanjonskog tipa (sutjeska), nastala erozivnim radom rijeke Zrmanje prije podizanja morske razine nakon posljednjeg ledenog doba. Litološki sastav č ine: vapnenci i dolomiti, odnosno kombinacija tih dviju stijena, pješčenjaci i lapori te crvenica. Od graničnog područja s općinom Poličnik teren ima obilježja karakteristična za ostatak
BLOCK-PROJEKT d.o.o. Zadar, Tel: 023/492-080 • Fax: 023/492-088 • e-mail: [email protected] 5 IiD PROSTORNOG PLANA UREĐENJA OPĆINE POSEDARJE – OBRAZLOŽENJE PLANA NACRT KONAČNOG PRIJEDLOGA PLANA
Ravnih kotara- izmjena niskih krških bila i flišnih udolina. Blago valovite površine Ravnih kotara na prostoru Općine građene su od pješčenjaka i lapora (fliš). Presijecaju ih aluvijalni nanosi toka Baštice Bašćice. Od uvale Bokulja do Svetog Duha u Novigradskom moru proteže se poluotok duboko usječen u Velebitski kanal omeđen Novskim ždrilom. Prema geomorfološkim karakteristikama bitno se razlikuje od ostatka općinskog prostora. Prostorom dominira Slivničko bilo čije visine sežu do 267 metara (Oraška ili Lergova gradina). Prema Velebitskom kanalu teren se strmo spušta, dok je pad prema Novskom ždrilu blaži. Cjelokupna jugozapadna obala Velebitskog kanala izložena je snažnim egzogenim procesima: jaki udari bure koji uzrokuju posolicu i pojačanu abraziju na lako topljivoj karbonatnoj podlozi stvaraju oblike karakteristične za ljuti krš. Hidrografska obilježja Prostor Ravnih Kotara oskudan je vodnim izvorima, pa je vodoopskrba ograničavajući faktor razvoja cijelog tog područja. Područje općine Posedarje odskače u tom smislu od ostalih dijelova Ravnih Kotara, budući da raspolaže s nekoliko manjih stalnih ili povremenih vodotokova, što je iskorišteno za izgradnju manjeg akumulacijskog jezera koje je služilo za navodnjavanje poljoprivrednih površina. Postoje brojni izvori, povremeni tokovi i lokve. Seizmotektonika Opće geotektonske prilike ukazuju na pripadnost područja Općine širem kompleksu Dinarida. Prema navedenim podacima na seizmološkoj karti dio teritorija Općine smješten je u zoni od 5° MCS, a dio 6° 7⁰ MCS MKS ljestvice.
Izvor: Prostorni plan Zadarske županije, Seizmološka karta, kartogram br.9.
Izvor: Karta potresnih područja Hrvatske za povratno razdoblje od 95 godina, Geofizički odsjek Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb 2011.godine Intenzitet o čitan sa karte znači maksimalno zapažen stupanj na srednjim uvjetima tla u vremenu nastajanja potresa. Prema tome, intenzitet prikazan na isječku Privremene seizmološke karte (za povratni period od 100 godina), označava područje maksimalno zapaženog intenziteta.
BLOCK-PROJEKT d.o.o. Zadar, Tel: 023/492-080 • Fax: 023/492-088 • e-mail: [email protected] 6 IiD PROSTORNOG PLANA UREĐENJA OPĆINE POSEDARJE – OBRAZLOŽENJE PLANA NACRT KONAČNOG PRIJEDLOGA PLANA
Vrijednost očitana sa karte predstavlja poredbeno vršno ubrzanje tla za povratno razdoblje od 95 godina izraženo u jedinicama gravitacijskog ubrzanja. Veza gravitacijskog ubrzanja i intenziteta potresa prikazana je u slijedećoj tablici: Intenzitet potresa u stupnjevima ljestvice 6 7 8 MKS-64 ubrzanje tla 0,05g 0,1g 0,2g
Za izgradnju objekata, prema privremenim tehničkim zakonima važećim tehničkim propisima i normama za gradnju u aktivnim seizmičkim područjima, ukoliko nije drugačije riješeno na nivou županije, koristi se Pravilnik o državnom standardu za proučavanje seizmičkih utjecaja na mikrolokaciju koriste se grupe normi HRN EN 1998-XX (Eurokod 8). Radi ilustracije jačine potresa dati su učinci 5˚ i 6˚ i 7⁰ MCS MKS ljestvice načinjeni na osnovu ljudskog doživljavanja i učinaka na građevinama, dakle empirijski: 5°- jaki potresi koji se osjete i u zgradama i na otvorenom prostoru 6°- jaki potresi koji već oštećuju slabije zgrade i stvaraju pukotine na objektima čvršće građe. 6⁰ - jaki potres koji plaši ljude i lakše oštećuje zgrade 7⁰ - veoma jaki potres prilikom kojeg mnogi ljudi bježe vani i koji stvara umjerene štete na građevinama
Klima i vrijeme Prema pripadnosti klimatsko-ekološkom arealu, područje ima obilježja submediteranske klime. Meteorološka motrenja se ne obavljaju, pa se o vrijednostima i pokazateljima može govoriti na osnovu općih spoznaja i podataka obližnjih postaja. Međutim, specifičnost mjesnih prilika zbog izraženog utjecaja bure ne dozvoljava potpuno poistovjećivanje klimatskih obilježja ovog područja s raspoloživim podacima. Obilježja submediteranske klime su vruća ljeta i blage zime. Prosječna godišnja temperatura kreće se oko 14° do 15° C, a mjesečna u siječnju oko 6° i srpanjska oko 24° C. Temperature zimi ostaju razmjerno visoke zbog blagotvornog djelovanja Velebitskog kanala, premda su utjecaji zimskih bura izraženi i utječu na spuštanje temperaturnih prosjeka. Godišnja količina padalina je znatna, ali je godišnji hod izrazito sezonski: najviše padalina ima u hladnom dijelu godine, a osobito malo ljeti. Tablica 3:Izmjerene vrijednosti padalina u Novigradu i Karinu (mm) postaja razdoblje I II III IV V VI VII VIIII IX X XI XII ukupno godišnje Novigrad 1955.- 86 80 82 79 77 65 46 83 105 122 123 121 1069 1984. Karin 1955.- 91 84 85 82 74 64 40 76 104 119 118 119 1056 1984.
Izvor: Damir Magaš: Vinjerac, Zadar 1999.
Navedeni podaci mjernih postaja ukazuju na maksimum padalina u zadnjem kvartalu godine, a izraziti minimum u srpnju. Vremenske prilike su kontrastne. Toplo, vedro i suho vrijeme ljeti s osvježavajućim maestralom, zimi smjenjuje promjenjivo vrijeme. Tipovi tala i vegetacijskih zajednica
BLOCK-PROJEKT d.o.o. Zadar, Tel: 023/492-080 • Fax: 023/492-088 • e-mail: [email protected] 7 IiD PROSTORNOG PLANA UREĐENJA OPĆINE POSEDARJE – OBRAZLOŽENJE PLANA NACRT KONAČNOG PRIJEDLOGA PLANA
Izvor: Prostorni plan Zadarske županije, Pedološka karta, kartogram br.6. Klimazonalno ovaj prostor pripada biljnoj zajednici hrasta medunca i bijelog graba, dok je u užem priobalnom pojasu na najzaštićenijim lokalitetima hrast crnika. Krška podloga, submediteranska klimatska obilježja, izloženost snažnim udarima bure, posolica, sječa, paljenje i neplanska ispaša osnovni su činitelji današnjeg izgleda i značajki biljnog pokrova. Tako je nastalo dominantno degradirano raslinje koje u najugroženijim predjelima poput onih okrenutih Velebitskom kanalu prelaze u prave kamenjarske oblike.
Prirodna baština Priroda i prirodne vrijednosti, tj. sveukupna biološka i krajobrazna raznolikost, su od interesa za RH i uživaju njezinu osobitu zaštitu. Zaštita prirodnih vrijednosti regulirana je Zakonom o zaštiti prirode (N.N. 70/05, 139/08 i 57/11) . Prema stupnju zaštite na području Općine zakonom je zaštićen Zeleni hrast u Islamu Latinskom kao spomenik parkovne arhitekture (SPA) Akvatorij Novigradskog mora svrstan je u posebne vrijednost za koje se traži pojačani stupanj zaštite. I ostale prirodne vrijednosti: područja prekrivena autohtonom vegetacijom, šume, poljoprivredne površine, more i podmorje također treba štititi. Na području Općine Posedarje evidentirano je više elemenata prirode za koje je potrebno provoditi određene mjere zaštite, a oni se mogu svrstati u sljedeće kategorije: 1. Zaštićene i ugrožene vrste 2. Ugrožena i rijetka staništa 3. Zaštićena i evidentirana područja 4. Područja Ekološke mreže RH Ekološka mreža (Natura 2000) Zaštićene i ugrožene vrste Ovoj kategoriji pripadaju zaštićene i ugrožene vrste životinja – sisavci, ptice, vodozemci, gmazovi i leptiri. Prema podacima Državnog zavoda Hrvatske agencije za zaštitu prirode i Ministarstva kulture, na području Općine Posedarje postoje brojne životinjske vrste u različitom stupnju ugroženosti. Za one najugroženije propisane su i mjere zaštite, dane u Odredbama ovog Plana (točka 6. Mjere zaštite).
BLOCK-PROJEKT d.o.o. Zadar, Tel: 023/492-080 • Fax: 023/492-088 • e-mail: [email protected] 8 IiD PROSTORNOG PLANA UREĐENJA OPĆINE POSEDARJE – OBRAZLOŽENJE PLANA NACRT KONAČNOG PRIJEDLOGA PLANA
Tablica: Popis zaštićenih i ugroženih vrsta na području Općine Posedarje
Ime vrste Kategorija ugroženosti – Kategorija ugroženosti Latinsko Hrvatsko ZZP (NN. 70/05, 139/08 i 57/11)
Canis lupus Vuk NT SZ
Eliomys quercinus Vrtni puh NT Z
Glis glis Sivi puh LC Z
Lepus europaeus Europski zec NT Z
Miniopterus schreibersi Dugokrili pršnjak EN SZ I C
V Myotis emarginatus Riđi šišmiš NT SZ A S I S Blazijev Rhinolophus blasii VU SZ potkovnjak
Rhinolophus euryale Južni potkovnjak VU SZ
Rhinolophus ferrumequinum Veliki potkovnjak NT SZ
Rhinolophus hipposideros Mali potkovnjak NT SZ
Tursiops truncatus Dobri dupin EN SZ Kategorija ugroženosti Crnoprugasti Acrocephalus melanopogon LC zp trstenjak Primorska Anthus campestris LC gp trepteljka Aquila crysaetos Suri orao EN gp Calandrella brachydactyla Kratkoprsta ševa NT gp Caprimulgus europaeus Leganj LC gp Circaetus gallicus Zmijar VU gp Circus pygargus Eja livadarka EN gp Clamator glandarius Afrička kukavica EN gp E
C Falco columbarius Mali sokol EN gp I T
P Falco peregrinus Sivi sokol VU gp Gavia arctica Crnogrli plijenor Gavia stellata Crvenogrli plijenor LC zp Hippolais olivetorum Voljić maslinar DD gp Lanius minor Sivi svračak LC gp Lullula arborea Ševa krunica LC gp Lymnocryptes minima Mala šljuka DD ngp Melanocorypha calandra Velika ševa EN gp Numenius phaeopus Prugasti pozviždač EN ngp Phalacrocorax aristotelis Morski vranac NT gp
BLOCK-PROJEKT d.o.o. Zadar, Tel: 023/492-080 • Fax: 023/492-088 • e-mail: [email protected] 9 IiD PROSTORNOG PLANA UREĐENJA OPĆINE POSEDARJE – OBRAZLOŽENJE PLANA NACRT KONAČNOG PRIJEDLOGA PLANA
Ime vrste Kategorija ugroženosti – Kategorija ugroženosti Latinsko Hrvatsko ZZP (NN. 70/05, 139/08 i 57/11) Plegadis falcinellus Blistavi ibis CR gp, EN ngp Pluvialis apricaria* Troprst zlatar Sterna sandvicensis Dugokljuna čigra NT ngp
Hyla arborea Gatalinka NT SZ D E Z O O V Triturus vulgaris Mali vodenjak DD SZ I
A Emys orbicularis Barska kornjača NT SZ V M O G Z Testudo hermanni Kopnena kornjača NT SZ
I Proterebia afra dalmata Dalmatinski okaš DD SZ R I T
P Rottemburgov
E Thymelicus acteon DD Z L debeloglavac
Prema Zakonu o zaštiti prirode (NN. 70/05, 139/08, 57/11) zabranjeno je ALOHTONE VRSTE uvođenje stranih divljih svojti u ekološke sustave. Objašnjenje kratica: SZ – strogo zaštićene; Z – zaštićene; CR – kritično ugrožene; VU – osjetljive; NT – nisko rizične; DD – nedovoljno poznate; ZZP – Zakon o zaštiti prirode N.N. 70/05, 139/08 i 57/11
Ugrožena i rijetka staništa Unutar obuhvata ovog Plana, zabilježena su sljedeća ugrožena i rijetka staništa za koja se propisuju posebne mjere zaštite: Tablica: Popis ugroženih i rijetkih staništa na području Općine Posedarje Tip staništa - NKS NKS-kod % Aktivna seoska područja J11 0,04 Aktivna seoska područja/Urbanizirana seoska područja J11/J13 0,83 Dračici D31 0,44 Intenzivno obrađivane oranice na komasiranim I31 0,09 površinama Javne neproizvodne kultivirane zelene površine I81 0,16 Mješovite, rjeđe čiste vazdazelene šume i makija crnike ili E81 0,18 oštrike Mozaici kultiviranih površina I21 2,58 Mozaici kultiviranih površina / Aktivna seoska područja / I21 / J11 / I81 1,01 Javne neproizvodne kultivirane zelene površine Mozaici kultiviranih površina / Submediteranski i I21 / C35 / D34 0,23 epimediteranski suhi travnjaci / Bušici Nasadi četinjača E92 0,22
BLOCK-PROJEKT d.o.o. Zadar, Tel: 023/492-080 • Fax: 023/492-088 • e-mail: [email protected] 10 IiD PROSTORNOG PLANA UREĐENJA OPĆINE POSEDARJE – OBRAZLOŽENJE PLANA NACRT KONAČNOG PRIJEDLOGA PLANA
Tip staništa - NKS NKS-kod % Ostale urbane površine J23 3,74 Primorske termofilne šume i šikare medunca E35 2,74 Submediteranski i epimediteranski suhi travnjaci C35 74,96 Submediteranski i epimediteranski suhi travnjaci / Bušici C35 / D34 0,29 Submediteranski i epimediteranski suhi travnjaci / Dračici C35 / D31 2,21 Submediteranski i epimediteranski suhi travnjaci / C35 / E35 8,26 Primorske termofilne šume i šikare medunca Urbanizirana seoska područja J13 0,10 Vinogradi I53 1,58 Voćnjaci / Maslinici I51 / I52 0,35 Ukupno: 100,00
Zaštićena i evidentirana područja U kategoriji Planom zaštićenih područja izdvaja se: 1. Osobito vrijedan predjel (prirodni krajobraz) – Obalni prostor od zapadne granice Općine pa istočno do Masleničkog ždrila i samo Masleničko ždrilo do rta Ždrilo (iz ovoga su izuzeti prostori naselja Vinjerac, te planiranih turističkih, športskih, rekreacijskih i kupališnih zona, infrastrukturnih objekata i koridora).
Područja Ekološke mreže RH Prema Uredbi o proglašenju ekološke mreže ekološkoj mreži („Narodne novine“ br.109/07), prostor Općine Posedarje čini dio je Nacionalne ekološke mreže (NEM) Republike Hrvatske (NATURA 2000). To su područja s posebnim ograničenjem u korištenju, a dijele se na točkaste lokalitete i na područja. Iz Uredbe proizlaze mjere zaštite i smjernice za mjere zaštite pojedinih sastavnica NEM-a ekološke mreže i dane su u točki 6. Odredaba ovog Plana. Tablica: Točkasti lokaliteti i područja NEM-a ekološke mreže unutar Općine Posedarje NAZIV LOKALITETA ŠIFRA MJERE ZAŠTITE a
o 7, 9, 11, 22, 23, 24 a r n j e Sjeverozapadna a ž č c
i # HR1000023 a
n Ostalo: zaštititi dio područja temeljem u t Dalmacija i Pag r v u p
d Zakona o zaštiti prirode đ a o a - o e n z p M M d Ravni Kotari # HR1000024 7, 8, 9, 11 E N r
e Novigradsko more (u a n
t # HR2000496 26
š blizini) u i n n u a
t Koridor za morske e s # HR2001136 - n i
i kornjače (granično) š e r t j v
o Novigradsko i Karinsko o
v # HR3000047 28, 132, 133, 135 P s more (granično) e e j l v
v Vinjerac-Masleničko i o # HR3000050 31, 132, 133, 135 d p
i ždrilo (granično) t a z a a 11 - n M ž
i Špilja u Tridrage # HR3000285 Ostalo: očuvati povoljne stanišne t a E s v
N uvjete a i a k j t č č e t o u
i 11 l r T a d Jama Vinjerac istok # HR3000286 k Ostalo: očuvati povoljne stanišne o o P l uvjete
BLOCK-PROJEKT d.o.o. Zadar, Tel: 023/492-080 • Fax: 023/492-088 • e-mail: [email protected] 11 IiD PROSTORNOG PLANA UREĐENJA OPĆINE POSEDARJE – OBRAZLOŽENJE PLANA NACRT KONAČNOG PRIJEDLOGA PLANA
NAZIV PODRUČJA CILJEVI OČUVANJA
e Sjeverozapadna Dalmacija i Pag Područje očuvanje značajno za ptice ž e
r HR1000023 m (obuhvaća cjelokupnu kopnenu e
k površinu Općine) š o l
o Ravni Kotari k Područje očuvanje značajno za ptice e HR1000024 r a t
u Novigradsko i Karinsko more n Područje očuvanje značajno za vrste i stanišne
u (granično)
e tipove
n HR4000030 i š r
v Vinjerac-Masleničko ždrilo (granično) Područje očuvanje značajno za vrste i stanišne o
P HR3000050 tipove NAZIV LOKALITETA STANIŠNI TIPOVI i t t "Zelini hrast" – staro hrastovo stablo Spomenik prirode e s t i a l k a č k o o l T Golubinka kod Ždrila Maslenice Špilja s jamskim ulazom
Prema Zakonu o zaštiti prirode nisu dopuštene radnje koje mogu dovesti do uništenja ili neke druge znatne ili trajne štete na ekološki značajnom području.
Kulturno-povijesna obilježja U cilju očuvanja kulturno-povijesnog nasljeđa utvrđen je popis dobara - područja i pojedinačnih građevina s određenim ili predloženim stupnjem zaštite: R-*/Z-** kulturno dobro upisano u Registar PZ-*/P** Preventivno zaštićeno E Evidentirano kulturno dobro koje treba istražiti i zaštititi ZPP Zaštita ovim Planom ______* prije revizije ** nakon revizije 1.0. Povijesna naselja i dijelovi naselja
1.1. povijesna graditeljska cjelina stupanj zaštite povijesna jezgra naselja Vinjerac smještena na poluotočiću R 1053 Z-4948 1.2. etnološko područje/ etnološke građevine stupanj zaštite ostaci tradicijske gradnje, Posedarje ZPP Grgurice – Islam atinski ZPP Trnovača s desetak bunara, Vinjerac ZPP
2.0. Povijesne građevine i sklopovi 2.1. Sakralne građevine stupanj zaštite 1. Crkva sv. Marije – srednjovjekovna jednobrodna građevina, nastala Z 1201 na mjestu ranije romaničke građevine, Posedarje 2. Crkvica sv. Duha, jednobrodna građevina iz 12. st. – na malom otočiću, koji je uskom prevlakom spojen s kopnom, Posedarje P-133
BLOCK-PROJEKT d.o.o. Zadar, Tel: 023/492-080 • Fax: 023/492-088 • e-mail: [email protected] 12 IiD PROSTORNOG PLANA UREĐENJA OPĆINE POSEDARJE – OBRAZLOŽENJE PLANA NACRT KONAČNOG PRIJEDLOGA PLANA
Z-1331 3. Župna crkva Gospe od Ružarija, Posedarje P-1990 4. Župna crkva sv. Nikole, Podgradina/Islam L. E 5. Župna crkva sv. Kuzme i Damjana, Slivnica E 6. Župna crkva sv. Ante Padovanskog (19. st.), Vinjerac E 7. Kapelica Presvetog Srca Isusova u Dragama, (1900.) Vinjerac E 8. Kapelica Srca Marijina u Žunićima (kraj 19. st.), Vinjerac E 9. Kapelica Gospe Lurdske, Vinjerac E 10. Kapelica sv. Nikole na plaži, Vinjerac E 11. Kapelica sv. Ante Padovanskog u Ždrilu (2004.) ZPP 12. Župna crkva sv. Duh, Podgradina ZPP 2.2. Civilne građevine – graditeljski sklopovi stupanj zaštite 1. rodna kuća V. Vežića, Vinjerac E 2. župna kuća (1900.), Vinjerac E 3. Kaštel Venier (ostaci), Vinjerac R
3.0. Arheološka baština 3.1. Kopneni arheološki lokaliteti stupanj zaštite 1. Prizida - prapovijesna gradina nedaleko naselja, Posedarje E 2. grobni humci uokolo naselja, Posedarje E 3. Budim – prapovijesna gradina, Podgradina/Islam Latinski Z-2989 4. Gradina – između Islama Grčkog i Islama Latinskog, Islam Latinski E Podgradina – prapovijesna gradina na vrhu brežuljka , Islam Latinski 5. (Gradina) E 6. Vespeljevac - ostaci ranosrednjovjekovne utvrde, Islam Latinski E 7. ostaci iz rimskog doba , Islam Latinski E 8. Gradina kod zaljeva Bokulja, prema Jovićima, Slivnica E Miolovića gradina, južno od Gradine kod Bokulja, opasana 9. suhozidnim bedemima od neobrađenog vapnenca, Slivnica R 10. Lergova gradina s ostacima suhozidnih kućica, Slivnica R Z-4091 11. Oraška gradina – iznad naselja, Slivnica E
BLOCK-PROJEKT d.o.o. Zadar, Tel: 023/492-080 • Fax: 023/492-088 • e-mail: [email protected] 13 IiD PROSTORNOG PLANA UREĐENJA OPĆINE POSEDARJE – OBRAZLOŽENJE PLANA NACRT KONAČNOG PRIJEDLOGA PLANA
1.1.3. Planski pokazatelji i obveze iz dokumenata prostornog uređenja šireg područja i ocjena postojećih prostornih planova Strategija prostornog uređenja Republike Hrvatske (1997.g.) i Prostorni plan Zadarske županije (Službeni glasnik Zadarske županije br 2/01, 6/04, 2/05 i 17/06, 15/14) temeljni su dokumenti šireg područja, koji daju osnovne smjernice za prostorno planiranje Općine Posedarje. Do donošenja Prostornog plana Zadarske županije (PPZŽ) na snazi je bio Općinski prostorni plan (bivše) Općine Zadar (OPP) iz 1978. Uspostavom samostalne države Hrvatske i novog administrativno-teritorijalnog ustrojstva, uspostavljena je Zadarska županija koja u cijelosti obuhvaća nekadašnju općinu Zadar uz još pridodane bivše općine Biograd na Moru, Obrovac, Benkovac i Gračac. Zbog vremenske distance i promjena u gospodarskim prilikama, pa i u samom državnom i političkom ustrojstvu jasno je da je OPP zastario u mnogim svojim elementima. S tim u svezi izrađen je i donesen Prostorni plan uređenja Općine Posedarje (Službeni glasnik Općine Posedarje, broj 3/04). Prirodne karakteristike i položaj u prostoru ove Općine osnovni su elementi koji uvjetuju pravce razvoja, i oni su u globalu slični kako u OPP-u (1978.) tako i u PPUO-u, a to je orijentacija na poljoprivredu, turizam i prateće proizvodno-poslovne djelatnosti.
1.1.4. Ocjena stanja, mogućnosti i ograničenja razvoja u odnosu na demografske i gospodarske podatke te prostorne pokazatelje Demografski pokazatelji Kretanje broja stanovnika Analiza kretanja broja stanovnika izrađena je na temelju podataka za 5 naselja, budući da su službenim podacima Popisa stanovništva do 2001. god. obrađivana naselja Posedarje, Islam Latinski, Podgradina, Slivnica i VInjerac. Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o područjima županija, gradova i općina u Republici Hrvatskoj (NN 145/2010) utvrđena su i "nova" naselja Grgurice i Ždrilo. Grgurice je do 2010. godine činilo sastavni dio naselja Islam Latinski, a naselje Ždrilo činilo je sastavni dio naselja Vinjerac. Podgradina i Islam Latinski prikazani kao odvojena i zasebna naselja, a ne zajedno, odnosno Podgradina kao dio naselja Islam Latinski, što je utvrđeno Zakonom o područjima županija, gradova i općina (NN 10/97). Ovim je zakonom naselje Islam Latinski podijeljeno između dvije općine: Posedarje i Poličnik, a novi nazivi naselja su Islam Latinski (dio Podgradina) i Islam Latinski (dio Rupalj). Stoga je nemoguće utvrditi broj stanovnika za naselje Islam Latinski (dio Podgradina), budući da ne postoje podaci o tome koliki je broj stanovnika nekadašnjeg zasebnog naselja Islam Latinski pod obuhvatom nove teritorijalne jedinice. Tablica 4: Kretanje broja stanovnika 1953. – 2001 2011.godine Godina popisa stanovništva Naselje 1953. 1961. 1971. 1981. 1991. 2001. 2011. Grgurice ------146 Islam Latinski 868 983 944 898 688 436 284 Podgradina 521 603 631 645 618 650 687 Posedarje 1069 1126 1290 1292 1355 1286 1356 Slivnica 1136 1228 1193 1119 1061 876 833 Vinjerac 597 512 483 328 273 265 191 Ždrilo ------116 Ukupno 4191 4452 4541 4282 3995 3513 3613 Izvor: M. Korenčić ”Naselja i stanovništvo SR Hrvatske 1857-1971.” i popis stanovništva 1981. i 1991. Za 2001 godinu: Državni zavod za statistiku, Zagreb. Za 2011. godinu: "Popis stanovništva, kućanstava i stanova 2011 - prvi rezultati po naseljima"
BLOCK-PROJEKT d.o.o. Zadar, Tel: 023/492-080 • Fax: 023/492-088 • e-mail: [email protected] 14 IiD PROSTORNOG PLANA UREĐENJA OPĆINE POSEDARJE – OBRAZLOŽENJE PLANA NACRT KONAČNOG PRIJEDLOGA PLANA
Krivulja kretanja broja stanovnika praćena od 1953.do 20011. godine ukazuje na maksimum 1971. godine, nakon čega dolazi do kontinuiranog opadanja broja stanovnika u navedenim naseljima. U 30-godišnjem razdoblju, od 1971. do 2001. godine, stanovništvo se smanjivalo za oko 34 stanovnika godišnje. U cjelokupnom promatranom razdoblju, ukupan broj stanovnika opao je za 16%. Popis iz 2011. godine ukazuje na ukupan porast na području Općine od 2,9%, s porastom broja stanovnika u svim naseljima osim Slivnica (-4,9% u zadnje desetogodišnjem razdoblju) i Islam Latinski s Grguricama (-1,4% u zadnje desetogodišnjem razdoblju). No, i za mjesta s negativnim prirastom, očito je da statistički dolazi do usporenja osipanja stanovništva. Kretanje stanovnika po naseljima pokazuje da jedino Posedarje i Podgradina imaju pozitivna kretanja u promatranom razdoblju, dok se u ostalim naseljima stanovništvo drastično smanjilo, posebno u Vinjercu i Islamu Latinskom. Vinjerac bilježi pad od preko 55 %. Tablica 5: Dobna struktura stanovnika 60 i nepoznat Naselje 0-19 % 20-59 % više % o %
Islam Latinski 137 31,4 224 51,3 67 15,3 8 1,8 Podgradina 193 29,7 344 52,9 105 16,1 8 1,2 Posedarje 317 24,6 647 50,3 313 24,3 9 0,7 Slivnica 210 23,9 437 49,8 226 25,7 3 0,3 Vinjerac 43 16,2 129 48,6 88 33,2 5 1,8 Ukupno 900 25,6 1781 50,7 799 22,7 33 0,9 Izvor: Državni zavod za statistiku, Zagreb. 2003. % % 60 i % % od Naselje 0-19 20-59 ukupno naselja naselja više naselja Općine Grgurice 36 25,4 84 59,2 22 15,5 142 3,9 Islam 62 21,8 166 58,5 56 19,7 284 7,9 Latinski Podgradina 191 27,9 359 52,5 134 19,6 684 19,0 Posedarje 304 22,4 675 49,7 379 27,9 1358 37,6 Slivnica 186 22,3 408 48,9 240 28,8 834 23,1 Vinjerac 18 9,5 85 45,0 86 45,5 189 5,2 Ždrilo 27 23,3 60 51,7 29 25,0 116 3,2 Ukupno 824 22,8 1837 50,9 946 26,2 3607 100
Izvor: Državni zavod za statistiku, Zagreb. 2011. Struktura stanovništva Općine podijeljena na tri velike dobne skupine ukazuje na dominaciju zrelog stanovništva. Mladog stanovništva ima 25,6% 22,8%, a starog 22,7% 26,2%. Velik udio zrelog i mladog stanovništva je pokazatelj trenutnog vitaliteta, iako je uočljiv pad mladog stanovništva i porast starijeg stanovništva i to za oko 3% za svaku skupinu u odnosu na prethodni popis stanovništva iz 2001. godine. Među naseljima Općine, najpozitivnija obilježja dobne strukture očituju se u Grguricama, Islamu Latinskom i Podgradini, gdje udio mladog stanovništva iznosi preko 31% 25% (osim u Islamu Latinskom) , odnosno 29%, zrelo stanovništvo ima preko 50%, a staro stanovništvo ne prelazi 16,1 19,7%. Najlošija dobna struktura je u naselju Vinjerac, s udjelom starog stanovništva preko 33% 45%, a mladog 16,2% 9,5%. Dobna struktura naselja Posedarje približno odražava dobnu strukturu Općine.
BLOCK-PROJEKT d.o.o. Zadar, Tel: 023/492-080 • Fax: 023/492-088 • e-mail: [email protected] 15 IiD PROSTORNOG PLANA UREĐENJA OPĆINE POSEDARJE – OBRAZLOŽENJE PLANA NACRT KONAČNOG PRIJEDLOGA PLANA
Tablica 6:Struktura kućanstava prosječna broj kućanstava Naselje veličinakućanstva 1991. 2001. 2001. Islam Latinski 232 125 3,5 Podgradina 232 197 3,3 Posedarje 390 418 3,0 Slivnica 289 271 3,2 Vinjerac 97 101 2,6 Ukupno 1.240 1.112 3,1 Izvor: Državni zavod za statistiku, Zagreb. 2003.Osnove korištenja i zaštite korištenja općine Zadar, Zavod za urbanizam, Zadar 1993 prosječna broj kućanstva veličina Naselje kućanstva 2001. 2011. 2011. Grgurice * 48 3,0 125 Islam Latinski 90 3,2 Podgradina 197 211 3,2 Posedarje 418 464 2,9 Slivnica 271 275 3,0 Vinjerac 88 2,1 101 Ždrilo * 41 2,8 Ukupno 1112 1217 3,0 * U popisu 2001- godine Grgurice su pribrojene Islamu Latinskom, a Ždrilo naselju Vinjerac Izvor: Državni zavod za statistiku, Zagreb. 2003. i 2011. Tijekom međupopisnog razdoblja broj kućanstava na području Općine se smanjio povećao za 128 105. Najviše kućanstava, 107, izgubilo je naselje Islam Latinski. Slijede ga Podgradina, 35 i Slivnica, 18 kućanstava manje. Naselja "dobila" su naselja Posedarje i Vinjerac bilježe rast broja kućanstava i to za 28, odnosno 4. Posedarje iz razloga što je urbano i turističko središte općine pa zadržava mlade obitelji koje se osamostaljuju (osnivaju nova kućanstva) ili dolaze novi stanovnici, najvjerojatnije umirovljenici, koji biraju Posedarje za svoj novi dom. Ova je pojava vrlo česta u priobalnim naseljima. S druge strane, naselje Vinjerac bilježi starenje stanovništva i porast broja kućanstva, što upućuje na priliv novih stanovnika, i to najvjerojatnije umirovljeničke dobi. Ostala, ruralna naselja, bilježe manji rast broja kućanstva iako je broj stanovnika u porastu, što ukazuje da je tradicionalna obiteljska struktura još uvijek prevladavajuća struktura u selima. Prosječna veličina kućanstava u Općini iznosi 3,1 član 3,0 člana. Najmanja kućanstva su u naselju Vinjerac, prosječno 2,6 2,1 članova, a najveći prosjek broj članova od 3,2 imaju kućanstva u Islamu Latinskom i u Podgradini 3,5. Tablica 7: Broj i nastanjenost stanova (2001.) Stanovi za stalno stanovanje Stanovi koji se koriste povremeno za: UKUPNO ukupno nastanjeni privremeno napušteni odmor radove u obavljanje nenastanjeni poljoprivredi djelatnosti
1.819 1.407 1.077 307 23 409 1 2 Izvor: Državni zavod za statistiku, Zagreb. 2003.
BLOCK-PROJEKT d.o.o. Zadar, Tel: 023/492-080 • Fax: 023/492-088 • e-mail: [email protected] 16 IiD PROSTORNOG PLANA UREĐENJA OPĆINE POSEDARJE – OBRAZLOŽENJE PLANA NACRT KONAČNOG PRIJEDLOGA PLANA
Tablica 7a: Broj i nastanjenost stanova (2011.) Stanovi za stalno stanovanje Stanovi koji se Stanovi u kojima se koriste povremeno samo obavljala djelatnost UKUPNO ukupno nastanjeni privremeno napušteni za odmor i u vrijeme iznajmljivanje ostale nenastanjeni rekreaciju sezonskih turistima djelatnosti radova u poljoprivredi 2530 1368 1205 147 16 1072 ─ 90 ─ U Općini ima ukupno 1819 2530 stanova ili 711 stanova više od prethodnog popisa iz 2001. godine. Najviše se stanova koristi za stalno stanovanje: 77% 54%. Za odmor se koristi 22% 42% stanova. U odnosu na prethodno desetogodišnje razdoblje, najveći porast bilježi broj stanova koji se koriste za odmor (663 više od prethodnog popisa) Različite mogućnosti za razvoj predodređene su posebnostima prirodno-geografskih, demografskih i gospodarskih obilježja. Prirodni i proizvedeni resursi na kojima se razvijalo gospodarstvo, te na kojima će se zasnivati i budući razvitak su: - more kao izvor hrane i atraktivan turistički resurs, - relativno obilje poljoprivrednog zemljišta, - prirodne ljepote i atraktivni pejzaži, - postojeća prometna i druga infrastruktura, - postojeći proizvodni, prometni, uslužni i drugi resursi - stanovništvo.
Odgoj i obrazovanje Matična osnovna škola nalazi se u Posedarju, a na području Općine još je 5 područnih škola: Podgradina, Islam Latinski, Slivnica Donja, Slivnica Gornja i Ždrilo. Tablica 8: Ukupan broj učenika i broj učenika upisanih u prve razrede po školskim godinama broj učenika ukupan upisanih školska godina broj učenika u prve razrede 1997/98. 294 36 1998/99 332 39 1999/00 348 47 2000/01 356 42 2001/02 358 44 2002/03 362 44 2003/04 365 46 2004/05 363 38 2005/06 364 35 2006/07 345 29
BLOCK-PROJEKT d.o.o. Zadar, Tel: 023/492-080 • Fax: 023/492-088 • e-mail: [email protected] 17 IiD PROSTORNOG PLANA UREĐENJA OPĆINE POSEDARJE – OBRAZLOŽENJE PLANA NACRT KONAČNOG PRIJEDLOGA PLANA
Tablica 9: Podaci o školskim objektima: godina izgradnje, broj učionica i površine u m² površina površina Godina Broj Školski objekt unutarnjeg vanjskog izgradnje učionica prostora (m²) prostora (m²) OŠ Braće Radić- 1975. 10 1800 3500 Posedarje PŠ Podgradina 1996. 2 150 1900 PŠ Islam Latinski 2004. 2 - 1200 PŠ Slivnica Donja 1967. 1 200 880 PŠ Slivnica Gornja 1981. 2 140 700 PŠ Ždrilo 1978. 1 - -
U matičnoj školi u Posedarju nastava se odvija u dvije, a u svim područnim školama u jednoj smjeni.
BLOCK-PROJEKT d.o.o. Zadar, Tel: 023/492-080 • Fax: 023/492-088 • e-mail: [email protected] 18 IiD PROSTORNOG PLANA UREĐENJA OPĆINE POSEDARJE – OBRAZLOŽENJE PLANA NACRT KONAČNOG PRIJEDLOGA PLANA
Gospodarski pokazatelji Poljoprivreda je primarna gospodarska djelatnost na području ove općine. Mogućnosti za njen razvoj su velike, kako s obzirom na površine pogodne za njen razvoj, submediteransku klimu i položaj općine u blizini potencijalnih tržišta za plasman poljoprivrednih proizvoda. To su u prvom redu Grad Zadar kao središte Županije, zatim turistička područja na morskoj obali i otocima. Općina je pogodno smještena uz vrlo važnu prometnicu - Jadransku turističku cestu državna cesta DC8, kao i uz autocestu. Preko ovih prometnica povezuje se sa svim dijelovima Hrvatske i dalje s inozemstvom. Postoje mogućnosti za izgradnju sistema nadogradnju postojećeg sustava za navodnjavanje, a takav sustav koji je već izgrađen na poljoprivrednim dobrima Baštica Bašćica 1 i Baštica Bašćica 2. U tu svrhu trebalo bi napraviti studiju o mogućnosti navodnjavanja poljoprivrednih površina u ovoj Općini. Na jugozapadnom rubu općine postoje akumulacije "Grabovac" i "Vlačine" - iz njih su se prije domovinskog rata navodnjavala navodnjavaju poljoprivredna dobra "Baštica Bašćica 1" i "Baštica Bašćica 2". Treba ispitati mogućnosti korištenja tih akumulacija i za navodnjavanje poljoprivrednih površina na širem prostoru općine Posedarje, kao i eventualno stvaranje novih akumulacija. Također treba ispitati korištenje postojećih vodotoka kao dijela sustava za navodnjavanje. Temeljem "Plana navodnjavanja za područje Zadarske županije" kojeg je izradio Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu i Građevinsko- arhitektonski fakultet Sveučilišta u Splitu u ožujku 2007. godine, utvrđeno je da Općina Posedarje raspolaže s oko 3.205 ha površina pogodnih za navodnjavanje. Ostale površine su procijenjene kao trajno nepovoljne za navodnjavanje. Ovdje treba istaknuti da su samo postojeće površine za navodnjavanje označene u kartografskim prikazima Plana. Površine za navodnjavanje utvrdit će se posebnom postupkom. Proizvodno-poslovne djelatnosti - za razvoj istih u ranijim prostornim planovima, kao npr. OPP Zadar (1978.), nije posvećena pažnja. S obzirom na interes koji postoji unutar same Općine, na povoljan smještaj u blizini grada Zadra i uz Jadransku turističku državnu cestu DC8, kao i uz autocestu, smatramo da postoje mnogi povoljni uvjeti za razvoj istih. Naravno, osnovni pokretačkih djelatnosti je kapital, a razvoj istih zavisi i od općeg stanja i privrednih trendova u cijeloj državi.
BLOCK-PROJEKT d.o.o. Zadar, Tel: 023/492-080 • Fax: 023/492-088 • e-mail: [email protected] 19 IiD PROSTORNOG PLANA UREĐENJA OPĆINE POSEDARJE – OBRAZLOŽENJE PLANA NACRT KONAČNOG PRIJEDLOGA PLANA
2. CILJEVI PROSTORNOG RAZVOJA I UREĐENJA 2.1.Ciljevi prostornog razvoja županijskog značaja Globalni ciljevi prostornog razvoja županijskog značaja su: - unapređenje kvalitete života - očuvanje prirodnih ekosustava, spomeničke i druge baštine - ostvarenje skladnog demografskog razvoja - osiguranje prostornih pretpostavki za rast i razvoj manjih i malih razvojnih središta - maksimalno korištenje prednosti geoprometnog položaja - razvoj tehničke i komunalne infrastrukture - razvoj društvene infrastrukture i servisno-uslužnih djelatnosti - podizanje standarda javnih usluga - afirmiranje Općine kao turističke destinacije - unapređenje agrara i prerađivačkih djelatnosti - razvoj marikulture - poboljšanje režima zaštite okoliša
2.1.1. Razvoj gradova i naselja posebnih funkcija i infrastrukturnih sustava Navedeni cilj moguće je ostvariti kroz: - poticanje razvojnih gospodarskih projekata - izgradnju komunalne, prometne i socijalne infrastrukture - zadržavanje demografskog potencijala - poticanje pozitivnog demografskog trenda
Temeljni razvoj infrastrukturnih sustava prema postavkama i ciljevima PPŽ-a vezan je direktno na: - sigurnost prometa u cjelini, - razvoj mjesnih luka za potrebe domicilnog stanovništva i posjetitelja, - osiguranje i zaštitu dovoljne količine kvalitetne pitke vode - planiranje kvalitetnih sustava odvodnje otpadnih voda - razvoj telekomunikacijskog sustava - razvoj elektroenergetskog sustava - razvoj, tj. korištenje alternativnih izvora energije - zbrinjavanje posebnog i opasnog otpada.
2.1.2. Racionalno korištenje prirodnih izvora Osnovni potencijali ove općine su poljoprivreda, turizam i proizvodno-poslovne djelatnosti. Gore navedeno proizlazi iz prirodnih resursa kojima raspolaže ovaj prostor, a to su u prvom redu: poljoprivredne površine, morska obala i more, kao i dosta neizgrađenih krških površina na kojima se planiraju proizvodno-poslovne djelatnosti. Ciljevi zaštite i racionalnog korištenja osobito vrijednih resursa su: - očuvanje kakvoće rezervi podzemnih voda na čitavom prostoru Općine, te iskorištavanje raspoloživih obnovljivih količina na održiv način, - očuvanje voda i mora od negativnih utjecaja i zagađivača koji bi mogli negativno utjecati na biološku ravnotežu vodotoka i podmorja, - očuvanje čitavog prostora zraka od svih negativnih utjecaja i zagađivača koji bi mogli negativno utjecati na stabilnost atmosfere, - zaštita i očuvanje svih kvalitetnih poljoprivrednih površina od prenamjene - očuvanje i unapređenje krajobraza i biološke raznolikosti, uz naglasak na zaštitu osjetljivih područja/ekosustava.
BLOCK-PROJEKT d.o.o. Zadar, Tel: 023/492-080 • Fax: 023/492-088 • e-mail: [email protected] 20 IiD PROSTORNOG PLANA UREĐENJA OPĆINE POSEDARJE – OBRAZLOŽENJE PLANA NACRT KONAČNOG PRIJEDLOGA PLANA
2.1.3. Očuvanje ekološke stabilnosti i vrijednih dijelova okoliša Ovaj Plan se temelji na održivom razvoju, odnosno zadovoljavanju ljudskih potreba na način da se ne ugrožavaju razvojne mogućnosti za buduće generacije. Održivi razvoj pretpostavlja dubok i radikalan zaokret u ljudskom ponašanju kako bi se uravnotežili dugoročni gospodarski, ekološki i društveni ciljevi. Da bi se planiralo i gradilo na održivi način potrebno je upoznati sastavne prirodne i antropogene dijelove krajobraza i njihove interakcije, te osigurati funkcioniranje prirodnih tokova biljnog i životinjskog svijeta. Stoga je u cilju održivog korištenja prostora nužno obaviti sljedeće radnje: - vrednovanje prostora, - definirati njegove posebnosti, - usklađivati planirane preobrazbe. Planom se nastoji ostvariti zadovoljavajući odnos izgrađenih i neizgrađenih površina, te omogućiti postojanje cjelovite i povezane mreže prirodnih i neizgrađenih zelenih površina. Pri tome nije dovoljno samo zadovoljiti količinu nego i uspostaviti odgovarajući raspored slobodnih i zelenih površina, te odgovarajuće fizičke veze među njima. Uspješno funkcioniranje održivog metabolizma općinskog područja zahtijeva postojanje dovoljnog udjela prirodnih i kultiviranih javnih površina unutar granica Plana. S tim ciljem prostor Općine treba planirati i uređivati na način da se: - racionalno gospodari pripadajućim prostorom kao neobnovljivim dobrom, - kod svakog zahvata u prostoru štititi okoliš i biološku raznolikost za sadašnje i buduće generacije, - ožive obiteljska gospodarstva na osnovama suvremenih proizvodnih i potrošačkih trendova, - smanji nenamjensko iskorištavanje poljoprivrednog i drugog vrijednog zemljišta, usmjeravajući izgradnju na postojeća građevna zemljišta unutar naselja, - saniraju kritična mjesta ugrožavanja okoliša - infrastrukturno i komunalno uredi prostor, - racionalno upotrebljava energija, - omogući kvaliteta životnih i radnih uvjeta za cjelokupno stanovništvo.
2.2. Ciljevi prostornog razvoja općinskog značaja Temeljni ciljevi prostornog razvoja općinskog značaja su: - zadržavanje pozitivnog demografskog razvoja, - povoljan odabir prostorne i gospodarske strukture, - skladan i svrhovit razvoj svih dijelova Općine sukladno prirodnim resursima, - poboljšavanje svih oblika infrastrukture: komunalne, prometne i socijalne, - zaštita vrijednih krajobraza, - zaštita vrijednih prirodnih i kulturnih sadržaja - oblikovanje i razvitak novog javnog prostora - osiguranje prostornih pretpostavki za razvoj društvenih djelatnosti - podizanje kvalitete stanovanja.
2.2.1. Demografski razvoj Ciljevi demografskog razvoja su: - zadržavanje stanovnika na način da se: - izgrađuje komunalna, socijalna i prometna infrastruktura - osiguraju prostorni preduvjeti za otvaranje novih radnih mjesta - raspored stanovništva u prostoru sukladno prirodnim i proizvodnim resursima - poticanje održavanja i povećanje trenda rasta broja stanovnika - podizanje nivoa obrazovanja - podizanje kvalitete življenja razvojem društvene infrastrukture.
BLOCK-PROJEKT d.o.o. Zadar, Tel: 023/492-080 • Fax: 023/492-088 • e-mail: [email protected] 21 IiD PROSTORNOG PLANA UREĐENJA OPĆINE POSEDARJE – OBRAZLOŽENJE PLANA NACRT KONAČNOG PRIJEDLOGA PLANA
2.2.2. Odabir prostorno-razvojne strukture Komparativne prednosti Općine Posedarje su primarno razvoj poljoprivrede i turizma, a osnov za to su postojeće poljoprivredne površine, submediteranska klima i mogućnost navodnjavanja, kao i dugačka morska obala i pripadajuće more. Pogodnosti za razvoj poljoprivrede su blizina tržišta i smještaj uz važne prometnice. Iste pogodnosti položaja u prostoru i smještaja uz navedene važne prometnice, otvaraju mogućnosti i za razvoj proizvodno-poslovnih djelatnosti. U tu svrhu su ovim planom predviđeni prostori za razvoj tih djelatnosti. Ciljevi prostornog razvoja područja Općine: - redefiniranje proizvodnih oblika poljoprivrede i poticanje intenzivnijeg poljodjelstva - razvoj turizma ulaganjem u kvalitetniji oblik turističke ponude - razvijanje gospodarstva na principima održivog razvoja: uvažavanjem prostornih, ekoloških i morfoloških ograničenja, - održanje i rast prometa kao dijela uslužnih djelatnosti - porast udjela ostalih uslužnih djelatnosti. Utvrđivanje gospodarske strukture na području Općine ima za cilj: - omogućiti brži rast gospodarskih djelatnosti, prvenstveno u sektoru turizma, poljodjelstva, marikulture i usluga, - razvijati proizvodnju u skladu s propisanim ekološkim uvjetima i standardima dajući prednost manjim pogonima i modernim tehnologijama, - neposredno i intenzivno ulagati u vodoopskrbu i odvodnju, - izgraditi prateću komunalnu infrastrukturu.
2.2.3. Razvoj naselja, društvene, prometne i komunalne infrastrukture U sustavu središnjih funkcija naselja Zadarske županije, Posedarje je važnije lokalno središte i općinsko središte. Razvoj naselja treba osigurati kroz svrhovit i učinkovit razvoj društvene, prometne i komunalne infrastrukture. Ciljevi razvoja društvenih djelatnosti su: - kvalitetan razvoj predškolskog i školskog obrazovanja, športa, rekreacije, zdravstva, socijalne skrbi, te uprave i administracije, - planiranje novih oblika djelovanja u domeni zdravstva i socijalne skrbi posebno u odnosu na generaciju starije dobi i mladež te turista, - približavanje uprave i administracije pučanstvu i gospodarskim subjektima. Ciljevi i projekcije razvitka infrastrukture su: - izgradnja cestovne mreže u odnosu na vrijednost prostora i njegovo optimalno korištenje, - osiguranje prostornih pretpostavki za promet u mirovanju, - razvijanje ostalih infrastrukturnih mreža (vodoopskrbne mreže, sustavi odvodnje i otpadnih voda, telekomunikacijske mreže, elektroenergetske mreže, sustav zbrinjavanja otpada) koje trebaju pratiti ukupni gospodarski rast.
2.2.4. Zaštita krajobraznih i prirodnih vrijednosti i posebnosti i kulturno-povijesnih cjelina Ciljevi zaštite krajobraznih i prirodnih vrijednosti su: - utvrđivanje vrijednih krajobraznih cjelina i uvjeta za njihovu zaštitu, - zaštita i očuvanje autentičnih prostora kao dokaz razvoja naselja kroz razna povijesna razdoblja, - zastupljenost zelenila kao ekološke, pejzažno–zaštitne, rekreativno i vrtno– tehničke kategorije, - realizacija parkovnih površina u stambenim zonama zbog lakše dostupnosti i
BLOCK-PROJEKT d.o.o. Zadar, Tel: 023/492-080 • Fax: 023/492-088 • e-mail: [email protected] 22 IiD PROSTORNOG PLANA UREĐENJA OPĆINE POSEDARJE – OBRAZLOŽENJE PLANA NACRT KONAČNOG PRIJEDLOGA PLANA
- boljeg korištenja parkova u skladu s njihovom osnovnom namjenom, - zaštititi zaštićene i ugrožene vrste - zaštititi ugrožena i rijetka staništa - zaštititi zaštićena i evidentirana područja - zaštititi i unaprijediti područja ekološke mreže RH Za planirane zahvate u prirodi, koji sami ili s drugim zahvatima mogu imati bitan utjecaj na ekološki značajno područje ili zaštićene prirodne vrijednosit treba propisati obvezu provođenja postupka ocjene prihvatljivosti zahvata na prirodu sukladno članku 36. Zakona o zaštiti prirode (NN 70/05, 139/08, 57/11). Za područja predviđena za zaštitu treba propisati obvezu izrade stručnog obrazloženja ili stručne podloge kako bi se pokrenuo postupak zaštite, a do donošenja odluke o valjanosti prijedloga za zaštitu ta će se područja štititi odredbama za provođenje ovog plana. Kulturna dobra bez obzira na vlasništvo, preventivnu zaštitu ili registraciju podliježu Zakonu o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara (NN 69/99, 151/03, 157/03, 87/09, 88/10, 61/11). Zakon utvrđuje obveze i prava vlasnika kulturnih dobara, mjere zaštite i o čuvanja, te financiranje kulturnih dobara, kao i druga pitanja u svezi sa zaštitom i očuvanjem kulturnih dobara, koja su u nadležnosti Uprave za zaštitu kulturne baštine. Svrha zaštite je očuvanje i prenošenje kulturnih dobara u neokrnjenom i izvornom stanju budućim naraštajima, što iziskuje redovito održavanje, tj. sprječavanje radnji koje bi na bilo koji način promijenile svojstva, oblik, značenje ili izgled kulturnih dobara i time ugrozile njihovu vrijednost.
2.3. Ciljevi prostornog uređenja naselja na području Općine Ciljevi prostornog uređenja naselja su: - racionalno korištenje i zaštita prostora dokumentima prostornog uređenja, - unapređenje uređenja naselja i komunalne infrastrukture, - podizanje kulture življenja na razinu srednjoeuropskih zemalja - podizanje standarda javnih usluga i društvenih sadržaja, - poboljšavanje svih oblika infrastrukture, - oblikovanje i razvitak novog javnog prostora, - zaštita krajobraznih vrijednosti unutar naselja.
2.3.1. Racionalno korištenje i zaštita prostora U cilju racionalnog korištenja i zaštite prostora potrebno je: - odrediti područja vrijednih resursa na kojima je isključena prenamjena prostora, - predvidjeti gašenje neprimjerenih sadržaja, a prostor sanirati i revitalizirati, - poboljšati sve aspekte postojećih, već angažiranih prostora, - prioritetno ispitati mogućnosti korištenja postojećih koridora pri planiranju trasa velike infrastrukture i izbjegavati zauzimanje novih površina vrijednih resursa, osobito poljodjelskih i šumskih.
2.3.2. Utvrđivanje građevinskih područja naselja Ciljevi utvrđivanja građevinskih područja su: - preispitivanje važećih građevinskih područja u odnosu na izgrađenost u prostoru, - nezaposjedanje novih prostora za izgradnju, - redefiniranje granica pojedinih naselja sukladno s novonastalom situacijom i potrebama, kao i promjenama nastalim u politici planiranja prostora i zaštite okoliša. Osnovni kriteriji određivanja novih granica građevinskih područja su: - racionalno i svrhovito korištenje prostora, - očuvanje i unapređenje postojećih vrijednosti okoline.
BLOCK-PROJEKT d.o.o. Zadar, Tel: 023/492-080 • Fax: 023/492-088 • e-mail: [email protected] 23 IiD PROSTORNOG PLANA UREĐENJA OPĆINE POSEDARJE – OBRAZLOŽENJE PLANA NACRT KONAČNOG PRIJEDLOGA PLANA
Širenje građevinskih područja potrebno je izvesti na primjerenoj udaljenosti od koridora magistralnih i regionalnih prometnica, težeći zaokruživanju postojećih grupacija, odnosno njihovom povezivanju i spajanju ne narušavajući pritom ambijent lokacije. Faktori koji utječu na proširenje građevinskih područja naselja su: - pozitivni trendovi demografskih kretanja naselja (stvarni ili očekivani), - postojeći i planirani sustav centralnih naselja - zakonske odredbe koje propisuju uvjete za širenje građevinskih područja.
2.3.3. Unapređenje uređenja naselja i komunalne infrastrukture Uređenje naselja u direktnoj je vezi s podizanjem kvalitete življenja. To se prije svega odnosi na definiranje i uređenje javnih površina. Stoga je cilj trajno oblikovanje, oplemenjivanje i osmišljavanje javnih prostora koje tvore: - pješačke ulice i trgovi, - šetnice i okupljališta, - plaže, parkovi i javno zelenilo, - dječja igrališta - sportski tereni, te biciklističke i druge staze. Razvoj naselja i urbano preoblikovanje treba pratiti i zadovoljavajuća infrastrukturna opremljenost, s ciljem podizanja kvalitete življenja u naselju. Ciljevi razvitka infrastrukture su: - izgradnja i održavanje lokalne i nerazvrstane cestovne mreže, - poboljšanje prijevoza putnika u javnom prometu, - osiguranje dostatnog parkirališnog prostora sukladno potrebama i namjeni susjednih mikrolokacija, - održavanje javnih površina, - osiguranje prostornih pretpostavki za razvoj i uređenje mjesnih lučica i privezišta, - distribucija elektroenergetskog sustava na racionalan način, tako da u najmanjoj mogućoj mjeri utječe na stanje okoliša, - razvijanje ostalih infrastrukturnih sadržaja koji trebaju učinkovito pratiti ukupni gospodarski rast na lokalnoj razini (vodoopskrba, odvodnja otpadnih voda, telekomunikacijski sustav), - osiguranje održavanja komunalnih objekata i uređaja u stanju funkcionalne sposobnosti, - poduzimanje mjera za očuvanje i zaštitu okoliša.
BLOCK-PROJEKT d.o.o. Zadar, Tel: 023/492-080 • Fax: 023/492-088 • e-mail: [email protected] 24 IiD PROSTORNOG PLANA UREĐENJA OPĆINE POSEDARJE – OBRAZLOŽENJE PLANA NACRT KONAČNOG PRIJEDLOGA PLANA
3. PLAN PROSTORNOG UREĐENJA 3.1. Prikaz prostornog razvoja na području Općine u odnosu na prostornu i gospodarsku strukturu Županije Općina Posedarje smještena je 14 km sjeveroistočno od grada Zadra - centra Županije, na sjevernom rubu Ravnih kotara, a od podvelebitskog prostora dijeli je Masleničko ždrilo i Novigradsko more. Bogata je poljoprivrednim površinama i ima dugačku morsku obalu. Sredinom općine prolazi Jadranska autocesta kao i državna cesta DC8 Jadranska turistička cesta, koje ju povezuje sa Zadrom i dalje s jugom Dalmacije, na sjeveru s kontinentalnom Hrvatskom i dalje sa Srednjom Europom, a u smjeru zapada s Rijekom, Istrom i dalje Zapadnom Europom. U prostornom smislu ova Općina je kopča koja spaja Dalmaciju (Ravne kotare) i kontinentalni dio Hrvatske, probojem tunela kroz Velebit hrvatska izlazi na more, što se očituje u činjenici da je tu sagrađen Maslenički most. Iz navedenih prirodnih uvjeta i značajnog geoprometnog položaja Općine u prostoru Županije i same Države, a što je direktno utjecalo i na izgradnju važnih prometnice, proizlazi i gospodarska struktura Općine, U kontekstu prostorno-geografske strukture Županije preduvjeti razvitka su mogućnost iskorištavanja položaja na moru i mora kao resursa, kvalitetno poljoprivredno zemljište i povoljan geoprometni položaj što upućuje na osnovne pravce gospodarskog razvoja – turizam, poljoprivredu proizvodno-poslovne djelatnosti i promet.
3.2. Organizacija prostora i osnovna namjena i korištenje površina Iz navedenih prirodnih uvjeta, smještaja Općine u prostoru, kao i zbog blizine važnih prometnica, proizlazi Planom utvrđena , osnovna namjena površina (prikazana u grafičkom dijelu plana na karti br. 1 – "Korištenje i namjena površina") koja je definirana kroz sljedeće osnovne prostorne zone i pripadajuće površine; a to su. građevinsko područje: - naselja, u kojoj je glavna namjena stanovanje s pratećim funkcijama, a sastoje se od postojećeg-izgrađenog i planiranog-neizgrađenog dijela). - ugostiteljsko-turistička namjena (T) u koju pripadaju : hoteli (T1) i turističko naselje (T2), - športsko-rekreacijska namjena (R):zajedno sa igralištima za golf (R1) - proizvodno-poslovna namjena (IK) - groblja - površine infrastrukturnih sustava (IS) - ostale površine izvan građevinskog područja - poljoprivredno tlo isključivo osnovne namjene - šume isključivo osnovne namjene - gospodarska šuma površine šuma (gospodarske šume, zaštitne šume i šume posebne namjene) - ostalo poljoprivredno tlo, šume i šumsko zemljište - vodene površine - more
Uredbom o uređenju i zaštiti zaštićenog područja mora Zakonom o prostornom uređenju i gradnji određeno određen je prostor ograničenja je (Zaštićeno obalno područje mora (u daljnjem tekstu: ZOP) koje obuhvaća sve otoke, pojas kopna u širini od 1000 m od obalne crte i pojas mora u širini od 300 m od obalne crte. Dio prostora Općine Posedarje koje se nalazi unutar ZOP-a ucrtano je u svim grafičkim prilozima Plana.
BLOCK-PROJEKT d.o.o. Zadar, Tel: 023/492-080 • Fax: 023/492-088 • e-mail: [email protected] 25 IiD PROSTORNOG PLANA UREĐENJA OPĆINE POSEDARJE – OBRAZLOŽENJE PLANA NACRT KONAČNOG PRIJEDLOGA PLANA
3.2.1. Iskaz prostornih pokazatelja za namjenu površina naselja i izgrađene strukture izvan naselja, poljoprivredne, šumske, vodne te površine posebne namjene i ostale površine Tablica 10.
Red. Oznaka Ukupno % od stan/ha broj Općina Posedarje ha površine ha/stan* općine 1.0. ISKAZ PROSTORNIH POKAZATELJA ZA NAMJENU POVRŠINA 9,49 4,76 1.1. Građevinska područja ukupno/ GP 736,57 771,94 9,95 5,18 4,67 331,33 4,26 10,60 izgrađeni dio GP ukupno 421,07 5,43 9,49 8,57 - obalno - otočno - kontinentalno – granično - ostalo Izgrađene strukture van 102,67 1,32 34,21 1.2. građevinskog I 109,15 105,64 1,41 1,36 36,49 34,14 područja ukupno E H K 0,20 0,0 18065,00 18035,00 T 60,00 56,00 0,77 0,72 58,55 64,52 122,35 1,57 28,63 R 151,25 155,42 1,94 2,00 23,23 23,21 Poljoprivredne 1.3. površine ukupno P 2490,70 32,09 *0,71
- obradive P1 2185,46 28,16 *0,62 *0,61 P2 P3 Šumske površine 1.4 Površine šuma: Š 2299,91 29,64 *0,65 *0,64 - gospodarske Š1 804,26 10,36 *0,23 - zaštitne Š2 *0,65 - posebne namjene Š3 1.5. Ostale poljoprivredne i šumske površine Ostalo poljoprivredno 3434,39 44,25 *0,97 tlo i šumsko zemljište ukupno PŠ 2145,32 27,65 *0,61 *0,59 1.6. Vodne površine V - vodotoci - jezera - akumulacije * - retencije - ribnjaci 1.7. Ostale površine N 2,24 0,02 *0,00 IS 35,66 0,46 *0,01 * 6,82 0,08 G 7,86 1,10 *0,00 Ukupno 7760 100 *0,45 2.0. ZAŠTIĆENE CJELINE 2.1. Zaštićena prirodna baština ukupno - nacionalni park NP - park prirode PP - ostali zaštićeni dijelovi prirode SPA 2.2. Zaštić. graditeljska baština ukupno - arheološka područja - povijesne graditeljske cjeline Općina ukupno
BLOCK-PROJEKT d.o.o. Zadar, Tel: 023/492-080 • Fax: 023/492-088 • e-mail: [email protected] 26 IiD PROSTORNOG PLANA UREĐENJA OPĆINE POSEDARJE – OBRAZLOŽENJE PLANA NACRT KONAČNOG PRIJEDLOGA PLANA
3.0. KORIŠTENJE RESURSA 3.1. More i morska obala obalno - područje Otočno 3.2. Energija proizvodnja - Potrošnja - 3.3. Voda vodozahvat - ne iskazuje se Potrošnja - 3.4. Mineralne sirovine - Općina ukupno - - -
3.3. Prikaz gospodarskih i društvenih djelatnosti Gospodarske djelatnosti Poljoprivreda Na teritoriju općine Posedarje nalazi se relativno veliko i cjelovito poljoprivredno područje koje se pruža u pravcu sjeverozapad, jugoistok, i obuhvaća dijelove terena naselja Donje Slivnice, Grgurica, Islama Latinskog, Posedarja i Podgradine. Karakteristika tih poljoprivrednih terena su relativno velike i ravne površine pogodne za strojnu obradu kao i znatno prisustvo voda uz mogućnost navodnjavanja. Uz submediteransku klimu postoje odlični uvjeti za uzgoj mediteranskih vrsta: vinove loze, voća i povrća. Dobra prometna povezanost sa svim dijelovima Hrvatske omogućuje plasman proizvod na širem prostoru države. Na području naselja Grgurica i Islam Latinski do domovinskog rata radilo je društveno poljoprivredno dobro “Baštica Bašćica I” s razvijenim sustavom navodnjavanja. Koristila se akumulacija “Grabovac” s potokom “Baštica Bašćica” i mrežom kanala za navodnjavanje. Poljoprivredno dobro doživjelo je u ratu znatna razaranja, uništavanja i palež objekata i nasada, a nakon rata slijedila je obnova i ponovno stavljanje u funkciju. Ostale poljoprivredne površine sličnih prirodnih karakteristika nalaze se u privatnom vlasništvu stanovnika Grgurica, Islama Latinskog, Posedarja, Donje Slivnice i Podgradine. Izgradnju i održavanje kanala za navodnjavanje na dijelovima površina koji su za to pogodni znatno bi pridonijelo razvoju proizvodnje i povećalo učinkovitost . Pri tome bi se trebalo ugledati na slične a najbolje primjere u svijetu, i prilagoditi ih ovdašnjim prilikama. Vrlo korisno bi bilo ustanoviti zajedničke službe za iznajmljivanje mehanizacije, popravak iste, agronome savjetnike, organizaciju uzajamne ispomoći u radovima, kasu uzajamne pomoći i kreditiranja, zastupanje interesa na tržištu, uz otkup, zajednička skladištenja i prodaju robe. Drugo poljoprivredno područje specifičnih karakteristika je područje naselja Posedarja i neposredne okolice. Tu teren strmo pada prema moru, zaštićen je od bure i okrenut jugu s dobrim insolacijama. Tradicionalno su se tu uzgajale mediteranske kulture, posebno maslina. Izgradnjom prometnica: JTC DC8 i autoceste, kao i izgradnjom pretežno stambenih objekata nekad kvalitetne poljoprivredne površine najvećim dijelom su prenamijenjene. Taj teren je oduzet od poljoprivredne namjene.
BLOCK-PROJEKT d.o.o. Zadar, Tel: 023/492-080 • Fax: 023/492-088 • e-mail: [email protected] 27 IiD PROSTORNOG PLANA UREĐENJA OPĆINE POSEDARJE – OBRAZLOŽENJE PLANA NACRT KONAČNOG PRIJEDLOGA PLANA
* Tablica 11: Obradive površine (polja) na području općine Posedarje Katastarska Ukupna Obradivo polje zvano (naziv, potez, Obradive Primjedba općina površina bunari, zaseok) površine (Top.karta (cijela ili dio) (ha) (ha) 1:25000)
POSEDARJE 3.809 1 Slasnice, Gaj, Medovići (50+85+80) 215 (cijela) Jurjevac, Mrzlac, Sinčine (30+40) 70 Polje (Baštica Bašćica) 40 Staro Selo 45 Platina stan 35 Loža 30 Vlaka-Ždrilo (35+40) 75 Stubline, Oblog 130 Zeleni Hrast, Graduša, Mirača (20+55) 75 Kameno Vrilo, ekonomija 60 Matakov Gaj-Grabinovac 45 Svinkališta-Slakovac (50+60) 110 Ciprac, Gaj 70 Begovac, Podgradina 115 Brižine-Podgradina 200 Vlačine-Podgradina 100 Ukupno 1.415 SLIVNICA 2.6461 Gornja Slivnica (60+15+25+30) 130 (cijela) Donja Slivnica (40+45+75+65+120) 345 Donje polje (40+50+20+60+160) 330 Ukupno 805 VINJERAC 7571 M. Umac, Trnovica, Srzentić, Magaši, 220 (cijela) Zelenkovac (150+40+30+15+30) Ukupno 220 ISLAM LATINSKI 5491 Baštica Bašćica, Grgurica, Islam. Polje 405 (dio) (175+100+45+50+15+20) Ukupno 405 7.761 ha1
UKUPNE OBRADIVE POVRŠINE 2.845 ha
Od ukupnih poljoprivrednih površina općine Posedarje (7.761 ha), na obradive površine otpada 2.845 ha. Voćarstvo i maslinarstvo Najraširenije voćne vrste su maslina, višnja – maraska, bajam i breskva. Tim voćnim vrstama treba dati prednost u daljnjem razvoju, jer postoje povoljne ekološke prilike u ovoj općini. Za to su prikladne mnoge lokacije (polja) u k.o. Islam Latinski i k.o. Posedarje.
*Izvor: "Stručna podloga razvoja poljodjelstva i šumarstva" 1 Navedene površine se odnose na katastarske općine.
BLOCK-PROJEKT d.o.o. Zadar, Tel: 023/492-080 • Fax: 023/492-088 • e-mail: [email protected] 28 IiD PROSTORNOG PLANA UREĐENJA OPĆINE POSEDARJE – OBRAZLOŽENJE PLANA NACRT KONAČNOG PRIJEDLOGA PLANA
Ograničavajući čimbenik većem razvoju voćarske proizvodnje na dijelu ovog područja je bura s posolicom, kao i nedostatak dopunske vode za navodnjavanje. U tom smislu korisna je mjera podizanje vjetrozaštitnih pojaseva i istražni radovi u podzemlju radi vode za navodnjavanje.
Vinogradarstvo Relativno velike površine opć ine Posedarje mogu se koristiti za uspješnu vinogradarsku proizvodnju. U k.o. Posedarje, k.o. Islam Latinski i k.o. Slivnica ima oko 4.010 ha pravih vinogradarskih terena, a najpogodniji lokaliteti su: Podgradina – Stubline, Podgradina – Brižine, Zeleni hrast, polje Islam Latinski (Kolcezi, kameni most) i polje Slivnica Donja. Na lokaciji Baštica Bašćica u površini od 120 ha može se s uspjehom uzgajati stolno grožđe, jer postoje dostatne količine vode za navodnjavanje u akumulaciji “Grabovac”. Osim stolnog grožđa tu se također može podići i lozni matičnjak, koji za visoku proizvodnju, traži velike količine vode za navodnjavanje.
Vinarstvo Grožđe iz privatnih malih vinograda se prerađuje u vlastitim konobama, koje su slabo opremljene, a ponešto viškova grožđa se prodaje u druge dijelove županije. Potrebno podizanje novog znanja prerade grožđa i finalizacije vina.
Povrćarstvo Proizvodnja ljetnih povrtnih kultura (rajčica, paprika, krastavac i ostale) moguća je jedino uz navodnjavanje. Za to su pogodna područja u polju Podgradina uz izvore “Mirača” i “Stubline”, te u jednom djelu polja Slivnica Donja uz potok Baštica Bašćica. Moguće je urediti i druge površine za navodnjavanje, a u skladu s posebnim propisima. Na drugim poljima s uspjehom se mogu uzgajati kulture koje ne traže puno vode, a to su: lubenice, dinje, bijeli i crveni luk i drugo.
Stočarstvo Površine koje ne spadaju u obradive okarakterizirane su kao kamenjarski pašnjaci na kojima je moguće organizirati ekstenzivnu ovčarsku proizvodnju, koja bi mogla nadmašiti sadašnje stanje. Također postoje mogućnosti za držanje manjeg broja muznih krava po domaćinstvima (2 -4 muzne krave) kao i za podizanje 5 -6 obiteljskih govedarskih farmi (do 20 muznih krava). Postoji iskazan interes i za podizanjem obiteljskih farmi mliječnih pasmina koza, što svakako treba podržati, i edukativno i financijski. * Na ovom području tradicionalan je uzgoj ovaca i koza, pogotovo na prostorima krša. Trebalo bi poticati razvoj obiteljskih farmi krava, svinja, peradi i dr.
Marikultura Akvatorij Novigradskog mora pogodan je za razvoj marikulture poglavito za uzgoj školjka što je i utvrđeno Prostornim planom Zadarske županije (Službeni glasnik Zadarske županije br. 2/01, 6/04, 2/05 17/06 i 25/09), temeljem Studije korištenja i zaštite mora i podmorja na području Zadraske županije.
* Izvor: "Stručna podloga razvoja poljodjelstva i šumarstva"
BLOCK-PROJEKT d.o.o. Zadar, Tel: 023/492-080 • Fax: 023/492-088 • e-mail: [email protected] 29 IiD PROSTORNOG PLANA UREĐENJA OPĆINE POSEDARJE – OBRAZLOŽENJE PLANA NACRT KONAČNOG PRIJEDLOGA PLANA
Turizam Uz tradicionalno dobro razvijenu poljoprivredu daljnji razvoj gospodarstva na području Općine temeljiti će se prije svega na turizmu za što na ovom prostoru postoji niz preduvjeta. Za sada to je stacionarni turizam u kućnoj radinosti, apartmanima, autokampovima, odmaralištima i jedan mali hotel u Vinjercu. Temeljem Uredbe o uređenju i zaštiti zaštičenog područja mora (NN 124/04), Prostornim planom Zadarske županije (Službeni glasnik Zadarske županije br. 2/01, 6/04, 2/05, 17/06 i 25/09, 15/14) utvrđene su na području Općine Posedarje sljedeće zone ugostiteljsko-turističke namjene: Zone ugostiteljsko-o turističke namjene (T1-hotel, T2-turističko naselje) lokacija namjena Površina (ha) kapacitet Posedarje (Svrdlac Ivandići) T2 20 2000 Posedarje-Podgradina (ljekovito blato - Sv. T2 10 9 500 Duh) Slivnica Gornja (Bokulja) T2 10 9 500 Vinjerac (Rt Trnovica) T2 10 9 500 Vinjerac (Debela punta) T1 10 9 500
Za naselja Vinjerac i Gornja Slivnica čiji tereni su izrazito goli krš i zimi izloženi jakim udarima bure, objektivno jedino mogućnost razvoja je kroz turizam i proizvodno-poslovne djelatnosti. Izrazito snažno gubljenje stanovnika može se zaustaviti i omogućiti demografsku obnovu i razvoj upravo kroz bavljenje turizmom. I to kroz individualno iznajmljivanje privatnog smještaja (sobe, apartmani), male privatne hotele, manje autokampove, ali i pored toga uz svako naselje predviđaju se zone visokoorganiziranog turizma. Zona visokokomercijalnog turizma planira se i uz Posedarje. Za sve zone visokokomercijalnog turizma postoji obveza izrade detaljnije planske dokumentacije u skladu s uvjetima Uredbe sa Zakonom, PPŽ-a i ovoga Plana. Svaka takva zona za sebe treba imati jedinstvenu upravu za cijelu zonu. Pošumljavanje je nužan uvjet za razvoj turizma. U prioritetima prvo treba pošumiti priobalno područje Velebitskog kanala (područje Slivnice i Vinjerca) i priobalno područje Podgradine. Pošumljavanjem bi se znatno poboljšale ambijentalne, vizualne i mikroklimatske karakteristike ovih prostora (ljeti zaštita od žege, zimi od vjetra). Lovni turizam - pošumljavanjem goleti znatno bi se poboljšali uvjeti za razvoj lovnog turizma. Nautički turizam - nije dosad suživio na ovim prostorima iako za isti postoji niz prirodnih pogodnosti, vrlo uspješni primjer Skradina, kao vrlo privlačnog nautičkog centra, sa sličnim prirodnim karakteristikama, ukazuje na znatnu mogućnost razvoja i na ovom području. Smatramo da postoje dobre mogućnosti za razvoj nautičkog turizma u Novigradskom zaljevu i Karinskom moru s krajnjim ciljem putovanja rijekom Zrmanjom do Obrovca. Slično, u Skradinu, nautičari najprije ulaze u vrlo zatvoreni Šibenski zaljev, gdje se Krka miješa s morem, i zatim rijekom uzvodno plove do Skradina. Unutarnji plovni put planira se Velebitskim kanalom, Masleničkim ždrilom i Novigradskim morem s morskim lukama za javni promet – lokalnog značaja u Vinjercu i Posedarju. MORSKE LUČICE Naselje Lokacija Namjena Broj vezova Posedarje stara jezgra planirana morska luka za javni promet - <300 lokalni značaj Vinjerac stara jezgra morska luka za javni promet - lokalni <200 značaj Općina ukupno <500
BLOCK-PROJEKT d.o.o. Zadar, Tel: 023/492-080 • Fax: 023/492-088 • e-mail: [email protected] 30 IiD PROSTORNOG PLANA UREĐENJA OPĆINE POSEDARJE – OBRAZLOŽENJE PLANA NACRT KONAČNOG PRIJEDLOGA PLANA
Sportsko-rekreacijske zone Površine za sport i rekreaciju Planiraju se u blizini naselja na lokacijama prema sljedećoj tabilci:. SPORTSKO-REKREACIJSKE ZONE/ UKLJUĆIVO I GOLF Naselje Lokacija Površina (ha) Posedarje Jurjevac (R2) 15,36 Ispod autoceste (R2) 5,68 Svrdlac-Ivandići /golf (R2) (R1) 71,10 70,00 Gornja draga (R) 2,42 Rt Ždrijac (R) 18,75 Podgradina Karaula 17,74 uz naselje (R2) 3,00 7,20 uz zonu turizma (Sv. Duh) (R2) 4,30 6,00 uz zonu turizma (Debela punta) Vinjerac (R2) 2,90 uz zonu turizma (Rt Trnovica) (R2) 2,50 10,90 Ždrilo (uvala Poljice) 8,74 Ždrilo 2,27 Ždrilo uvala Poljice (R2) 8,74 uz naselje (R2) 2,27 Islam Latinski Grgurice uz naselje (R2) 4,44 4,00 Slivnica uz naselje (R2) 1,17 122,35 151,25 UKUPNO 155,39 U sklopu zona sportsko rekreacijske namjene u kontaktu s obalnim pojasom mora planirane su uređene morske plaže (R3) U neposrednoj blizini najznačajnije zone ugostiteljsko- turističke namjene na području Općine (zona Svrdlac-Ivandići, površine 20 ha i max. kapaciteta 2000 kreveta), a u cilju podizanja kvalitete turističko rekreativne ponude Planom je utvrđena zona golf igrališta. U zonama rekreacijske namjene (R) planirane su minimalne intervencije za održavanje šumskih i parkovnih površina. Unutar ove zone mogu se planirati manje pomoćne građevine u funkciji rekreacije (sanitarni čvor, spremišta za rekreacijsku opremu, spremišta za alate za održavanje rekreacijskih površina i sl.), te urediti rekreacijske staze i ugraditi urbana oprema i rasvjeta. Nisu predviđene sportske građevine poput dvorana ili stadioni.
Proizvodno-poslovne djelatnosti Na prostoru Opčine Posedarje, osim trgovine, proizvodno–poslovne djelatnosti su slabo razvijene, iako prostor Općine ima za to niz preduvjeta, a što se prije svega odnosi na dobru infrastrukturnu opremljenost prostora i značajan geoprometni položaj Izuzetak čini tradicija sušenja pršuta u Posedarju. Za očekivati je da će se situacija popraviti, a čemu bi između ostalog trebale pridonijeti planske postavke. S tim ciljem ovim planom se predviđaju sljedeće proizvodno-poslovne zone:
BLOCK-PROJEKT d.o.o. Zadar, Tel: 023/492-080 • Fax: 023/492-088 • e-mail: [email protected] 31 IiD PROSTORNOG PLANA UREĐENJA OPĆINE POSEDARJE – OBRAZLOŽENJE PLANA NACRT KONAČNOG PRIJEDLOGA PLANA
PROIZVODNO-POSLOVNE ZONE Naselje Lokacija Površina (ha) 9,83 Posedarje jugoistočno od priključka na autocestu 4,16 36,87 38,36 Posedarje – Slivnica sjeverozapadno od priključka na autocestu 40,47 Slivnica između Gornje i Donje Slivnice 12,13 Islam Latinski čvor Zadar 1 32,92 40,18 Vinjerac Ždrilo 10,92 8,65 Podgradina jugoistočno od naselja 8,70 102,67 109,15 UKUPNO 105,64 Na području naselja Posedarje, planirana je manja zone komunalno-uslužne djelatnosti (K3) izvan ZOP-a i uz postojeću vodospremu. Ukupna površina zone iznosi 1.950 m2 i služit će Općini Posedarje za potrebe održavanje komunalne i druge javne infrastrukture. Ove zone planiraju se uglavnom na krševitim terenima, na rubu ili van naselja, a uz infrastrukturne koridore. Zona u Islamu Latinskom, na lokaciji spoja Jadranske turističke Državne ceste DC8 s Jadranskom autocestom (čvor Zadar 1), je u naravi dijelom već formirana izgradnjom benzinske crpke i proizvodnih hala. U sklopu građevinskih zona naselja dozvoljava se izgradnja manjih proizvodnih, servisnih i uslužnih pogona, ako se oni urbanistički, arhitektonski i ekološki uklapaju u prostor, ako ne zagađuju okoliš i ne ometaju susjede stanovanje kao osnovnu namjenu u prostoru.
3.4. Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite prostora Uvjeti i način korištenja prostora Općine određeni su Planom definiranom namjenom prostora. Prikladnost prostora za određeni način korištenja, odnosno namjenu, utvrđuje se nizom kriterija koji trebaju potvrditi pogodnost određene lokacije ili prostorne cjeline za planiranu namjenu. Kriteriji pogodnosti su: - prikladnost prirodne osnove, - postojanje potrebnih resursa, - interes aktivnih sudionika, korisnika prostora, - ekonomska opravdanost, - mogući štetan utjecaj na ekološku stabilnost uže i šire lokacije, - naslijeđeno stanje u prostoru, - mogućnost zaštite prostora. Vrijednost i prikladnost pojedinog kriterija ovisi o namjeni pojedine prostorne zone, odnosno o općim i specifičnim karakteristikama prostora na koje se odnose. Sukladno tome, Planom su utvrđeni kriteriji za određivanje svake pojedine prostorne zone, te uvjeti korištenja iste.
Građevinsko područje naselja Planom su utvrđena građevinska područja naselja na mjestima već postojećih naselja, redefiniranjem njihovih oblika i realnijim dimenzioniranjem potrebnih površina. Planom nije predviđeno formiranje novih građevinskih područja naselja. Na pojedinim lokacijama gdje su uslijed razvoja naselja pojedina građevinska područja naselja formirana kao zasebne graditeljske cjeline Planom se ne predviđa njihovo povezivanje iz razloga zaštite pojedinih vrijednih prirodnih cjelina, odnosno realne procjene potrebne veličine prostorne zone Građevinska područja naselja dimenzionirana su prema potrebama stvarnih korisnika prostora. Stvarni korisnici prostora unutar građevinskog područja naselja su: - postojeće stalno stanovništvo u naselju
BLOCK-PROJEKT d.o.o. Zadar, Tel: 023/492-080 • Fax: 023/492-088 • e-mail: [email protected] 32 IiD PROSTORNOG PLANA UREĐENJA OPĆINE POSEDARJE – OBRAZLOŽENJE PLANA NACRT KONAČNOG PRIJEDLOGA PLANA
- buduće stanovništva planirano temeljem prirodnog prirasta - povremeno stanovništvo – građani koji posjeduju nekretnine unutar građevinskog područja naselja i njima se povremeno koriste - buduće stanovništva planirano temeljem ekonomske migracije
Zone ugostiteljsko-turističkih namjena Utvrđuju se slijedeći standardi i uvjeti uređenja zona ugostiteljsko-turističkih namjena: - zone ugostiteljsko-turističkih namjena u pravilu se lociraju u neposrednoj blizini naselja kako bi se iskoristila postojeća infrastruktura, odnosno izgradnjom nove za potrebe turističkih sadržaja poboljšala postojeća - zone ugostiteljsko-turističkih namjena locirane su na manje atraktivnim lokacijama, ali u neposrednoj blizini vrijednih naturalnih prostora čime se štite prirodni resursi, odnosno omogućava njihova dostupnost i nesmetano korištenje - prilikom neposrednog planiranja zona ugostiteljsko-turističkih namjena potrebno je voditi računa o urbanom mjerilu i strukturi budućeg turističkog sadržaja, odnosno prilagoditi tipologiju planiranih graditeljskih cjelina mjerilu postojećeg naselja - izgradnju u zonama ugostiteljsko-turističkih namjena treba locirati u odnosu na obalnu crtu u unutrašnjost prostora, a obalni pojas namijeniti javnim i dostupnim sadržajima te zelenilu i rekreaciji - postojeće poljske putove i mocire koji se nalaze unutar zona ugostiteljsko-turističkih namjena treba prilikom izgradnje i uređenja prostora respektirati kao naslijeđene tipološke elemente i koristiti ih kao oblikovni i fizički parametar nove strukture, na način da se njihove trase ne mijenjaju nego eventualno samo korigiraju - zone ugostiteljsko-turističkih namjena s lučicom moraju se tretirati kao jedinstvene - urbane cjeline U sklopu zona ugostiteljsko-turističkih namjene utvrđuju se slijedeći tipovi turističko- smještajnih kapaciteta: - hotel - turističko naselje - autokamp
Zone proizvodne namjene Planom je utvrđena mogućnost formiranja zone proizvodne namjene kao samostalnih građevinskih područja izvan građevinskih područja naselja. Sukladno tome zone proizvodne namjene su građevinska područja rezervirana za izgradnju i uređene proizvodnih pretežno zanatskih sadržaja, dok je u sklopu građevinskih područja naselja moguće je organizirati samo one vrste zanatsko uslužnih djelatnosti koje ne ometaju stanovanje kao osnovnu namjenu prostorne zone. Zone proizvodne namjene smještene su van prostora ograničenja (ZOP-a) Na području naselja Posedarje, planirana je manja zone komunalno-uslužne djelatnosti (K3), također izvan ZOP-a. Ukupna površina zone iznosi 1.950 m2 i služit će Općini Posedarje za potrebe održavanje komunalne i druge javne infrastrukture. Unutar ove zone može se planirati površina za smještaj opreme i vozila za potrebe održavanja komunalne infrastrukture i sl.
Zaštita poljoprivrednog zemljišta Poljoprivredno zemljište zaštićeno je Zakonom o poljoprivrednom zemljištu (NN 66/01, 87/02, 48/05 i 90/05). Prenamjenu u druge oblike korištenja treba izbjegavati, posebno kod kvalitetnijeg obradivog zemljišta. Poljoprivredno zemljište je u nadležnosti Uprave za poljoprivredno zemljište. U okviru toga potrebno je provesti zaštitu poljoprivrednih površina, koja se u prvom redu odnosi na:
BLOCK-PROJEKT d.o.o. Zadar, Tel: 023/492-080 • Fax: 023/492-088 • e-mail: [email protected] 33 IiD PROSTORNOG PLANA UREĐENJA OPĆINE POSEDARJE – OBRAZLOŽENJE PLANA NACRT KONAČNOG PRIJEDLOGA PLANA
- ograničavanje nenamjenske izgradnje na tim površinama u cilju zaustavljanja devastiranja i smanjenja znatno ograničenih obradivih površina - provođenje komasacijskih mjera u cilju stvaranja većih, homogenih cjelina, u cilju zaustavljanja trenda rascjepkanosti poljoprivrednih površina, - intenziviranje primjene odgovarajućih agromelioracionih mjera (odvodnja, navodnjavanje, uređenje vodotoka i sl.), te korištenje površina u skladu s odgovarajućim bonitetom zemljišta, - ograničavanje i kontroliranje prekomjerne upotrebe zaštitnih kemijskih sredstava, - poduzimanje daljnjih istraživačkih aktivnosti u svrhu ispitivanja kvalitete tla njegove upotrebe i zaštite uz neophodnu verifikaciju boniteta poljodjeljskog zemljišta.
Šume i šumsko zemljište Šumama i šumskim zemljištima na šumskogospodarskom području gospodari se na temelju šumskogospodarskih planova koji utvrđuju uvjete za skladno korištenje šuma i šumskoga zemljišta i zahvate u tom prostoru, potreban opseg uzgoja i zaštite šuma, mogući stupanj iskorištenja te uvjete za gospodarenje životinjskim svijetom. Šume i šumska zemljišta mogu se koristiti na način i prema uvjetima propisanim Zakonom o šumama. Šume prema namjeni mogu biti: - gospodarske šume (uz očuvanje i unapređenje njihovih općekorisnih funkcija koriste se za proizvodnju šumskih proizvoda) - zaštitne šume (prvenstveno služe za zaštitu zemljišta, voda, naselja, objekata i druge imovine) - šume posebne namjene (šume i dijelovi šuma registrirani za proizvodnju šumskoga sjemena; šume unutar zaštićenih područja iIi prirodnih vrijednosti zaštićene na temelju propisa o zaštiti prirode; šume namijenjene znanstvenim istraživanjima, nastavi, potrebama obrane Republike Hrvatske te potrebama utvrđenim posebnim propisima). U šumi i/ili na šumskome zemljištu mogu se graditi građevine sukladno odredbama Zakona o šumama ali samo ako to zbog tehničkih ili ekonomskih uvjeta nije moguće planirati izvan šume, odnosno šumskog zemljišta.
Zaštita prirodne baštine Na području Općine Posedarje Zakonom o zaštiti prirode (N.N. 70/05, 139/08) zaštićene su pojedine životinjske vrste, pojedini tipovi staništa i jedan spomenik parkovne arhitekture. Detaljan popis zaštićenih elemenata prirode naveden je u točki 1.1.2. Prostorno-razvojne i resursne značajke u obrazloženju Plana. Pored toga, na temelju spomenutog Zakona donesena je Uredba o proglašenju ekološke mreže o ekološkoj mreži (N.N. 109/07) kojom je regulirana zaštita pojedinih područja i lokaliteta Ekološke mreže, a elementi zaštićeni temeljem te Uredbe na području Općine Posedarje također su navedeni u točki 1.1.2. Prostorno-razvojne i resursne značajke u obrazloženju Plana. Mjere zaštite životinjskih vrsta, tipova staništa i spomenika parkovne arhitekture, kao i mjere zaštite područja i lokaliteta ekološke mreže nalaze se u nastavku.
BLOCK-PROJEKT d.o.o. Zadar, Tel: 023/492-080 • Fax: 023/492-088 • e-mail: [email protected] 34 IiD PROSTORNOG PLANA UREĐENJA OPĆINE POSEDARJE – OBRAZLOŽENJE PLANA NACRT KONAČNOG PRIJEDLOGA PLANA
1. Zaštićene i ugrožene vrste Tablica: Popis najugrožnijih vrsta na području Općine Posedarje i mjere zaštite
Vrsta Mjere zaštite
SISAVCI
U cilju zaštite šišmiša potrebno je očuvati njihova prirodna staništa u špiljama, Dugokrili pršnjak šumama, te skloništima po tavanima, crkvenim tornjevima i drugim prostorima (Miniopterus schreibersi) na zgradama. U slučaju obnova zgrada i crkava u kojima je nađena kolonija šišmiša poželjno je postaviti nova pogodna mjesta za sklonište kolonije. Za zaštitu šišmiša koji obitavaju u špiljama potrebno je jedan dio špilja predvidjeti kao područja zatvorena za javnost, a u špiljama koje su otvorene Blazijev potkovnjak za posjetitelje šišmišima osigurati nesmetano kretanje prilikom postavljanja (Rhinolophus blasii) vrata na ulazu u špilju (za postavljanje takvih vrata obvezno je konzultirati stručnjake za šišmiše), ne uznemiravati prilikom posjeta, te odrediti prihvatni kapacitet špilje. Južni potkovnjak U cilju zaštite šumskih vrsta šišmiša, detaljne mjere očuvanja šumskih staništa (Rhinolophus euryale) propisuju se uvjetima zaštite prirode koji se ugrađuju u odgovarajuće šumsko- gospodarske osnove na području Općine Posedarj
U cilju zaštite velikih zvijeri nužno je, prije izgradnje novih prometnica ili Vuk preinake postojećih, što bi moglo dovesti do presijecanja migratornih puteva, (Canis lupus) izraditi ocjenu prihvatljivosti zahvata za prirodu, kojom će se, između ostalog, sagledati i utjecaj fragmentacije staništa na opstanak vrsta na ovom prostoru. Kako bi se sačuvala cjelovitost staništa velikih zvijeri, potrebno im je omogućiti siguran prijelaz preko brzih prometnica (izgradnjom tunela, vijadukata, zelenih mostova), uz istovremeno onemogućavanje direktnog prijelaza (izgradnjom odgovarajućih ograda) kako bi se smanjila opasnost od stradavanja.
S obzirom na neistraženost i nedostatak provjerenih podataka o ukupnoj Dobri dupin brojnosti i trendu populacije u Jadranu, potrebno je izraditi cjelovitu studiju (Tursiops truncatus) brojnosti i rasprostranjenosti dobrih dupina u Jadranu, te identificirati mjesta veće brojnosti i područja razmnožavanja i hranjenja (kritična staništa). Kroz direktne mjere zaštite potrebno je dio takvih područja zaštititi u cjelosti (kao zoološke rezervate), a u dijelu uvesti mjere upravljanja kao npr. ograničenje plovidbe i/ili ribarenja. kao indirektne mjere zaštite potrebno je: izraditi i uspostaviti kvalitetan plan upravljanja i nadzor nad ribljim fondom Jadrana u suradnji s nadležnim institucijama, kvalitetne sustave odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda, spriječiti povećanje količine otpadnih i toksičnih tvari koje ulaze u more, spriječiti daljnju fragmentaciju staništa, te provoditi kampanje informiranja i edukacije javnosti, a posebice turista tijekom ljeta o pravilima ponašanja u blizini dupina.
PTICE Blistavi ibis (Plegadis falcinellus) U cilju zaštite vrsta ptica koje se gnijezde na liticama stijena, potrebno je Suri orao (Aquila crysaetos) spriječiti svako planiranje izgradnje infrastrukture i ostalih zahvata koji bi mogli Mali sokol ugroziti stanište ovih vrsta ptica. (Falco columbarius) U slučaju izvođenja ovakvih zahvata na područjima Ekološke mreže RH, potrebno je provoditi ocjenu prihvatljivosti zahvata za ekološku mrežu, Prugasti pozviždač sukladno čl. 36. Zakona o zaštiti prirode (N.N. 70/05, 139/08) i čl. 3. Pravilnika (Numenius phaeopus)
BLOCK-PROJEKT d.o.o. Zadar, Tel: 023/492-080 • Fax: 023/492-088 • e-mail: [email protected] 35 IiD PROSTORNOG PLANA UREĐENJA OPĆINE POSEDARJE – OBRAZLOŽENJE PLANA NACRT KONAČNOG PRIJEDLOGA PLANA
Vrsta Mjere zaštite Velika ševa o ocjeni prihvatljivosti plana, programa i zahvata za ekološku mrežu (N.N. (Melanocorypha calandra) 118/09). Eja livadarka U cilju zaštite vrsta ptica vezanih za šumska staništa, potrebno je o njima voditi (Circus pygargus) brigu prilikom gospodarenja šumama, a naročito je potrebno ostavljati dostatan broj starih, suhih stabala radi ptica dupljašica (kroz uvjete zaštite prirode Afrička kukavica odgovarajućih šumsko-gospodarskih osnova i/ili programa gospodarenja (Clamator glandarius) šumama). Sivi sokol (Falco peregrinus) Zmijar (Circaetus gallicus) Voljić maslinar (Hippolais olivetorum) Mala šljuka (Lymnocryptes minima)
VODOZEMCI Potrebno je očuvati staništa na kojima ove vrste obitavaju, s naglaskom na vlažna i vodena staništa.
GMAZOVI Potrebno je očuvati staništa na kojima ove vrste obitavaju, s naglaskom na vlažna i vodena staništa.
LEPTIRI Leptiri su općenito ugroženi uslijed regulacije voda što izaziva promjene staništa uz vodotoke i isušivanje vlažnih staništa; uništavanja šuma i promjena u gospodarenju šumama koje uključuju uništavanje starih hrastova i čišćenje rubova šuma; kemijskog onečišćenja; intenziviranja poljoprivredne proizvodnje; sukcesije livadnih staništa; te sakupljačke aktivnosti kolekcionara. U cilju zaštite leptira trebalo bi prvenstveno očuvati vodena i močvarna staništa, te o njima voditi brigu prilikom gospodarenja šumama i travnjacima, melioraciji i vodnogospodarskim zahvatima.
2. Ugrožena i rijetka staništa Zakonom o zaštiti prirode (N.N. 70/05, 139/08) propisane su mjere zaštite pojedinih tipova staništa. Cjelokupan popis stanišnih tipova zastupljenih na prostoru Općine Posedarje prikazan je u točki 1. Obrazloženja plana (1.1.2. Prostorno-razvojne i resursne značajke), a u nastavku slijedi popis mjera za njihovu zaštitu i očuvanje. B. neobrasle i slabo obrasle kopnene površine - Očuvati povoljnu strukturu i konfiguraciju te dopustiti prirodne procese, uključujući eroziju; - Očuvati biološke vrste značajne za stanišni tip; ne unositi strane (alohtone) vrste i genetski modificirane organizme; - Spriječiti vegetacijsku sukcesiju te uklanjati vrste, pogotovo drvenaste, koje obrastaju točilo a ne pripadaju karakterističnim točilarkama; - Poticati stočarstvo na planinskim, otočnim i primorskim točilima zbog očuvanja golog tla i sprječavanja sukcesije; - Postavljanje novih, te izmiještanje postojećih penjačkih i planinarskih puteva provesti na način koji ne ugrožava rijetke i ugrožene biljne i životinjske vrste. C – D. Travnjaci, cretovi, visoke zeleni i šikare - Gospodariti travnjacima putem ispaše i režimom košnje, prilagođenim stanišnom tipu, uz prihvatljivo korištenje sredstava za zaštitu bilja i mineralnih gnojiva;
BLOCK-PROJEKT d.o.o. Zadar, Tel: 023/492-080 • Fax: 023/492-088 • e-mail: [email protected] 36 IiD PROSTORNOG PLANA UREĐENJA OPĆINE POSEDARJE – OBRAZLOŽENJE PLANA NACRT KONAČNOG PRIJEDLOGA PLANA
- Očuvati biološke vrste značajne za stanišni tip; ne unositi strane (alohtone) vrste i genetski modificirane organizme; - Očuvati povoljni omjer između travnjaka i šikare, uključujući i sprječavanje procesa sukcesije (sprječavanje zaraštavanja travnjaka i cretova i dr.) te na taj način osigurati mozaičnost staništa; - Očuvati povoljnu nisku razinu vrijednosti mineralnih tvari u tlima suhih i vlažnih travnjaka; - Očuvati povoljni vodni režim, uključujući visoku razinu podzemne vode na područjima cretova, vlažnih travnjaka i zajednica visokih zeleni, osigurati njihovo stalno vlaženje i redovitu ispašu, odnosno košnju; - Očuvati povoljnu građu i strukturu morskog dna, obale, priobalnih područja i riječnih ušća; - Provoditi prikladni sustav upravljanja i nadzora nad balastnim vodama brodova, radi sprječavanja širenja invazivnih stranih vrsta putem balastnih voda; - Spriječiti nepropisnu gradnju na morskoj obali i sanirati nepovoljno stanje gdje god je moguće; - Ne iskorištavati sedimente iz sprudova u priobalju; - Uklanjati strane invazivne vrste; - Osigurati stalno miješanje morske i slatke vode u estuarijima, te očuvati povoljna fizikalno- kemijska svojstva vode u estuarijima, lagunama, uvalama i zaljevima ili ih poboljšati, ukoliko su nepovoljna za opstanak staništa i njihovih značajnih bioloških vrsta; - Održavati spoj lagune s morem i omogućiti stalnu vezu, a u slučaju prirodnog ili umjetnog zatvaranja prolaza potrebno ga je ponovo prokopati te po potrebi produbljivati dno lagune zbog izdizanja tla uslijed nanosa organskog materijala; - Očuvati muljevite, pjeskovite, šljunkovite i kamenite obale u njihovom prirodnom obliku s prirodnom vegetacijom te sanirati devastirana područja gdje god je moguće. E. Šume - Gospodarenje šumama provoditi sukladno načelima certifikacije šuma; - Prilikom dovršnog sijeka većih šumskih površina, gdje god je to moguće i prikladno, ostavljati manje neposječene površine; - U gospodarenju šumama očuvati u najvećoj mjeri šumske čistine (livade, pašnjaci i dr.) i šumske rubove; - U gospodarenju šumama osigurati produljenje sječive zrelosti zavičajnih vrsta drveća s obzirom na fiziološki vijek pojedine vrste i zdravstveno stanje šumske zajednice; - U gospodarenju šumama izbjegavati uporabu kemijskih sredstava za zaštitu bilja i bioloških kontrolnih sredstava ('control agents'); ne koristiti genetski modificirane organizme; - Očuvati biološke vrste značajne za stanišni tip; ne unositi strane (alohtone) vrste i genetski modificirane organizme; - U svim šumama osigurati stalan postotak zrelih, starih i suhih (stojećih i oborenih) stabala, osobito stabala s dupljama; - U gospodarenju šumama osigurati prikladnu brigu za očuvanje ugroženih i rijetkih divljih svojti te sustavno praćenje njihova stanja (monitoring); - Pošumljavanje, gdje to dopuštaju uvjeti staništa, obavljati autohtonim vrstama drveća u sastavu koji odražava prirodni sastav, koristeći prirodi bliske metode; pošumljavanje nešumskih površina obavljati samo gdje je opravdano uz uvjet da se ne ugrožavaju ugroženi i rijetki nešumski stanišni tipovi; - Uklanjati strane invazivne vrste sa svih šumskih površina; Detaljne mjere za očuvanje šumskih staništa propisuju se uvjetima zaštite prirode za odgovarajuće šumsko-gospodarske osnove na području Općine Posedarje.
BLOCK-PROJEKT d.o.o. Zadar, Tel: 023/492-080 • Fax: 023/492-088 • e-mail: [email protected] 37 IiD PROSTORNOG PLANA UREĐENJA OPĆINE POSEDARJE – OBRAZLOŽENJE PLANA NACRT KONAČNOG PRIJEDLOGA PLANA
F., G. I K. Morska obala, more i kompleksi staništa (estuariji, lagune i velike plitke uvale i zaljevi) - Očuvati povoljna fizikalna i kemijska svojstva morske vode ili ih poboljšati tamo gdje su pogoršana; - Osigurati najmanje sekundarno pročišćavanje gradskih i industrijskih voda koje se ulijevaju u more. H. Podzemlje - Očuvati biološke vrste značajne za stanišni tip; ne unositi strane (alohtone) vrste i genetski modificirane organizme; - Očuvati sigovine, živi svijet speleoloških objekata, fosilne, arheološke i druge nalaze; - Ne mijenjati stanišne uvjete u speleološkim objektima, njihovom nadzemlju i neposrednoj blizini; - Sanirati izvore onečišćenja koji ugrožavaju nadzemne i podzemne krške vode; - Sanirati odlagališta otpada na slivnim područjima speleoloških objekata; - Očuvati povoljne uvjete (tama, vlažnost, prozračnost) i mir (bez posjeta i drugih ljudskih utjecaja) u speleološkim objektima; - Očuvati povoljne fizikalne i kemijske uvjete, količinu vode i vodni režim ili ih poboljšati ako su nepovoljni. I. Kultivirane nešumske površine i staništa s korovnom i ruderalnom vegetacijom - Očuvati vegetaciju pukotina starih zidova, spriječiti uklanjanje vegetacije i zapunjavanje pukotina građevinskim materijalom; - Uz vodotoke i vlažne šume očuvati otvorene površine s vlažnim tlom bogatim dušikom; - Uklanjati invazivne vrste; - Osigurati plavljenje staništa i povoljan vodni režim; - Očuvati korovne zajednice čije su karakteristične biljne vrste ugrožene na nacionalnoj razini; - Spriječiti vegetacijsku sukcesiju i uklanjati šumske vrste. J. Izgrađena i industrijska staništa - Očuvati napuštene bazene solana, te poticati njihov povratak u aktivno stanje; - Spriječiti vegetacijsku sukcesiju i očuvati endemične svojte; - Uklanjati invazivne vrste; - Očuvati povoljni vodni režim, uključujući visoku razinu podzemne vode na područjima termofilnih šikara, spriječiti sukcesiju i uklanjati vrste drveća koje zasjenjuju stanište; - Poticati oživljavanje ekstenzivnog stočarstva u nizinskim, brdskim, planinskim, otočnim i primorskim travnjačkim područjima; - Poticati održavanje travnjaka košnjom prilagođenom stanišnom tipu; - Provoditi revitalizaciju degradiranih travnjačkih površina, posebno cretova i vlažnih travnjaka, te travnjaka u visokom stupnju sukcesije; - Na jako degradiranim, napuštenim i zaraslim travnjačkim površinama za potrebe ispaše potrebno je provesti ograničeno paljenje te poticati stočarstvo; - Uklanjati strane invazivne vrste sa svih travnjačkih površina i šikara; - Očuvati bušike, te sprječavati sukcesiju povremenim uklanjanjem nekih drvenastih vrsta i kontroliranim paljenjem; - Očuvati vegetacije visokih zeleni u kontaktnim zonama šuma i otvorenih površina, te spriječiti njihovo uništavanje prilikom izgradnje i održavanja šumskih cesta i puteva. Potrebno je inventarizirati očuvane prirodne plaže te u postupku njihova uređenja utvrditi uvjete za izdavanje koncesija; ugovorima o koncesijskom odobrenju propisati mjere zaštite prirode, a posebno mjere očuvanja priobalne vegetacije. Na pješčanim plažama uklanjati invazivnu vrstu Carpobrotus edulis u cilju očuvanja autohtone vegetacije. Ne planirati širenje građevinskog područja na račun ugroženih močvarnih i obalnih
BLOCK-PROJEKT d.o.o. Zadar, Tel: 023/492-080 • Fax: 023/492-088 • e-mail: [email protected] 38 IiD PROSTORNOG PLANA UREĐENJA OPĆINE POSEDARJE – OBRAZLOŽENJE PLANA NACRT KONAČNOG PRIJEDLOGA PLANA staništa. Zaustaviti daljnju degradaciju preostalih močvarnih i obalnih staništa, te prema mogućnostima izvesti njihovu revitalizaciju. Prilikom planiranja prometnih koridora birati varijantu najmanje pogubnu za ugrožena staništa i područja važna za ugrožene vrste. Prilikom planiranja potencijalnih lokacija za vjetroelektrane uvažiti ograničenja nužna za zaštitu ugroženih vrsta ptica i šišmiša.
3. Zaštićena i evidentirana područja Na području Općine Posedarje, kod Islama Latinskog, temeljem Zakona o zaštiti prirode zaštićeno je Staro hrastovo stablo „Zeleni hrast“ (Quercus virgiliana Ten.) kao spomenik parkovne arhitekture – pojedinačno stablo (1957). Zaštićeni rijetki primjerak drveća treba uzgojno-sanitarnim zahvatima održavati u povoljnom stanju vitaliteta. Preporuča se izrada studije vitaliteta, kojom će se utvrditi detaljnije smjernice očuvanja. 4. Područja ekološke mreže RH Za elemente Nacionalne ekološke mreže koji ulaze u obuhvat PPU Općine Posedarje, a koji su detaljno nabrojeni u točki 1. Obrazloženja plana (1.1.2. Prostorno-razvojne i resursne značajke), propisane mjere i smjernice zaštite prikazane su u nastavku teksta. Tablica: Popis mjera i smjernica za zaštitu sastavnica Nacionalne ekološke mreže MJERE SMJERNICE ZA ZAŠTITU ZAŠTITE 7 Regulirati lov i sprječavati krivolov 8 Ograničiti širenje područja pod intenzivnim poljodjelstvom 9 Osigurati poticaje za tradicionalno poljodjelstvo i stočarstvo 11 Pažljivo provoditi turističko rekreativne aktivnosti 22 Kontrolirati ili ograničiti gradnju objekata i lučica na muljevitim i pjeskovitim morskim obalama 23 Sprječavati nasipavanje i betonizaciju obala 24 Osigurati poticaje solanama za očuvanje ornitološke vrijednosti 26 Svrsishodna i opravdana prenamjena zemljišta 28 Prilagoditi ribolov i sprječavati prelov ribe 31 Regulirati akvakulturu 132 Očuvati povoljnu građu i strukturu morskoga dna, obale, priobalnih područja i riječnih ušća Očuvati biološke vrste značajne za stanišni tip; ne unositi strane (alohtone) vrste i genetski 133 modificirane organizme 135 Sanirati oštećene djelove morske obale gdje god je to moguće Zaštita kulturnog nasljeđa Sva kulturna dobra zaštićena su zakonom, bez obzira na vlasništvo, preventivnu zaštitu ili registraciju. Svojstvo kulturnog dobra utvrđuje Ministarstvo kulture rješenjem na temelju stručnog vrednovanja. Istražiti i stručno vrednovati trebalo bi sve spomenike graditeljstva i arheološke lokalitete, a posebnu pažnju posvetiti očuvanju tradicijske arhitekture.
BLOCK-PROJEKT d.o.o. Zadar, Tel: 023/492-080 • Fax: 023/492-088 • e-mail: [email protected] 39 IiD PROSTORNOG PLANA UREĐENJA OPĆINE POSEDARJE – OBRAZLOŽENJE PLANA NACRT KONAČNOG PRIJEDLOGA PLANA
3.4.1. Iskaz površina za posebno vrijedna i/ili osjetljiva područja i prostorne cjeline (prirodni resursi, krajobraz, prirodne vrijednosti i kulturno-povijesne cjeline) Red. Zadarska županija Oznaka Ukupno % od površine stan/ha broj Općina Posedarje ha Općine ha/stan* 2.0. ZAŠTIĆENE CJELINE 2.1. Zaštićena prirodna baština * - nacionalni park NP 0 - park prirode PP 0 - - - ostali zaštićeni dijelovi (pojedinačno prirode SPA stablo) 2.2. Zaštićena graditeljska baština * - arheološka baština 3,5 - povijesne graditeljske - cjeline Općina Posedarje *
3.5. Razvoj infrastrukturnih sustava 3.5.1. Prometni infrastrukturni sustav Cestovni promet Općina Posedarje smještena je na prometno vrlo značajnom mjestu, gdje se križaju dva, za Hrvatsku državu vrlo važna pravca: sjever-jug i sjeverozapad-jugoistok. Prvi pravac povezuje južnu Hrvatsku, tj. Dalmaciju sa sjevernom, tj. Zagrebom, i dalje s istočnom Hrvatskom, kao i sa Srednjom Europom i preko nje s Istočnom i Zapadnom Europom. Drugi pravac koji ide uz Jadransku obalu povezuje krajnji jug Hrvatske, Dubrovnik i Dalmaciju s krajnjim sjeverozapadom Hrvatske: Rijeka, Istra i dalje sa Zapadnom Europom. Ta se dva pravca križaju upravo na teritoriju općine Posedarje tj. u neposrednoj blizini (Maslenica). Ovdje se križa postojeća dvotračna Jadranska turistička cesta (DC8) s auto-cestom, u čvoru Zadar 1 tj. čvoru Maslenica. Uz čvor Zadar 1 na teritoriju općine Posedarje nalazi se i čvor Posedarje s funkcijom priključenja otoka Paga (D106) na autocestu. Na taj način općina Posedarje je vrlo dobro povezana kako sa Zadrom, tako i s cijelom Županijom, pa i s ostalim dijelovima Hrvatske. Jadranska autocesta prolazi Općinom Posedarje u dužini od cca 11 km. Jadranska auto-cesta je brzi prometni koridor koji povezuje više regija i svrstana je u ceste od državnog značaja. Na osnovu Odluke o razvrstavanju javnih cesta u državne ceste, županijske ceste i lokalne ceste (NN 79/99, 111/00, 98/01, 143/02), (NN 44/12 96/16) na području Općine glavnu cestovnu mrežu čine prometnice sljedećih kategorija: autocesta: - A1: Zagreb (čvorište Lučko, A3) – Posedarje - Islam Latinski - Dubrovnik državne ceste: - DC8: Rijeka - Zadar – Split - D56: Islam Latinski – Smilčić – Benkovac – Skradin – Drniš - Sinj - DC106: Žigljen – Novalja – Pag – Ražanac – Posedarje (DC8) županijske ceste: - ŽC6017: Slivnica – DC106 - ŽC6019: Posedarje(DC8) – Novigrad – Pridraga - DC502 - ŽC6020: ŽC6019 - Podgradina - ŽC6258: Islam Latinski (DC8) – Smilčić – D. Biljane (Ž6278) (D56)
BLOCK-PROJEKT d.o.o. Zadar, Tel: 023/492-080 • Fax: 023/492-088 • e-mail: [email protected] 40 IiD PROSTORNOG PLANA UREĐENJA OPĆINE POSEDARJE – OBRAZLOŽENJE PLANA NACRT KONAČNOG PRIJEDLOGA PLANA lokalne ceste: - LC63028: Vinjerac – DC8 - LC63058: LC63028 – Slivnica - LC63061: Grgurice – (DC8) - LC63062: D56 – Islam Latinski (D56) ŽC6258 – Islam Latinski (ŽC6258) - LC63063: Posedarje: DC8 – DC8 - LC63066: Podgradina (ŽC6020) - Paljuv - ŽC6019 - LC63154: Kneževići – ŽC6016 - LC63160: ŽC6019 – Podgradina (ŽC6020) Postoji potreba za asfaltiranjem više lokalnih cesta koje povezuju naselja i zaseoke, a također se planiraju nove lokalne ceste: - veza Grgurica s Kneževićima tj. lokalnih cesta LC63061 i LC63154 - veza DC8 s Podgradinom - veza LC63028 s planiranim turističkim naseljem (Rt. Trnovnica) - veza LC63028 s planiranom rekreacijskom zonom (uvala Poljice). - veza ŽC6017 s planiranim turističkim naseljem (uvala Bokulja) Također postoji potreba za popravkom i uređenjem poljskih putova, koji su u lošem stanju.
Željeznički promet Područjem Općine prolazi potencijalni koridor brze jadranske željeznice velike propusne moći. Za koridor, koji je načelno određen Strategijom i Programom prostornog uređenja RH, Prometnom strategijom i Prostornim planom Zadarske županije, potrebno je izraditi detaljniju prostornu dokumentaciju i analizu uvažavajući opredjeljenje da se što manje zauzima novi prostor.
Pomorski promet Luka Vinjerac je i Posedarje su razvrstana luka, otvorena razvrstane luke otvorene za javni promet, od lokalnog je značaja, što je definirano Naredbom o razvrstavanju luka otvorenih za javni promet. Luka Vinjerac Formirana je unutar postojeće uvale naselja, za njezino uređenje treba izraditi detaljniju plansku dokumentaciju. Izravne lokalne, tj. unutrašnje brodske pomorske veze s Vinjercem nema. Unutar naselja Posedarje postoji lučka infrastruktura za pristajanje brodova koja je izgradnjom kopnene cestovne infrastrukture izgubila značaj i nema kategoriju razvrstane luke otvorene za javni promet. Uredbom o razvrstaju luka otvorenih za javni promet i luka posebne namjene (NN 110/04 i 82/07), članak 6., definirano je da su sve luke koje služe javnoj uporabi, a imaju samo izgrađenu obalu za siguran privez plovila lokalne luke to se i luka Posedarje planira morska luka otvorena za javni promet lokalnog značaja. Luke su označene na grafičkom prilogu Plana (list br. 1. Korištenje i namjena površina). U prostoru luke potrebno je osigurati vezove za javni promet, domaće korisnike (komunalni vez), vez za brodove u tranzitu i ukoliko postoje prostorne mogućnosti nautički vez. Izgradnja i uređenja luka moguće je temeljem UPU-a za cjelovito područje, a u skladu sa grafičkim prilogom Plana (list br. 3 Uvjeti za korištenje, uređenje i zaštitu prostora mj. 1:25000 i list br. 4 Građevinska područja mj. 1:5000)
Telekomunikacijski promet Na području općine Posedarje u funkciji je 6 lokalnih komutacija (telefonskih centrala EKI); u Posedarju, Slivnici Gornjoj, Vinjercu, Ždrilu, Islamu Latinskom u zaseoku Grgurice i Podgradini. Svih 6 lokalnih komutacija su suvremenog tipa SPC (upravljane pohranjenim programom) i digitalne. Lokalne komutacije su na nadređenu komutaciju županijske razine u Zadru povezane različitim (kabelskim ili radio-relejnim) sustavima prijenosa koji su također digitalni. U planu su još 2 lokalne komutacije u Slivnici Donjoj i na neodređenoj lokaciji uz obalu istočno od Posedarja, što će zavisiti o dinamici širenja naselja i planiranih turističkih sadržaja.
BLOCK-PROJEKT d.o.o. Zadar, Tel: 023/492-080 • Fax: 023/492-088 • e-mail: [email protected] 41 IiD PROSTORNOG PLANA UREĐENJA OPĆINE POSEDARJE – OBRAZLOŽENJE PLANA NACRT KONAČNOG PRIJEDLOGA PLANA
Od transmisijskih pravaca, na području općine najvažniji je lokalni transmisijski pravac koji povezuje Posedarje sa Zadrom. Ovim pravcem, prateći uglavnom Jadransku turističku cestu, položeni su svjetlovodni i simetrični kabeli. Svjetlovodnim kabelom na Zadar su povezane lokalne komutacije u Posedarju i Islamu Latinskom (Grgurice). Na taj lokalni transmisijski pravac vezuje se lokalni svjetlovodni kabel od Posedarja, preko Podgradine, Paljuva i Novigrada do Pridrage. Drugi lokalni transmisijski pravac je svjetlovodni kabel od Posedarja, preko Slivnice Gornje i Vinjerca, i dalje planiranog podmorskog kabela preko Selina do Starigrada. Izgradnjom svjetlovodnih kabela i njihovih ogranaka, postojeće radio-relejne veze su ili će se zamijeniti vezama po svjetlovodnim kabelima. Područjem Općine prolazi magistralni svjetlovodni pravac koji je sastavni dio auto-ceste. Na području općine Posedarje postoje izgrađene mjesne mreže u Posedarju, Slivnici Gornjoj, Vinjercu, Ždrilu, Slivnici Donjoj, Islamu Latinskom i Podgradini. Mjesnu mrežu u Posedarju potrebno je rekonstruirati i proširiti. Pokrivenost sustavom pokretnih komunikacija na području općine Posedarje je dobra.
3.5.2. Energetski sustav Elektroopskrbni sustav Na području općine Posedarje od budućih elektroenergetskih objekata naponskog nivoa 35 i 110 kV planirana je izgradnja transformatorske stanice: - TS110/20(10) kV Posedarje - te dalekovoda: - DV 110 kV Poličnik - Posedarje - DV 110 kV Posedarje-Obrovac - DV/KB 110 kV Posedarje-Seline Uz izgradnju novih postrojenja i objekata, kako bi se povećala pogonska sigurnost, potrebno je temeljito rekonstruirati transformatorsku stanicu 35 kV u Selinama i u Obrovcu te TS Zadar 4. Što se tiče napajanja električnom energijom turističkih kapaciteta (4000 kreveta u naseljima Posedarje "Svrdlac-Ivandići", Podgradina, Slivnica Gornja "Pokulja" i Vinjerac "Rt Trnovica" i dr.) i zona za proizvodno-poslovne namjene (ukupno cca 100 ha) rješenje će biti na nivou 10(20) kV s priključkom na postojeću TS 35/10 kV SELINE i buduću TS 110/20(10) kV POLIČNIK. Prilikom gradnje novih ili rekonstrukcije postojećih objekata trase iz Plana se mogu korigirati zbog prilagodbe tehničkim rješenjima, imovinsko-pravnim odnosima i stanju na terenu. Ukoliko se pokaže potreba za dodatnom količinom električne energije, dozvoljava se izgradnja transformatorske stanice unutar površina bilo koje namjene što se neće smatrati izmjenom ovog Plana. Predviđene su i zone za proizvodnju električne energije iz alternativnih i obnovljivih izvora (IE) u naselju Ždrilo (lokalitet Vlake, jugozapadno od naselja) i Slivnica Donja (lokalitet Baškica) kao nadopuna potrebe za električnom energijom na području Općine. Unutar planiranih zona mogu se graditi instalacije i pomoćne građevine za funkcioniranje ove zone (skladišni prostori za alat, prostori za upravljanje i nadzor, portirnica i slično). Najviša ukupna građevna površina (kig) svih pomoćnih građevina unutar ove zone je 0,1. Površine za proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora (me) mogu se planirati i u drugim zonama, i to prvenstveno u proizvodnim, poslovnim i turističko ugostiteljskim zonama. Plinofikacija Za županijsku distributivnu mrežu izrađena je Studija opskrbe prirodnim plinom Zadarske županije i Idejni projekt opskrbe prirodnim plinom Zadarske Županije kojima su određene, između ostaloga, trase plinovoda te regulacijske stanice. U prvoj fazi planirana je plinofikacija većih urbanih središta, tj. gradova Zadra, Biograda i Benkovca i ostavljena je mogućnost da se do izgradnje magistralnog plinovoda BOSILJEVO -SPLIT i mreže distributivnih visokotlačnih plinovoda opskrba ostvaruje miješanim odnosno isparenim ukapljenim naftnim plinom (tzv.“satelitska plinska opskrba” - za veća konzumna područja). Od MRS opskrba će se dalje omogućiti sustavom visokotlačnih plinovoda,
BLOCK-PROJEKT d.o.o. Zadar, Tel: 023/492-080 • Fax: 023/492-088 • e-mail: [email protected] 42 IiD PROSTORNOG PLANA UREĐENJA OPĆINE POSEDARJE – OBRAZLOŽENJE PLANA NACRT KONAČNOG PRIJEDLOGA PLANA maksimalnog radnog tlaka 6 – 16 ili 16 – 25 bar predtlaka ili srednjetlačnim plinovodima (4 bar predtlaka) za područja u okruženju MRS. Tlak visokotlačnog sustava će se u redukcijskim stanicama reducirati na vrijednost tlaka srednjetlačnih plinovoda maksimalnog radnog tlaka 4 bar predtlaka ili vrijednost tlaka niskotlačnih plinovoda maksimalnog radnog tlaka 100 mbar. Opskrba Posedarja ostvariti će se iz MRS Zadar te redukcijske stanice Posedarje. Planom su naznačene trasa za izgradnju visokotlačnog distributivnog plinovoda (6 – 16 ili 16 – 25 bar predtlaka), trase niskotlačnih plinovoda i lokacija redukcijske stanice Posedarje.
3.5.3. Vodnogospodarski sustav Vodoopskrba Postojeće stanje Od četiri naselja u općini, iz regionalnog vodoopskrbnog sustava vodu imaju samo Posedarje i dio Islama Latinskog. Posedarje ima razvijenu vodovodnu mrežu koja se počela graditi po četkom sedamdesetih godina. Vodovodna mreža Islama Latinskog započeta je prije domovinskog rata, a nakon njega se obnavlja i postupno uvodi u sustav paralelno s obnavljanjem naselja. U Vinjercu, Podgradini i Slivnici Gornjoj su u prošlosti izgrađeni veći ili manji dijelovi vodovodnih mreža. Predviđa se temeljito ispitivanje i obnova tih mreža nakon stavljanja u funkciju glavnih građevina za dovod vode (crpnih postaja, tlačnih i gravitacijskih cjevovoda i vodospremnika). U Slivnici Donjoj, Ždrilu i Vučijaku nema vodovodne mreže. Posedarje ima vlastiti vodospremnik “Puzalo” na koti 52 m.n.m, zapremine 200 m3 star već preko 30 godina. Budući da se nalazi u blizini regionalnog vodovoda, sredinom osamdesetih godina izveden je spojni vod tako da se naselje riješilo dotadašnjih povremenih ljetnih nestašica vode iz vlastitog malog lokalnog sustava, odnosno izvora Mrzlac čija izdašnost ljeti pada na manje od 5 l/s. Osim zahvata izvora, vodospremnika, glavnih cjevovoda i mreže, u lokalnom je sustavu još crpna postaja u sklopu koje se nalaze taložnica i filteri. Postrojenje je nakon spajanja vodospremnika na regionalni vodovod isključeno iz pogona i konzervirano. Predio Krši izdvojen je iz vodovodne mreže i privremeno prespojen na regionalni vodovod putem odgovarajućeg regulatora tlaka. Gradnju novog vodospremnika treba sagledavati u funkciji širenja naselja, a prioritetno se treba posvetiti smanjenju gubitaka vode u mreži koja je izvedena od azbestcementnih, čeličnih-pocinčanih, te plastičnih (PVC i PE) cijevi profila 40- 150 mm. Stanje je takvo da zahtijeva pojačano održavanje i rekonstrukcije pojedinih dijelova. Na čitavom području Općine nema značajnijeg izvora koji bi barem lokalno mogao dugoročnije zadovoljiti potrebe za vodom. Niz manjih izvora - Kasavac, Ševarkovac i Biljana na području Slivnice, Rakitovac, Dragaševo vrilo i drugi na području Islama Latinskog, nekoliko manjih na području Islama Grčkog, Posedarja i Podgradine, uključujući i bunare na području Vučijaka, toliko su raštrkani da se ni za njihovu ukupnu izdašnost (koja se mora uvažavati) danas ne pronalazi opravdanje za zahvaćanje. Iako bi se moglo govoriti i o značajnijim zalihama podzemne vode koje bi se mogle crpiti iz flišnih “promina” naslaga odnosno vapnenačkog vodonosnika na području od Islama do Slivnice, danas je, u nedostatku sredstava za istražne radove i investiranje, teško pretpostaviti da bi se vodoopskrba u dogledno vrijeme mogla oslanjati i na te resurse, pogotovo kad se zna da regionalni vodovod prolazi posred općine.
Planirano stanje – podsustavi u izgradnji Kako bi se omogućio razvitak svih naselja općine koja poslije drugog svjetskog rata bilježe populacijsku stagnaciju ili nazadovanje (osim Posedarja koje se razvilo zahvaljujući svom prometnom položaju pa i vlastitom vodoopskrbnim sustavu), nužno je dovršiti izgradnju započetih vodovodnih mreža i glavnih građevina za dovod i prihvat vode, odnosno započeti gradnju novih. Naime, vodoopskrba svih naselja riješit će se putem četiri vodoopskrbna podsustava spojena na regionalni vodovod za koje je projektna dokumentacija gotovo u potpunosti pripremljena te se ve ć odvija gradnja koja omogućuje postupno uvođenje pojedinih naselja u vodoopskrbni sustav.
BLOCK-PROJEKT d.o.o. Zadar, Tel: 023/492-080 • Fax: 023/492-088 • e-mail: [email protected] 43 IiD PROSTORNOG PLANA UREĐENJA OPĆINE POSEDARJE – OBRAZLOŽENJE PLANA NACRT KONAČNOG PRIJEDLOGA PLANA
Ta četiri podsustava su: - “Posedarski podsustav” za Posedarje sa svojim turističkim i vikend naseljima i gospodarskim zonama gdje se vodospremnici nalaze u neposrednoj blizini regionalnog vodovoda puneći se gravitacijski, s dopunskim (pričuvnim) dovodom iz izvora Mrzlac, - “Istočni podsustav” za Islam i Podgradinu, Ovaj sustav opskrbit će i brojna druga naselja iz više općina. - podsustav “Ždrilo-Vinjerac-Slivnica Gornja” koji je u osnovi gravitacijski, ali se dio vode procrpljuje za povišeno područje Vučijaka i visoko područje Slivnice Gornje i - “Sjeverni ogranak” regionalnog vodovoda od značenja još i za općine Ražanac i Poličnik gdje se voda procrpljuje za Slivnicu Donju.
Posedarski podsustav Projektirana je nova vodosprema iznad predjela Krši na sjeverozapadnoj strani Posedarj te se očekuje i njena izgradnja. Za turističko naselje “Svrdlac - Ivandići“ i jaču izgradnju na istočnoj strani naselja mogla bi se izgraditi posebna vodosprema neposredno uz regionalni vodovod na koju bi se moglo priključiti i Posedarje tako da bi tada bilo osigurano i s istočne strane. Industrijska zona na nešto višim terenima uz Jadransku autocestu na zapadnoj strani ne bi se mogla opskrbljivati iz spomenutih vodosprema pa bi se prema toj zoni mogla usmjeriti voda iz izvora Mrzlac putem postojeće crpne postaje, a ukoliko bi se radilo o većim potrebama vode, nužno bi bilo da investitor izgradi posebnu vodospremu. U cilju opskrbe vodom industrijskog područja na sjeverozapadnoj strani naselja prema Slivnici investitori će morati uložiti velika sredstva jer je dosta veliko i visinski nepovoljno smješteno, a ne postoji odgovarajuća vodovodna mreža. U zonu sjeveroistočno od Podgradine, vodu je moguće dovesti iz izvora Nazret, udaljenog oko 2 km, koji se nalazi na području općine Novigrad, ili iz vodovodne mreže Podgradine, odnosno zasebno iz planiranog vodospremnika u Podgradini. Nedostatak je prvog što je voda Nazreta boćata (takvu je koristi Novigrad), a ni udaljenost nije baš mala, dok drugo rješenje nije opravdano jer se zona nalazi uz more, a voda se bespotrebno dvaput crpi na veliku visinu (prvi put na Zrmanji i drugi put u Grguricama), da bi se potom reducirao tlak jer je vodospremnik u Podgradini previsoko. Za njih treba izraditi detaljne planove uređenja kojim će se temeljito razraditi svi mogući načini vodoopskrbe i odabrati najbolji.
Istočni podsustav Građevine od značenja za vodoopskrbu Islama Latinskog i Podgradine su procrpna postaja "Grgurica", magistralni cjevovod od Grgurice do vodospreme "Zemunik Gornji" i vodosprema "Zemunik Gornji" (to su glavne građevine cjelokupnog sustava) te vodosprema na uzvisini Gradina s dovodnim cjevovodom duljine oko 2 km. Može se kazati da su u ovom trenutku izgrađeni svi osim vodospreme "Zemunik Gornji". Dovršenjem te vodospreme Islam Latinski imat će gotovo u cijelosti riješenu vodoopskrbu, dok se za naselje Podgradina tek treba obnoviti i izgraditi nova vodovodna mreže prema projektu koji je u izradi.
Podsustav “Ždrilo - Vinjerac - Slivnica Gornja” Okosnicu čini gravitacijski cjevovod “Ždrilo -Vinjerac” duljine oko 6 km koji se priključuje na regionalni vodovod. Cjevovod je izgrađen do postojećeg vodospremnika (mjesne cisterne) u Vinjercu na koti oko 60 m.n.m. koji ć e se modernizirati prema izrađenom projektu. U budućnosti, ako bude potrebno, može se izgraditi novi vodospremnik. Za Ždrilo se u kasnijoj fazi razvoja regionalnog vodoopskrbnog sustava predviđ a posebni vodospremnik, dok se u prvoj fazi pretpostavlja da će se spojiti izravno na gravitacijski cjevovod. Izrađen je i projekt za obnovu i proširenje vodovodne mreže Vinjerca. U nastavku gravitacijakog cjevovoda, u području zaseoka Magaši u Vučijaku, izgradit će se procrpna postaja te od nje tlačni cjevovod prema Vučijaku i Slivnici Gornjoj duljine oko 3400 m. Tlačni cjevovod će završiti u planiranom vodospremniku u Slivnici Gornjoj na koti oko 255 m.n.m. Projektna dokumentacija je završena, radovi na dovodnom i tlačnom cjevovodu se privode kraju, a očekuje se početak građenja procrpne postaje i vodospreme. Gotovo u potpunosti izgrađena vodovodna mreža Slivnice Gornje, morat će se temeljito ispitati, po potrebi sanirati te podijeliti u visinske zone pomoću uređeja za regulaciju tlaka.
BLOCK-PROJEKT d.o.o. Zadar, Tel: 023/492-080 • Fax: 023/492-088 • e-mail: [email protected] 44 IiD PROSTORNOG PLANA UREĐENJA OPĆINE POSEDARJE – OBRAZLOŽENJE PLANA NACRT KONAČNOG PRIJEDLOGA PLANA
Podsustav “Sjeverni ogranak” Dio “Sjevernog ogranka” od značenja za Općinu Posedarje čine procrpna postaja u Radovinu, vodospremnik u Jovićima na koti oko 185 m.n.m. i tlačno-gravitacijski cjevovod od crpne postaje do vodospremnika duljine oko 3 km. Do procrpne postaje voda dolazi gravitacijski iz regionalnog vodovoda putem ogranka s magistralnog vodovoda “Lovinac-Radovin-Ražanac” u Marasovićima (Radovin). Već je navedeno da se na taj način rješava vodoopskrba Slivnice Donje, a osim nje ovaj podsustav će opskrbiti još Radovin i Jović e koji pripadaju općini Ražanac. Glavnina Slivnice Donje priključit će s na cjevovod koji prati prometnicu Posedaje-Pag, dok se izdvojeni zaseoci Veršići i Kneževići rješavaju putem ogranka iz Radovina Prema prihvaćenoj etapnoj izgradnji vodoopskrbnog sustava “Regionalni vodovod sjeverne Dalmacije” planirana je izgradnja još jednog regionalnog cjevovoda Zrmanja-Zadar na udaljenosti oko 20 m od postojećeg. Zbog toga se mora osigurati zaštitni koridor duž cijele trase ovog cjevovoda. Planirana potrošnja određuje se približno budu ći da ovaj prostorni plan ne sagledava detaljnije čimbenike potrošnje od kojih su najvažniji turizam i gospodarstvo. Oslanjajući se na podatke iz projekata, može se kazati da ć e planska potrošnja u sezoni oko 2030. godine, za cijelu općinu iznositi oko 70 l/s. Od toga se može računati da će 10 l/s iznositi gubici, oko 20 l/s je realna potreba za domaćinstva (oko 6800 stanovnika), a 40 l/s se predviđa za turizam, gospodarstvo, razne ustanove, i komunalije. Na posedarskom podsustavu predviđa se oko 30 l/s, na istočnom oko 15 l/s, na ogranku za Ždrilo, Vinjerac i Slivnicu Gornju oko 20 l/s te na ogranku za Slivnicu Donju oko 5 l/s.
Odvodnja otpadnih voda Na području općine Posedarje ne postoji organizirani sustav sakupljanja, pročišćavanja i dispozicije otpadnih voda. Otpadne vode iz domaćinstava i ostalih objekata na ovom području danas se uglavnom disponiraju u tlo ili u obalno more izravno bez ikakvog prethodnog pročišćavanja. Najčešće se sakupljaju u septičkim jamama koje u pravilu nisu dostatno dimenzionirane i održavane pa je pročišćavanje slabo, što naročito dolazi do izražaja u tijeku ljetne sezone kada se količina otpadnih voda višestruko povećava. Ove septičke jame nisu izgrađene kao vodonepropusni objekti pa otpadne tvari iz istih u znatnoj mjeri zagađuju podzemlje i obalno more. Za dio područja Zadarske županije uz Novigradsko more i Velebitski kanal još uvijek nije izrađeno adekvatno koncepcijsko rješenje sakupljanja, pročišćavanja i dispozicije otpadnih voda. Do sada je za potrebu planirane izgradnje turističkog naselja Svrdlac-Ivandići, a u sklopu izrade studije utjecaja na čovjekovu okolinu, definirano i prihvaćeno parcijalno lokalno rješenje biološkog pročišćavanja otpadnih voda ovog kompleksa s dispozicijom u teren preko obližnje vrtače Milnovača. Oborinske krovne vode i vode s prometnih površina također se direktno procjeđuju u tlo, odnosno slijevaju najkraćim putem u obalno more.
Novoplanirano stanje Sveukupni razvoj općine Posedarje zasniva se prvenstveno na razvoju turizma, poljoprivrede i male privrede. Zagađenja koja se unose otpadnim tvarima iz stambenih, gospodarskih i turističkih objekata izravno utječu na kvalitetu obalnog mora i podzemnih voda, što može postati ograničavajući faktor očekivanog razvoja, te se rješavanju odvodnje otpadnih voda na cjelokupnom prostoru općine Posedarje treba posvetiti naročita pažnja. Porastom broja pučanstva i planiranim razvojem turizma još više će se povećati složenost problema odvodnje i opasnost od štetnih posljedica za sve vitalne elemente prirodne okoline, naročito morski akvatorij i biološke zajednice u njemu. Na području općine Posedarje treba računati sa sljedećim kategorijama korisnika karakterističnim za definiranje ukupne količine otpadne vode i stupnja zagađenosti: stalno stanovništvo, stanovništvo nastanjeno u kućama za odmor, turisti smješteni u apartmanima, turisti smješteni u privatnom smještaju, te turisti smješteni u autokampovima.
BLOCK-PROJEKT d.o.o. Zadar, Tel: 023/492-080 • Fax: 023/492-088 • e-mail: [email protected] 45 IiD PROSTORNOG PLANA UREĐENJA OPĆINE POSEDARJE – OBRAZLOŽENJE PLANA NACRT KONAČNOG PRIJEDLOGA PLANA
Da bi se saniralo postojeće neadekvatno stanje i ostvarila potrebna zahtijevana zaštita svih voda na području općine Posedarje moraju se sve otpadne vode prethodno pročistiti do stupnja koji neće ugroziti njihovu kvalitetu i namjenu. Odvodnja otpadnih voda rješavat će se za svako naselja odvojeno na način da se adekvatno pročišćene otpadne vode ispuštaju u teren sustavom dreniranja ili preko upojnih bunara. Prije odabira konačne lokacije ispusta u teren moraju se obvezatno provesti hidrogeološka istraživanja određene mikrolokacije kako bi se utvrdila svojstva i mogućnosti iste za adekvatan ispust. Korištenje pročišćenih otpadnih voda svodi se na korištenje istih za navodnjavanje, odnosno za potrebe uzgoja određenih poljoprivrednih kultura. Osnova sustava odvodnje određena je Studijom zaštite voda za područje Zadarske županije. Njom je određen optimalni način odvodnje, lokacija uređaja za pročišćavanje s prijedlogom tehnologije i na čin ispuštanja voda čime je dobivena podloga za izradu pojedinih rješenja, tj. idejnih i izvedbenih projekata odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda pojedinih naselja. Rješenja iz Studije ucrtana su u Plan. Studijom je određeno da se morski akvatorij Novigradskog mora svrsta u vrlo osjetljivo područje obalnog mora, što znači da se u isti ne dozvoljava ispuštanje otpadnih voda iz sustava odvodnje naselja. Do izgradnje sustava odvodnje otpadne vode moraju se sakupljati u kvalitetno izgrađenim uređajima za pročišćavanje ili u sabirnim jamama, a prema uvjetima Hrvatskih voda. Otpadne vode iz raznih proizvodnih i industrijskih pogona koje mogu biti onečišćene uljima i kemikalijama moraju se prije ispuštanja u okolni teren, odnosno u buduću mjesnu kanalizacijsku mrežu, prethodno pročistiti tako da se sadržaj štetnih tvari u njima smanji do propisanih graničnih vrijednosti, odnosno da poprime karakteristike gradskih otpadnih voda, kako bi se iste mogle dalje pročistiti na centralnom uređaju za pročišćavanje. To zahtijeva da svaki industrijski pogon i ostali specifični zagađivači otpadnih voda imaju svoj vlastiti sustav za pročišćavanje, ovisno o karakteru pojedinog tehnološkog procesa. Da bi ovo funkcioniralo morat će se na mjestu ispusta industrijskih otpadnih voda provoditi stalna efikasna kontrola zagađenosti istih. Za sve industrijske pogone sastavni dio investicijskog elaborata mora obvezatno biti i adekvatni sustav pročišćavanja otpadnih voda s naznačenim karakteristikama svih otpadnih voda koje se susreću u tehnološkom procesu. Oborinske vode s krovova i prometnica odvodit će se najkraćim putem u more ili teren. Na površinama većih garaža, servisa, radiona, benzinskih postaja i sl., gdje je veća opasnost od izlijevanja ulja i nafte, moraju se obvezatno ugraditi separatori za sakupljanje ulja i masnoća.
Uređenje vodotoka i voda Na području Općine Posedarje postoji veći broj uglavnom povremenih, bujičnih, vodotoka od kojih je zbog svoje dužine, veličine sliva i količina protoka, najznačajniji vodotok Baštica Bašćica. Slijedom istog, županijska skupština Zadarske županije je 20. rujna, 2005. godine utvrdila vanjske granice uređenog i neuređenog vanjskog pojasa (inundacijski pojas) za područja sliva Donje Bašćice. Baštica Bašćica se formira u polju Vlačine i protječe sjeveroistočno od mjesta Poličnik, u pravcu jug-sjever, a zatim kanjonskim tokom prema istoku i ulijeva se u Novigradsko more kod Posedarja. U gornjem dijelu sliva postoji više stalnih i periodičnih izvora koji prihranjuju tok Baštice Bašćice, a osim njih Baštica Bašćica se prihranjuje iz svojih pritoka bujičnog karaktera od kojih su najznačajniji desni pritoci Stubline i Rakitovac, te lijevi pritok Kasavac. Sliv Baštice Bašćice izgrađuju uglavnom fliš i kvartarni nanos, a brdski masivi koji se uzdižu iznad dolina Baštice Bašćice, krškog su karaktera izgrađeni od stijena vapnenca. Ukupna površina sliva je oko 70 km2. Na području zapadnog sliva Novigradskog mora, osim Baštice Bašćice postoji još nekoliko vodotoka koji su zbog strmog pada i povremenog toka izrazito bujičnog karaktera. Najznačajniji od njih su Slapa ča (Mirača) i Škrile (Grabinovac), te potok Jarača koji se nalazi na granici katastarskih općina Posedarje i Novigrad. Na području između Vinjerca i Novigradskog ždrila postoji još nekoliko bujičnih vodotoka tzv. Četiri drage, čiji se tok uspostavlja samo u vrijeme najjačih kiša. Kategorizacija vodotoka nije izvršena, ali kako su to vodotoci u krškom podru čju trebali bi biti prve kategorije. Izgradnja i uređenje zemljišta uz te vodotoke treba se izvoditi u skladu s posebnim vodoprivrednim uvjetima.
BLOCK-PROJEKT d.o.o. Zadar, Tel: 023/492-080 • Fax: 023/492-088 • e-mail: [email protected] 46 IiD PROSTORNOG PLANA UREĐENJA OPĆINE POSEDARJE – OBRAZLOŽENJE PLANA NACRT KONAČNOG PRIJEDLOGA PLANA
Obrana od poplave provodi se temeljem Plana obrane od poplava za slivno područje ″Zrmanja-zadarsko primorje″ na prostoru Zadarske županije s operativnim planom obrane od poplava područja županije. Ceste, putove i prijelaze preko korita vodotoka treba održavati tako da se na njima ne skuplja, odnosno ne zadržava voda koja može smanjiti njihovu otpornost funkcionalnu sposobnost. Za sve vodotoke treba provoditi redovno tehničko održavanja i po potrebi graditi nove vodne građevine.
Melioracijska odvodnja i korištenje voda za navodnjavanje Na području srednjeg toka potoka Baštica Bašćica između mjesta Poličnik i Islam Latinski izgrađena je akumulacija Grabovac, preko koje, prolazi Jadranska magistrala. Svrha akumulacija je navodnjavanje polja Donja Baštica Bašćica, ali ona služi i smanjenju vodnog vala na nizvodnom dijelu Baštice Bašćice. Ukupni volumen akumulacije je 150.000 200.000 m3. Brana koja tvori akumulaciju je nasuta zemljana, dužine 155 metara. Nepropusnost brane osigurana je homogenim glinenim nasipom. Evakuacija voda se vrši slobodnim bočnim preljevom i temeljnim ispustom u tijelu brane. U sklopu preljeva izgrađen je i odvodni kanal (brzotok) od preljeva do potoka Baštice Bašćice. Sustav melioracijske odvodnje izgrađen je za polje Donja Baštica Bašćica koje je smješteno uz desnu obalu vodotoka Baštica Bašćica u dužini od oko 2 km, ispod ceste Zadar – Posedarje. Duboko poljoprivredno zemljište je pogodno za uzgoj kultura vinove loze i voćnjaka, čija zastupljenost na tom podru čju je velika (80% vinogradi, 20% voćnjaci). Ukupna površina melioriranog područja je 150 hektara. Melioracijski sustav odvodnje je u potpunosti izgrađen, sa svim objektima osnovne i detaljne kanalske mreže a vodotok Baštica Bašćica je reguliran u duljini kojom prolazi kroz polje. Postojeći melioracijski sustav polja Donja Baštica Bašćica treba redovno održavati te u slučaju poplave provoditi Plan obrane od poplava. na državnoj i lokalnoj razini. Sve zahvate tj. gradnju i održavanje zaštitnih vodnih građevina treba provoditi uz maksimalno uvažavanje prirodnih i krajobraznih obilježja. Izrađen je Plan navodnjavanja za područje Zadarske županije (kojeg je izradio Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, 2007. godine) koji je analizom postojećih vodnih potencijala, postojećih akumulacija, korištenja poljoprivrednog zemljišta odredio mogućnosti razvoja poljoprivrede.
3.6. Postupanje s otpadom Postupanje s komunalnim otpadom Komunalni otpad je otpad iz kućanstva te otpad koji nastaje čišćenjem javnih površina i otpad sličan otpadu iz kućanstva koji nastaje u gospodarstvu, ustanovama i uslužnim djelatnostima. Prema Zakonu o otpadu održivom gospodarenju otpadom (NN. br. 178/04,153/05,111/06,110/07, 60/08 i 87/09) Općina, odnosno grad ili više jedinica lokalne samouprave sporazumno osiguravaju provođenje mjera za postupanje s komunalnim otpadom. Kako Općina nije u mogućnosti sama organizirati zbrinjavanje otpada, ona je to povjerila komunalnom poduzeću “Čistoća”, koje odvozi i odlaže komunalni otpad na odlagalište komunalnog otpada Grada Zadra. No, na području Općine Posedarje postoje “divlja” odlagališta, gdje se otpad (građevinski, tehnički i dr.) odlaže bez ikakve kontrole i čiji broj nije utvrđen. Ta odlagališta zdravstveno, ekološki i estetski opterećuju okoliš. Dva najveća "divlja" odlagališta su sanirana i time je smanjeno opterećenje okoliša. Predložena je lokacija za reciklažno dvorište za krupni građevinski otpad na predjelu Njivice i Brižine. Osnovni cilj postupanja s otpadom na području Općine je izgradnja cjelovitog sustava postupanja s otpadom na osnovu izrađene Studije o postupanju s otpadom za područje Zadarske županije. Ostvarivanje navedenog cilja postići će se dosljednom provedbom koncepta cjelovitog gospodarenja otpadom “IVO”, kojem su glavni prioriteti: Izbjegavanje nastanka otpada
BLOCK-PROJEKT d.o.o. Zadar, Tel: 023/492-080 • Fax: 023/492-088 • e-mail: [email protected] 47 IiD PROSTORNOG PLANA UREĐENJA OPĆINE POSEDARJE – OBRAZLOŽENJE PLANA NACRT KONAČNOG PRIJEDLOGA PLANA
• Edukacija stanovništva • Djelovanje na ponašanje kupaca • Potpora i unapređenje burze otpada • Smanjenje i višekratno korištenje ambalaže • Čišća proizvodnja Vrednovanje neizbježnog otpada • Odvojeno sakupljanje i recikliranje korisnih i štetnih sastojaka otpada • Biološka obrada odbojeno sakupljenog bio otpada (kompostiranje) • Izgradnja reciklažnih pogona Odlaganje ostatnog otpada • Sanacija postojećih neuređenih odlagališta • Odvoz otpada s otoka • Izgradnja transfer postaja • Donošenje konačne odluke, na osnovi Studije o postupanju otpadom za područje Zadarske županije, prema propisima EU • Odlaganje ostatnog otpada s manje od 5% organske tvari
Postupanje s neopasnim tehnološkim otpadom Neopasni tehnološki otpad je otpad koji nastaje u proizvodnim procesima u gospodarstvu, ustanovama i uslužnim djelatnostima, a po količinama, sastavu i svojstvu razlikuje se od komunalnog otpada. To je otpad koji za razliku od opasnog tehnološkog otpada ne sadrži ili sadrži malo tvari koje podliježu fizičkoj, kemijskoj ili biološkoj razgradnji pa ne ugrožavaju okoliš. Građevinski otpad predstavlja veći problem zbog količine i selekcioniranja, budući da se odlaže neorganizirano na mnogim mjestima, a problem je tim veći što taj otpad zbog svojeg volumena i fizikalnih svojstava trajno mijenja prostor na koji je odložen. Vrlo malo ili gotovo nikakvo je njegovo iskorištavanje u smislu izgradnje podloga za putove, raznih objekata ili ostale infrastrukture. Planom se predlaže njegovo korištenje u navedene svrhe. Otpad iz poljoprivrednih djelatnosti uglavnom završava na poljima gdje se biološki razgradi kao ostatak žetve ili stajsko gnojivo. Veći problem bi se stvorio otpadom od mogućih farmi i klaonica koji bi se trebao organizirano odvoziti, i ako postoje primjeri u drugim općinama gdje se takav otpad odlaže ili zakopava u zemlju. Ovdje nije riječ o opasnom otpadu sve dok nema zaraznih bolesti i infekcija. Rješavanje ovog problema je u nadležnosti lokalne samouprave i komunalnih redara. U skladu sa Zakonom o otpadu održivom gospodarenju otpadom (NN br. 178/04,153/05,111/06,110/07, 60/08 i 87/09), i Pravilnikom o ambalaži i ambalažnom otpadu (NN. 97/05) županije osiguravaju provođenje mjera postupanja s neopasnim tehnološkim otpadom.
Postupanje s opasnim otpadom Opasan otpad je utvrđen dodacima I, II, i III Zakona o ratifikaciji konvencije o nadzoru prekograničnog prometa opasnog otpada i njegovu odlaganju (NN Međunarodni ugovori, br. 3/94). Sadrži tvari koje imaju jedno od ovih svojstava: eksplozivnost, reaktivnost, zapaljivost, nagrizanje, nadražljivost, štetnost, toksičnost, infektivnost, kancerogenost, mutagenost, teratogenost, ekotoksičnost i svojstvo otpuštanja otrovnih plinova kemijskom reakcijom ili biološkom razgradnjom. Komunalni i/ili tehnološki otpad svrstava se u opasan otpad ako sadrži tvari koje imaju jedno od spomenutih svojstava. Vlada Republike Hrvatske osigurava provođenje mjera postupanja s opasnim otpadom utvrđenih Strategijom zaštite okoliša. Na području Zadarske županije, komunalni otpad s karakteristikama opasnog otpada sakuplja se i odlaže zajedno s ostalim komunalnim otpadom na smetlišta ili odlagališta bez ikakve kontrole. Stoga je potrebno, na osnovu Programa i Strategije prostornog uređenja Republike
BLOCK-PROJEKT d.o.o. Zadar, Tel: 023/492-080 • Fax: 023/492-088 • e-mail: [email protected] 48 IiD PROSTORNOG PLANA UREĐENJA OPĆINE POSEDARJE – OBRAZLOŽENJE PLANA NACRT KONAČNOG PRIJEDLOGA PLANA
Hrvatske, uspostaviti mrežu sabirališta i skladištenja opasnog otpada. Na području Općine nije predviđeno uspostavljanje građevine za skladištenje i obrađivanje opasnog otpada. Proizvođač opasnog otpada je dužan skladištiti opasni tehnološki otpad na propisan način do trenutka predaje ovlaštenom sakupljaču opasnog otpada do konačnog zbrinjavanja o čemu skrbi Vlada Republike Hrvatske.
3.7. Sprečavanje nepovoljna utjecaja na okoliš Tlo Zagađenje tla i nepovoljan utjecaj na njegovu strukturu, odnosno njegova degradacija, može nastati na razli čite načine i različitim intenzitetom. Uzroci mogu biti mehanički, biološki i kemijski, a često je vrlo teško odrediti precizne granice završetka jednog utjecaja od po četka drugog jer često djeluju sinergistički. Kao primjeri mogu poslužiti otpadne vode (komunalne, poljoprivredne, stočne farme), erozija tla, oštećenja tla teškom mehanizacijom i plodored (izmjena kultura) kao biološki uzrok. Otpadne vode iz poljoprivrede, a posebno one iz stočnih farmi i staja sadrže organske materije poput dušika, fosfora, sumpora, kalija, kalcija, željeza i drugih elemenata. Osobito veliku ulogu u onečišćenju tla imaju divlja i neuređena odlagališta otpada. Korištenje pesticida i herbicida u poljodjelstvu također uzrokuje velika onečišćenja tla, koja i nakon prestanka aktivnosti na njima ostaju još dugo vremena kontaminirana. Racionalnim korištenjem građevinskog prostora uz ograničenja u korištenju neizgrađenih površina Općine, a posebno uređenjem javnih zelenih i zaštitnih površina, sačuvat će se tlo, a time i biološka raznolikost, krajobrazne vrijednosti, te ukupna kvaliteta okoliša. Neodgovarajućim korištenjem šuma, njihovom sječom i uništavanjem (požari), dolazi do štetnih pojava kao što su erozija i klizanja tla. Ozbiljan problem je nepostojanje sustavnoga nadzora tla, kako bi se dobile informacije o stanju tala na području Općine i utjecaju prirodnih čimbenika i ljudskih aktivnosti na tlo, te informacije o mogućim procesima oštećenja i onečišćenja tala.
Vode i more S obzirom da se najveća aglomeracija stanovništva i gospodarskih čimbenika nalazi neposredno uz obalu (s tendencijom rasta u neposrednoj budućnosti), more je glavni prijemnik kućnih i gospodarskih otpadnih voda. Dio otpadnih voda dopire i do podzemnih voda putem “crnih jama”. Podzemne vode treba štiti jer su rezerve i izvor pitke vode. Potencijalni izvori onečišćenja vode i mora su: - otpadne vode iz parcijalno riješenih i neriješenih podmorskih kanalizacijskih ispusta, - brodski balast, otpadna ulja i druge kemikalije u mjesnim lukama i lučicama, - brojni manji onečišćivači (poljoprivredne djelatnosti, farme, servisi, divlja odlagališta otpada, septičke vodopropusne sabirne jame s propusnim dnom - “crne jame”, izljevi fekalija, kotlovnice itd.), - otpad koji se baca u more, te na morskom dnu izaziva nepopravljive posljedice po životinjski i biljni svijet, - otpad koji se baca po šumskim i poljoprivrednim površinama, - nekontrolirano odlaganje uglavnom građevinskog otpada na divljem odlagalištu. Devastirane i zapuštene bunare je potrebno urediti, odnosno očistiti i područje oko njih na propisan način osigurati. Kako bi se spriječila veća onečišćenja bit će potrebno: - izgraditi sustav za skupljanje i obradu otpadnih i fekalnih voda, - organizirati nadzor i atest septičkih vodonepropusnih sabirnih jama, - organizirati prihvat i obradu sakupljenog otpada, - postupno smanjivati i izbaciti upotrebu štetnih agrotehničkih sredstava, s obzirom da je utjecaj takvih onečišćenja dugotrajan radi sporog prijenosa i disperzije onečišćenja u vodonosniku,
BLOCK-PROJEKT d.o.o. Zadar, Tel: 023/492-080 • Fax: 023/492-088 • e-mail: [email protected] 49 IiD PROSTORNOG PLANA UREĐENJA OPĆINE POSEDARJE – OBRAZLOŽENJE PLANA NACRT KONAČNOG PRIJEDLOGA PLANA
- organizirati službu, odnosno poduzeće za čišćenje mora i sakupljanje otpada s brodova, - povećati broj uređaja na kopnu za prihvat i obradu sakupljenog otpada s mora, - sanirati postojeće divlje odlagalište građevinskog otpada, - obnoviti i staviti u funkciju sve bunare na čitavom području Općine - utvrditi nulto stanje voda na području Općine i donijeti mjere zaštite u sklopu Županijskog plana za zaštitu voda. Rubno područje u sjeverozapadnom dijelu Općine, prema evidenciji "Hrvatskih voda" (Hrvatske vode Zagreb, vodnogospodarska ispostava Zrmanja-Zadarsko primorje), ulazi u sastav III zone sanitarne zaštite slivnog područja Bokanjac – Poličnik. Zaštita voda od onečišćenja, kako površinskih tako i podzemnih predviđena je Odlukom o određivanju zona sanitarne zaštite izvora vode za piće, koju je donijela Županijska skupština Zadarske županije ("Službeni glasnika Zadarske županije, br. 3/98). Temeljem ove Odluke i Pravilnika o uvjetima za utvrđivanje utvrđivanju zona sanitarne zaštite izvorišta, potrebno je provesti sve potrebne zaštitne mjere utvrđenih zona sanitarne zaštite pripadajućeg slivnog područja Bokanjac - Poličnik. Slivno područje crpilišta Bokanjac - Poličnik, a kojem najvećim dijelom pripada područje susjedne općine Poličnik, podijeljeno je u 4 zone sanitarne zaštite: 1. IV A zona sanitarne zaštite izvorišta - šire vodozaštitno područje (zona ograničenja) 2. III zona sanitarne zaštite izvorišta - uže vodozaštitno područje (zona ograničenja i nadzora) 3. II zona sanitarne zaštite izvorišta - uže vodozaštitno područje (zona strogog ograničenja i nadzora) 4. I zona sanitarne zaštite izvorišta - područje izvorišta (zona strogog režima zaštite i nadzora).
Zrak Stanje zraka nekog područja određeno je katastrom emisije, koje obuhvaća spisak svih izvora zagađivanja s podacima o geografskom položaju, vrsti izvora, vrsti i obliku nečistoća, njihovoj količini i koncentraciji, te načinu, trajanju i učestalosti emisije. Donošenjem Programa zaštite zraka za Zadarsku županiju trebalo bi proširiti mrežu kontinuiranog praćenja kakvoće zraka na čitavu Županiju, a time i na područje općine Posedarje. Cestovni promet bi mogao uzrokovati najveću prijetnju kvaliteti zraka, posebno za dijelove naselja koji se nalaze neposredno uz glavne prometnice. Oblikovanjem sustava prometa, djelomičnom orijentacijom na javni prijevoz (putem čestih i kvalitetnih autobusnih linija) i bezolovna goriva, te zaštita zaštitnih pojasa oko prometnica, smanjit će se štetni utjecaji na čistoću zraka. Zaštita zraka može se osigurati i sustavnom kontrolom rada malih kotlovnica. Značajni zagađivači na ovom području su pesticidi. Prskanjem pesticidima se stvaraju aerosoli, što kod ljudi izaziva trovanje dišnih organa, pa bi njihovu upotrebu trebalo izbjegavati.
Buka Svaki neželjeni zvuk nazivamo bukom. Sa komunalno-higijenskog i zdravstvenog gledišta, buka utječe negativno na normalan život i rad ljudi, također negativno djeluje i na zdravlje čovjeka. Buka i vibracije imaju nepovoljan premda često teško primjetljiv ili prikriven utjecaj na okoliš. U vezi s time, bučne djelatnosti bi trebalo locirati na mjesta gdje neće nepovoljno utjecati na postojeće i planirane sadržaje osjetljive na buku. Cestovni, željeznički i zračni promet, te područja za iskorištavanje mineralnih sirovina proizvode najznačajniju buku. Naseljena područja treba usmjeravati podalje od glavnih prometnica kako prometnice ne bi negativno utjecale na stambene i prateće sadržaje, te kako ovi sadržaji ne bi ugrozili protočnost i sigurnost prometovanja cestama. Željeznica će se izmjestiti izvan područja naselja s čime će se smanjiti negativni utjecaji (uključujući buku) koje sada stvara.
BLOCK-PROJEKT d.o.o. Zadar, Tel: 023/492-080 • Fax: 023/492-088 • e-mail: [email protected] 50 IiD PROSTORNOG PLANA UREĐENJA OPĆINE POSEDARJE – OBRAZLOŽENJE PLANA NACRT KONAČNOG PRIJEDLOGA PLANA
U slučaju da buka dosegne problematične razine, potrebno je primijeniti mehanizme koji ć e smanjiti njezin utjecaj, i to na način da se stvaraju barijere između izvorišta buke i stambenog ili javno društvenog sadržaja. Barijere mogu tvoriti puni zidovi, panoi i drugi kruti materijali kao i gusto zasađeni zeleni pojas. Kombinacije tvrdih ploha i zelenih pojasa su najučinkovitija i estetski najprihvatljivija rješenja. Postoje i načini izgradnje te različiti građevinski materijali koji znatno mogu smanjiti utjecaj buke (izo stakla, organizacija i unutarnjih prostora građevine te orijentacija na parceli i sl.). Poslovno-proizvodne zone su smještene dovoljno daleko od stambenog područja s čime se izbjegava eventualni nepovoljan utjecaj buke.
Mjere posebne zaštite Posebne mjere zaštite za sklanjanje ljudi, te za zaštitu od rušenja, požara, potresa i rata su definirane relevantnim zakonima, pravilnicima i odredbama PPZŽ-a, koje Plan podrazumijeva. Zbog specifičnosti određenih sadržaja (zrakoplovna baza Hrvatskog ratnog zrakoplovstva, civilna zračna luka), ishođene su posebne mjere zaštite od mjerodavnih ustanova. Tako su, na primjer, utvrđeni zaštitni i sigurnosni pojasevi oko zrakoplovne baze Hrvatskog ratnog zrakoplovstva i uzletno-sletnih pista vojne i civilne zračne luke. Većina mjera za zaštitu je ugrađena u standardnim postupcima ishođenja građevinskih dozvola, pa je na primjer, potrebno ishoditi suglasnost od MORH-a i Ministarstva pomorstva, prometa i veza prije bilo kakve gradnje u zaštićenim i sigurnosnim zonama. Mjere zaštite od požara U svrhu sprječavanja širenja požara na susjedne građevine, građevina mora biti udaljena od susjednih građevina najmanje 4 m ili manje, ako se dokaže uzimajući u obzir požarno opterećenje, brzinu širenja požara, požarne karakteristike materijala građevina, veličinu otvora na vanjskim zidovima građevina i dr. da se požar neće prenijeti na susjedne građevine ili mora biti odvojena od susjednih građevina požarnim zidom vatrootpornosti najmanje 90 minuta, koji u slučaju da građevina ima krovnu konstrukciju 8ne odnosi se na ravni krov vatrootpornosti najmanje 90 minuta) nadvisuje krov građevine najmanje 0,5 m ili završava dvostranom konzolom iste vatrootpornosti dužine najmanje 1 m ispod pokrova krovišta, koji mora biti od negorivog materijala na dužini konzole. Radi omogućavanja spašavanja osoba iz građevine i gašenja požara na građevini i otvorenom prostoru, građevina mora imati vatrogasni prilaz određen prema posebnom propisu, a prilikom gradnje ili rekonstrukcije vodoopskrbnih mreža, mora se, ukoliko ne postoji, predvidjeti hidrantska mreža. Prilikom projektiranja građevina, koristiti važeće pozitivne hrvatske propise odnosno priznata pravila tehničke prakse, tako da ispunjavaju bitne zahtjeve iz područja zaštite od požara, što se temelji na Zakonu o zaštiti od požara (NN 92/10) i na temelju njega donesenih propisa, te uvjetima zaštite od požara utvrđene posebnim zakonom i na temelju njih donesenih propisa. Za zahtjevne građevine izraditi elaborat zaštite od požara kao podlogu za projektiranje mjera zaštite od požara u glavnom projektu. Ostale mjere zaštite od požara projektirati u skladu s važećim pozitivnim hrvatskim propisima i normama koji reguliraju ovu problematiku.
BLOCK-PROJEKT d.o.o. Zadar, Tel: 023/492-080 • Fax: 023/492-088 • e-mail: [email protected] 51 IiD PROSTORNOG PLANA UREĐENJA OPĆINE POSEDARJE – OBRAZLOŽENJE PLANA NACRT KONAČNOG PRIJEDLOGA PLANA
PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE POSEDARJE
NACRT ODLUKE O DONOŠENJU I PRIKAZ IZMJENE I DOPUNE ODREDBI ZA PROVEDBU PLANA
Kazalo: Izmjene i dopune PPUO Posedarje („Službeni glasnik općine Posedarje“ br. 02/07) dodaje se Izmjene i dopune PPUO Posedarje („Službeni glasnik općine Posedarje“ br. 01/13) briše se dodaje se Izmjene i dopune PPUO Posedarje („Službeni glasnik općine Posedarje“ br. __/__) briše se dodaje se
BLOCK-PROJEKT d.o.o. Zadar, Tel: 023/492-080 • Fax: 023/492-088 • e-mail: [email protected] 52
IiD PROSTORNOG PLANA UREĐENJA OPĆINE POSEDARJE – OBRAZLOŽENJE PLANA NACRT KONAČNOG PRIJEDLOGA PLANA
Temeljem članka 59. izmjene i dopune Zakona o prostornom uređenju (NN 65/17), članka 109 Zakona o prostornom uređenju (NN 153/13), Odluke o izradi Izmjene i dopune Prostornog plana uređenja Općine Posedarje ("Službeni glasnik Općine Posedarje“ br.04/15), članka __. Statuta Općine Posedarje (''Službeni glasnik Općine Posedarje" br. __/__) i Suglasnosti Ministarstva graditeljstva i prostornog uređenja od __. ____ 20__. godine (Klasa: _____, Ur. broj: ______), Općinsko vijeće Općine Posedarje na svojoj __. sjednici, održanoj dana __. ____ 20__. godine, donijelo je
O D L U K U o donošenju IZMJENA I DOPUNA PROSTORNOG PLANA UREĐENJA OPĆINE POSEDARJE I. OPĆE ODREDBE Članak I. (1) Ovom Odlukom donose se izmjene i dopune Prostornog plana uređenja Općine Posedarje ("Službeni glasnik Općine Posedarje" br. broj 03/04, 03/07 i 01/13). (2) Površina obuhvata Plana je područje unutar administrativnih granica Općine Posedarje utvrđeno Zakonom o područjima županija, gradova i općina u Republici Hrvatskoj (“Narodne novine”, broj 86/06, 125/06, 16/07, 95/08, 96/10, 145/10.) (3) Plan je sadržan u elaboratu ”Izmjene i dopune Prostornog plana uređenja Općine Posedarje”, kojeg je izradio "BLOCK-PROJEKT" d.o.o. iz Zadra, a sastoji se od tekstualnog i grafičkog dijela. (a) tekstualni dio: ODREDBE ZA PROVEDBU PLANA OBVEZNI PRILOZI PLANA (s prikazom izmjene i dopune Obrazloženja i Odredbi za provedbu Plana) (b) grafički dio: Kartografski prikazi: Broj Naziv Mjerilo 1. Korištenje i namjena površina 1:25.000 2.1. Energetski sustav i telekomunikacijska mreža 1:25.000 2.2. Plan vodoopskrbe i odvodnje 1:25.000 3.1. Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite površina 1:25.000 3.2. Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite površina 1:25.000 4.1. Građevinsko područje naselja Posedarje 1:25.000 4.2. Građevinsko područje naselja Podgradina 1:25.000 4.3. Građevinsko područje naselja Vinjerac i Ždrilo 1:25.000 4.4. Građevinsko područje naselja Slivnica 1:25.000 4.5. Građevinsko područje naselja Islam Latinski i Grgurice. 1:25.000 (4) Kartografski prikazi iz prethodnog stavka zamjenjuju kartografske prikaze Plana objavljene u „Službenom Glasniku Općine Posedarje“ br.01/13. Članak II. Plan je izrađen u šest (6) primjerka. Dva (2) primjerka se nalaze u Općini Posedarje, dva (2) primjerka u Upravnom odjelu Zadarske županije za Provedbu dokumenata, prostornog uređenja i gradnje, jedan (1) primjerak u Ministarstvu graditeljstva i prostornog uređenja i jedan (1) primjerak u Zavodu za prostorno uređenje Zadarske županije.
BLOCK-PROJEKT d.o.o. Zadar, Tel: 023/492-080 • Fax: 023/492-088 • e-mail: [email protected] 53 IiD PROSTORNOG PLANA UREĐENJA OPĆINE POSEDARJE – OBRAZLOŽENJE PLANA NACRT KONAČNOG PRIJEDLOGA PLANA
II. Odredbe za provođenje provedbu Plana Opće odredbe
Članak 1. Prostorni plan uređenja Općine Posedarje (u daljnjem tekstu: Plan) donosi se za razdoblje do 2020. god., temeljem odluke Vijeća Općine Posedarje.
Članak 2. Općina Posedarje pripada, sukladno prostornoj organizaciji Zadarske županije u prostor Podvelebitskog kanala, kao šire fizionomske cjeline.
Članak 3. Ovim Planom obuhvaćen je prostor Općine, unutar Zakonom utvrđenih granica, koji se sastoji od naselja: Posedarje (općinsko središte), Vinjerac, Ždrilo, Slivnica, Podgradina, Grgurice i Islam Latinski.
Članak 4. Ovaj Plan je zakonom utvrđena osnova za izradu i donošenje svih razvojnih programa, urbanističkih i detaljnih provedbenih planova uređenja prostora na području Općine Posedarje. Ovaj Plan sadrži i razrađuje koncepciju uređenja prostora u skladu s odredbama Prostornog plana uređenja Zadarske županije (PPŽ-a) i razgraničenje prostora prema namjeni i drugim obilježjima.
Članak 5. Prostorni plan uređenja Općine Posedarje donosi se u svrhu uređenja općinskog područja, određuje svrhovito korištenje, namjenu, oblikovanje, obnovu i sanaciju građevinskog i drugog zemljišta, zaštitu okoliša, te zaštitu spomenika kulture i osobito vrijednih dijelova prirode u Općini Posedarje.
Članak 6. Prostorni plan uređenja Općine Posedarje sadrži osnove razvitka u prostoru, ciljeve prostornog uređenja, namjenu prostora, mjerila, smjernice, mjere i uvjete za korištenje, zaštitu i uređenje prostora, te druge elemente od važnosti za područje Općine. Ovim se Planom utvrđuje obveza primjene svih kriterija koji proizlaze iz Zakona o prostornom uređenju (Narodne Novine br. 153/13) i Prostornog plana zadarske Županije (SLUŽBENI GLASNIK "ZADARSKE ŽUPANIJE" br.2/2001, 6/2004, 02/05 i 17/06 25/09 i 15/14), a odnose se na prostor Općine Ražanac
Članak 7. Prostorni plan uređenja općine Posedarje sastoji se od tekstualnog i grafičkog dijela. Tekstualni dio se sastoji od: I. Obrazloženja II. Odredbi za provođenje Grafički dio sastoji se od sljedećih grafičkih listova: 1. Korištenje i namjena površina mj. 1:25 000 2.a. Pošta i telekomunikacije Energetika mj. 1:25 000 2.b. Vodoopskrba i odvodnja otpadnih voda mj. 1:25 000 3. Uvjeti za korištenje, uređenje i zaštitu prostora mj. 1:25 000 4. Građevinska područja naselja mj. 1:5 000
BLOCK-PROJEKT d.o.o. Zadar, Tel: 023/492-080 • Fax: 023/492-088 • e-mail: [email protected] 54 IiD PROSTORNOG PLANA UREĐENJA OPĆINE POSEDARJE – OBRAZLOŽENJE PLANA NACRT KONAČNOG PRIJEDLOGA PLANA
1. UVJETI ZA ODREĐIVANJE NAMJENE POVRŠINA NA PODRUČJU OPĆINE
Članak 8. (1) Prostornim planom uređenja Općine određene su sljedeće namjene površina: , građevinska područja naselja, u kojoj je glavna namjena stanovanje s pratećim funkcijama. Sastoje se od izgrađenog i neizgrađenog dijela (u daljnjem tekstu GP). , građevinska područja proizvodno poslovne namjene (IK) , građevinsko područje poslovne namjene - komunalno uslužna (K3) , građevinska područja ugostiteljsko-turističke namjene: hotel (T1), turističko naselje (T2) , športsko-rekreacijska namjena: golf (R1), šport i rekreacija (R2), rekreacija (R), kopnena površina kupališne zone (R3), , poljoprivredne površine (P) , šume i šumsko zemljište (Š) , površine infrastrukturnih sustava , groblja (1) Ovim je Planom na području Općine Posedarje određena namjena površina za : a. Građevinska područja naselja : ∂ građevinsko područje naselja ∂ javna i društvena namjena (D2/ socijalna, D4/ predškolska, D5/ školska, D8/ vjerska) ∂ zona ugostiteljsko-turističke namjene (T1/ hotel, T3/ (auto) kamp) ∂ zona sportsko rekreacijske namjene – uređena i prirodna morska plaža (R3), ∂ morska luka za javni promet , komunalni vez (KV) ∂ poslovna namjena (K1/ pretežito trgovačka) ∂ groblje b. Izdvojena građevinska područja izvan naselja: ∂ zona ugostiteljsko-turističke namjene (T1/ hotel, T2/ turističko naselje) - uz zonu ugostiteljsko-turističke namjene može se planirati privez (P) – turistička luka u funkciji ugostiteljsko-turističke namjene. ∂ zona sportsko rekreacijske namjene: uređena morska plaža (R3) – samo uz izdvojeno građevinsko područje ugostiteljsko-turističke namjene van naselja ∂ zona sportsko-rekreacijske namjena: golf (R1), sport i rekreacija (R2) i rekreacija (R), ∂ zona mješovite namjene - proizvodno-poslovna (IK) ∂ vjerske građevine s grobljem. c. Površine koje se uređuju i građevine koje se grade izvan građevinskog područja: ∂ poljoprivredno tlo ∂ zaštitna šuma (Š2) ∂ ostalo poljoprivredno tlo, šume i šumsko zemljište (PŠ) ∂ površine infrastrukturnih sustava. (2) U cilju osiguranja funkcioniranja planirane namjene površina, određene su površine za gradnju i rekonstrukciju cestovnih građevina, površina za gradnju i rekonstrukciju pomorskih građevina (morske luke), ili su označeni dijelovi obale u sklopu naselja na kojima su moguće intervencije u cilju uređenja pojedinih vrsta luka. (3) Namjena površina pojedine prostorne zone uvjetovana je prirodnim datostima i stvorenim mogućnostima na određenom prostoru koji osiguravaju nesmetano odvijanje osnovne planirane namjene ili više srodnih namjena
BLOCK-PROJEKT d.o.o. Zadar, Tel: 023/492-080 • Fax: 023/492-088 • e-mail: [email protected] 55 IiD PROSTORNOG PLANA UREĐENJA OPĆINE POSEDARJE – OBRAZLOŽENJE PLANA NACRT KONAČNOG PRIJEDLOGA PLANA
Članak 8a. (1) Građevinska područja su razgraničena na izgrađene i neizgrađene dijelove, i prikazana kartografskim prikazima Plana, i to: list 1. korištenje i namjena površina i list 4. građevinska područja naselja (podijeljena na naselja ili skupine naselja). (2) Izgrađeni dio građevinskog područja čine izgrađene i uređene građevne čestice i druge površine privedene različitoj namjeni kao i neizgrađene i neuređene katastarske čestice koje s izgrađenim dijelom građevinskog područja čine prostornu cjelinu. Unutar izgrađenog dijela građevinskog područja naselja utvrđene su i zone gusto izgrađenog dijela i stare jezgre naselja, u kojima se primjenjuju posebni uvjeti građenja. (3) Neizgrađeni dio građevinskog područja sastoji se od neuređenih ili neizgrađenih uređenih čestica zemlje, i to: (a) neuređeni dio građevinskog područja je neizgrađeni dio građevinskog područja na kojemu nije izgrađena osnovna infrastruktura i za koji postoji obveza izrade urbanističkog plana uređenja, (b) neizgrađeni uređeni dio građevinskog područja je dio građevinskog područja koji je opremljen osnovnom infrastrukturom i za koji ne postoji obveza izrade urbanističkog plana uređenja
Članak 9. (1) Ovim se Planom utvrđuju kriteriji za korištenje/namjenu površina, koji su određeni sljedećim karakteristikama: , Prostor kao ograničeni resurs mora se koristiti racionalno i svrhovito što, pretpostavlja poštivanje principa organskog širenja postojećih naselja u okvirima zadanih mjerila i unutar utvrđenih granica GP-a. , U cilju zaštite vrijednosti okoliša (vode, poljoprivredne površine i pejzažne karakteristike prostora), potrebno je građevinske aktivnosti ograničiti na već korištene prostore. , Korištenje, dosad neizgrađenih prostora, za gradnju mora biti argumentirano izrazitim gospodarskom interesom za lokalnu zajednicu. , U definiranju uvjeta za formiranje granica GP-a naselja primjenjuje se pravilo korištenja već izgrađenih, postojećih struktura i njihovo logično povezivanje u urbane cjeline. Pri tome se razlikuju izgrađena područja (zone guste izgradnje postojeće/ i stare jezgre naselja, zone naselja koje su rijetko izgrađene s mogućnošću njihova dogradnja), te neizgrađena područja u dijelovima za razvoj GP-a. Unutar neizgrađenog dijela GP naselja definirane su i neizgrađene komunalno opremljene površine. , Širenje GP-a naselja usmjerava se u dubinu prostora vodeći računa o potrebi zaokruživanja urbane strukture u prostorno-funkcionalnu cjelinu. U tom smislu valorizirani su svi relevantni elementi, kao što su stalni i povremeni stanovnici, osiguranje prostora za javne potrebe i postojeća infrastruktura, odnosno mogućnosti njene racionalne iskoristivosti. , Korištenje prostora u sportsko-rekreacijske/kupališne svrhe moguće je uz minimalnu izgradnju i očuvanje prirodnih fenomena.
Članak 10. (1) Uredbom o uređenju i zaštiti zaštićenog obalnog područja mora, NN 128/04. (u daljnjem tekstu: Uredbom), Zakonom o prostornom uređenju i gradnji (NN 76/07, 38/09, 55/11, 90/11, 50/12) utvrđeno je Zaštićeno obalno područje mora (u daljnjem tekstu: ZOP) koje obuhvaća sve otoke, pojas kopna u širini od 1000 m od obalne crte i pojas mora u širini od 300 m od obalne crte, a ucrtano je na grafičkom prilogu u kartografskim prikazima Plana. (2) U ZOP-u se temeljem Uredbe ne može planirati gradnja, niti se može graditi pojedinačna ili više građevina namijenjenih za: - istraživanje i iskorištavanje mineralnih sirovina, osim morske soli - iskorištavanje snage vjetra za električnu energiju
BLOCK-PROJEKT d.o.o. Zadar, Tel: 023/492-080 • Fax: 023/492-088 • e-mail: [email protected] 56 IiD PROSTORNOG PLANA UREĐENJA OPĆINE POSEDARJE – OBRAZLOŽENJE PLANA NACRT KONAČNOG PRIJEDLOGA PLANA
- skladištenje, obradu i odlaganje otpada, osim ako to zahtijevaju prirodni uvjeti i konfiguracija terena, - uzgoj plave ribe, - vlastite gospodarske potrebe (spremište za alat, strojeve, poljoprivrednu opremu i sl.) izvan građevinskog područja, osim za prijavljeno obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo i pružanje ugostiteljskih i turističkih usluga u seljačkom domaćinstvu s veličinom parcele najmanje 3 ha (kao prizemne građevine ukupne površine do 200 m2 i udaljene najmanje 300 m od obalne crte, a na otocima udaljene najmanje 100 m od obalne crte) osim za građevinu za potrebe prijavljenog obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva i pružanje ugostiteljskih i turističkih usluga u seljačkom domaćinstvu, obrta registriranog za obavljanje poljoprivrede ili pravne osobe registrirane za obavljanje poljoprivrede, ako se nalazi na zemljištu površine od najmanje 3 ha i udaljenoj od obalne crte najmanje 100 m, te koja ima prizemlje (P) do 400 m2 građevinske (bruto) površine i najveće visine do 5 m i/ili potpuno ukopan podrum (Po) do 1000 m2 građevinske (bruto) površine, - privez i luke nautičkog turizma te nasipavanje obale i/ili mora izvan građevinskog područja, - sidrenje, ako smještaj sidrišta nije objavljen u službenim pomorskim publikacijama. (1) Planiranje i korištenje prostora ZOP-a (zaštićeno obalno područje mora) se radi zaštite, ostvarenja ciljeva održivog, svrhovitog i gospodarski učinkovitog razvoja provodi uz ograničenja u pojasu kopna i otoka u širini od 1000 m od obalne crte i pojasu mora u širini od 300 m od obalne crte (u daljnjem tekstu: prostor ograničenja). Prostor ograničenja ucrtan je u kartografskim prikazima Plana. (2) U prostoru ograničenja se ne mogu planirati građevine namijenjene za: (a) istraživanje i eksploataciju mineralnih sirovina (b) iskorištavanje snage vjetra za električnu energiju (c) obradu otpada (d) uzgoj plave ribe (e) vlastite gospodarske potrebe (spremište za alat, strojeve, poljoprivrednu opremu i sl.) (f) privezište i luke nautičkog turizma te nasipavanje obale i/ili mora izvan građevinskog područja (g) zahvate čija je posljedica fizička dioba otoka. (3) Odredbe stavka 2. ovoga članka ne primjenjuju se na: (a) eksploataciju morske soli i istraživanje mineralne i geotermalne vode (b) eksploataciju pijeska morskog dna u svrhu uređenja plaža u građevinskom području (c) izgradnju reciklažnih dvorišta i pretovarnih stanica, ako to zahtijevaju prirodni uvjeti i konfiguracija terena (d) reciklažna dvorišta, odnosno skladišta otpada u lukama u skladu s obvezama u vezi gospodarenja otpadom u lukama propisanim Pomorskim zakonikom (g) građevine namijenjene za privez plovila u svrhu uzgoja marikulture (h) građevine namijenjene za privez plovila koja prijevoze turiste na nenaseljenim otocima i otočićima.
Članak 10a. U prostoru ograničenja izvan građevinskog područja može se planirati:: (a) gradnja i rekonstrukcija zgrade građevinske (bruto) površine nadzemnih dijelova do 400 m², najveće visine do 5 m i/ili potpuno ukopanog podruma do 1000 m² građevinske (bruto) površine na udaljenosti od najmanje 100 m od obalne crte na jednoj ili više katastarskih čestica ukupne površine od najmanje 3 ha, s time što građevna čestica na kojoj se planira gradnja, odnosno rekonstrukcija zgrade i/ili potpuno ukopanog podruma mora imati površinu od najmanje 1 ha, za potrebe prijavljenog obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva i pružanje ugostiteljskih i turističkih usluga u seljačkom domaćinstvu, obrta registriranog za obavljanje poljoprivrede ili pravne osobe registrirane za obavljanje poljoprivrede
BLOCK-PROJEKT d.o.o. Zadar, Tel: 023/492-080 • Fax: 023/492-088 • e-mail: [email protected] 57 IiD PROSTORNOG PLANA UREĐENJA OPĆINE POSEDARJE – OBRAZLOŽENJE PLANA NACRT KONAČNOG PRIJEDLOGA PLANA
(b) rekonstrukcija postojeće zgrade kojom se ne povećava veličina zgrade (vanjski gabariti nadzemnog i podzemnog dijela) (c) gradnja pomoćne zgrade i druge građevine na građevnoj čestici postojeće zgrade koje se prema posebnom propisu grade na građevnoj čestici postojeće zgrade bez građevinske dozvole (d) gradnja zgrade građevinske (bruto) površine do 30 m² namijenjene uzgoju marikulture na pomorskom dobru za potrebe obrta ili pravne osobe, registriranih za uzgoj marikulture na pomorskom dobru koji imaju koncesiju na pomorskom dobru za korištenje površine mora najmanje 1 ha (e) gradnja i rekonstrukcija građevina koje po svojoj prirodi zahtijevaju smještaj izvan građevinskog područja, uključujući i infrastrukturu za potrebe urbane sanacije, uz uvjet usklađenosti s odredbom članka 10. iz ovih Odredbi..
Članak 10b. (1) Na prostoru izvan građevinskog područja na kojem se namjerava graditi sportsko-rekreacijsko igralište na otvorenom u pojasu najmanje 100 m od obalne crte ne može se planirati građenje novih građevina, osim građevina komunalne i prometne infrastrukture koje po svojoj prirodi zahtijevaju smještaj na obali i podzemne infrastrukture, pratećih sadržaja ugostiteljsko-turističke namjene, građevina koje po svojoj prirodi zahtijevaju smještaj na obali (luke i sl.), te uređenje javnih površina. (2) Prostor izvan građevinskog područja na kojem se namjerava graditi sportsko-rekreacijsko igralište na otvorenom može se planirati na predjelima manje prirodne i krajobrazne vrijednosti tako da: (a) izgrađenost zgradama u obuhvatu zahvata u prostoru sportsko-rekreacijskog igrališta na otvorenom nije veća od 4% (b) najmanje 30% obuhvata zahvata u prostoru bude uređeno kao parkovni nasadi i prirodno zelenilo. (c) za građenje sportsko-rekreacijskog igrališta na otvorenom planira se obuhvat zahvata u prostoru i građevne čestice zgrada unutar obuhvata zahvata u prostoru.
2. UVJETI ZA UREĐENJE PROSTORA 2.1. Građevine od važnosti za Državu i Županiju 2.1.1. Građevine od važnosti za Državu Članak 11. Ovim planom, Uredbom, Zakonom, Strategijom i Programom prostornog uređenja RH, te PPŽ- om (odredbe čl 4.–7.) određene su sljedeće građevine od važnosti za Državu: Prometne građevine: Cestovne građevine s pripadajućim objektima i uređajima: - Jadranska autocesta A1 s priključkom: Zadar1 i Posedarje - uvjeti određeni izrađenom dokumentacijom - državna cesta D8, dionica Zadar-Zadar 1 –potrebno izvršiti promjenu kategorije u brzu cestu i izraditi dokumentaciju - D56: Islam Latinski – Smilčić – Benkovac – Skradin – Drniš – Sinj - D106: Žigljen – Novalja – Pag – Ražanac – Posedarje (D8) - autocesta: - A1: Zagreb (čvorište Lučko, A3) – Posedarje - Islam Latinski – Dubrovnik - državne ceste: - DC8: Rijeka - Zadar – Split - DC106: Žigljen – Novalja – Pag – Ražanac – Posedarje (DC8)
BLOCK-PROJEKT d.o.o. Zadar, Tel: 023/492-080 • Fax: 023/492-088 • e-mail: [email protected] 58 IiD PROSTORNOG PLANA UREĐENJA OPĆINE POSEDARJE – OBRAZLOŽENJE PLANA NACRT KONAČNOG PRIJEDLOGA PLANA
Željezničke građevine s pripadajućim građevinama, postrojenjima i uređajima: - mogući pravci i alternativna rješenja Jadranske željeznice - potencijalni koridor za istraživanje Elektronička komunikacijska infrastruktura i povezana oprema: - elektronička komunikacijska infrastruktura i povezana oprema na postojećim građevinama (antenski prihvat), - elektronička komunikacijska infrastruktura i povezana oprema na samostojećim antenskim stupovima (samostojeći stupovi elektroničke komunikacije u skladu s kartografskim prikazom, list 2.1. Energetski sustav i telekomunikacijska mreža),
Energetske građevine - transformatorska stanica: TS110/20(10) kV Posedarje - dalekovodi: DV 110 kV Poličnik - Posedarje DV 110 kV Posedarje-Obrovac DV/KB 110 kV Posedarje-Seline
Vodne građevine Građevine za korištenje voda: - vodoopskrbni sustav - Regionalni vodovod sjeverne Dalmacije (postojeći i planirani)
Sportske građevine Igrališta za golf s pratećim sadržajima površine 40 ha i više: – Svrdlac Ivandići – Posedarje (planirano)
Ugostiteljske-turističke građevine Ugostiteljsko-turističke cjeline za više od 1000 gostiju lokacija površina kapacitet (ha) Posedarje - Svrdlac Ivandići 20 2000
Članak 12. (1) Koridori, tj. trase tih planiranih građevina kao i trase postojećih građevina određeni su na kartografskom prilogu broj 1, 2.b, 3 i 4. Moguća su manja odstupanja od shematski određenog koridora na kartografskim prikazima Plana ukoliko je isto opravdano stanjem na terenu, vlasničkim odnosima ili kvalitetnijim projektnim rješenjem. planirane trase koridora radi boljeg prilagođavanja trase terenskim uvjetima. Rješenje o lokacijskoj dozvoli utvrđuje se na temelju stručne podloge za gradnju novih ili rekonstrukcije postojećih građevina. U koridoru se izgradnja određuje temeljem posebnih uvjeta. (2) Sve zahvate na terenu koji nastaju gradnjom ili rekonstrukcijom građevina potrebno je sanirati po mogućnosti ozeleniti radi očuvanja krajobraza.
Članak 13. Za dionicu državne ceste DC8 tj. JTC od Zadra do čvora Zadar 1 treba provesti postupak prekategorizacije u brzu prometnicu te izraditi potrebnu dokumentaciju, kojom će se odrediti točan položaj trase. U Planu je uz postojeću dvotračnu cestu planiran prostor koridor za proširenje prometnice na četverotračnu, u širini od 25 m sa svake strane ceste, od sadašnjeg ruba ceste, unutar građevinskog područja, te 50 m izvan građevinskog područja. Objekti izgrađeni u ovom prostoru prije usvajanja ovog Plana, zadržavaju se do izgradnje četverotračne brze prometnice
BLOCK-PROJEKT d.o.o. Zadar, Tel: 023/492-080 • Fax: 023/492-088 • e-mail: [email protected] 59 IiD PROSTORNOG PLANA UREĐENJA OPĆINE POSEDARJE – OBRAZLOŽENJE PLANA NACRT KONAČNOG PRIJEDLOGA PLANA
2.1.2. Građevine od važnosti za Županiju Članak 14. (1) Građevine od važnosti za Županiju na području obuhvata Plana su: Prometne građevine Cestovnie objekti građevine s pripadajućim građevinama i uređajima: županijske ceste: ŽC6017: Slivnica – DC106 ŽC6019: Posedarje(DC8) – Novigrad – Pridraga - DC502 ŽC6020: ŽC6019 - Podgradina ŽC6258: Islam Latinski (DC8) – Smilčić – D. Biljane (Ž6278) (DC56) lokalne ceste: LC63028: Vinjerac – DC8 LC63058: LC63028 – Slivnica LC63061: Grgurice – (DC8) LC63062: D56 – Islam Latinski (D56) ŽC6258 – Islam Latinski (ŽC6258) LC63063: Posedarje: DC8 – DC8 LC63066: Podgradina (ŽC6020) - Paljuv - ŽC6019 LC63154: Kneževići – ŽC6016 LC63160: ŽC6019 – Podgradina (ŽC6020)
Pomorske građevine morska luka otvorena za javni promet od lokalnog značaja - Vinjerac i Posedarje
Vodne građevine Građevine za zaštitu voda: sustav za odvodnju otpadnih voda naselja Posedarje Građevine za melioracijsku odvodnju sustav za melioracijsku odvodnju Baštica Bašćica Regulacijske i zaštitne vodne građevine akumulacija Grabovac
Energetske građevine svi dalekovodi i transformatorska postrojenja snage do 35 kV – postojeća i planirana visokotlačni plinski distributivni sustav (planirani) sve solarne elektrane snage do 20 MW
Ugostiteljske-turističke građevine Ugostiteljsko-turističke cjeline površine 5 ha i više: lokacija Površina kapacitet (ha) Posedarje-Podgradina (ljekovito blato-Sv. Duh) 10 9 500 Slivnica Gornja (Bokulja) 10 9 500 Vinjerac (Rt Trnovica) 10 9 500 Vinjerac (Debela punta) 10 9 500
BLOCK-PROJEKT d.o.o. Zadar, Tel: 023/492-080 • Fax: 023/492-088 • e-mail: [email protected] 60 IiD PROSTORNOG PLANA UREĐENJA OPĆINE POSEDARJE – OBRAZLOŽENJE PLANA NACRT KONAČNOG PRIJEDLOGA PLANA
(2) Za građevine od važnosti za Županiju, akti za gradnju mogu se izdati uz neposredno provedbu Prostornog plana Zadarske županije ukoliko županijskim planom, zakonom ili drugim propisima nije drugačije određeno.
2.2. Građevinska područja naselja Članak 15. Planom se utvrđuju građevinska područja naselja u kojima je stanovanje glavna namjena, a sadrži izgrađeni i neizgrađeni dio. - Izgrađeni dio naselja su izgrađene građevne čestice i druge površine privedene različitoj namjeni, a sastoji se od stare jezgre naselja, gusto izgrađenih zona i rijetko izgrađenih zona (područja nižeg stupnja izgrađenosti) - Neizgrađeni dio građevinskog područja naselja - jedna ili više neposredno povezanih neuređenih i neizgrađenih građevnih čestica ukupne površine veće od 5.000 m2 kao i sve rubne neizgrađene čestice - predstavlja prostor za razvoj naselja na u kojem se može graditi isključivo izradom Urbanističkih planova uređenja temeljem provedbenih planova. U neizgrađenom dijelu građevinskog područja naselja za koji je člankom 179. ovih Odredba propisana obveza izrade provedbenog plana može se graditi tek nakon donošenja istog. U neizgrađenom komunalno uređenom dijelu GP naselja nema obveze izrade urbanističkog plana uređenja, odnosno, može se graditi i prije donošenja urbanističkog plana uređenja ako je propisana obveza donošenja istog. U izgrađenom i u neizgrađenom komunalno uređenom dijelu GP naselja može se graditi na osnovu akta kojim se dozvoljava građenje temeljem Odredaba iz ovog Plana.
Članak 16. (1) Veličina GP-a naselja utvrđena je temeljem Programa prostornog uređenja RH i Prostornog plana Zadarske županije, uz poštivanje dodatnih kriterija: ∂ specifičnosti razvojnih potencijala i procesa u pojedinom naselju ∂ izgrađenost naselja izražena kroz ukupan broj izgrađenih stambenih jedinica unutar pojedinog naselja i temeljem toga projiciran broj korisnika prostora. (2) Tabelarni prikaz GP-a po naseljima ukupno naselje GP naselja izgrađeni dio neizgrađeni dio građevinsko područje naselja naselja naselja 1 100,93 102,00 75,18 71,43 175,78 173,43 2 3,14 4,24 2,49 3,14 5,63 7,38 3 7,60 7,70 6,98 7,55 14,58 15,25 4 1,04 1,10 0,81 0,00 1,85 1,10 Posedarje ukupno 110,65 115,04 87,35 82,12 198,00 197,16 1 29,50 56,25 78,17 87,26 107,67 143,51 2 8,95 13,00 9,14 8,31 18,09 21,31 3 27,56 55,28 69,97 28,59 97,53 83,87 4 4,68 14,66 23,11 5,88 27,79 20,54 5 1,28 2,68 1,27 0,00 2,55 2,68 6 5,18 5,56 2,20 1,25 7,38 6,81 7 1,05 2,63 3,17 1,16 4,22 3,79
BLOCK-PROJEKT d.o.o. Zadar, Tel: 023/492-080 • Fax: 023/492-088 • e-mail: [email protected] 61 IiD PROSTORNOG PLANA UREĐENJA OPĆINE POSEDARJE – OBRAZLOŽENJE PLANA NACRT KONAČNOG PRIJEDLOGA PLANA
ukupno naselje GP naselja izgrađeni dio neizgrađeni dio građevinsko područje naselja naselja naselja Slivnica ukupno 78,20 150,06 187,03 132,45 265,23 282,51 1 27,56 29,26 21,03 14,46 48,59 43,72 2 3,25 4,40 2,24 5,66 5,49 10,06 3 8,73 8,95 1,64 2,33 10,37 11,28 4 1,95 4,40 6,12 5 10,66 4,21 14,87 Vinjerac ukupno 52,15 42,61 33,29 22,45 85,44 65,06 1 6,27 3,64 9,91 2 10,63 15,73 26,36 Ždrilo ukupno 16,90 19,37 36,27 Podgradina ukupno 53,37 58,95 51,82 52,80 105,19 110,91 Islam Latinski ukupno 36,96 25,85 45,75 29,36 82,71 55,21 Grgurice ukupno 15,00 9,82 24,82
(3) Granice građevinskih područja naselja utvrđene su na odgovarajućim katastarskim planovima. (4) Sva navedena građevinska područja naselja prikazana su u grafičkom prilogu Plana / 4. Građevinska područja naselja / u mjerilu. 1: 5000.
Članak 17. Planom utvrđeni odnos stanova za stalno stanovanje, koje koriste osobe sa stalnim prebivalištem na području Općine Posedarje i stanova za povremeno stanovanje (izvor: Državni zavod za statistiku RH, Popis 2001.) je slijedeći: stanovi za stanovi za naselje stalno stanovanje povremeno stanovanje % % Islam Latinski 93 7 Podgradina 94 6 Posedarje 60 40 Slivnica 81 19 Vinjerac 93 7
Članak 18. (1) Građevinsko područje naselja utvrđuje se kao zona mješovite namjene. Pored stanovanja kao osnovne namjene unutar GP-a naselja, mogu se graditi i: može se planirati uređenje površina i izgradnja građevina slijedeće namjene: , javni objekti javne građevine (škola, crkva, vrtić, zdravstvena ustanova, tržnica, građevina za pružanje socijalne skrbi...), , gospodarski objekti koji, gospodarske građevine koje ne ugrožavaju ekološku stabilnost osnovnu funkciju (stanovanje) naselja (trgovine, poslovni sadržaji, servisi, zanatske radionice...), , turistički objekti turističke građevine (hoteli, apartmani, pansioni...), , mali kampovi , sportsko-rekreacijski sadržaji (dvorane, bazen, igrališta),
BLOCK-PROJEKT d.o.o. Zadar, Tel: 023/492-080 • Fax: 023/492-088 • e-mail: [email protected] 62 IiD PROSTORNOG PLANA UREĐENJA OPĆINE POSEDARJE – OBRAZLOŽENJE PLANA NACRT KONAČNOG PRIJEDLOGA PLANA
, infrastrukturni koridori i površine. , građevine javne i društvene namjene (škola, dječji vrtić, vjerske, zdravstvene, upravne, kulturne, socijalne građevine i slično), , građevine i sadržaji komunalne namjene, , vrtovi, kao poljodjelske površine izvan okućnica , sportsko-rekreacijski sadržaji (dvorane, igrališta i sl.), , javne površine različite namjene (parkovi, zaštitne zelene površine, drvoredi, travnjaci, pješačke površine, trgovi, biciklističke staze i drugo) , gospodarske građevine koje ne ugrožavaju stanovanje kao osnovnu funkciju naselja ili koje ne smanjuju kvalitetu stanovanja u naselju (trgovine i tržnice, poslovni sadržaji, uslužne djelatnosti, zanatske radionice i dr.), , ugostiteljsko-turističke građevine (hoteli, apartmani, pansioni, ugostiteljstvo i sl.) sa smještajnim kapacitetom do 80 kreveta. Ovaj se uvjet ne odnosi na građevine u ugostiteljsko-turističkim zonama u naselju, a koje se mogu definirati planovima užeg područja. Uz navedene sadržaje mogu se planirati i mali kampovi. Zone ugostiteljsko- turističke namjene u naselju ne mogu obuhvaćati više od 20% površine pojedinog građevinskog područja naselja, , uređena obala i lučka područja , groblja , infrastrukturna mreža i površine. (2) Nestambeni sadržaji iz prethodnog stavka mogu se smjestiti u ili uz stambenu građevinu planirati u građevinama mješovite namjene ili se mogu graditi kao samostojeće jednonamjenske građevine trgovačke, uslužne i turističko-ugostiteljske namjene, te građevine društvenog standarda uz primjenu dodatnih uvjeta iz ovog Plana (točka 3 – uvjeti smještaja gospodarskih djelatnosti podnaslov "uvjeti za izgradnju gospodarskih građevina unutar GP naselja" ili točka 4 – uvjeti smještaja društvenih djelatnosti). Planovima nižeg reda užeg područja mogu se utvrditi i zasebne zone nestambene namjene. Izuzetak čine industrijske građevine koje se mogu planirati isključivo u za to predviđenim zonama. (3) Kiosci i druge Privremene montažno-demontažne naprave građevine i kiosci smiju se postavljati na javnim i privatnim površinama u skladu s uvjetima iz članka 49 ovog Plana i u skladu s Planom rasporeda kioska i drugih privremenih građevina, kojeg donosi općinsko Vijeće temeljem posebnih propisa.
2.2.1 Opći uvjeti građenja
Članak 18a. (1) Opći uvjeti građenja primjenjuju se u svim slučajevima ukoliko ovim Planom nisu propisani posebni uvjeti za pojedine zahvate u prostoru. U tim slučajevima primjenjuju se posebni uvjeti u dijelu u kojem su propisani, a za ostalo vrijede opći uvjeti. (2) Uvjeti za gradnju novih građevina primjenjuju se i u slučajevima rekonstrukcije ukoliko Planom nisu propisani posebni uvjeti.
Članak 19. Izgradnja i širenje naselja dozvoljena je isključivo unutar granica GP naselja na građevinskim parcelama česticama. (1) Unutar granica građevinskog područja naselja građevine se mogu graditi na građevnim česticama. (2) Na jednoj građevnoj čestici može se planirati jedna ili više građevina ukoliko čine jedinstvenu funkcionalnu cjelinu (jedinstveni akt za građenje). Pored osnovne zgrade na istoj građevnoj čestici može se planirati izgradnja pomoćnih zgrada ukoliko su kumulativno ispunjeni uvjeti u pogledu maksimalnog koeficijenta izgrađenosti (kig) i iskoristivosti (kis) građevne čestice.
BLOCK-PROJEKT d.o.o. Zadar, Tel: 023/492-080 • Fax: 023/492-088 • e-mail: [email protected] 63 IiD PROSTORNOG PLANA UREĐENJA OPĆINE POSEDARJE – OBRAZLOŽENJE PLANA NACRT KONAČNOG PRIJEDLOGA PLANA
(3) Iznimno od stavka 1. ovim su Planom definirani izdvojeni graditeljski sklopovi van naselja – postojeća stara aglomeracija izvan naselja, u kojima je dozvoljena rekonstrukcija postojećih i ruševnih građevina prema posebnim uvjetima (članak 65 ovih Odredbi). (4) Postojeće stare aglomeracije izvan naselja označene su u kartografskom prikazu Plana (List 3. uvjeti za korištenje, uređenje i zaštitu prostora i list 4. građevinska područja naselja). (5) Planom nije dozvoljena postava mobilnih građevina na građevnoj čestici stambene namjene u svrhu stalnog ili povremenog stanovanja.
Članak 20. Svaka pojedina građevinska parcela mora imati osiguran kolni i pješački pristup na javnu prometnu površinu minimalne širine 5,0 m. Iznimno, u izgrađenim dijelovima naselja, kada to naslijeđena situacija na terenu ne dozvoljava, minimalna širina pristupa na javnu prometnu površinu može biti i manja, ali ne manja od 3,0 m uz uvjet da duljina pristupa ne prelazi 50 m, odnosno 100 m s ugrađenim ugibalištima na razmaku od 50 m U starim jezgrama i gusto izgrađenim dijelovima naselja, pješački pristup do parcele može biti i uži, ali ne uži od 1,5 m uz uvjet da mu je dužina max. 50 m. (1) Svaka pojedina građevna čestica mora imati osiguran kolni ili pješački pristup na prometnu površinu minimalne širine 5,0 m. Pristup na prometnu površinu ostvaruje se preko površine javne namjene, nerazvrstane ceste, površine u vlasništvu vlasnika građevne čestice ili preko površine na kojoj je osnovano pravo služnosti prolaza u svrhu pristupa do građevne čestice širine najmanje 5,0 m (6,0 m za građevine gospodarske namjene). Iznimke za izgrađeni dio građevinskog područja naselja date su u članku 106b. iz ovog Plana. Iznimno, u izgrađenim dijelovima naselja kada to naslijeđena situacija na terenu ne dozvoljava, minimalna širina prometne površine može biti i manja od 5,0 m, ali ne manja od 3,0 m uz uvjet da duljina pristupnog puta ne prelazi 50 m, odnosno 100 m s ugrađenim ugibalištima svakih 50 metara (ova iznimka se ne odnosi na novoplanirane građevine gospodarske namjene). Ukoliko zatečeno stanje na terenu ili vlasnički odnosi ne dozvoljavaju, razmak između ugibališta može biti i veći, ali ne veći od 70 m. Iznimno od prethodnog stavka, u starim jezgrama i gusto izgrađenim dijelovima naselja, kada naslijeđena situacija na terenu ne dozvoljava, prilaz na prometnu površinu s građevne čestice može se ostvariti i pješačkom površinom (pješačke površine čine i putovi uži od 3,0 m). Pješački pristup do građevne čestice ne smije biti uži od 1,5 m uz uvjet da mu je dužina najviše 50 m. (2) U izgrađenim dijelovima naselja kada naslijeđena situacija na terenu ne dozvoljava, minimalna širina prometne površine iz stavka 1. ovog članka može biti i manja, ali ne manja od 3,0 m. Preporučuje se ugradnja ugibališta svakih 50 m. (3) U starim jezgrama naselja, postojećim starim aglomeracijama izvan naselja i u gusto izgrađenim dijelovima naselja kada naslijeđena situacija na terenu ne dozvoljava, pristup na prometnu površinu može se ostvariti u skladu sa zatečenim stanjem. (4) Građevine se mogu graditi i uz planirane prometnice koje nisu izvedene u punom planiranom profilu, a u skladu s člankom 106 iz ovih Odredbi.
Članak 20a Sastavni dio građevne čestice koji služi isključivo kao pristup građevine na prometnu površinu radi ostvarenja mogućnost građenja u drugom redu građevnih čestica od prometne površine ne može biti duži od 50 m i uži od 3,5 m (u izgrađenim dijelovima naselja kada naslijeđena situacija na terenu ne dozvoljava, minimalna širina može biti i manja, ali ne manja od 3,0 m). Dio građevne čestice koji služi isključivo za pristup na prometnu površinu ne ubraja se u površinu građevne čestice za izgradnju (minimalna površina građevne čestice, izračun koeficijenta izgrađenost i iskorištenosti). Područja koja se mogu uređivati na ovakav način u neizgrađenim dijelovima GP naselja obvezno će se prikazati u planovima nižeg reda (obveza
BLOCK-PROJEKT d.o.o. Zadar, Tel: 023/492-080 • Fax: 023/492-088 • e-mail: [email protected] 64 IiD PROSTORNOG PLANA UREĐENJA OPĆINE POSEDARJE – OBRAZLOŽENJE PLANA NACRT KONAČNOG PRIJEDLOGA PLANA prikazivanja ne primjenjuje se u izgrađenom dijelu GP naselja i u neizgrađenom komunalno uređenom dijelu GP naselja.
Članak 21. Regulacijska crta je mjesto priključenja parcele na javnu prometnu površinu. (1) Regulacijski pravac je mjesto priključenja građevne čestice na prometnu površinu. Ukoliko se zaštitni zeleni pojas nalazi između kolnika i regulacijskog pravca priključak na prometnu površinu ostvaruje se preko zaštitnog zelenog pojasa. (2) Građevinski pravac definira obveznu i utvrđuje najmanju moguću je najmanja udaljenost fronte građevine ili dijela građevine od regulacijske crte regulacijskog pravca. (3) Ukoliko se na prednjem pročelju građevine pojavi bilo kakva istaka (balkon, streha i sl.) građevinski pravac definiran je njome. Dio građevine koji čini građevni pravac ne može biti manji od 30% ukupne duljine pročelja građevine. Udaljenost građevinskog pravca od regulacijske crte regulacijskog pravca je min. 5 m, ako nije Zakonom o cestama, DPU-om ili UPU-om ili provedbenim planom drugačije određeno. (4) Udaljenost građevine od regulacijskog pravca iznosi najmanje 5,0 m ukoliko nije posebnim propisima, planom užeg područja ili posebnom odredbom iz ovog Plana drugačije utvrđeno. (5) U slučajevima kada je razina građevne čestice niža od razine pristupne prometne površine dozvoljava se priključenje građevne čestice na prometnu površinu preko priključne građevine koja se može graditi i do samog regulacijskog pravca, i to: (a) stubišta po kojem se ostvaruje pješački pristup na javnu površinu (b) plohe u razini s prometnom površinom za smještaj motornih vozila u mirovanju. Ploha može biti građena na stupovima ili može činiti završnu razinu pomoćne građevine (konoba, cisterna, spremište i dr), podruma ili suterena. (c) nasip (rampa) s potpornim zidovima i slično, (6) Kada se dvije ili više međa građevne čestice nalaze uz prometnu površinu, udaljenost građevnog od regulacijskog pravca uz cestu (prometnicu) iznosi najmanje 5 m. Udaljenost građevine od međa s ostalim prometnim površinama utvrđuje se prema uvjetima koji vrijede za utvrđivanje udaljenosti građevine od susjednih međa iz ovog Plana. (7) Prostor između građevnog i regulacijskog pravca u pravilu se uređuje parkovnim nasadima ili prirodnim zelenilom koristeći prvenstveno autohtoni biljni fond. U ovom prostoru mogu se smjestiti i parkirališne površine, sabirne jame ili uređaji za pročišćavanje otpadnih voda i građevine komunalne infrastrukture.
Članak 22. U pretežno izgrađenim dijelovima naselja i u starim jezgrama, u slučajevima kada je građevni pravac uz ulicu definiran postojećom izgradnjom, građevine se mogu graditi neposredno uz javnu prometnu površinu, što znači da se građevina treba uskladiti s postojećim. (1) U izgrađenim dijelovima naselja građevine se mogu graditi i na manjoj udaljenosti od regulacijskog pravca iz prethodnog članka, i to: (a) u slučaju kada se nova ili zamjenska građevina u izgrađenom dijelu naselja smješta uz građevni pravac formiran susjednim ili obližnjim građevinama (ukoliko susjedna građevna čestica nije izgrađena), (b) kod rekonstrukcije ili dogradnje postojeće građevine ili kod izgradnje zamjenske građevine kada se zadržava zatečeni građevni pravac. (2) Izuzetci iz prethodnog stavka se ne primjenjuju na garaže ili dio građevine koja sadržava garažni prostor. (3) U staroj jezgri naselja građevina (uključujući i garažu) može se smjestiti i neposredno uz regulacijski pravac. (1) Iznimno od prethodnog članka, u izgrađenim dijelovima građevinskog područja naselja, u slučaju kada se građevinski pravac definira položajem susjednih građevina na neposredno susjednim građevnim česticama, interpolirana građevina može se planirati na udaljenosti
BLOCK-PROJEKT d.o.o. Zadar, Tel: 023/492-080 • Fax: 023/492-088 • e-mail: [email protected] 65 IiD PROSTORNOG PLANA UREĐENJA OPĆINE POSEDARJE – OBRAZLOŽENJE PLANA NACRT KONAČNOG PRIJEDLOGA PLANA manjoj od minimuma utvrđenog u prethodnom članku, pa čak i neposredno uz prometnu površinu (pri čemu se preklapa regulacijski i građevinski pravac). U tom slučaju minimalna udaljenost utvrđuje se u skladu s najudaljenijom susjednom građevinom. (2) U slučaju rekonstrukcije postojeće ili ruševne građevine, rekonstruirani dio ne smije prekoračiti zatečeni građevinski pravac, ukoliko bi time bio prekršen Planom propisan minimum. (3) U slučajevima definiranja regulacijskog pravca za postojeće zgrade u postupku formiranja građevne čestice (zgrade ozakonjenje temeljem posebnog zakona) kada nije moguće poštivanje uvjeta iz prethodnog članka bez uklanjanja postojeće zgrade, regulacijski pravac prilagođava se zatečenom stanju izgrađenosti.
Članak 23.
Kod dogradnje postojećih građevina dograđeni dio zadržava postojeću građevinsku liniju (pravac).
Članak 24. Udaljenost samostojeće građevine od susjedne međe ne može biti manja od h/2 pri čemu je h visina građevine od najniže točke uređenog terena uz građevinu do krovnog vijenca građevine. Minimalna dozvoljena udaljenost građevine od susjedne međe je 3 m. (1) Udaljenost samostojeće građevine, te zadnje građevine u nizu i otvorena strana dvojne građevine od međe susjedne građevne čestice ne može biti manja od 3 m. Na istoj udaljenosti moraju biti i istake na bočnoj ili stražnjoj fasadi građevine. Izuzetak čine podzemne etaže građevine čiji potpuno ukopani dio može biti udaljen najmanje 1,0 m od međa građevne čestice. (2) Iznimno od prethodnog stavka, unutar izgrađenog dijela građevinskog područja naselja moguća su odstupanja od vrijednosti iz prethodnog stavka u slučajevima kada je udaljenost već postojeće (susjedne) građevine od međe građevne čestice manja od Planom propisanog minimuma. U tom slučaju nova ili zamjenska građevina može se graditi (a) kao slobodnostojeća zgrada na istoj udaljenosti kao i susjedna, ali ne manjoj od 1.0 m, s tim da se ne smiju graditi otvori prema susjednoj građevnoj čestici (b) na međi sa susjedom u slučaju da je susjedna građevina izgrađena na toj međi. (3) U slučaju izgradnje bliže od 3,0 m od međe građevne čestice, dograđivani dio zgrade na toj strani ne može imati otvore, a u slučaju gradnje nove zgrade na međi mora se regulirati pravo pristupa građevini sa susjedne čestice zemlje za potrebe održavanja građevine (4) Otvorima iz prethodnog stavka ne smatraju se otklopni otvori s neprozirnim staklom veličine do 60 x 60 cm, dijelovi zida od ugrađene staklene opeke u ravnini zida građevine, te fiksni ventilacijski otvori veličine do 30 x 30 cm. Ventilacijski otvori, koji služe za ventilaciju sanitarnih, ugostiteljskih (kuhinja) i drugih proizvodno-radnih sadržaja s intenzivnim mirisima ili prašinom trebaju se izvesti vertikalno iznad krovišta građevine.
Članak 24a
(1) Udaljenost građevine od pješačke površine, pristupnog puta (preko kojeg se ostvaruje pristup na prometnu površinu za najviše dvije tri građevine) ili od dijela građevne čestice koja služi kao pristup na prometnu površinu ("L" parcela iz stavka 4 ovog članka), je najmanje 1,5 m. Izuzetak čine građevine unutar izgrađenog dijela građevinskog područja naselja kada udaljenost od pješačke površine, pristupnog puta ili dijela građevne čestice koja služi za ostvarivanje pristupa na prometnu površinu može biti i manja od 1,5 m, iznimno i do samog puta koji je minimalne širine 3,0 m. Iznimka se primjenjuje pod uvjetima koji slijede: (a) kada se gradi zamjenska građevina, (b) kada se vrši rekonstrukcija ili dogradnja postojeće ili ruševne građevine.
BLOCK-PROJEKT d.o.o. Zadar, Tel: 023/492-080 • Fax: 023/492-088 • e-mail: [email protected] 66 IiD PROSTORNOG PLANA UREĐENJA OPĆINE POSEDARJE – OBRAZLOŽENJE PLANA NACRT KONAČNOG PRIJEDLOGA PLANA
(2) Ukoliko se primjenjuju iznimci iz prethodnog stavka, građevina ne smije imati otvore prema međi kojoj se približava. Dio čestice zemlje koji služi isključivo kao pristup građevine čestice na prometnu površinu (građevne čestice u obliku slova „L“ a koje se nalaze u drugom redu od prometne površine) ne ubraja se u površinu građevne čestice za izgradnju.
Članak 25. Ovim planom određena je minimalna širina građevinske parcele čestice, a koja se utvrđuje na građevinskom pravcu Minimalna širina građevne čestice na mjestu građevnog pravca iznosi:: , za samostojeću kuću slobodnostojeću građevinu 14 m, , za dvojnu kuću građevinu jedinicu dvojne građevine 10 m, , za kuće građevine jedinicu u nizu 6 m. (2) Najveća širina građevne čestice na građevinskom pravcu utvrđuje se za dvojne građevine i građevine u nizu, i to kako slijedi: (a) za dvojnu građevinu 15 m (b) za građevinu u nizu 12 m (građevina kojom se završava niz može biti najviše 15 m).
Članak 26. Izuzetak od prethodnog članka čine interpolacije novih ili izgradnja zamjenskih građevina u starim jezgrama i u gusto izgrađenim dijelovima naselja gdje se dozvoljava veće odstupanje u skladu sa zatečenim stanjem. Unutar izgrađenog dijela građevinskog područja naselja, zbog zatečenog stanja na terenu, širina građevinske čestice može biti manja od propisanih iz prethodnog članka, s time da je omogućena izgradnja građevine minimalne širine 6 m. (1) Unutar izgrađenog dijela građevinskog područja naselja zbog zatečenog stanja na terenu (izgrađenost susjednih građevnih čestica, nemogućnosti rješavanja vlasničkih odnosa i slično), širina građevne čestice može biti manja od propisanih iz prethodnog članka, s time da je omogućena izgradnja građevine minimalne širine 6 m. (2) Izuzetno od prethodnog stavka, kod rekonstrukcije postojećih i ruševnih građevina u izgrađenim dijelovima naselja i u postojećim starim aglomeracijama izvan naselja dozvoljeno je veće odstupanje, a u skladu sa zatečenim stanjem.
Članak 26a (1) Minimalna veličina građevne čestice može odstupati od propisanih uvjeta iz ovog Plana do -5% zbog zatečenog stanja na terenu (okolna izgrađenosti zgradama, javnim površinama i drugo) ili zbog usklađivanja s vlasništvom. (2) U GP naselja ako se građevnoj čestici zbog formiranja poprečnog profila prometnice (izgradnje nove ili rekonstrukcije postojeće) smanjuje površina do 20% od dozvoljene minimalne građevne čestice iz ovih Odredbi, za istu je moguće ishoditi potrebna odobrenja za gradnju. Koeficijent izgrađenosti i iskoristivosti obračunava se u odnosu na određenu minimalnu dozvoljenu građevnu česticu iz ovih Odredbi za pripadajuću zonu.
Članak 27. Na građevinskoj parceli mora biti osiguran prostor za smještaj prometa Promet u mirovanju mora biti riješen prema uvjetima utvrđenim ovim Planom (točka 5). Izgradnja garaža može biti i izvan objekta, ako ne prelazi dozvoljeni postotak izgrađenosti.
Članak 27a (1) Visina građevine mjeri se od konačno zaravnanog i uređenog terena uz pročelje građevine na njegovom najnižem dijelu do gornjeg ruba stropne konstrukcije zadnjega kata, odnosno vrha nadozida potkrovlja, čija visina ne može biti viša od 1,2 m. Kod kosog i višestrešnog krova visina se
BLOCK-PROJEKT d.o.o. Zadar, Tel: 023/492-080 • Fax: 023/492-088 • e-mail: [email protected] 67 IiD PROSTORNOG PLANA UREĐENJA OPĆINE POSEDARJE – OBRAZLOŽENJE PLANA NACRT KONAČNOG PRIJEDLOGA PLANA mjeri na mjestu lomne točke pročelja i kosine krova. Iznimno, kod gradnje na kosom terenu, visina građevine i katnost mjeri se na mjestu presjeka građevine paralelno sa slojnicama terena (2) Kod kaskadne izgradnje (kada je uvjetovana strmim terenom ili kada je rezultat arhitektonskog izričaja), visina se određuje za svaki kaskadni sklop pojedinačno. (3) U visinu građevine (niti u broj etaža) ne računaju se ograde, izlazi glavnih/zajedničkih stubišta ili strojarnice dizala i klima uređaja na krovnim terasama, kao ni ulazi u podzemne ili suterenske etaže, uz primjenu uvjeta koji slijede: (a) natkrivena površina može biti najviše 25% veća od tlocrtne površine stubišta zajedno s podestima (b) visina ograde ne može biti veća od 120 cm mjereno od gornjeg ruba završnog sloja ravnog krova. (4) Suteren (S) je dio građevine čiji se prostor nalazi ispod poda prizemlja i ukopan je do 50% svoga volumena u konačno uređeni i zaravnani teren uz pročelje građevine, odnosno da je najmanje jednim svojim pročeljem izvan terena, (5) Podrum (Po) je dio građevine koji je potpuno ukopan ili je ukopan više od 50 % svoga volumena u konačno uređeni zaravnani teren i čiji se prostor nalazi ispod poda prizemlja, odnosno suterena, Visina građevina uvjetovana je brojem etaža. (6) Broj etaža određuje se na dijelu građevine na kojem je najveći broj etaža, odnosno za svaki građevni sklop pojedinačno ukoliko se radi o kaskadnoj izgradnji. (7) Podrumska i suterenska etaža je dozvoljena na cijelom području obuhvata Plana. Djelomično ukopani podrum računa se kao podzemna etaža, a suteren se računa kao nadzemna etaža kod proračuna koeficijenta iskoristivosti (kis i kisn). (8) Podrum se računa kao podzemna etaža, a suteren se računa kao nadzemna etaža kod proračuna koeficijenta iskoristivosti (kis i kisn). (9) Prizemlje (P) je dio građevine čiji se prostor nalazi neposredno na površini, odnosno najviše 1,5 m iznad konačno uređenog i zaravnanog terena mjereno na najnižoj točki uz pročelje građevine ili čiji se prostor nalazi iznad podruma i/ili suterena (ispod poda kata ili krova), (10) Kat (K) je dio građevine čiji se prostor nalazi između dva stropa iznad prizemlja, (11) Potkrovlje (Pk) je dio građevine čiji se prostor nalazi iznad zadnjega kata i neposredno ispod kosog ili zaobljenog krova.
2.2.2. Oblikovanje građevina i uređenje građevnih čestica
Članak 28. Na građevnoj čestici potrebno je maksimalno sačuvati autohtoni pejzaž. Prilikom definiranja tlocrta građevine u okviru zadanih normi, potrebno je maksimalno respektirati postojeće visoko zelenilo. Ukoliko nije moguće izbjeći uklanjanje određenog broja stabala, odgovarajući broj je potrebno posaditi na slobodnim dijelovima parcele. (1) Horizontalni i vertikalni gabariti građevine, oblikovanje fasada i krovišta, te korišteni građevinski materijal, moraju biti usklađeni s okolnom izgradnjom, načinom i tradicijom gradnje i krajobraznim vrijednostima podneblja. (2) Građevine koje se izgrađuju kao dvojne ili kao kuće u nizu moraju činiti arhitektonsku cjelinu, s mogućim posmakom najviše 30% dužine zida. (3) Osim u staroj jezgri naselja i u postojećoj staroj aglomeraciji izvan naselja, dozvoljeno je odstupanje od tradicijskih elemenata u pogledu oblikovanja pročelja, krovišta, otvora i materijala (staklene fasade, ravni krov i sl.) u cilju afirmacije suvremenog arhitektonskog izražaja. (4) Dopušteno je postavljanje sunčanih kolektora i fotonaponskih ćelija. Njihova postava treba biti u okviru krovne plohe ili pročelja građevine, osim glavnog (prednjeg,-uličnog) pri čemu mogu pokriti najviše 50% površine.
BLOCK-PROJEKT d.o.o. Zadar, Tel: 023/492-080 • Fax: 023/492-088 • e-mail: [email protected] 68 IiD PROSTORNOG PLANA UREĐENJA OPĆINE POSEDARJE – OBRAZLOŽENJE PLANA NACRT KONAČNOG PRIJEDLOGA PLANA
Članak 29. Prostor između građevinskog pravca i regulacijske crte mora se u pravilu urediti kao ukrasni vrt, koristeći prvenstveno autohtoni biljni fond. U ovom prostoru se mogu smjestiti i parkirališne površine. (1) Minimalna veličina građevne čestice može odstupati od propisanih uvjeta iz ovog Plana do -5% zbog zatečenog stanja na terenu ili zbog usklađivanja s vlasništvom. (2) U građevinskom području naselja ako se građevnoj čestici zbog formiranja poprečnog profila prometnice (izgradnje nove ili rekonstrukcije postojeće) smanjuje površina do 25% od dozvoljene minimalne građevne čestice iz ovih Odredaba, za istu je moguće ishoditi potrebna odobrenja za gradnju. Koeficijent izgrađenosti i iskoristivosti obračunava se u odnosu na određenu minimalnu dozvoljenu građevnu česticu iz ovih Odredaba. Regulacijski pravac može biti manji od utvrđenog iz ovog Plana. (1) Krov može biti kosi (jednostrešan ili višestrešan) ili ravni prohodni ili neprohodni krov. Planom je dozvoljena kombinacija kosog i ravnog krova. (2) Kosi krov ne smije imati strehu. (3) Vijenac krova može biti najviše 25 cm istaknut od ruba fasade građevine, a na zabatu 10 cm. (4) Najviši nagib kosog krova je 23º. (5) Za pokrov je dozvoljena upotreba valovitog i utorenog crijepa ili kupe kanalice. Iako se mogu primjenjivati i drugi, moderni materijali (izuzev u staroj jezgri naselja i u postojećim starim aglomeracijama izvan naselja) korištenje šindre i sličnih kontinentalnih materijala te gradnja bačvastih krovova nije dozvoljeno. Boja pokrovnog materijala u pravilu se izvodi od crvenih zemljanih nijansi.
Članak 29a. (1) Fasadne površine stambenih zgrada trebaju se izvoditi prvenstveno u kamenu ili žbukati. Dozvoljena je kombinacija kamena, žbuke i drugih materijala (opeka, drvo i sl.). Gospodarske zgrade mogu se oblagati i drugim, modernim materijalima. (2) Kod fugiranja fasade u kamenu ne smiju se isticati fuge, već ih je potrebno svijetlo tonirati. Nije dozvoljeno obljepljivanje fasade pločama od škriljaca. (3) Žbukane fasade moraju se odmah bojati nakon žbukanja i to prvenstveno u svijetlim tonovima.
Članak 29b. (1) Prostor između građevnog i regulacijskog pravca mora se u pravilu urediti parkovnim nasadima ili prirodnim zelenilom koristeći prvenstveno autohtone biljne vrste. U ovom prostoru mogu se smjestiti parkirališne površine te vodonepropusne sabirne jame i uređaji za pročišćavanje otpadnih voda, te ostala komunalna infrastruktura. (2) Na građevnoj čestici potrebno je maksimalno sačuvati postojeće drveće. Prilikom definiranja tlocrta građevine u okviru zadanih normi, potrebno je maksimalno respektirati postojeće visoko zelenilo. Ukoliko nije moguće izbjeći uklanjanje određenog broja stabala, potrebno je posaditi odgovarajući broj na slobodnim dijelovima građevne čestice. (3) Najmanje 20% građevne čestice treba urediti parkovnim nasadima ili prirodnim zelenilom, osim u gusto izgrađenom dijelu građevinskog područja naselja, u staroj jezgri naselja i u postojećim starim aglomeracijama izvan naselja. (4) Male građevne čestice koje su do sada ostale neizgrađene, čija veličina i oblik ne omogućavaju izgradnju zgrada ili koje nemaju neposredan pristup s javne površine (u smislu odredbi ovog Plana), mogu se uklopiti u sustav zelenih površina ili pripojiti susjednim građevnim česticama. (5) Teren oko građevina, potporni zidovi, terase i sl. moraju se izvesti tako da ne narušavaju izgled naselja, te da se ne promijeni prirodno otjecanje vode na štetu susjedne čestice i građevina. (6) Dozvoljena su nasipavanja terena u svrhu uređenja građevne čestice i podizanja nivelete zatečenog terena, a u skladu s uvjetima koji slijede:
BLOCK-PROJEKT d.o.o. Zadar, Tel: 023/492-080 • Fax: 023/492-088 • e-mail: [email protected] 69 IiD PROSTORNOG PLANA UREĐENJA OPĆINE POSEDARJE – OBRAZLOŽENJE PLANA NACRT KONAČNOG PRIJEDLOGA PLANA
(a) nasipavanjem se ne smije bitno poremetiti zatečeno stanje u odnosu na susjedne građevne čestice ili pristupne prometne površine (b) nasipavanjem se ne smije bitno poremetiti prirodno otjecanje površinskih voda na štetu okolnih građevnih čestica. (7) Podne površine dvorišta, terasa i puteljke na čestici zemlje popločati kamenom, opekom, drvetom, betonskim elementima ili drugim sličnim materijalom. (8) Nad nenatkrivenim balkonima, dvorišnim površinama ili terasama dozvoljava se postava odrina, tendi i prirodno zelenilo.
Članak 29c. (1) Ulična ograda građevne čestice izvodi se masivnim dijelom do visine 1.0 m, dok se veće visine mogu izvesti prozračnim elementima (rešetka, mreža, živica i sl.). Ukupna tako izvedena ograda ne može biti viša od 2 m mjereno od niže kote konačno zaravnatog terena s obje strane zida. (2) Iznimno od prethodnog stavka, ograde mogu biti i više od 1,0 m kada je to nužno radi pridržavanja terena (potporni zidovi), zaštite ili zbog načina korištenja građevine i površina (gospodarskih, športskih, rekreacijskih i drugih). Unutar stare jezgre naselja i uz suglasnost nadležnog konzervatorskog odjela ogradni zid može biti građen visine i više od 2,0 m i u cijelosti izgrađen kao masivni zid. (3) Umjesto čvrstih ograda moguće je podići ograda od autohtonog zelenila (živica) visine do 2,0 m.
2.2.3. Posebni uvjeti za interpolacije i rekonstrukcije unutar stare jezgre naselja Članak 30. (1) Ovim Planom određene su stare jezgre naselja i ucrtane u grafičkom prilogu kartografskom prikazu Plana (list broj 4, Građevinska područja naselja, mj, 1:5000). (2) U starim jezgrama naselja dozvoljava se rekonstrukcija postojećih i ruševnih građevina, i izgradnja zamjenskih građevina ili i interpolacija novih na neizgrađenim građevinskim parcelama česticama.
Članak 31. Unutar graditeljskih cjelina iz prethodnog članka, dozvoljena je gradnja i dogradnja prema konzervatorskim uvjetima nadležnog tijela, bez obzira na minimalne površine građevinskih čestica, udaljenosti od susjeda, i koeficijenta izgrađenosti i građevnih materijala određenih ovim Planom.
Članak 32. (1) Utvrđeni su osnovni prostorni pokazatelji za gradnju nove građevine unutar stare jezgre naselja , u iznimnim slučajevima, ukoliko postoje neizgrađene površine, kako je prikazano u sljedećoj tablici: min. površina max. koeficijent max. koeficijent tip građevine građ. parcele izgrađenosti iskoristivosti 2 Kis (ukupni) čestice (m ) (kig) Kis/n* samostojeća 300 0,40 1,0 1,2 1,6 građevina dvojna građevina 250 0,45 1,0 1,35 1,8 građevina u nizu 200 0,50 1,0 1,5
*Kis/n je koeficijent iskoristivosti nadzemnih etaža
(2) Kod izgradnje nove zgrade unutar stare jezgre naselja primjenjuju se uvjeti koji slijede: (a) nova građevina u cjelini, kao i pojedini elementi iste, mora sadržavati osobitosti autohtone i tradicionalne primorske arhitekture. Horizontalni i vertikalni gabariti građevine, oblikovanje fasada i krovišta, te korišteni građevinski materijali moraju biti
BLOCK-PROJEKT d.o.o. Zadar, Tel: 023/492-080 • Fax: 023/492-088 • e-mail: [email protected] 70 IiD PROSTORNOG PLANA UREĐENJA OPĆINE POSEDARJE – OBRAZLOŽENJE PLANA NACRT KONAČNOG PRIJEDLOGA PLANA
usklađeni s okolnim građevinama, načinom i tradicijom gradnje i krajobraznim vrijednostima podneblja. (b) nagibi krovnih ploha moraju biti ujednačeni sa susjednim kućama (c) krovovi moraju biti na dvije, tri ili četiri vode, s pokrovom od kupe kanalice ili mediteran crijepa. U starim jezgrama nije moguće planirati zgrade s ravnim krovovima.
(d) koeficijent Izgrađenosti (kig) može iznositi do 0,50 u slučaju ugradnje nove građevine između postojećih susjednih građevina. (e) udaljenost nove građevine od susjedne međe utvrđuje se prema općim uvjetima i iznimkama iz ovoga Plana a koje se odnose na udaljenost zgrada od međa susjednih građevnih čestica. (f) građevinski pravac nove građevine mora se izjednačiti sa susjednim građevinama (primjenjuje se udaljenost najudaljenije neposredno susjedne zgrade), (g) visina građevine nesmije biti viša od naj