Lajnert S., Ustroj i djelovanje dvaju privatnih novčarskih zavoda u Jastrebarskom do njihove likvidacije u 251 socijalističkoj Jugoslaviji (1898–1948), Arh. vjesn. 57(2014), str. 251-292

Siniša Lajnert Hrvatski državni arhiv Marulićev trg 21

USTROJ I DJELOVANJE DVAJU PRIVATNIH NOVČARSKIH ZAVODA U JASTREBARSKOM DO NJIHOVE LIKVIDACIJE U SOCIJALISTIČKOJ JUGOSLAVIJI (1898–1948)

UDK 930.253:[336.71(497.5Jastrebarsko)“1898/1948“ Pregledni rad

Članak o privatnim novčarskim zavodima u Jastrebarskom do njihove likvi- dacije u socijalističkoj Jugoslaviji obrađuje ustroj i djelovanje dvaju takva zavoda: Pučke štedionice d. d. Jastrebarsko (1898–1948) i Bankarske radnje Pollak Ladislav, Jastrebarsko (1904–1941). Struktura bankovno-novčarskog sustava (banke, štedionice, zadruge i osiguravajuća društva) u Hrvatskoj i Slavoniji temeljila se na Trgovačkom zakonu od 16. svibnja 1875. i Obrtnom zakonu od 18. svibnja 1884. Pučka štedionica d. d. Jastrebarsko poslovala je po Trgovačkom zakonu, a Bankarska radnja Pollak Ladislav, Jastrebarsko po Obrtnom zakonu.

Ključne riječi: Pučka štedionica d. d. Jastrebarsko, Bankarska radnja Pollak Ladislav, Jastrebarsko, ustroj, bilanca, zemljoradnički dugovi, Privilegovana agrarna banka, likvidacija

1. Uvod U Jastrebarskom su 1894–1948. postojala tri novčarska zavoda, od kojih su u ovom radu obrađena dva, i to: Pučka štedionica d. d. Jastrebarsko (1898–1948) i Bankarska radnja Pollak Ladislav, Jastrebarsko (1904–1941). Osim navedenih novčarskih zavoda u Jastrebarskom je postojao i treći novčarski zavod Jastrebarska dionička štedionica (1894–1948), koji u ovom članku nije obrađen zbog nedovolj- no relevantnih podataka. Struktura bankovno-novčarskoga sustava (banke, štedionice, zadruge i osiguravajuća društva) u Hrvatskoj i Slavoniji temeljila se na Trgovačkom zakonu od 16. svibnja 1875. I Obrtnom zakonu od 18. svibnja 1884. 252 Lajnert S., Ustroj i djelovanje dvaju privatnih novčarskih zavoda u Jastrebarskom do njihove likvidacije u socijalističkoj Jugoslaviji (1898–1948), Arh. vjesn. 57(2014), str. 251-292

Temeljem navedenoga Trgovačkog zakona dioničarska su društva osnivana s glavnicom koja je bila unaprijed ustanovljena i sastojala se od dionica (cijelih ili rastavljenih na dijelove) opredijeljenoga broja i jednake vrijednosti. Pri takvim društvima vlasnici dionica jamčili su samo do iznosa svojih dionica. Dionička društva držana su sklopljenima kad im je glavnica bila osigurana, kad su pravila društva bila utanačena i kad je društvo zabilježeno u registar trgovačkih tvrtki. Sva prava koja su dioničarima pripadala glede društvenih poslova izvršavao je skup dioničara na glavnoj skupštini. Poslovima dioničarskoga društva upravljalo je rav- nateljstvo, koje se sastojalo od jedne ili više osoba izabranih među dioničarima ili drugim osobama. Postojao je i nadzorni odbor, koji je bio sastavljen od barem tri člana. Odbor je kontrolirao vođenje poslova društva u svim granama. Bio je dužan ispitivati godišnje račune i bilancu, kao i prijedloge razdiobe dobitka, te o tom svake godine predložiti izvješće glavnoj skupštini (skup svih dioničara). Bez toga izvješća glavna skupština nije mogla donijeti valjane zaključke u svezi s razdiobom dobitka. Upisi ubilježeni u registre trgovačkih tvrtki trebali su se, ukoliko Zakon nije drugačije odredio, cijelim sadržajem objaviti u centralnom glasniku (központi értesitö), koji je za tu svrhu izdalo Ministarstvo za poljodjelstvo, obrt i trgovinu, a upisi učinjeni u Kraljevini Hrvatskoj i Slavoniji, u »Narodnim novinama«. Svaki trgovac bio je dužan voditi svezane, list po list tekućim brojevima označene i uzi- com parafirane knjige, koje su potpuno iskazivale njegove poslove i stanje njegove imovine. Trgovcima je pri tom bilo slobodno služiti se bilo kojim načinom knjigo- vodstva i kojim god živućim jezikom. Svaki trgovac bio je dužan kad se počeo ba- viti poslom