Prostor 18 [2010] 1 [39]

PROSTOR 18 [2010] 1 [39]

ZNANSTVENI ÈASOPIS ZA ARHITEKTURU I URBANIZAM A SCHOLARLY JOURNAL OF ARCHITECTURE AND URBAN PLANNING POSEBNI OTISAK / SEPARAT OFFPRINT

Znanstveni prilozi Scientific Papers

62-79 Dragan Damjanoviæ Arhitektura ikonostasa u opusu Architecture of Iconostases Hermana Bolléa in Herman Bollé’s Oeuvre

Izvorni znanstveni èlanak Original Scientific Paper UDK 726:26/7.035.3(497.5)”18/19”H.Bollé UDC 726:26/7.035.3(497.5)”18/19”H.Bollé

SVEUÈILIŠTE U ZAGREBU, ARHITEKTONSKI FAKULTET UNIVERSITY OF ZAGREB, FACULTY OF ARCHITECTURE ISSN 1330-0652 CODEN PORREV UDK | UDC 71/72 18 [2010] 1 [39] 1-266 1-6 [2010] Sl. 1. Herman Bollé: Projekt za ikonostas pravoslavne parohijske crkve Preobraženja Gospodnjega u Zagrebu, 1882.-1883. Fig. 1 Herman Bollé: design for iconostasis, Orthodox parochial church of Transfiguration of Our Lord, Zagreb, 1882-1883 Znanstveni prilozi | Scientific Papers 18[2010] 1[39] PROSTOR 63

Dragan Damjanoviæ

Sveuèilište u Zagrebu University of Zagreb Filozofski fakultet Faculty of Philosophy HR - 10000 Zagreb, Ivana Luèiæa 3 HR - 10000 Zagreb, Ivana Luèiæa 3

Izvorni znanstveni èlanak Original Scientific Paper UDK 726:26/7.035.3(497.5)”18/19”H.Bollé UDC 726:26/7.035.3(497.5)”18/19”H.Bollé Tehnièke znanosti / Arhitektura i urbanizam Technical Sciences / Architecture and Urban Planning 2.01.04 − Povijest i teorija arhitekture 2.01.04 − History and Theory of Architecture i zaštita graditeljskog naslijeða and Preservation of the Built Heritage Humanistièke znanosti / Povijest umjetnosti Humanities / Art History 6.05.01 - Povijest i teorija likovnih umjetnosti, arhitekture, 6.05.01 - History and Theory of Fine Arts, Architecture, urbanizma i vizualnih komunikacija Urban Planning and Visual Communication Èlanak primljen / prihvaæen: 10. 03. 2010. / 1. 6. 2010. Article Received / Accepted: 10. 03. 2010. / 1. 6. 2010.

Arhitektura ikonostasa u opusu Hermana Bolléa Architecture of Iconostases in Herman Bollé’s Oeuvre

Bollé, Herman Bollé, Herman historicizam Historicism ikonostas Iconostasis neobizant Neo-Byzantine style neogotika Neo-Gothic style

Tekst govori o arhitektonskom oblikovanju ikonostasa u arhitekturi Hermana The paper explores structures of iconostases in the architecture of Herman Bolléa. Rješenja koja je primjenjivao pokazuju njegovo shvaæanje bizantskog Bollé. Bollé’s designs show his understanding of the Byzantine style as a syn- stila kao sinteze elemenata iz bizantske, ranokršæanske, romanièke, renesan- thesis of elements from Byzantine, Early Christian, Romanesque, Renaissance sne i klasicistièke arhitekture. and Classicist architecture. 64 PROSTOR 1[39] 18[2010] 62-79 D. DAMJANOVIÆ Arhitektura ikonostasa u opusu Hermana Bolléa Znanstveni prilozi | Scientific Papers

UVOD prije mijenjala unutrašnja oprema, a najveæa se pozornost obraæala dakako na najvažniji INTRODUCTION dio namještaja pravoslavne sakralne graðe- vine - ikonostas. Iako se pri analizi ikonostasa redovito usredotoèuje na njegov slikarski dio, ne treba zaboraviti da je on ujedno i arhitektonsko ostvarenje. Redovito ga projektira arhitekt i isto tako redovito ikonostas nosi odlike stilske epohe kada je podizan. Bolléo- vi su ikonostasi tako izvanredan odraz tendencija u arhitekturi visokog i kasnog histori- cizma te pokazatelj njegova odnosa prema bizantskom stilu. Premda ih je projektirao de- setak, dosad su u literaturi bili jedva obraðeni, iako se radi o jednom od najzanimljivijih seg- menata njegova opusa. Ikonostas je pregrada koja odjeljuje svetišni prostor crkve od broda/brodova, odnosno prostora za vjernike. Obvezatan je dio opreme sakralnih graðevina kršæana istoènog obreda, i pravoslavaca i grkokatolika. U ustroj- stvu ikonostasa postoje stanovita pravila, no ona se tièu ponajprije rasporeda ikona, a manje arhitektonskih rješenja. Od pravila koja utjeèu na oblikovanje arhitekture ikonostasa treba ponajprije istaknuti obvezno postavljanje središnjih, redovito dvokrilnih vrata kojima se otvara pogled prema oltaru u svetištu - takozvanih carskih dveri. Veæi ikonostasi redovito imaju i po jedna boèna vrata U trenutku kada se Herman Bollé dose- sa svake strane. Nadalje, prva zona ikonosta- ljava u Zagreb (1879.) vrijeme intenzivne iz- sa obièno je viša od ostalih, buduæi da sadrži gradnje monumentalnih pravoslavnih crkava takozvane prijestolne ikone - Krista, Bogoro- u Hrvatskoj bilo je najveæim dijelom završeno. dice i drugih glavnih svetaca zaštitnika crkve, Manastirske crkve izgraðene od 16. do sre- dok su ostale zone najèešæe niže. Na vrhu u dine 19. stoljeæa zadovoljavale su svojom središnjem dijelu ikonostasa redovito se pri- velièinom potrebe redovnièkih zajednica, a kazuje Raspeæe Kristovo, pokraj kojega stoje novi se manastiri u drugoj polovici 19. i Bogorodica i sveti Ivan Apostol.1 Naèin obliko- poèetkom 20. st. nisu osnivali. Veæina grad- vanja okvira ikona i konstrukcije ikonostasa skih pravoslavnih crkvi sagraðena je pak u obièno se prepušta u ruke arhitektu ili drvo- razdoblju od Edikta o toleranciji Josipa II. rezbaru kojemu je povjerena njegova izrada. 1781. (Rijeka, Karlovac) do 50-ih i 60-ih godina 19. st. (Zagreb, Ogulin, Otoèac). U po- PRVA RESTAURACIJA ZAGREBAÈKE sljednjim desetljeæima 19. i poèetkom 20. stoljeæa nove se crkve stoga grade gotovo PRAVOSLAVNE CRKVE I POSTAVLJANJE iskljuèivo na ruralnim podruèjima, ponajprije NOVOG IKONOSTASA (1883.-1884.) Gornjokarlovaèke eparhije (Lika, Gorski ko- FIRST RESTORATION OF THE ZAGREB tar, Banija, Kordun) i donekle Slavonske ORTHODOX CHURCH AND INSTALLATION eparhije (sjeverna Hrvatska, od Zagreba do NEW ICONOSTASIS (1883-1884) linije Donji Miholjac - Ðakovo), gdje je još uvi- OF jek vrlo brojna, uglavnom skromna drvena Iako je u potresu 1880. zagrebaèka pravo- sakralna zdanja trebalo zamijeniti primjere- slavna crkva Preobraženja Gospodnjeg pre- nijim i veæim zidanicama. Zbog ovih okolnosti trpjela znatno manja ošteæenja negoli sakral- Bollé nije imao priliku realizirati nijednu veæu ne katolièke graðevine na Kaptolu i Gornjem pravoslavnu sakralnu novogradnju pa su se njegovi radovi za ovu vjersku zajednicu uglavnom ogranièili na restauracije, odnosno 1 O ikonostasu u: Badurina, 1990: 259-260; Wailand, nadogradnje starijih graðevina, te na projek- 1996: 421; Parry, 1999: 242-243 tiranje manjih seoskih parohijskih crkvi. 2 Vitkoviæ, 1986: 58-62, 70-72, 75-76; Kneževiæ, 2003: 223-228; Damjanoviæ, 2008: 21-29 Osim katkad sveobuhvatnijeg, katkad manje 3 Damjanoviæ, 2009.b: 248-249 opsežnog mijenjanja prvobitne arhitektonske 4 Kršnjavi, 1905: 273-274 rašèlambe pravoslavnih crkava koje je restau- 5 K., 1884: 3 rirao, pri tim se je zahvatima u pravilu ponaj- 6 *** 1884: 2 Znanstveni prilozi | Scientific Papers Arhitektura ikonostasa u opusu Hermana Bolléa D. DAMJANOVIÆ 62-79 18[2010] 1[39] PROSTOR 65

gradu, pravoslavna Crkvena opæina odluèila remek-djelo i da se za ikonostas može „mirne Sl. 2. Herman Bollé: Ikonostas pravoslavne parohijske crkve Preobraženja Gospodnjega je pokrenuti njezinu prvu restauraciju kako bi duše uztvrditi da je … jedan od najljepših iko- u Zagrebu, izveden 1883.-1884., današnje stanje 5 se nastala ošteæenja sanirala, no još više sto- nostasah, što ih grèko-iztoèna crkva ima”. Fig. 2 Herman Bollé: iconostasis, Orthodox parochial ga kako bi unutrašnjosti crkve dala dostojan- church of the Transfiguration of Our Lord, Zagreb, Posebnost zagrebaèkog ikonostasa èini po- stvenije lice, buduæi da je nakon izgradnje constructed in 1883-1884, present state najprije materijal od kojeg je izraðen - kova- 1865.-1866. (prema projektima Franje Kleina) no željezo. Dotad se naime koristilo gotovo Sl. 3. Herman Bollé: Ikonostas pravoslavne prenesena u novu crkvu stara barokno-klasi- parohijske crkve Preobraženja Gospodnjega cistièka oprema s kraja 18. ili poèetka 19. st. iskljuèivo drvo, a u rjeðim sluèajevima mra- u Zagrebu, izveden 1883.-1884., današnje stanje, mor pri izradi toga dijela crkvene opreme. U detalj Obnova zagrebaèke pravoslavne crkve 1883.- okvire od kovanog željeza Bollé dodaje po- Fig. 3 Herman Bollé: detail of iconostasis, Orthodox 1884. prva je u nizu triju velikih intervencija lukugle od bijelog i obojanog katedralnog parochial church of the Transfiguration of Our Lord, Zagreb, constructed in 1883-1884, present koje je na ovoj graðevini izveo Bollé (dodat æe stakla koje su trebale podsjeæati na drago ka- state, detail naime poslije, 1899. novu kapu zvonika, a menje.6 Prema Kršnjavome za takvo mu je 1913.-1914. promijenit æe gotovo u cijelosti i rješenje kao uzor poslužilo oblikovanje bi- Sl. 4. Herman Bollé: Ikonostas grkokatolièke crkve 2 7 sv. Æirila i Metoda u Zagrebu, 1885., današnje stanje rješenja proèelja). Kljuènu ulogu u preda- zantskih relikvijara. Izvedba ikonostasa po- Fig. 4 Herman Bollé: iconostasis, Greek Catholic vanju posla u ruke Bolléu èini se da je odigrao vjerena je èestom Bolléovu suradniku u prvim church of SS Cyril and Methodius, Zagreb, 1885, Iso Kršnjavi koji je tom arhitektu nastojao osi- godinama života i rada u Zagrebu - kovaèu present state gurati što je više projekata bilo moguæe u Antonu (Antunu) Mesiæu.8 Sudeæi prema sa- prvoj polovici 80-ih kako bi ga zadržao u Za- èuvanom projektu, Bollé je u prvoj verziji grebu.3 U kontaktima s tadašnjim zagrebaèkim predvidio postavljanje mnogo nižeg ikono- parohom Amvrosijem Pavloviæem Kršnjavi je stasa, sa samo dva reda velikih ikona i ras- izgleda lobirao za angažiranje Bolléa na izra- košnim križem na vrhu.9 Naposljetku pristu- di projekata za unutrašnju opremu, a buko- pit æe se izradi mnogo višeg ikonostasa, s tri vinskog slikara, nastanjenog u Beèu, Epami- reda ikona i uobièajenim Raspeæem iznad nondasa Buèevskog na slikanju ikona.4 ikone svete Trojice. Ikonostas je bio vrhunac nove opreme crkve. Ikonostas zagrebaèke parohijske crkve pro- U tekstu u Narodnim novinama potpisanim s jektiran je u samom poèetku Bolléova samo- K., koji je nesumnjivo pisao upravo Kršnjavi, stalnog djelovanja pa se nužno postavlja pi- ambiciozno je istaknuto kako je cijela unu- tanje što mu je pri njegovu projektiranju bio trašnjost Preobraženskog hrama Bolléovo glavni uzor. Živeæi i radeæi u Kölnu i Beèu, taj se arhitekt imao prilike upoznati s više verzija - 7 neobizantskog stila ponajprije s radovima K., 1884: 3 Schinkelovih uèenika i opusom Theophila 8 *** 1883: 3; Antun Mesiæ radio je s Bolléom na pojedi- Hansena. Neobizant je kod ovih arhitekata nim dijelovima opreme ðakovaèke katedrale (Damjanoviæ, 2009.a: 215, 233), a poslije i u grkokatolièkoj zagrebaèkoj predstavljao razne varijante u osnovi roman- crkvi. (Èorak, Domljan, Nikolajeviæ, Tadiæ, 1980: 20) tièarske sinteze uglavnom bizantskih, roma- nièkih, ranokršæanskih, a katkad i ranorene- 9 Projekt se èuva u Arhivu Srpske pravoslavne crkvene opæine u Zagrebu. Rijeè je o projektu publiciranom kao sansnih elemenata. Bollé se oslonio ponaj- il. 1. prije na klasicizirajuæu verziju neobizantske 66 PROSTOR 1[39] 18[2010] 62-79 D. DAMJANOVIÆ Arhitektura ikonostasa u opusu Hermana Bolléa Znanstveni prilozi | Scientific Papers

arhitekture Schinkelovih berlinskih uèenika, zagrebaèka opæina angažirala ga je na teme- iz koje je, meðutim, mogao crpiti jezik oblika ljitoj restauraciji, preciznije reèeno - potpu- jedino za arhitektonska rješenja proèelja svo- noj pregradnji, u potresu stradale crkve sve- jih pravoslavnih sakralnih graðevina,10 ali ne tih Æirila i Metoda na Gornjem gradu. Rijeè je toliko i unutrašnje opreme, buduæi da, da- o crkvi istoènog obreda, pa je bez obzira na kako, ikonostasi nisu postavljani u njemaèke èinjenicu da su grkokatolici dio katolièkog protestantske ili katolièke crkve. Trebalo je svijeta, obnova izvedena u neobizantskom stoga posegnuti za nekim drugim uzorima. stilu, odnosno Bolléovoj verziji toga stila. Ikonostasi koje je mogao vidjeti u Beèu, u Obnova crkve poèela je u proljeæe 1885.,13 a u grèkoj pravoslavnoj i grkokatolièkoj crkvi, bili cijelosti je završena do kraja iduæe godine. su barokni ili baroknoklasicistièki i nisu više Bollé postavlja u crkvi svoj prvi ikonostas iz- odgovarali senzibilitetu visokog historiciz- veden od drva (u ovom sluèaju hrastovine),14 ma, slièno kao i ikonostas koji je do njegove materijala koji je ipak bio znatno jeftiniji od prve intervencije stajao u pravoslavnoj pa- kovanoga željeza korištenog za ikonostas rohijskoj crkvi u Zagrebu.11 Rašèlanjeni ma- zagrebaèke pravoslavne crkve, i koje æe sto- Sl. 5. Herman Bollé: Detalj ikonostasa grkokatolièke sivnim stupovima na kojima poèivaju istak- ga najèešæe biti i korišteno pri gradnji drugih crkve sv. Æirila i Metoda u Zagrebu, 1885., današnje ikonostasa 80-ih i 90-ih godina 19. st. stanje nuti vijenci što razdvajaju horizontalne nizo- Fig. 5 Herman Bollé: detail of iconostasis, Greek ve ikona, beèki ikonostasi i spomenuti za- Izvedba ikonostasa povjerena je stolaru Josi- Catholic church of SS Cyril and Methodius, Zagreb, grebaèki primjer proistekli su iz najrašireni- 15 1885, present state pu Šeremetu, zaposlenom od 1883. na Obrt- jega tipa ikonostasa kraja 18. i prve polovice noj školi,16 koji æe postati stalni Bolléov su- 19. stoljeæa. Kada se u za grebaèkoj pravo- radnik na kasnijim njegovim ikonostasima i slavnoj crkvi Bollé prvi put suoèava sa zada- oltarima izvedenim od drvene graðe. æom arhitektonskog koncipiranja ikonostasa, Rješenje koje je Bollé primijenio u grkoka- on posve odbacuje ovakvo rješenje i poseže tolièkoj zagrebaèkoj crkvi potpuno je drukèije za atektonskim tipom - bez ikakve monu- od rješenja iz pravoslavne crkve. Umjesto re- mentalne arhitektonike. Gotovo filigranski iz- lativno niskog ikonostasa s velikim ikonama i vedena ornamentika od pozla æenoga kova- malim brojem redova projektira visoki ikono- nog željeza sa spomenutim staklenim polu- stas s pet nizova znatno manjih ikona. Broj kuglama jedini je okvir ikona. Ornamental- ikona možda je, meðutim, bio zadan ikono- ni motivi uglavnom se ponavljaju, samo je grafskim programom koji je pred arhitekta nešto drukèiju ornamentiku Bollé primijenio postavio tadašnji grkokatolièki biskup Ilija u soklu ikonostasa te u vrhovima carskih i Hraniloviæ, pokretaè obnove crkve,17 tako da boènih dveri. Ikonostas je završen masivnim ne mora nužno odražavati Bolléova nasto- trokutastim zabatom, okrunjenim bogatom janja, no i primijenjeno arhitektonsko rješenje fitomorfnom ornamentikom. Zasad se nije potpuno je drukèije. Umjesto atektonskog moglo pronaæi nijedno slièno rješenje unutar ikonostasa prekrivenog filigranskom orna- arhitekture 19. stoljeæa. Za motiv masivnoga mentikom Bollé se okreæe klasicizirajuæem trokutastoga zabata moguæe je da mu je uzor modelu ikonostasa, kojega osnovnu raš- bio ikonostas arhitekta Lea Klenzea u grèkoj èlambu èine plitki pilastri na kojima u donja crkvi u Münchenu, zapravo srednjovjekovnoj dva reda poèiva entablatura, dok su u treæem gotièkoj crkvi Svetoga Spasitelja koja je redu postavljeni naizmjenièno maleni pilastri 1828./29. prilagoðena pravo slavnom bogo- i polustupovi povezani lukovima u vidu slije- 12 služju. Osim motiva zabata, meðutim, ovaj pe arkade. Ovakvo se rješenje u neusporedi- ikonostas ništa ne povezuje sa zagrebaèkim vo veæoj mjeri nastavlja na spomenutu tradi- Bolléovim i moguæe je da je on doista, kako je ciju oblikovanja ikonostasa na podruèju Mo- ustvrdio Kršnjavi, arhitekturalni okvir svoje- narhije u 18. i prvoj polovici 19. stoljeæa, ali, ga prvog ikonostasa oblikovno u potpunosti u usporedbi sa spomenutim primjerima po- oslonio na motive iz um jetnièkog obrta. kazuje znatno manju plastiènost arhitektonske rašèlambe, sadrži netransparentne okvire IKONOSTAS GRKOKATOLIÈKE CRKVE ikona i, dakako, drukèiji model ornamenta. U ZAGREBU (1885.-1886.) I OSTALI Ornamenti, za koje se u osnovi može reæi da IKONOSTASI ZA GRKOKATOLIÈKE CRKVE bi mogli biti derivirani jednako iz ranokrš- U HRVATSKOJ

ICONOSTASIS OF THE ZAGREB GREEK 10 O tome i u: Damjanoviæ, 2009.c: 153-156 11 Postavljen je vjerojatno na samom kraju 18. ili po- CATHOLIC CHURCH AND OTHER èetku 19. stoljeæa. Danas se nalazi u parohijskoj crkvi u ICONOSTASES FOR GREEK CATHOLIC Varaždinu. Nešto je skraæen u odnosu na prvotne dimen- Bogdanoviæ CHURCHES IN CROATIA zije. , 1897: 110 12 http://www.salvator-kirche.de/Salvatorkirche_De.pdf, 11. 2. 2010. Nedugo nakon što je završio s radom na ob- 13 *** 1885: 2 novi unutrašnjosti i podizanju ikonostasa u 14 *** 1886: 3 zagrebaèkoj pravoslavnoj crkvi, grkokatolièka 15 *** 1886: 4 Znanstveni prilozi | Scientific Papers Arhitektura ikonostasa u opusu Hermana Bolléa D. DAMJANOVIÆ 62-79 18[2010] 1[39] PROSTOR 67

æanske, bizantske ili renesansne umjetnosti, upravo drvo, kako je veæ spomenuto, postati Sl. 6. Herman Bollé: Projekt za ikonostas grkokatolièke crkve sv. Æirila i Metoda u Zagrebu, prekrivaju veæim dijelom pilastre, gornje dije- glavni materijal od kojeg æe biti izraðivani 1885. love vrata na ikonostasu, te djelomièno okvi- Bolléovi ikonostasi u buduænosti, rješenja Fig. 6 Herman Bollé: design for iconostasis, Greek re ikona. Pozlaæeni su, èime se stvara jak kon- što ih je primijenio u zagrebaèkoj grkoka- Catholic church of SS Cyril and Methodius, Zagreb, trast prema ostalim površinama ikonostasa, tolièkoj crkvi ponovit æe i poslije, katkad s 1885 izvedenog od tamne hrastovine. Na ovaj iko- veæim, katkad s manjim varijacijama, na broj- Sl. 7. Herman Bollé: Projekt za ikonostas nostas Bollé prvi put postavlja kružne me- nim drugim ikonostasima po Hrvatskoj i šire. grkokatolièke crkve sv. Antuna Velikog u Kaštu, 1892. daljone koji æe poslije postati uobièajenim Fig. 7 Herman Bollé: design for iconostasis, Greek motivom u njegovoj arhitekturi ikonostasa. Nedugo nakon završetka ikonostasa u za- Catholic church of St Anthony the Great, Kašt, 1892 Prvi put projektira, nadalje, vrlo zatvoren mo- grebaèkoj grkokatolièkoj crkvi, Zemaljska del oltarne pregrade, koji æe ubrzo naiæi na vlada 1892. povjerila je Bolléu izradu projek- kritiku jer je potpuno odjeljivao svetište od ta za ikonostas jedne seoske grkokatolièke prostora za vjernike u crkvi. sakralne graðevine - crkve svetog Antuna Velikog u Kaštu u Žumberku.18 Izrada ovog Na promjenu koncepcije ikonostasa Bolléa je bogato rašèlanjenog velikog ikonostasa s tri nesumnjivo ponajprije navela promjena u ma- reda ikona èini se da je ipak bila prevelik fi- terijalu - drvo nije omoguæavalo onaj model nancijski teret za vjernike u tome selu, tako da ornamenta ni okvira ikona koji je primijenio u se naposljetku nije pristupilo njegovoj izradi. zagrebaèkoj pravoslavnoj crkvi. Buduæi da æe Novi je ikonostas župnik Ilija Hraniloviæ na- ruèio 1898. u obližnjem slovenskom gradiæu 19 16 Èorak, Domljan, Nikolajeviæ, Tadiæ, 1980: 21; O Obrt- Metliki od kipara i slikara Jerneja Jeroba. noj školi više u: Maruševski, 1986: 115-118; Rapo, 2002.; Bolléov je projekt, meðutim, ostao saèuvan i Maruševski, 2004: 91-95; Kraševac, 2005: 80-100 predstavlja zanimljiv pokazatelj nastavljanja 17 *** 1886: 3; Predoviæ, 1966.a: 263-264; Rapo, 2002: 14 tendencija koje su se prvi put javile pri projek- 18 Naruèivanje ikonostasa za crkvu u Kaštu spominje se tiranju ikonostasa za zagrebaèku grkoka to- u knjigama iz 1892. Odjela za bogoštovlje i nastavu: HDA, lièku crkvu. Veæina motiva iz zagrebaèke crkve Fond br. 80., BiNZV, Knjiga br. 1/84., Kazalo A - Ž za 1892., natuknica Kašt; Bolléov projekt za ikonostas (NAZ, ZNDM ponovljena je. Klasicizirajuæi elementi domi- br. II-22) potpisan je i datiran s istom, 1892. godinom. niraju arhitektonskom rašèlambom, samo je 19 Hraniloviæ, 1898: 2 motiv slijepih arkada proširen na dvije zone. 68 PROSTOR 1[39] 18[2010] 62-79 D. DAMJANOVIÆ Arhitektura ikonostasa u opusu Hermana Bolléa Znanstveni prilozi | Scientific Papers

Treæi ikonostas za grkokatolièke crkve koje je ponajprije afirmirati i Bolléa i Obrtnu školu za radio Bollé, ikonostas križevaèke katedrale poslove na opremanju pravoslavnih sakral- (projektiran i izveden 1894.-1897.),20 pred- nih graðevina. Rijeèima kojima ga je završio stavlja iznimku unutar opusa toga arhitekta. („Zasluga Bolléova i njegov upliv na naš obrt Iako se i na nekim radovima za pravoslavnu najjasnije se može baš na ovoj srbskoj crkvi crkvu primjeæuje povremena upotreba šilja- èitati. Ta crkva iz vana eto to je stanje naše toga luka i drugih neogotièkih elemenata umjetnosti i našega umjetnoga obrta prije dekoracije (npr. na lukovima boènih dveri Bolléa, a ista crkva iz nutra - to je slika Bo- ikonostasa u Bjelovaru, o kojem æe poslije lléovog djelovanja, od kako je medju nami.”)23 biti više rijeèi), križevaèki je ikonostas u os- želio je Kršnjavi pokazati da su domaæi umjet- novi jedini u kojem je neogotièka komponen- nici i te kako sposobni za zahtjevne umjetniè- ta potpuno dominantna, što potjeèe ponaj- ke zadatke i da znaju raditi sukladno pravili- prije iz èinjenice da je crkva, kao izvorno ma bizantskog stila. Èlanak ipak nije imao gotièka graðevina, restaurirana u neogotiè- instantan uèinak i trebalo je proæi dosta vre- kom stilu pa su se i svi dijelovi njezine mena dok Bolléa nije poèela šire prihvaæati unutrašnje opreme morali prilagoditi arhitek- Srpska pravoslavna crkva u Hrvatskoj. Ulogu turi. Dakako, uloga križevaèke crkve kao u njegovu prihvaæanju nesumnjivo su izvršili i grkokatolièke katedrale uvelike je olakšala drugi brojni tekstovi publicirani tijekom 80-ih izbor stila za ikonostas - zbog statusa eks- ne samo u zagrebaèkim tiskovinama veæ i kluzivnoga zapadnjaèkog stila, teško da bi šire. Osobito je znakovito da su zagrebaèki ovakva verzija gotike bila 90-ih godina 19. st. Vienac (1888.)24 i sarajevska Bosanska vila prihvaæena u bilo kojoj pravoslavnoj sakral- (1889.) objavili èak i veliku fotografiju ikono- noj graðevini, buduæi da se u to doba budno stasa i unutrašnjosti zagrebaèke crkve nakon pazilo da sva oprema bude u bizantskom sti- restauracije,25 èime su se i pomoæu slike, a ne lu, dakle da jezikom oblika odražava ulogu više samo putem teksta, širi krugovi mogli ovih graðevina kao pravoslavnih vjerskih upoznati s Bolléovim radom. zdanja. Kako se, naime, visokim crkvenim ve- No, svi tekstovi zasigurno ne bi bili dovoljni likodostojnicima Srpske pravoslavne crkve u da nije došlo do velikih smjena i na crkvenim Hrvatskoj u to doba i unutar srpskoga i unu- i na politièkim pozicijama poèetkom 90-ih go- tar hrvatskoga oporbenog tiska redovito pri- 21 dina 19. stoljeæa u Hrvatskoj. Kljuènu je ulogu govarala vezanost za režim, sva stilska od- u daljnjem angažiranju Bolléa odigrao ponaj- stupanja u smjeru zapadne arhitekture mogla prije dolazak Kršnjavoga na èelo Odjela za su kritici dati vjetra u jedra. Kako pak grko- bogoštovlje i nastavu Zemaljske vlade 1891. katolièka crkva priznaje prvenstvo pape, aso- Iako æe on na tome mjestu ostati relativno - cijacije na arhitekturu gotike, dakle sred- kratko, Bolléu je osigurao posao na nekoliko njovjekovnu umjetnost europskog zapada, pravoslavnih i grkokatolièkih crkava, koje æe nisu predstavljale nikakav kamen spoticanja. mu onda, slijedom dogaðaja, osigurati po- Ukoliko se promatraju izdvojeno, segmenti slije niz drugih narudžbi. Kršnjavi je, nadalje, križevaèkog ikonostasa zbog rješenja mre- usustavio državnu potporu gotovo svim no- žišta lukova, visokih trokutastih zabata i vogradnjama ili restauracijama sakralnih gra- ornamentacije snažno asociraju na gotièke ðevina, pa tako i pravoslavnih, te time posre- poliptihe, dok je u cjelini ikonostas poput dno i državnu kontrolu nad narudžbama screena, oltarne pregrade engleskih gotièkih opreme, koje su sada redovito davane u ruke i viktorijanskih crkvi. Gotovo sva je površina domaæim obrtnicima. Od poèetka 90-ih godi- arhitektonskog dijela ikonostasa, osim stu- na 19. st. do Prvoga svjetskog rata, zahva- pova, bogato ornamentirana i pozlaæena. ljujuæi tome sustavu potpora, nekoliko dese- taka novih ikonostasa - radova domaæih obrt- Konstrukciju ikonostasa izradio je Albert Zo- - riniæ, dok je stolaru Ljudevitu Löwyju povjere- nika bit æe postavljeno u pravoslavnim na izrada rezbarenih okvira.22 Iako je svojim crkvama po cijeloj Hrvatskoj. rješenjem jedno od najzanimljivijih i najre- Politièke prilike 90-ih godina išle su, nadalje, prezentativnijih ostvarenja Bolléova arhitek- u prilog Pravoslavnoj crkvi u Hrvatskoj, bu- tonskog opusa uopæe, u kontekstu njegovih duæi da je Narodnu stranku tadašnjega hrvat- ikonostasa predstavlja stilsku iznimku koja skog bana Khuena-Hedervaryja podupirala se više nigdje neæe ponoviti. 20 Predoviæ, 1966.b: 295, 302-307; Maruševski, 1986: IKONOSTASI PRAVOSLAVNIH CRKVI 135-139 IZ 90-IH GODINA 19. STOLJEÆA 21 Episkopu Mironu Nikoliæu tako je oštro zamjereno što se zahvalio banu za pomoæ pri restauraciji pakraèke crkve: ICONOSTASES IN ORTHODOX CHURCHES Vuèkoviæ, 1896: 699 FROM THE 1890S 22 Predoviæ, 1966.b: 302; Maruševski, 1993: 233 23 K., 1884: 3 Veæ prije spomenut i citiran tekst Kršnjavoga 24 *** 1888: 752, sl. 749 iz Narodnih novina o ikonostasu zagrebaèke 25 *** 1889: 37 pravoslavne parohijske crkve imao je za cilj 26 Šidak, Gross, Karaman, Šepiæ, 1968: 132-133 Znanstveni prilozi | Scientific Papers Arhitektura ikonostasa u opusu Hermana Bolléa D. DAMJANOVIÆ 62-79 18[2010] 1[39] PROSTOR 69

veæina politièke elite hrvatskih Srba, dio koje investicije u gradnje ili restauracije, koje se Sl. 8. Herman Bollé: Projekt za ikonostas grkokatolièke katedrale sv. Trojstva u Križevcima, je zauzimao visoke pozicije te je time imao inaèe ne bi mogle realizirati zbog siromaštva izraðen 1894.-1895. prilike lobirati za ulaganja u obnovu ili grad- tih dviju crkvenih dijeceza. Fig. 8 Herman Bollé: design for iconostasis, nju pravoslavnih sakralnih zdanja.26 Greek Catholic cathedral of the Holy Trinity, Episkop Miron Nikoliæ upoznao se s Bolléo- Križevci, constructed in 1894-1895 Osim politièkih promjena važna je bila i smje- vim radom još 1884. u Zagrebu. Kao arhiman- na generacija na crkvenim stolicama poèet- drit pakraèki29 boravio je, zajedno s tadašnjim Sl. 9. Herman Bollé: Ikonostas pravoslavne kapele svetih Petra i Pavla na Mirogoju 1892.-1893. kom 90-ih godina. Nakon smrti Nikanora episkopom Nikanorom Grujiæem, na posveti Fig. 9 Herman Bollé: iconostasis, Orthodox chapel Grujiæa, novi episkop Slavonske eparhije po- obnovljene zagrebaèke crkve 28. rujna 1884.30 of SS Peter and Paul, Mirogoj, Zagreb, 1892-1893 staje tako 1890. Miron Nikoliæ,27 a samo dvije Nakon što je 1890. postao pakraèki episkop, godine poslije, 1892., nakon smrti Teofana Nikoliæ æe èesto navraæati u Zagreb i zbog Živkoviæa na èelo Gornjokarlovaèke eparhije prijateljstva s parohom Amvrosijem Pavlo vi- dolazi Mihailo Grujiæ.28 Rijeè je o dijecezama æem i zbog veza s tadašnjim politièkim vrhom. u kojima æe se u to doba, kako je veæ prije Nedugo poslije imenovanja episkopom, veæ u spomenuto, najviše graditi i raditi na zamjeni srpnju 1890. došao je tako u svoju prvu vizi- starih skromnih, uglavnom drvenih, crkava taciju zagrebaèke parohije.31 Episkopu Niko- novima. Obojica æe se episkopa, naime, usko liæu svidjela se i druga pravoslavna graðevina vezati uz Khuenov režim i na taj naèin osigu- koju je Bollé projektirao za Zagreb - kapela rati potrebna sredstva iz državnih fondova za svetih Petra i Pavla na Mirogoju. Kapela podignuta 1891.-1893. nastojanjem 27 *** 1930: 249 Judite Kukulj, udovice austrougarskog feld- 28 Damjanoviæ, 2005: 88 maršal-pukovnika Petra Kukulja, prva je Bo- 29 Nosio je formalnu titulu arhimandrita orahovièkog, lléova realizirana neobizantska centralna gra- no zapravo je boravio samo na episkopskom dvoru u 32 Pakracu. *** 1930: 238 ðevina. Ikonostas podignut u njoj, zbog materijala od kojeg je izraðen (drva) i zbog 30 D. R., 1884: 215-216 gustog rasporeda manjih pravokutnih ikona 31 *** 1890: 2 u središnjem dijelu, prilièno podsjeæa na iko- 32 I jedna od rijetkih realiziranih Bolléovih centralnih graðevina. O kapeli više u: Damjanoviæ, 2009.c: 151-164, nostas zagrebaèke grkokatolièke crkve. U *** 1893.a: 2 nekim se elementima nadovezuje ipak i na 70 PROSTOR 1[39] 18[2010] 62-79 D. DAMJANOVIÆ Arhitektura ikonostasa u opusu Hermana Bolléa Znanstveni prilozi | Scientific Papers

Sl. 10. Herman Bollé: Ikonostas crkve u Jasenovcu raniji Bolléov rad za gradsku pravoslavnu Donekle slièno rješenje zatvorenog modela izveden oko 1885.-1890. crkvu - jednako je atektonski - odnosno ikonostasa, klasicizirajuæeg u karakteru, no Fig. 10 Herman Bollé: iconostasis, church in Jasenovac, constructed ca. 1885-1890 nema klasicistièku rašèlambu od stupovlja. bez plastiène arhitektonske rašèlambe, Bollé Vrlo je visok, zauzima gotovo èitav trijumfalni æe ponoviti, doduše - u mnogo raskošni- Sl. 11. Herman Bollé: Projekt za ikonostas luk kojim se otvara središnji potkupolni pro- jem obliku, u parohijskoj i katedralnoj crkvi pravoslavne parohijske crkve u Vodoteèu, Lika, 1894. Fig. 11 Herman Bollé: design for iconostasis, stor prema svetištu kapele. Slavonske eparhije u Pakracu (restaurirana Orthodox parochial church in Vodoteè, Lika, 1894 Kako bi osigurao koliko-toliko veæu kolièinu 1893.-1896.). Radilo se o baroknoj graðevini svjetla u glavnom prostoru kapele, središnji iz 18. stoljeæa, dakle kad je Bollé pristupao dio ikonostasa perforira nizom dekorativnih njezinoj „restauraciji”, nije bila rijeè o „vra- pozlaæenih panela. Stanoviti klasicizirajuæi æanju” graðevine u prvobitni stil, veæ o na- elementi, koji æe 90-ih potpuno prevladati na stojanju da je se temeljito preoblikuje u skla- Bolléovim ikonostasima, uoèavaju se meðu- du s modernim estetskim nazorima te da se tim i na njemu - carske su dveri zakljuèene dodanim arhitektonskim motivima oblikovno pri vrhu nekom vrstom jonskog kapitela, a definira kao pravoslavna katedrala. „Arhitek- pozlaæene biomorfne perforacije ikonostasa tura hrama mora naime biti takova, da se nje- nisu ništa drugo do jedna vrsta stiliziranog zina svrha veæ sa vanjštinom istakne”,37 na- lista akantusa. glasio je sam Bollé, vezano za svoje projekte preoblikovanja, takoðer barokne, pravoslav- Èini se kako mirogojski ikonostas ipak nije prvi koji je Bollé radio za Pravoslavnu crkvu ne novosadske katedralne crkve. Isti je prin- nakon zagrebaèke Preobraženske. Po svoj cip primijenjen i u Pakracu. Barokne crkve, prilici krajem 80-ih, najkasnije poèetkom 90- smatralo se naime, kako je istaknuo autor ih godina 19. stoljeæa, podignut je po njego- èlanka u kojem je opisana nešto kasnija Bo- vim projektima, naime, ikonostas u paro- lléova restauracija manastira Grgetega, ne- hijskoj crkvi u Jasenovcu. O njemu se ne može Sl. 12. Herman Bollé: Ikonostas saborne crkve puno reæi, buduæi da je uništen, kao i cijela 33 Crtež ikonostasa prema saèuvanoj fotografiji izradio u Pakracu izveden 1895.-1896. graðevina, u Drugomu svjetskom ratu.33 Da je je Janko Maglovski za èlanak Dinka Davidova. Davidov, Fig. 12 Herman Bollé: Ikonostas, Pakrac cathedral, rijeè o Bolléovu djelu, potvrðuju ne samo nat- 1990: 211. Autor navodi da je ikonostas izveden 1840. (Da- 1895-1896 34 vidov, 1990: 213), ali èini se da se nije oslonio na pouzda- pisi u tisku veæ i oblikovno rješenje ikono- ne izvore podataka, buduæi da je iz oblikovnog rješenja i stasa. Ikone na ovome ikonostasu navodno prema kasnije citiranim izvorima sigurno kako je rijeè o je slikao isti slikar koji je radio za zagrebaèku Bolléovu radu s kraja 19. stoljeæa. pravoslavnu i grkokatolièku crkvu - Epami- 34 Popoviæ, 1901: 405 nondas Buèevski,35 što dodatno potvrðuje 35 Maruševski, 1996: 150 pretpostavljenu dataciju ikonostasa, buduæi 36 Niculescu, 1996: 656 da je on umro 1891.36 Klasicizirajuæi arhitek- 37 Bollé, 1907: 20-21 tonski elementi i podjela ikonostasa na niz 38 Popoviæ, 1901: 403 redova (5, ako se broje kružne ikone na vrhu) 39 Novine samo kratko izvješæuju da je Bolléove nacrte i na vrlo male ikone, te izrazita zatvorenost obnove pakraèke crkve Zemaljska vlada 1893. poslala episkopu Nikoliæu, ali ništa ne specificiraju tko je tom arhi- ikonostasa, posve se uklapaju u naèin na koji tektu povjerio restauraciju: *** 1893.b: 3 je Bollé radio ovaj dio crkvene opreme u to 40 Vuèkoviæ, 1896: 668; Vuèkoviæ doslovno istièe kako doba. je episkop Nikoliæ „umio lijepim svojim naèinom zadobiti Znanstveni prilozi | Scientific Papers Arhitektura ikonostasa u opusu Hermana Bolléa D. DAMJANOVIÆ 62-79 18[2010] 1[39] PROSTOR 71

maju „jasnoga neimarskoga sloga”,38 èime Ikonostas je bio izraðen od drva i gotovo u Sl. 13. Herman Bollé: Projekt za ikonostas se ciljalo na èinjenicu da svojom arhitektu- cijelosti pozlaæen, poput križevaèkog. Izveli pravoslavne parohijske crkve u Rujevcu, Banija, 1895. Fig. 13 Herman Bollé: design for iconostasis, rom ne govore kako se radi o pravoslavnoj su ga zagrebaèki stolari Friedrich Häcker, Orthodox parochial church in Rujevac, Banija, 1895 sakralnoj graðevini. Ivan Budicki i Franjo Mihokoviæ, dok je izvedba ikona povjerena srpskim slikarima Steva- Sl. 14. Današnje stanje ikonostasa u Rujevcu. Samo je u središnjem dijelu ikonostasa saèuvana Nesumnjivo je da je upravo nastojanjem Mi- 42 rona Nikoliæa Bollé angažiran na obnovi pa- nu Todoroviæu i Živku Jugoviæu. Iako je bio izvorna Bolléova arhitektonska rašèlamba kraèke katedralne crkve.39 Prijateljstvo epi- vrlo velik, na nj je postavljeno 25 ikona, što Fig 14 Present state of the iconostasis in Rujevac. jasno govori o novoj tendenciji koja se javlja The original architectural composition of Bolle skopa Nikoliæa s Khuenom i Kršnjavim osigu- is visible only in the central section ralo je priliènu potporu Zemaljske vlade od kod Bolléa pri oblikovanju ikonostasa od sre- èak 55.000 forinta, što je iznos koji je malo dine 90-ih godina 19. stoljeæa. Bez obzira na koja graðevina u to doba dobila.40 Novi iko- to da li radi za velike gradske ili manje seoske nostas, koji je nažalost nestao u posljednjem crkve, on naime odustaje od koncepcije iko- ratu, bio je dakako najreprezentativniji novi nostasa s mnogo malih ikona i nizom redova, dodatak unutrašnjosti crkve. Dok se o obnovi kakav je realizirao u Zagrebu u grkokatolièkoj kao takvoj prilièno pohvalno pisalo, arhitek- crkvi ili u grobljanskoj kapeli Kukolj, a kakav tura je ikonostasa, meðutim, doživjela kri- je bio predviðen i za Kašt 1892. Redovito tike. Jednostavna rašèlamba na dijelom pra- poseže za rješenjem koje predviða postavlja- vokutne, dijelom luène okvire i zatvorenost nje velikih ikona rasporeðenih obièno samo u koja je u potpunosti onemoguæila pogled pre- dva, do najviše tri reda. ma svetištu smatrane su lošim rješenjem i Takva æe rješenja uglavnom imati i ikonostasi oblikovno i stoga što su onemoguæavale pro- za Gornjokarlovaèku eparhiju iz sredine 90-ih bijanje sveæenikova glasa iz apside u prostor godina 19. stoljeæa. U ovoj dijecezi Bollé po- 41 za vjernike. èinje raditi gotovo odmah nakon što je episkop Mihailo Grujiæ došao na njezino èelo. srce svijetloga bana, grofa Khuen-Hedervarija i njegova Namjeravalo ga se naime angažirati na re- doglavnika u bogoštovnom i nastavnom odsjeku kr. ze- stauraciji katedralne crkve u Plaškom.43 Kako maljske vlade, dra Isidora Kršnjavija, te se njihovom vo- je Bolléov projekt predvidio prevelike troš- ljom našlo iz zemaljskih sredstava toliko pomoæi, koliko je nužno bilo, da se lijepo djelo obnovljenja katedralne crkve kove, od njegove se realizacije odustalo, a pakraèke dostojno izvede. On je znao i našem saborskom poslije æe ovaj restauracijski zahvat, jedan od odboru dokazati potrebu, da se i iz naših narodnih sred- najveæih u tadašnjoj Hrvatskoj, biti povjeren stava doda njeka svota za veliko to djelo”. O restauraciji pakraèke crkve više u: Maruševski, 1986: 140-144 Janku Holjcu. Bollé je ipak dobio priliku dosta 41 Vuèkoviæ, 1896: 670. *** 1896.a: 2; 1896.b: 2-3 raditi za Grujiæevu eparhiju, na gradnji ili re- 42 *** 1896.a: 2 stauraciji manjih parohijalnih crkvi. Sagradio 43 Pregovori su zapoèeli 1892., a trajali su do 1895. O je tako crkve u Štikadi u Lici (1893.-1896., tome više u: Damjanoviæ, 2005: 92 koja je stradala u Drugomu svjetskom ratu, 44 Škiljan, 2008: 150 no zidovi još uvijek stoje), Šegestinu na Ba- 45 Moravièka crkva jedina je od Bolléovih pravoslavnih niji (1893.-1896., gotovo u potpunosti unište- crkava u Gornjokarlovaèkoj eparhiji potpuno saèuvana. na u Drugomu svjetskom ratu, poslije po- Ikonostas u njoj, sudeæi po oblikovnom rješenju, po svoj 44 prilici nije djelo toga arhitekta. Posveæena je u listopadu rušena), Komorskim Moravicama (projekt iz 1900. *** 1900: 687 1894., izvedba 1897.-1900.),45 a po njegovim 72 PROSTOR 1[39] 18[2010] 62-79 D. DAMJANOVIÆ Arhitektura ikonostasa u opusu Hermana Bolléa Znanstveni prilozi | Scientific Papers

vlada ovaj mu je posao povjerila u svibnju 1895.51 Projekt je bio gotov poèetkom iduæe godine.52 Èini se kako je izveden veæ 1896., buduæi da dio literature navodi kako je bio izložen na Milenijskoj izložbi u Budim pešti.53 Ovaj se podatak nije, meðutim, mogao pouz- dano provjeriti, a i u sumnju dovodi podatak da je Bollé dobio posebne honorare za ikonostas crkve u Gospiæu i za ikonostas izložen na Milenijskoj izložbi.54 Nakon što je u kolovozu 1898. bio izložen i u Obrtnoj školi,55 na uvid zagrebaèkoj publici, prebaèen je u Gospiæ i postavljen u tamošnju parohijsku crkvu u stude- nome iste godine.56 Stolarske poslove na gospiækom ikonostasu radio je Josip Šere- met,57 kiparske Jakob Krameršek,58 dok je slikanje ikona povjereno Josipu Baueru.59 Jedini barem djelomièno do danas saèuvan poznati Bolléov ikonostas na podruèju Gor- njokarlovaèke eparhije nalazi se u crkvi u Rujevcu na Baniji. Radi se o jednoj od najveæih crkava iz 19. stoljeæa na tom podruèju. Arhi- tektonski radovi na podizanju ove graðevine završili su 1887.,60 ali još æe se desetljeæe i pol Sl. 15. Herman Bollé: Nerealizirani projekt je projektima izraðena oprema starijih crkava raditi na njezinu opremanju. U rujnu 1893. za ikonostas parohijske crkve u Bjelovaru, 1897., u Gospiæu, Vodoteèu i Rujevcu.46 Posljednje mještani su zatražili pomoæ Zemaljske vlade detalj za nabavu ikonostasa.61 Sljedeæe godine Fig. 15 Herman Bollé: unexecuted design for tri spomenute graðevine najzanimljivije su iconostasis, parochial church in Bjelovar, 1897, nam u ovome tekstu, buduæi da su u njima Odjel za bogoštovlje i nastavu povjerava izra- detail bili podignuti ikonostasi prema Bolléovim du projekta Bolléu,62 koji ga završava tek u projektima. lipnju 1895.63 Slikanje ikonostasa predano je u ruke tadašnjeg profesora na Obrtnoj školi Vodoteèki ikonostas nestao je u Drugomu - Itala Hochetlingera,64 dok su kiparski radovi svjetskom ratu, no o njegovu izgledu svjedoèi dani Miroslavu Königu.65 saèuvani Bolléov projekt. Kako je predvidio podizanje samo dvaju redova ikona, vodoteèki Oblikovno rješenje ikonostasa u Rujevcu na- ikonostas nema onu izraženu vertikalnost stavlja se na nešto raniji vodoteèki ikonostas. veæine dotadašnjih Bolléovih radova te vrste. Ikone su rasporeðene u dva reda, a na vrhu je Stilsko rješenje opet je izrazito klasicizirajuæe, s nizom pilastara u donjem redu, na kojima 46 O Bolléovu autorstvu nad projektima za sve ove spo- poèiva jednostavna entablatura, te s jedno- menute crkve i/ili ikonostase govore isplate koje spominju stavnim luèno uokvirenim ikonama u drugom spisi Odjela za bogoštovlje i nastavu Zem. vlade. Za Šegestin je dobio 350, za Štikadu 300, za Komorske Mo- redu, u kojem su pilastri bili postavljeni samo ravice 600, za Rujevac 200, za Gospiæ 350 forinta. Istom u središnji dio i na krajeve ikonostasa. Siro- mu je prilikom isplaæen honorar od 250 for. za ikonostas maštvo Like i nedostatak sredstava, koji je izložen na Milenijskoj izložbi te 330 for. za ikonostas bjelovarske crkve. HDA, Fond br. 80., BiNZV, Kutija br. 343., konstantno muèio Odjel za bogoštovlje i na- opæi spisi, sv. IV-1898/27., H. Bollé ZVBiN-u, Zagreb, 28. 5. stavu Zemaljske vlade, bili su nesumnjivo 1898. kljuèan razlog odabira ovako jednostavnog 47 HDA, Fond br. 80., BiNZV, Kutija br. 609., opæi spisi, rješenja. Usprkos zahtjevima za uštedu, Bollé sv. IV - 1914/617, Herman Bollé ZVBiN-u, br. 627, Zagreb, je ipak nastojao da projekti za Vodoteè „budu 9. 8. 1894. 48 Isto. Dataciju potvrðuje i potpis na projektu saèu- što jednostavniji, koliko je moguæe, … [no] da vanom u NAZ, ZNDM, br. II-69. 47 karakterna architektura ima svoje lice”. 49 HDA, Fond br. 80., BiNZV, Knjiga br. 13., Urudžbeni Projekt za ikonostas dovršio je u kolovozu zapisnik 1896., zapis br. 8210, 26. 5. 1896. 1894.48 Radovi na njegovoj izradi dovršeni su 50 Moguæe je da se meðu Bolléovim projektima za iko- do svibnja 1896., no pri prijevozu u Liku nostase koji se èuvaju u Nadbiskupskom arhivu u Zagrebu jedan odnosi i na Gospiæ, no kako nisu ni datirani ni signi- ošteæen je, pa je Bollé morao osobno otputo- rani, ne može se ustanoviti koji. 49 vati u Vodoteè i popraviti ošteæenja. 51 HDA, Fond br. 80., BiNZV, Knjiga br. 11., Urudžbeni Sliènu sudbinu kao vodoteèki ikonostas do- zapisnik, 1895., zapis br. 6260., 7. 5. 1895. živio je i ikonostas parohijske crkve u Gospiæu 52 HDA, Fond br. 80., BiNZV, Knjiga br. 13., Urudžbeni zapisnik 1896., zapis br. 1937, 2. 2. 1896. - uništen je u Drugomu svjetskom ratu. Buduæi 53 Radeka, 1975: 293 da projekt za nj nije saèuvan, nije poznato 54 50 HDA, Fond br. 80., BiNZV, Kutija br. 343., opæi spisi, oblikovno rješenje koje je Bollé primijenio. sv. IV-1898/27., H. Bollé ZVBiN-u, Zagreb, 28. 5. 1898. - Njegovo je autorstvo projekta sigurno na 55 HDA, Fond br. 80., BiNZV, Knjiga br. 18., Urudžbeni osnovi arhivske dokumentacije. Zemaljska zapisnik 1898., zapis br. 12466, 18. 8. 1898. Znanstveni prilozi | Scientific Papers Arhitektura ikonostasa u opusu Hermana Bolléa D. DAMJANOVIÆ 62-79 18[2010] 1[39] PROSTOR 73

postavljeno uobièajeno Raspeæe s Bogoro- elementima deriviranim iz klasicizma i rene- Sl. 16. Herman Bollé: Ikonostas parohijske crkve Svetog Duha u Bjelovaru, izveden 1901.-1902. dicom i svetim Ivanom, u ravnini kojih iznad sanse, a okviri projektiranih dvojnih ikona na Fig. 16 Herman Bollé: iconostasis, parochial church boènih dveri stoje parovi ikona. Donja zona boènim stranama vrha ikonostasa imaju roma- of the Holy Spirit, Bjelovar, constructed in 1901- rujevaèkog ikonostasa vrlo je slièna vodo- nièka ili ranorenesansna stilska obilježja.66 1902 teèkoj, no gornja pokazuje prilièno drukèije U Rujevcu Bollé prvi put poseže za motivom Sl. 17. Herman Bollé: Vrh ikonostasa parohijske - rješenje s nizom pilastara povezanih luko- širokoga središnjeg dijela ikonostasa zaklju- crkve Svetog Duha u Bjelovaru, izveden 1901.-1902. vima koji predstavljaju okvire ikonama, te Fig. 17 Herman Bollé: top of iconostasis, parochial èenog na vrhu velikom luèno završenom iko- church of the Holy Spirit, Bjelovar, constructed istaknutim i oblikovno bogatijim središnjim nom svete Trojice, koji æe ponoviti poslije u in 1901-1902 dijelom ikonostasa. Elementi, uvjetno govo- Bjelovaru, u projektu za Novi Sad te, u naj- reæi, bizantske (zapravo mnogo više ranokrš- Sl. 18. Herman Bollé: Ikonostas manastirske crkve monumentalnijoj inaèici, u Grgetegu. Uspo- u Grgetegu, 1900. æanske) ornamentike, koncentrirani iznad redba s današnjom situacijom ikonostasa u Fig. 18 Herman Bollé: iconostasis, Grgeteg lukova i drugih okvira ikona, kombinirani su s Rujevcu, iako ona zbog ošteæenja crkve ne monastery church, 1900 odražava u potpunosti izvorno stanje,67 po- 56 Sastavio ga je slikar Josip Bauer, HDA, Fond br. 80., kazuje stanovita odstupanja u odnosu na BiNZV, Knjiga br. 18., Urudžbeni zapisnik 1898., zapis br. Bolléov projekt - u gornjem su redu izvede- 17081, 11. 11. 1898. ne, sa svake strane središnjeg dijela ikono- 57 HDA, Fond br. 80., BiNZV, Knjiga br. 15., Urudžbeni stasa, po tri, a ne po èetiri ikone. zapisnik 1897., zapis br. 860, 16. 1. 1897. 58 HDA, Fond br. 80., BiNZV, Knjiga br. 15., Urudžbeni zapisnik 1897., zapisi br. 921., 18. 1. 1897. i 10311, 10. 7. IKONOSTAS BJELOVARSKE CRKVE SVETE 1897. TROJICE (1897.-1902.) 59 HDA, Fond br. 80., BiNZV, Knjiga br. 16., Urudžbeni zapisnik 1897., zapis br. 12333, 3. 8. 1897. ICONOSTASIS IN HOLY TRINITY CHURCH 60 HDA, Fond br. 78, PRZV, Kut. br. 529, dosje br. VI-2, 1463-1889., Županijska oblast Zagreb, PRZV-u, br. 11215, IN BJELOVAR (1897-1902) Zagreb, 29. 4. 1899. 61 HDA, Fond br. 80., BiNZV, Knjiga br. 8., Urudžbeni za- Na Bolléa su, èini se, i te kako djelovale kri- pisnik, 1893., zapis br. 11653, 3. 9. 1893., Molba crkvene tike koje je dobio za ikonostas u pakraèkoj opæine u Rujevcu za potporu u svrhu nabave ikonostasa. katedrali, buduæi da æe na kasnijim svojim re- 62 HDA, Fond br. 80., BiNZV, Knjiga br. 10., Urudžbeni zapisnik, 1894., zapis br. 12235, 21. 8. 1894. prezentativnim ikonostasima poèeti primje- 63 Za izradu nacrta Bollé je dobio 200 for. HDA, Fond br. njivati drukèija rješenja - transparentne okvi- 80., BiNZV, Knjiga br. 11., Urudžbeni zapisnik, 1895., zapis re ikona. Za primjenu posve novoga rješenja br. 8245, 25. 6. 1895. dobio je priliku upravo u doba kad je zavr- 64 HDA, Fond br. 80., BiNZV, Knjiga br. 13., Urudžbeni zapisnik 1896., zapis br. 1399, 25. 1. 1896. šavao radove na pakraèkoj crkvi, u proljeæe 65 HDA, Fond br. 80., BiNZV, Knjiga br. 17., Urudžbeni 1896. Odjel za bogoštovlje i nastavu odluèio zapisnik 1898., zapis br. 7888. 13. 6. 1898. je naime pristupiti restauraciji parohijske 66 Danas ne postoje, nepoznato je jesu li bili izvedeni. crkve svete Trojice u Bjelovaru,68 jednom od 67 Ikonostas je djelomièno stradao u Drugomu svjet- najveæih mjesta unutar Pakraèke eparhije. Škiljan skom ratu. , 2008: 148 Bolléu je odmah povjeren posao na izradi 68 HDA, Fond br. 80., BiNZV, Kutija br. 213., opæi spisi, sv. IV-1896/47, ZVBiN Kr. zem. blagajni, br. 2014, 11, 3 projekata za svu novu unutrašnju opremu, 1896. ukljuèujuæi ikonostas „uz preporuku što jed- 74 PROSTOR 1[39] 18[2010] 62-79 D. DAMJANOVIÆ Arhitektura ikonostasa u opusu Hermana Bolléa Znanstveni prilozi | Scientific Papers

nostavnije i štedljivije izradbe”.69 Bollé se, verzije neobizanta postaje još dominantnija: meðutim, uopæe nije držao ove vladine pre- klasicizirajuæi pilastri znatno su istaknutiji poruke, veæ je izradio projekt za izuzetno bo- negoli na njegovim ranijim ikonostasima, tro- gat, gotovo potpuno pozlaæen, ikonostas koji kutasti zabati postavljeni su ne samo iznad je, èini se, trebao biti izveden od kovanog carskih veæ i boènih dveri, te na vrhu ikono- željeza i koji je stoga bio u tipu ornamentike stasa, a javlja se i motiv akroterija, uobièajen slièan ikonostasu zagrebaèke parohijalne u njegovoj neobizantskoj arhitekturi.83 Kako crkve.70 Središnja ikona svete Trojice na vrhu je veæ djelomièno i spomenuto, nesumnjivo ikonostasa bila bi okružena nizom kružnih, pod dojmom kritika koje je dobio za pakraèki radijalno rasporeðenih ikonica uklopljenih u ikonostas, Bollé u Bjelovaru prvi put primje- ornamentalno izuzetno bogat okvir. Buduæi njuje u pravoslavnoj crkvi motiv perforiranih da bi takav ikonostas zahtijevao i znatno re- okvira ikona od ornamentiranoga rezbarenog prezentativniju unutrašnjost crkve, vlada je drva, koji omoguæuje slobodan protok svjet- naložila Bolléu da „izradi novi jednostavniji losti u ili iz svetišta. Ovim se rješenjem u operat za taj ikonostas, bez toli silne orname- osnovi vraæa na koncepcije barokno-klasi- ntike i pozlate, možda u shodnom drvenom cistièkih ikonostasa, kakve je viðao u pravo- slogu (op. a.) (Natur-braun-Holz mit Goldlei- slavnim crkvama u Hrvatskoj - i oni, naime, sten und Rahmen)”.71 Ni ovaj se put, Bollé, uz osnovnu klasicistièku rašèlambu imaju meðutim, nije uopæe držao vladine naredbe perforirane okvire ikona najèešæe oblikovane pa je izraðujuæi drugu seriju projekata za Bje- u vidu stiliziranih biomorfnih motiva (lišæe, lovar, koja je poslana vladi poèetkom listo- granje i slièno). pada 1897., predvidio ne samo postavljanje Meðu Bolléovim ikonostasima izvedenim od novoga namještaja u crkvi veæ i cjelovitu re- 72 drva bjelovarski ima najreprezentativnije rje- stauraciju njezinih proèelja. Vlada je, nakon šenje. analize novih projekata, oštro odvratila Bo- lléu da se o takvoj sveobuhvatnoj restauraciji nije nikada ni govorilo i da je njegova zadaæa IKONOSTASI CRKVE MANASTIRA bila iskljuèivo izrada novoga projekta za iko- GRGETEGA NA FRUŠKOJ GORI nostas.73 (1897.-1902.) Do sveobuhvatnije restauracije proèelja bje- ICONOSTASES IN THE GRGETEG lovarske crkve nije naposljetku došlo, no rea- MONASTERY CHURCH IN FRUŠKA GORA liziran je novi ikonostas, izveden u drvu MOUNTAIN (1897-1902) „mrko bojadisanom sa bogatom pozlatom i rezbariom”,74 prema Bolléovu drugom projek- Jedna od posljednjih znaèajnih Bolléovih re- tu iz, vjerojatno, 1897. godine. Projekt je stauracija pravoslavne sakralne graðevine doduše doživio stanovite modifikacije prema realizirana je na samom istoku tadašnje Hr- željama episkopa Mirona Nikoliæa, odnosno vatske. Barokna crkva manastira Grgetega, Eparhijske konzistorije u Pakracu, vezano za jednog od najimuænijih od 14 pravoslavnih velièinu pojedinih ikona,75 a kako se proces manastira, koliko ih je tada postojalo na izrade ikonostasa odužio, poslije æe dodatne Fruškoj gori, te dio manastirskih konaka stil- promjene unijeti slikar Marko Peroš76 i arhitekt Stjepan Podhorsky,77 ali èini se da je os- 69 Isto. novno Bolléovo rješenje poštovano. 70 Projekt je saèuvan, doduše prilièno ošteæen, u zagre- Arhitektonski dio ikonostasa izveden je tije- baèkom Nadbiskupijskom arhivu. NAZ, ZNDM, br. II-5 kom 1901. Stolarski su poslovi povjereni Iva- 71 HDA, Fond br. 80., BiNZV, Kutija br. 213., opæi spisi, nu Postružinu, bravarski Gjuri Tudji, a pozla- sv. IV-1896/47, ZVBiN H. Bolléu, br. 3572, Zagreb, 18. 3. tarski, lièilaèki, bojadisarski i cimermanski 1897. 72 HDA, Fond br. 80., BiNZV, Kutija br. 213., opæi spisi, Antunu Szütsu, odreda zagrebaèkim obrtnici- sv. IV-1896/47, ZVBiNu H. Bolléu, br. 12761., Zagreb, 11. 78 ma, dok su ikone radili Celestin Medoviæ, 10. 1897. 79 Bela Èikoš Sessija i Ivan Tišov, tako da bje- 73 Isto. lovarski ikonostas, uz križevaèki i grgeteški, 74 HDA, Fond br. 80., BiNZV, Kutija br. 213., opæi spisi, sadrži najkvalitetniju galeriju ikona meðu sv. IV-1896/47, ZVBiN Eparhijskoj konzistoriji u Pakracu, Bolléovim radovima. br. 16602, Zagreb, 29. 10. 1897. 75 HDA, Fond br. 80., BiNZV, Kutija br. 213., opæi spisi, Trošak izrade ikonostasa naposljetku je do- sv. IV-1896/47, Miron Nikoliæ ZVBiNu, br. 1412/K. 373, segao oko 5400 kruna,80 dok su ukupni troš- Pakrac, 18. (30) 11. 1897. kovi restauracije unutrašnjosti, izvedene 76 HDA, Fond br. 80., BiNZV, Kutija br. 213., opæi spisi, 1901.-1902., dosegli znatnih 85.000 kruna sv. IV-1896/47, Gradjevni odsjek ZVBiNu, br. III-1230, Za- (42.500 for.).81 Stolarski radovi na ikonostasu greb, 11. 5. 1901. izvedeni su od borova drva, a kiparski od 77 HDA, Fond br. 80., BiNZV, Kutija br. 213., opæi spisi, 82 sv. IV-1896/47, ZVBiN Kr. zem. blagajni, br. 7374, Zagreb, kvalitetnijega lipovog. 26. 6. 1901. Na izvedenomu bjelovarskom ikonostasu kla- 78 Isto. sicizirajuæa i neorenesansna crta Bolléove 79 Zlamalik, 1984: 183-189 Znanstveni prilozi | Scientific Papers Arhitektura ikonostasa u opusu Hermana Bolléa D. DAMJANOVIÆ 62-79 18[2010] 1[39] PROSTOR 75

ski su preoblikovani 1897.-1902. na slièan Nikoliæa i Grujiæa i Ruvarac je do Bolléa došao Sl. 19. Herman Bollé: Ikonostas manastirske crkve naèin kao ranije pakraèka katedrala.84 Glavni ponajprije zahvaljujuæi svojoj vezanosti za u Grgetegu, 1900. Fig. 19 Herman Bollé: iconostasis, Grgeteg pokretaè restauracije bio je tadašnji grgeteški tadašnju vlast u Hrvatskoj. Sredinom 80-ih monastery church, 1900 arhimandrit Ilarion Ruvarac,85 ugledan srpski godina 19. st. (1885.-1887.) bio je naime za- povjesnièar, koji je metodu modernoga, kri- stupnik u Hrvatskom saboru, i to upravo Sl. 20. Herman Bollé: Projekt za ikonostas saborne 86 crkve u Novom Sadu, 1898., nerealiziran tièkog pogleda na prouèavanje prošlosti uveo Khuenove Narodne stranke, dakle toèno u Fig. 20 Herman Bollé: design for iconostasis, u srpsku historiografiju. Poput episkopa doba kad je Bollé završavao svoje prve adap- Novi Sad Cathedral, 1898, unexecuted tacije na zagrebaèkoj pravoslavnoj crkvi i kad je zapoèeo restauraciju grkokatolièke. 80 HDA, Fond br. 80., BiNZV, Kutija br. 213., opæi spisi, sv. IV-1896/47, ZVBiN Gradjevnom odsjeku, br. 4787, Za- Iz politike se brzo povukao, no veze sa Zagre- greb, 6. 4. 1901. bom zadržao je èitav život, ponajprije s oso- 81 *** 1902: 2 - 82 bama iz povjesnièarskog miljea Franjom HDA, Fond br. 80., BiNZV, Kutija br. 213., opæi spisi, 87 sv. IV-1896/47, Troškovnik izrade bjelovarskog ikonosta- Raèkim i Ivanom Krstiteljem Tkalèiæem, koji sa, H. Bollé, Zagreb, 1. 8. 1897. su bili usko povezani s Bolléom, pa je moguæe 83 Dakako, onodobno novinstvo isticalo je da je ikonostas da su mu ga oni i preporuèili. izveden u bizantskom stilu: „Naravno da je najkrasnija par- tija svega unutrašnjeg ukrašenja ikonostas. Oku našem Iako pojedini autori ocjenjuju da je Ruvarac prija otmjena elegancija visantijskoga sloga u tamnom drve- tu, bogato urešenom pozlaæenim rezbarijama.” *** 1902: 2 angažirao Bolléa zato što je on nudio neku 84 O obnovi manastira Grgetega više u: Matiæ, 1990: 81- verziju zapadnjaèke arhitekture, a na štetu 91; Jovanoviæ, 1990: 105-113. srednjovjekovne tradicije, kojoj se nastojala 85 Na èelo manastira došao je 1874., Ruvarac, 1932: vratiti veæina onodobnih srpskih arhitekata i 162; V-n, 1905: 107 u Monarhiji i u Srbiji,88 tekst iz vremena po- 86 Nikoliæ, 1932: 305 svete svjedoèi kako se arhitekt upravo „tru- 87 Nikoliæ, 1932: 305; s Tkalèiæem se i dopisivao, a kad je boravio u Zagrebu, upravo mu je on bio svojevrstan dio da crkvi dade slog starih srpskih hramo- vodiè. Tako da je moguæe da ga je upravo ovaj povjesnièar va, srpsko-vizantijski slog, onako kao što se i povezao s Bolléom, ako se nisu poznavali iz doba isti historijski razvio”.89 Radilo se dakle o Bo- Ruvarèeva sudjelovanja u radu Sabora u Zagrebu. Pisma Ruvarca Tkalèiæu èuvaju se u Arhivu HAZU (br. XV 9/A- lléovu vlastitom shvaæanju bizanta, koje je u 146), no ni u jednom se ne spominje Bollé. osnovi bilo jednako blizu, odnosno daleko, 88 Jovanoviæ, 1987: 125 od bizantske arhitekture kao i radovi Vladi- 89 Popoviæ, 1901: 403 mira Nikoliæa ili Milivoja Matiæa, njegovih 76 PROSTOR 1[39] 18[2010] 62-79 D. DAMJANOVIÆ Arhitektura ikonostasa u opusu Hermana Bolléa Znanstveni prilozi | Scientific Papers

Projekt za grgeteški ikonostas, nažalost, nije se mogao pronaæi, no vrlo slièno rješenje pokazuje projekt za novi ikonostas saborne crkve u Novom Sadu, za koju je Bollé 1897.- 1898. izradio projekt temeljite restauracije proèelja i unutrašnjosti.92 Projekt nije na kraju realiziran, buduæi da se 1902.-1903. novo- sadska crkvena opæina odluèila za budim- peštanskog arhitekta Mihajila Harminca.93 Da je realizirana, ova bi obnova bila najmonu- mentalnije Bolléovo ostvarenje u neobizantskom stilu. Bollé je htio u Novom Sadu realizirati ikonostas izrazito klasicizirajuæe arhitektonske rašèlambe od bijelog i crvenog mramora te s okvirima ikona izvedenim od kovanog željeza sa staklenim medaljonima, što nesumnjivo pokazuje kako je taj arhitekt držao da su mramor i kovano željezo najpogodniji materijali za podizanje ikonostasa. Upotreba drva, koja je uvjetovala i nešto drukèiju, grublju arhi tektonsku rašèlambu, na drugim ikonostasima bila je nesumnjivo Sl. 21. Thaddáus Stryjenski: Projekt za ikonostas vojvoðanskih suvremenika koji su u to doba ponajprije odraz gospodarske situacije u grkokatolièke crkve sv. Norberta u Krakovu, 1891. nastojali stvoriti poseban srpski arhitekton- - Fig. 21 Thaddáus Stryjenski: design for iconostasis, tadašnjoj Hrvatskoj u veæinu projekata ipak Greek Catholic church of St Norbert, Krakow, 1891 ski stil. se nisu mogla uložiti velika sredstva. Upravo Pri restauraciji manastirske crkve Bollé u stoga, kad je u Grgetegu Bollé projektirao i Sl. 22. Gustav Sachs: Projekt za ikonostas izveo drugi ikonostas u crkvi, odnosno u ose- Grèko-pravoslavne crkve u Roschu, 1898. potpunosti ruši stari zidani raskošni rokoko bujnoj korskoj kapeli,94 buduæi da ga je izra- Fig. 22 Gustav Sachs: design for iconostasis, ikonostas koji je potpuno zatvarao svetišni dio od drva, on je primijenio svoje uobièajeno Greek Orthodox church in Rosch, 1898 prostor crkve. Na tragu rješenja koje æe pri- skromnije rješe nje, namijenjeno za drvene mijeniti u Bjelovaru podiže 1900. godine90 ikonostase. novi ikonostas s okvirima ikona izvedenim od ornamentiranoga perforiranog kovanog že- ZAKLJUÈAK ljeza, kojima otvara pogled prema svetišnom prostoru crkve i omoguæuje prodor veæe ko- CONCLUSION lièine svjetla iz apside u brod. Grgeteški ikonostas svojim arhitektonskim rješenjem i ma- Na kraju još se jednom treba vratiti na pitanje terijalima od kojih je izraðen vrhunac je Bo- uzora za Bolléove ikonostase. Kao što se ni lléova stvaralaštva na tome polju. Jedini je za njegov prvi rad, u zagrebaèkoj pravoslav- njegov ikonostas izraðen veæim dijelom od noj crkvi, nije mogao pronaæi ikonostas u koji mramora. Bijeli mramor iz Istre iskoristio je bi se uprlo prstom kao moguæi neposredan kao osnovni graðevni materijal, dok je kla- uzor, takav je sluèaj i s kasnijim njegovim sicizirajuæe stupove izveo od crvenoga mra- klasicizirajuæim ikonostasima. Suvremeni mora. Kako je veæ dijelom i spomenuto, pa- srednjoeuropski primjeri ikonostasa publi- neli od kovanog željeza èine okvire za slike, cirani u Allgemeine Bauzeitungu, glavnom dok su carske i boène dveri izraðene od kva- srednjoeuropskom arhitektonskom èasopisu, litetne hrastovine. Kao i ostali Bolléovi ikono- pokazuju doduše sliènu kombinaciju eleme- stasi, i ovaj je izveden od majstora Obrtne nata klasicistièke, romanièke, renesansne i škole iz Zagreba.91 Izvodeæi u Grgetegu okvire ikona od perfori- ranoga kovanog željeza, Bollé donekle ponav- 90 lja rješenje iz Bjelovara. Upotreba metala, a Matiæ, 1990: 91-92 91 Popoviæ, 1901: 404; slièno i u: *** 1901.b: 3; *** 1901. ne kao u sluèaju bjelovarske crkve drva, daje c: 2-3; *** 1919: 68-69 mu veæu slobodu u oblikovanju i omoguæuje 92 Bollé, 1907: 20-21 da ornamentalni motivi budu izuzetno sitni, 93 Stanèiæ, 1989: 218-219 gotovo filigranski. 94 Ikonostas na korskoj kapeli podignut je vjerojatno kada i ikonostas u samoj crkvi. Ikone na njemu radio je Osim ikona, u okvire od kovanog željeza po- poslije glasovit karikaturist Pjer Križaniæ. Matiæ, 1990: 91- stavlja i sitne komade obojenog stakla, 92. O korskoj kapeli i u: Jovanoviæ, 1990: 109. vraæajuæi se na taj naèin na rješenje koje je 95 Stryjenski, 1891: 8, sl. 6 primijenio desetljeæe i pol ranije u zagrebaèkoj 96 Sachs, 1898: 70-73, sl. 30 Preobraženskoj crkvi. 97 Bairaktaridis, 2008: 13-14, 17 Znanstveni prilozi | Scientific Papers Arhitektura ikonostasa u opusu Hermana Bolléa D. DAMJANOVIÆ 62-79 18[2010] 1[39] PROSTOR 77

bizantske arhitekture koje susreæemo i na jedan ikonostas u cijelosti izraðen od tih ma- Literatura Bolléovim ikonostasima iz posljednjeg deset- terijala - u zagrebaèkoj parohijskoj crkvi od ljeæa 19. i poèetka 20. stoljeæa. Ikonostas kovanog željeza, a u manastiru Grgetegu od Bibliography Thaddáusa Stryjenskog u grkokatolièkoj crkvi mramora (s dijelovima od kovanog željeza i sv. Norberta u Krakovu, publiciran 1891.,95 s drva). Svi su ostali ikonostasi veæim dijelom rašèlambom u obliku pilastara u donjem dije- drveni, katkad s pojedinim elementima izve- lu, slijepim arkadama u gornjem i ikonama denim od metala. kružnog oblika, podsjeæa tako snažno na ra- Bez obzira od kojeg su materijala bili izve- nije Bolléove radove - ikonostase u zagre- deni, sve ikonostase koje je projektirao, ko- baèkoj grkokatolièkoj crkvi, u Kaštu, a donek- liko se zasad moglo ustanoviti, izveli su le i Rujevcu. Nekoliko godina poslije (1898.), zagrebaèki obrtnici - stolari, kipari, kovaèi ili 1. Badurina, A. (1990.), Ikonostas, „Leksikon iko- publicirani projekt za ikonostas crkve u Ro- klesari, veæim dijelom zaposleni na Obrtnoj nografije, liturgike i simbolike zapadnog kršæan- schu arhitekta Gustava Sachsa96 podsjeæa stva”, 259-260, Kršæanska sadašnjost, Zagreb školi: Anton Mesiæ, Josip Šeremet, Friedrich Bairaktaridis, N. pak na ikonostas grgeteške crkve, no preve- 2. (2008.), Theophil Hansen. Häcker, Ivan Budicki, Franjo Mihokoviæ, Ivan Die griechisch-orthodoxe Kirche am Fleisch- likih paralela nema, a i da ih ima, buduæi da Postružin, Jakob Krameršek, Ljudevit Löwy i markt in Wien, Diplomarbeit, Universität Wien, su Bolléovi radovi nastali redovito prije spo- drugi.98 Time je Bollé snažno utjecao na razvoj Beè menutih publiciranih projekata (ili u doba zagrebaèkog obrtništva. Potisnuo je s vreme- 3. Bogdanoviæ, L. (1897.), Srpska pravoslavna njihova nastanka), može se govoriti samo o nom u cijelosti lokalne stolare, kojima je do crkva sv. Ðurða u Varaždinu, III., „Srpski sion”, sliènim rješenjima pri projektiranju jednog tada èesto povjeravana izvedba ikonostasa, 7: 16. 2. 1897., 110-113, Sremski Karlovci tipa opreme crkve. Moguæe je da su svi ovi ali i uvoz s podruèja Vojvodine ili Austrije. 4. Bollé, H. (1907.), Osnova za obnovu grèko- arhitekti kao uzor imali ikonostas Theophila Èak i u veæoj mjeri nego što je bio sluèaj s istoène diecezanske crkve u Novom Sadu, „Vije- sti hrvatskog društva inžinira i arhitekata”, 2: 1. Hansena u mitropolitskoj crkvi u Ateni (gra- naruèivanjem opreme za katolièke crkve, bu- 4. 1907., 20-21, Zagreb 97 ðena 1842.-1862.), ali to se nije moglo pot- duæi da su domaæim radionicama na tome 5. Èorak, Ž., Domljan, Ž., Nikolajeviæ, Lj., Tadiæ, krijepiti nikakvim èvrstim dokazima. Njezin polju oštar takmac bile ponajprije brojne ti- K. (1980.), Retrospektiva. Poèeci Obrtne škole i mramorni ikonostas, na kojem se sintetiziraju rolske tvrtke.99 Kako su slike na tim ikonosta- vizualni identitet Zagreba, 15. zagrebaèki salon, elementi bizantske i klasicistièke umjetnosti, sima odreda radili onodobni ugledni hrvatski Umjetnièki paviljon, Zagreb podsjeæa meðutim na brojne kasnije sred- (i katkad srpski) slikari, oèuvani ikonostasi 6. D. R. [Dušan Rogiæ] (1884.), „Posveæenje srpske njoeuropske primjere. izvanredan su odraz kvalitete koju je i um- crkve u Zagrebu”, Srpski zabavnik, 27., 25. 9. jetnièka i obrtnièka produkcija dosegla zah- 1884., 215-216, Zagreb Prema primijenjenu oblikovnom rješenju Bo- valjujuæi Kršnjavom i Bolléu krajem 19. i po- 7. Damjanoviæ, D. (2005.), Saborna crkva Vave- lléovi se ikonostasi ugrubo mogu podijeliti u èetkom 20. stoljeæa. denja Presvete Bogorodice u Plaškom; Povijest dvije tipološke skupine - na ikonostase sa episkopalnog kompleksa, Srpsko kulturno dru- zatvorenim i otvorenim okvirom ikona. Za- Sveèana posveta obnovljenog manastira Gr- štvo „Prosvjeta”, Zagreb tvoreni okviri ikona prevladavaju u prvoj fazi getega održana je 23. lipnja 1901. od strane 8. Damjanoviæ, D. (2008.), Srpska pravoslavna njegova rada na opremanjima pravoslavnih srpskog patrijarha Georgija Brankoviæa i broj- crkvena opština i saborna crkva Preobraženja noga drugog sveæenstva, te samoga Bolléa.100 Gospodnjeg u Zagrebu, „Preobraženi hram”, crkava 80-ih i 90-ih godina 19. stoljeæa. Otvo- 11-32, Eparhijski upravni odbor Eparhije zagre- rene, perforirane okvire ikona primjenjuje Dan ranije jedan od najèitanijih listova ta- baèko-ljubljanske, Zagreb dašnje Hrvatske Agramer Zeitung objavio je pak od sredine 90-ih na ikonostasima u Bje- 9. Damjanoviæ, D. (2009.a), Ðakovaèka katedrala, lovaru, Grgetegu (veliki ikonostas) i nerealizi- oštar napad hrvatskih „povjesnièara i arheo- Matica hrvatska, Zagreb loga” protiv Bolléovih daljnjih intervencija na Damjanoviæ, D. ranom projektu za Novi Sad. Spomenuti iko- 101 10. (2009.b), Neogotièka arhitek- nostasi (i ikonostas u Rujevcu) pokazuju na- zagrebaèkoj katedrali. Zlatno razdoblje pot- tura u opusu Hermana Bolléa, „Prostor”, 17, 2 pune dominacije toga arhitekta hrvatskom dalje veæu plastiènost arhitektonskog okvira (38): 243-266, Zagreb sakralnom arhitekturom i njegova neprijepor- - stupovi, vijenci i zabati postaju znatno 11. Damjanoviæ, D. (2009.c), Herman Bollé, Josip nog ugleda približavalo se kraju. Ne èudi sto- istaknutiji u usporedbi s radovima iz 80-ih i Bauer i kapela svetih Petra i Pavla na Mirogoju, ga da u posljednjoj fazi svoje karijere Bollé „Peristil”, 52, 151-164, Zagreb poèetka 90-ih godina. rijetko realizira nove projekte za ikonostase 12. Davidov, D. (1990.), Uništavanje crkvenih ob- Prema materijalima koje upotrebljava Bolléo- (pa i opæenito za opremu i restauraciju pravo- jekata u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj 1941.-1945. ve se ikonostase može podijeliti na metalne, slavnih crkvi),102 odnosno njegova se djelat- Srpska crkva u Jasenovcu, „Veèan pomen Jase- novac, Sveti arhijerejski sabor Srpske pravo- mramorne i drvene. Buduæi da su i kovano nost na tome polju nije mogla ustanoviti pu- slavne crkve”, 207-214, Beograd željezo i mramor bili vrlo skupi, samo je po tem dokumenata. 13. Hraniloviæ, I. (1898.), Obnova crkve u Kaštu, Glavna uloga u projektiranju ikonostasa i „Obzor”, 134: 15. 6. 1898., str. 2, Zagreb Jovanoviæ, M. druge opreme za pravoslavne crkve, kao i sa- 14. (1987.), Srpsko crkveno gradi- teljstvo i slikarstvo novijeg doba, Beograd, Kra- 98 Veæina ih je radila, dakako, i brojne oltare u katoliè- mih ovih crkava, povjeravana je od strane gujevac kim crkvama. Više u: Maruševski, 1996: 150; Kraševac, Graðevnog odjela Zemaljske vlade u tim go- 15. Jovanoviæ, M. (1990.), ”Boletika” u Grgetegu, 2005: 96. dinama ponajprije arhitektima Stjepanu Pod- „Manastir Grgeteg. Prilozi monografiji”, 105- 99 Uredba o zabrani uvoza crkvene opreme, kako za ka- horskom i Vinku Rauscheru. Obojica æe raditi 113, Matica srpska, Odeljenje za likovne umet- tolièke tako i za pravoslavne crkve kojih gradnju i opremu pod snažnim utjecajem Bolléa, osobito nje- nosti, Društvo istorièara umetnosti Srbije, Novi financira Vjerozakonska zaklada tadašnje hrvatske vlade, gova ikonostasa za Bjelovar i manje paro- Sad. donesena je tek 1912. Maruševski, 1996: 155. K. Kršnjavi hijske crkve, no u nešto jednostavnijoj verziji. 16. [ ?] (1884.), Srbska pravoslavna crkva 100 Popoviæ, 1901: 402-403 u Zagrebu, „Narodne novine”, 224., 27. 9. 1884., Iako nije više projektirao brojne ikonostase, 101 *** 1901.a: 9-11 3, Zagreb Bollé je svojim radovima uspostavio modele 102 Nakon Grgetega radio je na restauraciji pravoslavne 17. Kneževiæ, S. (2003.), Pravoslavna crkva i nje- crkve Svetog Duha u Rumi i na restauraciji zagrebaèke koje æe nasljedovati drugi zagrebaèki arhitek- zin trg, „Zagrebu u središtu”, 219-231, Barbat, pravoslavne crkve. ti u iduæih nekoliko desetljeæa. Zagreb 78 PROSTOR 1[39] 18[2010] 62-79 D. DAMJANOVIÆ Arhitektura ikonostasa u opusu Hermana Bolléa Znanstveni prilozi | Scientific Papers

18. Kraševac, I. (2005.), Neostilska sakralna skulp- 37. Stryjenski, T. (1891.), Ikonostasis in der Grie- Izvori tura i oltarna arhitektura u sjeverozapadnoj Hr- chisch-unirten Kirche zu St. Norbert in Krakau, vatskoj, doktorska disertacija, Sveuèilište u Za- „Allgemeine Bauzeitung”, 8, slika 6, Beè Sources grebu, Filozofski fakultet, Odsjek za povijest 38. Šidak, J., Gross, M., Karaman, I., Šepiæ, D. umjetnosti (1968.), Povijest hrvatskog naroda g. 1860.- 19. Kršnjavi, I. (1905.), Pogled na razvoj hrvatske 1914., Školska knjiga, Zagreb umjetnosti u moje doba, „Hrvatsko kolo”, 1: 39. Škiljan, F. (2008.), Kulturno-historijski spmenici 215-307, Zagreb Banije s pregledom povijesti Banije od prapovi- 20. Maruševski, O. (1986.), Iso Kršnjavi kao gradi- jesti do 1881., Srpsko narodno vijeæe, Zagreb telj, Društvo povjesnièara umjetnosti Hrvatske, 40. Vitkoviæ, D. (1985.), Srpska pravoslavna crkve- knjiga XXXVII, Zagreb na opæina i škola u Zagrebu. Hronologijsko-is- 21. Maruševski, O. (1993.a), Grkokatolièka kate- torijski pregled, Srpska pravoslavna Eparhija Internetski izvori drala svetog Trojstva i biskupski dvor, „Um- zagrebaèko-ljubljanska, Zagreb jetnièka topografija Hrvatske. Križevci, grad i 41. V-n (1905.), †Arhimandrit Ilarion Ruvarac, „Bo- Internet sources okolica”, 167-181, Institut za povijest umjetnosti goslovski glasnik”, 107-113, Sremski Karlovci Sveuèilišta u Zagrebu, Zagreb 42. Vuèkoviæ, J. (1896.), Obnovljena crkva pakraèka 1. http://www.salvator-kirche.de/Salvatorkirche_ 22. Maruševski, O. (1993.b), Grkokatolièka kate- i osveæenje iste, „Srpski sion”, 40: 668-671; 41: De.pdf drala svetog Trojstva i biskupski dvor, „Um- 684-688; 42: 695-700; 43: 710-715 jetnièka topografija Hrvatske. Križevci, grad i 43. Wailand, R. (1996.), Ikonostasis, „Lexikon für okolica”, 230-233, Institut za povijest umjetno- Theologie und Kirche”, 5: 421, Herder, Freiburg, Arhivski izvori sti Sveuèilišta u Zagrebu, Zagreb Basel, Rim, Beè Maruševski, O. Archive sources 23. (1996.), O vrednovanju i èu- 44. Zlamalik, V. (1984.), Bela Èikoš Sesija, zaèetnik vanju neostilske crkvene opreme - u povodu simbolizma u Hrvatskoj, JAZU, Društvo povjesni- 1. Nadbiskupski arhiv Zagreb (NAZ), Zbirka nacrta obnove u ratu ošteæene župne crkve Sv. Križa u èara umjetnosti Hrvatske, Knjiga XXXII, Zagreb Sisku, „Radovi Instituta za povijest umjetnosti”, Dijecezanskog muzeja (ZNDM) 45. *** (1883.), Pravoslavna crkva u Zagrebu, „Ob- 2. Arhiv Srpske pravoslavne crkvene opæine Zagreb 20: 143-157, Zagreb zor”, 281: 6. 12. 1883., 3, Zagreb Maruševski, O. (ASPCOZ) 24. (2004.), Društvo umjetnosti: 46. *** (1884.), , Die griechisch-orientalische Kirche 3. Hrvatski državni arhiv (HDA), fond br. 80., ZVBiN 1868.-1879.-1941.: iz zapisaka Hrvatskog dru- „Agramer Zeitung”, 222: 25. 9. 1884., 2, Zagreb štva likovnih umjetnika, Društvo povjesnièara (Odjel za bogoštovlje i nastavu hrvatske Zemalj- umjetnosti Hrvatske, Zagreb 47. *** (1885.), Umbau der griechisch-unirten Kir- ske vlade) Matiæ, V. che, „Agramer Zeitung”, 87: 17. 4. 1885., 2, 25. (1990.), Arhitektura manastira Grge- Zagreb 4. HDA, Fond br. 78, Predsjedništvo Zemaljske vla- tega, „Manastir Grgeteg. Prilozi monografiji”, de (PRZV) 48. *** (1886.), Die griechisch - katholische Kirche, 67-95, Matica srpska, Odeljenje za likovne 5. Arhiv Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti umetnosti, Društvo istorièara umetnosti Srbije, „Agramer Zeitung”, 286: 15. 12. 1886., 3-4, Zagreb (AHAZU), korespondencija Ilariona Ruvarca i Novi Sad Ivana Krstitelja Tkalèiæa, sign. XV 9/A-146 26. Niculescu, R. (1996.), Bucevschi (Buczewsky) 49. *** (1888.), Ikonostas pravoslavne crkve u Za- Epaminonda Anibal, „Saur. Allgemeine Künstler- grebu, „Vienac”, 47: 24. 11. 1888., 752, sl. 749, Zagreb lexikon”, 14: 656, München, Leipzig Izvori ilustracija 27. Nikoliæ, V. (1932.), Arhimandrit Ilarion Ruvarac. 50. *** (1889.), Ikonostas srpsko-pravoslavne crkve Novi prilozi za njegov životopis, „Spomenica u Zagrebu, „Bosanska vila”, 3: 1. 2. 1889., 37, Illustration sources Ilariona Ruvarca (1832-1932)”, 304-314, Štam- 46, Sarajevo pa Srpske manastirske štamparije, Sremski 51. *** (1890.), Bischof Miron Nikoliæ, „Agramer Sl. 1. ASPCOZ Karlovci Zeitung”, 152: 4. 7. 1890., 2, , Zagreb Sl. 2., 3. foto: D. Damjanoviæ, 3. 3. 2010. 28. Parry, K. (1999.), Iconostasis, „The Blackwell 52. *** (1893.a), Posveta srbsko-pravoslavne ka- Sl. 4., 5. foto: D. Damjanoviæ, 9. 3. 2010. pele, „Narodne novine”, 141: 22. 6. 1893., 2., Dictionary of Eastern Christianity, Blackwell”, Sl. 6. NAZ, ZNDM, br. III-26 242-243, Oxford Zagreb Sl. 7. NAZ, ZNDM, br. II-22 29. Popoviæ, S. V. (1901.), Osveæenje obnovljenog 53. *** (1893.b), Saborna crkva u Pakracu, „Srbo- hrama svetog oca Nikolaja manastira Grgetega, bran”, 61: 7. (19.) 8. 1893., 3, Zagreb Sl. 8. NAZ, ZNDM, br. II-28 „Srpski sion” 24: 401-407, 25: 425-426, 26: 54. *** (1896.a), Obnovljena pravoslavna srbska Sl. 9. foto: D. Damjanoviæ, 21. 10. 2009. 439-442, 27: 457-464, Sremski Karlovci katedrala u Pakracu, „Narodne novine”, 227, 3. Sl. 10. Davidov, 1990: 211 Predoviæ, M. 10. 1896., 2, Zagreb 30. (1966.a), Crkva sv. Æirila i Metoda Sl. 11. NAZ, ZNDM, br. II-69 u Zagrebu, „Žumberaèki kalendar”, 257-267, 55. *** (1896.b), Obnovljena katedrala u Pakracu, Sl. 12. Zagreb „Glasnik Županije požežke”, 42: 17. 10. 1896., Ministarstvo kulture, Konzervatorski odjel u Požegi, Konzervatorski ured u Pa- 31. Predoviæ, M. (1966.b), „Žumberaèki kalendar”, 2-3, Požega „Vladika Julije Drohobecki i monumentalna ob- 56. *** (1900.), Osveæenje hrama, „Srpski sion”, 42: kracu, zbirka fotografija nova stolne crkve u Križevcima, 291-317, Zagreb 15. 10. 1900., 687, Sremski Karlovci Sl. 13. NAZ, ZNDM, br. II-54 32. Radeka, M. (1975.), Gornja Krajina ili Karlovaèko 57. *** (1901.a), Representation kroatischer Histo- Sl. 14. foto: Branko Èoloviæ, 16. 3. 1997. vladièanstvo, Lika, Krbava, Gacka, Kapelsko, riker und Archäologen in Angelegenheit der Re- Sl. 15. NAZ, ZNDM, br. II-5 staurierung der Domkirche, „Agramer Zeitung”, Kordun i Banija, Savez udruženja pravoslavnih Sl. 16., 17. foto: D. Damjanoviæ, 24. 2. 2009. sveštenika SR Hrvatske, Zagreb 142: 22. 6. 1901., 9-11, Zagreb Sl. 18. foto: D. Damjanoviæ, 7. 8. 2005. 33. Rapo, V. (2002.), Hermann Bollé i Obrtna škola 58. *** (1901.b), Osveæenje manastira Grgetek, „Na- u Zagrebu: izložba u povodu 120 godina Škole rodne novine”, 146: 27. 6. 1901., 3, Zagreb Sl. 19. Matiæ, 1990: 88 primijenjene umjetnosti i dizajna, Zagreb 1882.- 59. *** (1901.c) Einweihung des Klosters Grgetek, Sl. 20. NAZ, ZNDM, br. II-43 2002., Škola primijenjene umjetnosti i dizajna, „Agramer Zeitung”, 146: 27. 6. 1901., 2-3, Zagreb Sl. 21. Stryjenski, 1891: slika 6 Hrvatski školski muzej, Zagreb - 60. *** (1902.), Srpsko pravoslavna crkva sv. Troji- Sl. 22. Sachs, 1898: slika 30 34. Ruvarac, I. (1932.), Autobiografija arhimandrita ce u Bjelovaru, „Tjednik bjelovarsko križevaèki”, I. Ruvarca, „Spomenica Ilariona Ruvarca (1832- 2., 8. 11. 1902., 1-2, Bjelovar 1932)”, 161-162, Štampa Srpske manastirske 61. *** (1919.), U Fruškoj gori (Monastiri Velika Re- štamparije, Sremski Karlovci meta i Grgeteg), „Veliki domaæi kalendar”, 35. Sachs, G. (1898.), Project für eine Griechisch- 1919., 62-72., Virovitica -orientalische Kirche in Rosch, „Allgemeine Bau- 62. *** (1930.), Miron episkop pakraèki, „Spomeni- zeitung”, 70-73, slika 30, Beè ca o srpskom pravoslavnom vladièanstvu 36. Stanèiæ, D. (1989.), Istorijat obnova Saborne pakraèkom u slavu èetrdesetgodišnjice svešte- crkve u Novom Sadu (1851-1853 i 1902-1905), nièke službe i osamdesetpetogodišnjice života „Zbornik za likovne umjetnosti Matice srpske”, vladike Mirona”, 223-292, Izdanje sveštenstva 25: 211-233, Novi Sad Vladièanstva pakraèkog, Pakrac Znanstveni prilozi | Scientific Papers Arhitektura ikonostasa u opusu Hermana Bolléa D. DAMJANOVIÆ 62-79 18[2010] 1[39] PROSTOR 79 Sažetak Summary

Architecture of Iconostases in Herman Bollé’s Oeuvre

Bollé’s settlement in Zagreb (1879) coincided with Zagreb in 1883-1884. According to the great advo- Following the Zagreb projects, Bollé was engaged the final stage of construction of monumental Or- cate of Bollé’s work and the first Croatian art histo- in the Eparchy of Slavonia in the end of the 1880 thodox churches in Croatia. Monastery churches rian Iso Kršnjavi, the design of the iconostasis drew where he designed the iconostasis for the church built from the 16th to the mid-19th century were large on Byzantine reliquaries and presented a unique de- in the village of Jasenovac (which was destroyed in enough to meet the needs of their monastic com- sign among the iconostases in Croatia. Its architec- the Second World War), and subsequently, in 1895- munities even in the second half of the 19th and in tural frame, made from wrought iron and glass, did 1896 for Pakrac Cathedral. The latter iconostasis, a the 20th centuries since new monasteries were not not contain the Classicist structure with columns high structure with three tiers, largely gilded (just established in that period. The majority of Ortho- and entablature which was a commonplace archi- as the iconostasis in Križevci Cathedral which dates dox city churches was built from 1791 and the Edict tectural feature of iconostases. from almost the same period), was one of the most of Tolerance issued by Joseph II (churches in Rijeka Most of Bollé’s later iconostases were not as lav- representative Bollé’s works. It was unfortunately and Karlovac) to the 1860s (churches in Zagreb, ishly designed as this one in Zagreb. Additionally, destroyed in war in the 1990s. After its completion Ogulin and Otoèac). Hence, in the last decades of they were most frequently built from a cheap mate- certain features of the Pakrac iconostasis were the 19th and the beginning of the 20th century rial, such as wood. His second iconostasis (wooden) rather criticized, such as its compactness and im- churches were almost exclusively built in rural ar- was made in 1885-1886 for the Greek Catholic church penetrability which prevented both light and eas, primarily in the Eparchy of Gornji Karlovac of SS Cyril and Methodius in Zagreb. It completely priest’s voice to spread from the sanctuary to the (Lika, Gorski kotar, Banija, Kordun) and to a certain differs in style from the first one in that its main fea- nave. This made Bollé design in 1897-1898 the ico- extent in the Eparchy of Slavonia (North Croatia, ture is the Classicist structure with semi columns, nostasis for the parochial church in Bjelovar perfo- from Zagreb to the area stretching from Donji Mi- pilaster strips and similar motifs and it formed to a rated with ornamented wooden frames of icons, holjac to Ðakovo) where numerous old, mostly varying degree a model for his subsequent iconosta- which came to be, after its construction in 1901- modest wooden sacral buildings were to be re- ses. Bollé designed another two iconostases for the 1902, the most representative Bollé’s wooden ico- placed with more comfortable brick-built ones. Greek Catholic Church in Croatia - one (unexecuted) nostasis. With the exception of occasional, and in the extent for the church in Kašt in Žumberak (1892) and the However, generally the most distinguished ico- differing alterations of the architecture he was re- other (constructed) for the Greek Catholic cathedral nostasis Bollé ever made, alongside the one in the storing, Bollé worked mainly on designs for interior in Križevci (1894-1896). The iconostasis in Križevci Orthodox church in Zagreb, was construc ted in 1900 furnishings and fittings, whereby the greatest at- was the only one designed in the Neo-Gothic style, in the church of the Grgeteg monastery in Fruška tention was paid to the most important element in since the entire cathedral, originally a Gothic build- Gora Mountain (today in Serbia) whose thorough the interior of Orthodox churches - iconostasis. ing, underwent restoration in the same style. restoration in 1897-1902 was commissioned by the Even though iconostases are mostly analyzed for The first significant iconostasis Bollé created in the then archimandrite Ilarion Ruyarc. The iconostasis their paintings, it should not be disregarded that 1890s was for the Orthodox Kukulj Chapel in the was made from red and white Istrian marble and they are also architectural accomplishments. They Mirogoj cemetery in Zagreb. Its high wooden archi- wrought iron whereas the Holy Doors and the lateral are, therefore, always designed by architects and tectural body is rather modestly articulated. As far doors were made from oak. A similar iconostasis are characterized by the style of the period in which as can be ascertained, Bollé built three iconosta- was designed by Bollé for Novi Sad Cathedral (1898) they were constructed. Bollé’s iconostases repre- ses in the eparchy of Gornji Karlovac for the church- but the designs were never executed. All Bollé’s ico- sent a remarkable reflection of the tendencies in es in Vodoteè (1895-1896), in Gospiæ in Lika (1895- nostases were built by craftsmen (carpenters, stone architecture of mature and late Historicism and his 1898) and Rujevac in Banija (1895). Only surviving masons and locksmiths) employed at the Arts and own understanding of the Byzantine style. Al- is the iconostasis in Rujevac, whereas the ones in Crafts School in Zagreb which was to contribute to though he designed about ten iconostases, which Gospiæ and Vodoteè are preserved only in draw- development of Croatian craft production. make one of the most interesting segments of his ings, that is, designs. They show Bollé’s disposi- Bollé’s iconostases show a similar combination of oeuvre, professional literature contains very basic tion in the mid-1890s towards iconostases with elements from Classicist, Romanesque, Renais- information on them. Classicist architectural articulation. Instead of mul- sance and Byzantine architecture as their contem- The first iconostasis Bollé had an opportunity to de- tiple tiers of small icons Bollé adopted for his ico- porary European counterparts whose illustrations sign was installed after the restoration of the Trans- nostases quite the opposite principle - big icons were published in Allgemeine Bauzeitung, the figuration of Our Lord Orthodox parochial church in and small number of tiers. main Central European architectural journal. DRAGAN DAMJANOVIÆ

Biografija Biography

Dr. sc. DRAGAN DAMJANOVIÆ roðen je 1978. godine u DRAGAN DAMJANOVIÆ, Ph.D. He graduted in history Osijeku. Završio je studij povijesti i povijesti umjet- and art history from the Faculty of Philosophy in Za- nosti na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, gdje radi greb, where he works as assistant professor. He got kao docent. Magi strirao je 2005. s temom „Arhitekt his master’s degree with his thesis ”Architect Fran Fran Funtak”, a doktorirao 2007. s temom „Ðako- Funtak” and his Ph.D. with his dissertation ”Cathe- vaèka katedrala”. Glavni mu je interes vezan za po- dral in Ðakovo”. His research interest focuses on the vijest hrvatske arhitekture 19. i 20. stoljeæa. history of Croatian architecture of the 19th and 20th c. PROSTOR 18 [2010] 1 [39]

ZNANSTVENI ÈASOPIS ZA ARHITEKTURU I URBANIZAM A SCHOLARLY JOURNAL OF ARCHITECTURE AND URBAN PLANNING POSEBNI OTISAK / SEPARAT OFFPRINT

Znanstveni prilozi Scientific Papers

2-25 Nenad Fabijaniæ Izmeðu secesije, neoklasicizma Combining Secession, Neo-Classicism i moderne and Modernism Prilog interpretaciji zgrade Sveuèilišne Rudolf Lubynski’s University Library knjižnice Rudolfa Lubynskoga u Zagrebu in Zagreb

Izvorni znanstveni èlanak Original Scientific Paper UDK 72.036:727(497.5 Zagreb)”19”R.Lubynski UDC 72.036:727(497.5 Zagreb)”19”R.Lubynski

SVEUÈILIŠTE U ZAGREBU, ARHITEKTONSKI FAKULTET UNIVERSITY OF ZAGREB, FACULTY OF ARCHITECTURE ISSN 1330-0652 CODEN PORREV UDK | UDC 71/72 18 [2010] 1 [39] 1-266 1-6 [2010]