d.o.o.
10000 ZAGREB, Savska cesta 41/IV usluge zaštite okoliša
STUDIJA O UTJECAJU NA OKOLIŠ ZA ZAHVAT GRAðEVINE ZA INTENZIVAN UZGOJ TOVNIH SVINJA „PAČETIN“ NA PODRUČJU OPĆINE TRPINJA
član HEP grupe
Naručitelj: Vupik d.d.
Broj dokumenta: 25 11 871/33
Projekt izradio: A P O d.o.o. usluge zaštite okoliša, član HEP Grupe
Vrsta dokumentacije: Studija o utjecaju zahvata na okoliš
Naziv projekta: STUDIJA O UTJECAJU NA OKOLIŠ ZA ZAHVAT GRAðEVINE ZA INTENZIVAN UZGOJ TOVNIH SVINJA „PAČETIN“ NA PODRUČJU OPĆINE TRPINJA
Voditelj projekta: Iva Vukančić, dipl.ing.agronomije ______APO d.o.o., usluge zaštite okoliša Suradnici APO d.o.o. usluge zaštite okoliša, član HEP Grupe mr.sc. Hrvojka Šunjić, dipl.ing.biologije Sabina Maroš, dipl.ing.ureñenja krajobraza Indira Crnkić, dipl.ing.biologije Sanja Srnec Pekas, dipl.ing.kem.teh. Igor Anić, dipl.ing.geotehnike Suradnici Hrvatski centar za čistiju proizvodnju Morana Belamarić Šaravanja, dipl.ing.biologije mr.sc. Goran Romac, dipl.ing.kem.teh. Dražen Šoštarec, dipl.ing.kem.teh.
Radni tim Agrokor d.d./Belje d.d. Katarina Kundih, dr.med.vet. Dr.sc. Robert Spajić, dipl.ing.polj. Herman Seidl, dipl.ing.preh.tehn. Velimir Varljen, dipl.ing.strojarstva
Odobrio: mr. sc. Damir Subašić, direktor ______
Kontrolirani primjerak 1 2 3 4 5 6 7 8 9 Rev.1
Zagreb, rujan 2011. Izrañivači Studije po poglavljima: UVOD Iva Vukančić, dipl.ing.agr. A. OPIS ZAHVATA Iva Vukančić, dipl.ing.agr. Morana Belamarić Šaravanja, dipl.ing.biol. mr. sc. Goran Romac, dipl.ing.kem.teh. Dražen Šoštarec, dipl.ing.kem.teh. Katarina Kundih, dr.med.vet. Dr.sc. Robert Spajić, dipl.ing.polj. Herman Seidl, dipl.ing.preh.tehn. Velimir Varljen, dipl.ing.strojarstva B. VARIJANTNA RJEŠENJA Morana Belamarić Šaravanja, dipl.ing.biol. ZAHVATA C. OPIS LOKACIJE ZAHVATA I C 1. Morana Belamarić Šaravanja, dipl.ing.biol. PODACI O OKOLIŠU C 2. Igor Anić, dipl.ing.geotehnike mr.sc. Hrvojka Šunjić, dipl.ing.biol. Sabina Maroš, dipl.ing.ureñenja krajobraza Indira Crnkić, dipl.ing.biol. Iva Vukančić, dipl.ing.agr. Katarina Kundih, dr.med.vet. Dr.sc. Robert Spajić, dipl.ing.polj. D. OCJENA PRIHVATLJIVOSTI D 1. Iva Vukančić, dipl. ing. agr. ZAHVATA Indira Crnkić, dipl. ing. biol. Dražen Šoštarec, dipl. ing. kem.tehn Morana Belamarić, dipl. ing. biol. Katarina Kundih, dr.med.vet. Dr.sc. Robert Spajić, dipl.ing.polj. D 2. Iva Vukančić, dipl.ing.agr. Herman Seidl, dipl.ing.preh.tehn. Velimir Varljen, dipl.ing.strojarstva D 3. Sanja Srnec Pekas, dipl.ing.kem.teh. E. MJERE ZAŠTITE OKOLIŠA I PLAN E 1. Iva Vukančić, dipl. ing. agr. PROVEDBE MJERA Morana Belamarić Šaravanja, dipl.ing.biol. Katarina Kundih, dr.med.vet. Dr.sc. Robert Spajić, dipl.ing.polj. Herman Seidl, dipl.ing.preh.tehn. Velimir Varljen, dipl.ing.strojarstva E 2. Iva Vukančić, dipl. ing. agr. Morana Belamarić Šaravanja, dipl.ing.biol. Katarina Kundih, dr.med.vet. Dr.sc. Robert Spajić, dipl.ing.polj. Herman Seidl, dipl.ing.preh.tehn. Velimir Varljen, dipl.ing.strojarstva E 3. Iva Vukančić, dipl. ing. agr. E 4. Iva Vukančić, dipl. ing. agr. Morana Belamarić Šaravanja, dipl.ing.biol. F. SAŽETAK STUDIJE Iva Vukančić, dipl.ing.agr. G. IZVORI PODATAKA H. POPIS PRIMIJENJENIH ZAKONSKIH PROPISA I. POPIS SLIKA J. POPIS TABLICA K. POPIS PRILOGA
Naručitelj: VUPIK d.d. SUO farme za tov svinja Pačetin
SADRŽAJ: UVOD ...... 4 A OPIS ZAHVATA ...... 6 A.1 OPIS TEHNOLOŠKOG PROCESA TOVA SVINJA NA FARMI PAČETIN...... 9 A.1.1 Glavni proizvodni objekti farme ...... 10 A.1.1.1 Tovilište ...... 10 A.1.2 Pomoćni objekti na farmi...... 10 A.1.2.1 Spremnici gnojovke ...... 10 A.1.2.2 Upravna zgrada ...... 11 A.1.2.3 Prostorija za preradu vode...... 12 A.1.2.4 Hladnjača ...... 12 A.1.2.5 Centralna kuhinja s kotlovnicom i elektroprostorijom...... 13 A.1.2.6 Bunar i vodotoranj ...... 13 A.1.2.7 Nadstrešnica...... 14 A.1.2.8 Dezobarijera za vozila i pješake...... 14 A.1.3 Ostale tehnički povezane aktivnosti...... 14 A.1.3.1 Hranidba...... 14 A.1.3.2 Rasvjeta...... 15 A.1.3.3 Ventilacija...... 15 A.1.3.4 Čišćenje i dezinfekcija ...... 16 A.1.3.5 Izgnojavanje objekata ...... 16 A.1.3.6 Kontrola životinja ...... 17 A.2 POPIS VRSTA I KOLIČINA TVARI KOJE ULAZE U TEHNOLOŠKI PROCES TE TVARI KOJE OSTAJU NAKON TEHNOLOŠKOG PROCESA...... 17 A.3 UREðENJE GRAðEVNE PARCELE ...... 18 A.3.1 Način priključenja grañevine na postojeću infrastrukturu...... 18 A.3.1.1 Interne manipulativne površine...... 18 A.3.1.2 Priključenje grañevine na javno prometnu površinu ...... 19 A.3.1.3 Telekomunikacijska mreža...... 19 A.3.1.4 Elektroopskrba ...... 19 A.3.1.5 Plinske instalacije...... 19 A.3.1.6 Vodoopskrba...... 20 A.3.1.7 Sustav javne odvodnje ...... 20 A.4 INDIKATORI UTJECAJA NA OKOLIŠ ZA ZAHVAT IZGRADNJE FARME ZA TOV SVINJA PAČETIN ...... 20 A.4.1 Nastajanje gnojovke...... 21 A.4.2 Primjena gnojovke u poljoprivrednom tlu...... 22 A.4.3 Razvijanje plinova koji nastaju razgradnjom organske tvari – otpadnih fekalija...... 25 A.4.4 Nastajanje otpadnih voda...... 33 A.4.5 Nastajanje otpada...... 36 B VARIJANTNA RJEŠENJA ZAHVATA...... 38 C OPIS LOKACIJE ZAHVATA I PODACI O OKOLIŠU ...... 38 C.1 PODACI IZ DOKUMENATA PROSTORNOG UREðENJA...... 38 C.1.1 Prostorni plan Vukovarsko srijemske županije ...... 38 C.1.2 Prostorni plan ureñenja Općine Trpinja ...... 39 C.2 OPIS OKOLIŠA LOKACIJE ZAHVATA I PODRUČJA UTJECAJA ZAHVATA...... 44 C.2.1 Geografski položaj lokacije zahvata...... 44 C.2.2 Stanovništvo...... 47 C.2.3 Seizmičnost ...... 48 C.2.4 Litološki sastav ...... 50
Izradio: APO d.o.o. usluge zaštite okoliša 1
Naručitelj: VUPIK d.d. SUO farme za tov svinja Pačetin
C.2.5 Pedološke osobine ...... 50 C.2.6 Hidrografija...... 54 C.2.7 Klimatološko meteorološke osobine...... 58 C.2.8 Biološka raznolikost...... 60 C.2.8.1 Vegetacija...... 60 C.2.8.2 Fauna...... 62 C.2.8.3 Krajobrazne značajke...... 62 C.2.8.4 Stanišni tipovi ...... 63 C.2.8.5 Ekološka mreža...... 66 C.2.9 Zaštićene prirodne vrijednosti i kulturna dobra...... 74 C.2.10 Prometna povezanost ...... 76 C.2.11 Odnos prema postojećim i planiranim zahvatima...... 76 D OCJENA PRIHVATLJIVOSTI ZAHVATA...... 80 D.1 PREPOZNAVANJE I PREGLED MOGUĆIH UTJECAJA ZAHVATA NA OKOLIŠ TIJEKOM PRIPREME, GRAðENJA I KORIŠTENJA ZAHVATA ...... 80 D.1.1 Mogući utjecaji na okoliš tijekom pripreme i izgradnje ...... 80 D.1.1.1 Utjecaj zahvata na tlo i vode...... 80 D.1.1.2 Utjecaj zahvata na zrak ...... 81 D.1.1.3 Utjecaj zahvata na floru i faunu ...... 81 D.1.1.4 Utjecaj zahvata na vizualni identitet krajobraza ...... 81 D.1.1.5 Utjecaj zahvata na zaštićene prirodne vrijednosti i kulturnu baštinu...... 82 D.1.1.6 Utjecaj buke ...... 82 D.1.1.7 Utjecaj zahvata zbog nastajanja i gospodarenja otpadom...... 83 D.1.2 Mogući utjecaji na okoliš tijekom rada ...... 84 D.1.2.1 Utjecaj zahvata na tlo i vode...... 84 D.1.2.2 Utjecaj zahvata na zrak ...... 85 D.1.2.3 Utjecaj zahvata na promet...... 86 D.1.2.4 Utjecaj buke ...... 86 D.1.2.5 Utjecaj zahvata zbog nastajanja i gospodarenja otpadom...... 87 D.1.3 Mogući utjecaji na okoliš po prestanku korištenja ili uklanjanju farme ...... 87 D.1.4 Mogući utjecaji na okoliš u slučaju akcidenta (ekološke nesreće) ...... 88 D.2 ANALIZA MOGUĆIH UMANJENIH VRIJEDNOSTI (GUBITAKA) OKOLIŠA U ODNOSU NA MOGUĆE KORISTI ZA DRUŠTVO I OKOLIŠ...... 88 D.2.1 Pristup analizi koristi i troškova zahvata ...... 88 D.2.2 Pregled i vrednovanje utjecaja izgradnje farme Pačetin na okoliš...... 89 D.3 USKLAðENOST ZAHVATA S MEðUNARODNIM OBVEZAMA REPUBLIKE HRVATSKE O SMANJENJU PREKOGRANIČNIH UTJECAJA NA OKOLIŠ...... 93 E MJERE ZAŠTITE OKOLIŠA I PLAN PROVEDBE MJERA...... 97 E.1 PRIJEDLOG MJERA ZAŠTITE OKOLIŠA TIJEKOM IZVOðENJA I KORIŠTENJA ZAHVATA, UKLJUČUJUĆI PRIJEDLOG MJERA ZA SPREČAVANJE I UBLAŽAVANJE POSLJEDICA EKOLOŠKIH NESREĆA...... 97 E.1.1 Mjere zaštite okoliša tijekom pripreme i izgradnje...... 97 E.1.1.1 Mjere zaštite tla i voda...... 97 E.1.1.2 Mjere zaštite zraka ...... 97 E.1.1.3 Mjere zaštite od utjecaja na vizualni identitet krajobraza...... 97 E.1.1.4 Mjere zaštite od buke...... 98 E.1.1.5 Mjere gospodarenja otpadom...... 98 E.1.2 Mjere zaštite okoliša tijekom rada...... 99 E.1.2.1 Mjere zaštite tla i voda...... 99 E.1.2.2 Mjere zaštite zraka ...... 101 E.1.2.3 Mjere gospodarenja otpadom...... 101
Izradio: APO d.o.o. usluge zaštite okoliša 2
Naručitelj: VUPIK d.d. SUO farme za tov svinja Pačetin
E.1.3 Mjere zaštite okoliša po prestanku korištenja ili uklanjanju farme...... 102 E.1.4 Mjere za sprečavanje akcidenta (ekološke nesreće)...... 102 E.2 PROGRAM PRAĆENJA STANJA OKOLIŠA...... 103 E.3 PRIJEDLOG OCJENE PRIHVATLJIVOSTI ZAHVATA ZA OKOLIŠ...... 108 E.4 METODOLOGIJA PROCJENE UTJECAJA NA OKOLIŠ...... 109 F SAŽETAK STUDIJE ...... 112 F.1 ZADAĆA STUDIJE ...... 112 F.2 OPIS ZAHVATA...... 112 F.3 OPIS TEHNOLOŠKOG PROCESA TOVA SVINJA ...... 114 F.4 VARIJANTNA RJEŠENJA ZAHVATA...... 118 F.5 OPIS LOKACIJE ZAHVATA I PODACI O OKOLIŠU ...... 118 F.6 PRIKAZ UTJECAJA ZAHVATA NA OKOLIŠ ...... 126 F.6.1 Mogući utjecaji na okoliš tijekom pripreme i izgradnje ...... 126 F.6.1.1 Utjecaj zahvata na tlo i vode...... 126 F.6.1.2 Utjecaj zahvata na zrak ...... 126 F.6.1.3 Utjecaj zahvata na floru i faunu ...... 127 F.6.1.4 Utjecaj zahvata na vizualni identitet krajobraza ...... 127 F.6.1.5 Utjecaj zahvata na zaštićene prirodne vrijednosti i kulturnu baštinu...... 127 F.6.1.6 Utjecaj buke ...... 127 F.6.1.7 Utjecaj zahvata zbog nastajanja i gospodarenja otpadom...... 128 F.6.2 Mogući utjecaji na okoliš tijekom rada ...... 129 F.6.2.1 Utjecaj zahvata na tlo i vode...... 129 F.6.2.2 Utjecaj zahvata na zrak ...... 130 F.6.2.3 Utjecaj zahvata na promet...... 131 F.6.2.4 Utjecaj buke ...... 131 F.6.2.5 Utjecaj zahvata zbog nastajanja i gospodarenja otpadom...... 132 F.6.3 Mogući utjecaji na okoliš po prestanku korištenja ili uklanjanju farme ...... 132 F.6.4 Mogući utjecaji na okoliš u slučaju akcidenta (ekološke nesreće)...... 133 F.7 PRIJEDLOG MJERA ZAŠTITE OKOLIŠA ...... 133 F.7.1 Mjere zaštite okoliša tijekom pripreme i izgradnje...... 133 F.7.1.1 Mjere zaštite tla i voda...... 133 F.7.1.2 Mjere zaštite zraka ...... 134 F.7.1.3 Mjere zaštite od utjecaja na vizualni identitet krajobraza...... 134 F.7.1.4 Mjere zaštite od buke...... 134 F.7.1.5 Mjere gospodarenja otpadom...... 135 F.7.2 Mjere zaštite okoliša tijekom rada...... 135 F.7.2.1 Mjere zaštite tla i voda...... 135 F.7.2.2 Mjere zaštite zraka ...... 137 F.7.2.3 Mjere gospodarenja otpadom...... 138 F.7.3 Mjere zaštite okoliša po prestanku korištenja ili uklanjanju farme...... 138 F.7.4 Mjere za sprečavanje akcidenta (ekološke nesreće)...... 139 F.8 PROGRAM PRAĆENJA STANJA OKOLIŠA...... 139 F.9 PRIJEDLOG OCJENE PRIHVATLJIVOSTI ZAHVATA ZA OKOLIŠ...... 146 G IZVORI PODATAKA...... 147 H POPIS PROPISA...... 147 I POPIS SLIKA ...... 149 J POPIS TABLICA ...... 150 K POPIS PRILOGA...... 151
Izradio: APO d.o.o. usluge zaštite okoliša 3
Naručitelj: VUPIK d.d. SUO farme za tov svinja Pačetin
UVOD Svinjogojska proizvodnja u Republici Hrvatskoj zauzima značajno mjesto u ukupnoj poljoprivredi i jedna je od najznačajnijih grana poljoprivredne proizvodnje. Postojeći proizvodni sustavi, izuzev dijelom velikih farmi, ne udovoljavaju uvjetima konkurentnosti otvorenog tržišta, a često su upitni glede okolišnih i uvjeta dobrobiti životinja. Republika Hrvatska, nekada velika izvoznica svinja i svinjskog mesa trenutno pokriva domaće potrebe za svinjskim mesom u rasponu od 20 do 30%. Operativnim programom razvitka svinjogojske proizvodnje u Republici Hrvatskoj predviñena je uspostava novih proizvodnih jedinica, farmi za proizvodnju svinja koje će po veličini, tehnološkom procesu proizvodnje, kakvoći proizvoda te udovoljavanju okolišnih i etoloških standarda biti konkurentne uvjetima otvorenog tržišta te zadovoljavati visoke standarde koji se nameću za ovu proizvodnju.
Zahvat koji se obrañuje u ovoj Studiji je izgradnja i rad farme za intenzivan uzgoj tovnih svinja Pačetin. Lokacija zahvata nalazi se na području Vukovarsko srijemske županije, u obuhvatu Općine Trpinja. Nositelj zahvata je tvrtka Vupik d.d., članica Agrokor grupe. Tehnološkim projektom predviñen je kapacitet farme od 12.274 tovljenika. Sukladno Uredbi o procjeni utjecaja zahvata na okoliš (NN 64/08 i 67/09) a prema navedenom proizvodnom kapacitetu od 12.274 tovljenika, zahvat se nalazi u Prilogu I., točka 31. Grañevine za intenzivni uzgoj svinja kapaciteta više od 2.000 mjesta za tovljenike (preko 30 kg) za koji je obvezna procjena utjecaja na okoliš. Za provedbu postupka procjene utjecaja zahvata na okoliš nadležno je Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog ureñenja i graditeljstva a na temelju Zahtjeva za procjenu utjecaja zahvata na okoliš čiji je sastavni dio dokument Studija o utjecaju zahvata na okoliš.
Temeljna zadaća Studije je procijeniti utjecaj planiranog zahvata na okoliš, te ukazati na koji se način, primjenom odgovarajućih mjera zaštite okoliša, neželjene posljedice mogu spriječiti ili umanjiti.
Takoñer, sukladno Uredbi o postupku utvrñivanja objedinjenih uvjeta zaštite okoliša (NN 114/08), a obzirom na predviñeni proizvodni kapacitet, tvrtka Vupik d.d. u obavezi je ishoditi objedinjene uvjete zaštite okoliša za farmu Pačetin. Postojeći dokumenti izdani za predmetni zahvat farme za tov svinja su sljedeći: Mišljenje Ministarstva zaštite okoliša, prostornog ureñenja i graditeljstva, Uprave za prostorno ureñenje (Klasa: 350 02/10 02/34, Urbroj: 531 06 10 2, 09. srpnja 2010.) da je izgradnja farme za tov svinja Pačetin planirana sukladno važećim dokumentima prostornog ureñenja, odnosno sukladno odredbama Prostornog plana Vukovarsko srijemske županije (Službeni vjesnik Vukovarsko srijemske županije br. 7/02 i 9/07) i odredbama Prostornog plana ureñenja općine Trpinja (Službeni vjesnik Vukovarsko srijemske županije br. 12/07) (Prilog 1).
Izradio: APO d.o.o. usluge zaštite okoliša 4
Naručitelj: VUPIK d.d. SUO farme za tov svinja Pačetin
Potvrda Ministarstva kulture, Uprave za zaštitu prirode, kojom se potvrñuje da planirani zahvat izgradnje farme za uzgoj svinja Pačetin u Općini Trpinja, nema značajan utjecaj na ciljeve očuvanja i cjelovitost područja ekološke mreže (Klasa: 612 07/11 01/0405, Urbroj: 532 08 01 03/1 11 04, 07. travnja 2011.) (Prilog 2).
Predmetnu Studiju o utjecaju zahvata na okoliš izradila je tvrtka APO d.o.o., usluge zaštite okoliša – član HEP Grupe, Savska cesta 41/IV, Zagreb, koja je sukladno Rješenju (Klasa: UP/I 351 02/10 08/179, Ur. broj: 531 14 1 1 06 10 2, 16. studeni 2010. godine) ovlaštena za obavljanje stručnih poslova zaštite okoliša, pod točkom 1. Izrada studija o utjecaju zahvata na okoliš uključujući i poslove pripreme i obrade dokumentacije uz zahtjev za ocjenu u potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš i poslove pripreme i obrade dokumentacije uz zahtjev za izdavanje upute o sadržaju studije.
Izradio: APO d.o.o. usluge zaštite okoliša 5
Naručitelj: VUPIK d.d. SUO farme za tov svinja Pačetin
A OPIS ZAHVATA Zahvat koji se obrañuje u ovoj Studiji je izgradnja i korištenje farme za tov svinja Pačetin u Vukovarsko srijemskoj županiji u administrativnom obuhvatu Općine Trpinja (slika 1). Tehnološkim projektom predviñeni kapacitet farme iznosi 12.274 tovljenika što preračunato na uvjetna grla sukladno koeficijentu iz Prostornog plana ureñenja Općine Trpinja ( Službeni glasnik Vukovarsko srijemske županije, br. 12/07 i 5/11 ) iznosi:
12.274 tovljenika x 0,25 = 3.068 UG
Godišnje je predviñena proizvodnja od cca 36.000 tovljenika podijeljena u tri proizvodna turnusa.
Izradio: APO d.o.o. usluge zaštite okoliša 6
Naručitelj: VUPIK d.d. SUO farme za tov svinja Pačetin
Farma Pačetin
Slika 1 Karta na kojoj je prikazano šire područje lokacije zahvata (M 1:100.000)
Smještaj zahvata prostorno je predviñen na poljoprivrednom zemljištu, 1,10 km udaljenom od najbližeg naselja Ludvinci te 1 km udaljenom od lokalne ceste 46001 koja prolazi kroz naselje Ludvinci prema naselju Tordinci (slika 2). Za potrebe izgradnje farme izvršit će se spajanje katastarskih čestica 621/1, 621/2, 622/1 k.o. Pačetin u jedinstvenu česticu. Novoformirana čestica imat će površinu od 4,3 ha.
Izradio: APO d.o.o. usluge zaštite okoliša 7
Naručitelj: VUPIK d.d. SUO farme za tov svinja Pačetin
LUDVINCI
LOKACIJA FARME
Slika 2 Ortofoto prikaz lokacije zahvata (M 1:5.000)
Izradio: APO d.o.o. usluge zaštite okoliša 8
Naručitelj: VUPIK d.d. SUO farme za tov svinja Pačetin
Osnovna zadaća farme je uzgoj tovljenika uz osiguranje životnih uvjeta u skladu s Pravilnikom o uvjetima kojima moraju udovoljavati farme i uvjetima za zaštitu životinja na farmama (NN 136/05, 101/07, 11/10 i 28/10). Krug farme ograñen je ogradom od žičanog pletiva postavljenog na AB stupove visine cca. 1,8m koja onemogućava pristup ljudi i životinja. Na ulazu u farmu nalazit će se kolna i pješačka dezobarijera. Putovi unutar farme će se asfaltirati a ostali prostor hortikulturno će se urediti. Farma će se vodom opskrbljivati iz bunara a za potrebe električne energije predviñeno je instaliranje stupne trafostanice. Za zagrijavanje vode i potrebe grijanja na farmi, osigurat će se priključenje na javnu mrežu opskrbe plinom koja postoji nedaleko lokacije farme.
Očekivani proizvodni rezultati na farmi prikazani su u tablici 1. Tablica 1 Očekivani rezultati proizvodnje tovljenika na farmi Pačetin
Proizvodni rezultati Težina pri ulasku u tov (kg) 27 Starost u danima pri ulasku u tov 75 Težina na kraju tova (kg) do 110 Prosj. trajanje tova u danima 100 105 Dnevni prirast (g) 850 Utrošak hrane (kg hrane/kg 2,7 prirasta) % uginuća (max) 2 % mesa 58 60 Randman (%) 80 Težina polovica (kg) 88
A.1 OPIS TEHNOLOŠKOG PROCESA TOVA SVINJA NA FARMI PAČETIN Na farmi će se za potrebe tova svinja izgraditi devet objekata tovilišta koji će biti povezani centralnim komunikacijskim hodnikom širine 2,10 m u jednu jedinstvenu cjelinu. Predviñen je rad 12 zaposlenih. U prilogu 3 nalazi se shematski prikaz idejnog rješenja zahvata. Kapacitet farme je predviñen za 12.274 tovljenika u tri turnusa godišnje.
Glavni proizvodni objekti na farmi su tovilišta (9 objekata) a pomoćni objekti na farmi su: upravna zgrada, prostorija za preradu vode , spremnici gnojovke i odvodnja gnojovke, hladnjača kontejner za uginule životinje s ureñajem za hlañenje, kotlovnica, vodotoranj, nadstrešnica, centralna kuhinja, dezobarijera za vozila i pješake te manipulativne površine .
Izradio: APO d.o.o. usluge zaštite okoliša 9
Naručitelj: VUPIK d.d. SUO farme za tov svinja Pačetin
A.1.1 Glavni proizvodni objekti farme
A.1.1.1 Tovilište Tovilišta su objekti ili dio objekta u kojemu se obavlja tov svinja od 27 110 kg. Osam objekata tovilišta biti će dimenzije 90,10 x 15,20 m i visine grañevine u sljemenu cca 5,5 m mjereno od okolnog terena. Ukupna bruto površina iznosit će 1.370 m 2. Jedan objekt tovilišta biti će dimenzija 46,20 x 15,20 m i visine grañevine u sljemenu cca 5,5 m mjereno od okolnog terena. Ukupna bruto površina iznosit će 703 m 2. Objekti tovilišta povezat će se poprečnim zatvorenim hodnikom širine cca 2,10 m kojim je osigurana komunikacija izmeñu svih proizvodnih objekata farme te upravne zgrade i prostorija centralne kuhinje. Prasad se u prosječnoj težini od 27 kg dovozi u objekte tovilišta iz uzgojne farme po principu „sve unutra sve van” za svaki pojedini odjeljak. Punjenje se vrši sa jedne uzgojne farme sa svrhom održavanja istog zdravstvenog statusa na farmi. U tovilištu prasad ostaje prosječno 105 dana. Na farmi se nalazi osam objekata po dva odjeljka (u svakom odjeljku 38 boksova) i jedan objekt sa 38 boksova. Punjenje objekata vrši se sukcesivno u jednakim vremenskim razmacima tako da se proizvodnja odvija kontinuirano tijekom cijele godine. Tjedno punjenje tovilišta iznosi 700 prasadi. Prilikom punjenja u svakom odjeljku ostaju prazna 2 boksa koja služe za smještaj slabije prasadi u toku proizvodnje. Prasad se grupira u boksove prema veličini. Boksovi su dimenzija 6,9 x 2,3 m. U svaki boks se smješta 19 prasadi sa podnom površinom po životinji od 0,74 m². Pod u boksovima je potpuno rešetkast i izvest će se od betonskih rešetki ispod kojih je sustav kanala za izgnojavanje.
Prostor za smještaj tovljenika mora biti pripremljen za prijem prasadi (očišćen, dezinficiran i odmoren) a 24 sata prije ulaska prasadi treba uključiti ventilaciju i grijanje te prekontrolirati sisteme za napajanje i hranjenje. Isporuka tovljenika će se obavljati u dva navrata. Prvo će se isporučivati svinje koje su dostigle željenu težinu a nakon 5 7 dana će se isporučiti sve ostale. Na taj način se postiže da su sve životinje koje se isporučuju podjednake veličine i mase. Kamioni za prijevoz životinja će se povezati rampom pokretnim dijelom. Utovar će se obavljati po grupama sa što manje stresa.
A.1.2 Pomoćni objekti na farmi
A.1.2.1 Spremnici gnojovke Izgnojavanje proizvodnih objekata obavljat će se putem sistema potpuno rešetkastog poda u objektima. Gnojovka će se zadržavati u vodonepropusnim armiranobetonskim kanalima koji su otporni na gnojovku dubine 63 cm ispod rešetkastog poda.
Izradio: APO d.o.o. usluge zaštite okoliša 10
Naručitelj: VUPIK d.d. SUO farme za tov svinja Pačetin
Naizmjeničnim otvaranjem čepova na ispustima gnojovka se promiješa i odvodnim cjevovodom od kanalizacijskih PVC DN cijevi transportira do betonske sabirne jame kapaciteta 40 m 3 iz koje se prepumpava u zatvorene spremnike ukupne zapremine 13.459 m 3. Kapacitet kanala za zadržavanje gnojovke ispod objekata tovilišta iznosi 6.302,81 m 3. Spremnici za gnojovku su čelični, vodonepropusni i otporni na sastav gnojovke i kao takvi ne dopuštaju istjecanje sadržaja, čime su zadovoljeni najviši ekološki standardi. Gnojovka se pomoću pumpi i putem metalnih cijevi prepumpava u spremnike gdje se pumpama može i homogenizirati sadržaj. Maksimum punjenja je osiguran preko specijalnih detektora nakon čega se aktivira optički ili akustični alarm. Spremnicima se upravlja preko komandne ploče.
Idejnim projektom predviñena su tri čelična spremnika za gnojovku:
1 spremnik proizvoñača Harvestore Promjer 28,16 m, 4.403 m 3 visina 12,10 m 2 spremnika proizvoñača Vitkovice Promjer 28,29 m, 2*4.528 m 3 visina 12,20 m UKUPNI KAPACITET SPREMNIKA ZA GNOJOVKU: 13.459 m 3
Iz navedenog slijedi da ukupni kapacitet za skladištenje gnojovke iznosi 19.802 m 3. Obzirom da je predviñeno da će se godišnje na farmi proizvoditi 22.660 m 3 gnojovke te da će se spremnici gnojovke prazniti svakih 6 mjeseci, odnosno 2 puta godišnje, navedeni kapacitet za skladištenje gnojovke biti će dostatan za tehnološki proces na farmi Pačetin. Gnojovka će se sa farme odvoziti posebnim vozilima za aplikaciju gnojovke zapremine 25m 3.
A.1.2.2 Upravna zgrada Upravna zgrada projektirana je kao slobodno stojeća prizemnica dimenzija 11,39 x 22,19 m i povezana je sa tovnim objektima farme preko spojnog hodnika na jugoistočnom pročelju. Ukupna bruto površina objekta je cca 253 m 2. Objekt kao dio cijelog proizvodnog procesa predviña suvremene prostorije za higijenu zaposlenika, koje su preduvjet zadovoljavajućeg higijenskog stanja na samoj farmi, ali i što boljeg zdravstvenog stanja zaposlenika. U skladu s tim planira se ureñenje sanitarnih propusnika koji bi bili obvezatna procedura prilikom ulaska u unutrašnjost farme za sve posjetitelje i radnike na farmi kako bi se osigurali besprijekorni sanitarni uvjeti za životinje na farmi. Unutar objekta predviñen je prijemni prostor za posjetioce farme koji ne moraju ulaziti u proizvodni „čisti“ dio farme. Objekt će činiti muški i ženski sanitarni propusnik, s pripadnim sanitarnim čvorovima, ured veterinara i laboratorij, ured upravitelja, čajna kuhinja s blagovaonicom, praonica sa sušionicom te izdvojena spremišta za dezinficijense i lijekove.
Izradio: APO d.o.o. usluge zaštite okoliša 11
Naručitelj: VUPIK d.d. SUO farme za tov svinja Pačetin
A.1.2.3 Prostorija za preradu vode Prostorija za preradu vode predviñena je unutar upravne zgrade. Voda koja će se zahvaćati iz bunara preradit će se u jedinici za preradu vode do kakvoće odreñene Pravilnikom o zdravstvenoj ispravnosti vode za piće (NN 47/08) za sljedeće pokazatelje: Pokazatelj MDK* pH 6,5 – 9,5 Temperatura oC 25 Mutnoća (NTU jedinica) 4 Miris bez Elektrovodljivost ( S/cm) 2.500 Amonij (mg/l) 0,5 Nitriti (mg/l) 0,5 Nitrati (mg/l) 50 Željezo ( g Fe/l) 200 Mangan ( g Mn /l) 50 Utrošak KMnO 4 (mgO 2/l) 5 Kloridi (mg/l) 250 Slobodni klor (mg/l) 0,5 Ukupni koliformi u 100ml (cfu) 0 Aerobne bakterije 37 OC/48h (cfu/1ml) 20 Aerobne bakterije 22 OC/72h (cfu/1ml) 250 Escherichia coli u 100 ml (n/100ml) 0 Enterokoki u 100 ml (cfu/100ml) 0 Clostrodium perfringens (cfu) 0 *MDK – maksimalno došpuštena koncentracija
A.1.2.4 Hladnjača Hladnjača je objekt predviñen za držanje uginulih svinja. Postavljanje hladnjače predviñeno je na zapadnom području lokacije zahvata, uz spremnike za gnojovku. Dimenzije objekta su 2,5 x 6,00 m, visina grañevine u sljemenu cca 3,00 m, ukupne bruto površine 15,00 m 2. Uginule svinje držati će se u kontejnerima, unutar hladnjače, do njihovog odvoza u najbližu kafileriju. Temperatura u hladnjači će se kretati od +4 do +8°C. Hladnjača će biti obložena termoizoliranim čeličnim panelima debljine 100 mm. Uz hladnjaču je predviñena sabirna jama za sakupljanje otpadnih voda od njezinog pranja. Nakon pražnjenja hladnjače, ista će se oprati i dezinficirati biorazgradivim sredstvima koja posjeduju sigurnosno tehnički list i vodopravnu dozvolu. Sadržaj sabirne jame praznit će se i zbrinjavati od strane tvrtke Komunalije Hrgovčić.
Izradio: APO d.o.o. usluge zaštite okoliša 12
Naručitelj: VUPIK d.d. SUO farme za tov svinja Pačetin
A.1.2.5 Centralna kuhinja s kotlovnicom i elektroprostorijom Objekt centralne kuhinje s pratećim prostorijama (kotlovnica i elektroprostorija) predviñena je izmeñu proizvodnih objekata tovilišta na farmi. Grañevina je dimenzija 8,30 x 32,60 m, visina grañevine u sljemenu cca 9,50 m. Ukupna bruto površina objekta iznosi cca 271 m 2. Sa tovnim objektima farme povezana je preko spojnog hodnika na južnom pročelju. U sklopu ovog objekta izvest će se utovarno istovarna kamionska rampa preko koje će se obavljati punjenje i pražnjenje tovilišta. Prostorija centralne kuhinje služi za pripremu tekuće hrane na farmi te sadrži silose i spremnike za skladištenje smjese, kvasca i sirutke. Hranidbom se upravlja automatski preko kompjutera. Svaki dan, prema zadanoj recepturi, u mix tanku miješa se smjesa sa sirutkom i kvascem u odreñenim omjerima te putem tlačnih cijevi transportira do valova za hranidbu. Hranidba je restriktivna i rasporeñena na 3 4 obroka dnevno. Predviñeno je postavljanje sljedećih objekata za skladištenje smjesa i pripremanje tekuće hrane: – 3 silosa za suhu smjesu (svaki po 40 m 3), – 4 prijemna spremnika (svaki po 20 m 3) i to 2 za skladištenje pivskog kvasca i 2 za sirutku te – 2 mix tanka za pripremanje tekuće hrane (svaki 4 m 3)
Zbog potrebe za pripremom tople vode koja se koristi za zagrijavanje prostorija u upravnoj zgradi i u proizvodnim objektima potrebno je izgraditi kotlovnicu. Predviñena je izgradnja jedne kotlovnice, snage 540 kW a koristit će zemni plin.
A.1.2.6 Bunar i vodotoranj Za potrebe vodoopskrbe, na farmi će se izraditi bunar iz kojeg će se zahvaćati voda te vodotoranj za skladištenje vode. Volumen vodotornja iznosit će cca 100 m 3 a visina mu je predviñena na cca 39 m. Tvrtka Drill Co. d.o.o. iz Zagreba je tijekom kolovoza 2010. godine izvela istraživačko eksploatacijsku bušotinu sa svrhom odreñivanja hidrauličkih parametara vodonosnika i parametara zdenca. Pokusnim bušenjem izračunata je dozvoljena izdašnost zdenca u trajnoj eksploatacija koja iznosi 7,5 l/s i dostatna je za potrebe vodoopskrbe na farmi. Analiza sirove vode iz bunara pokazala je da voda ne zadovoljava uvjete koji su propisani Pravilnikom o zdravstvenoj ispravnosti vode za piće (NN 47/08) i to za parametre željezo, mangan, amonij, utrošak KMnO 4 i mikrobiološke pokazatelje . Iz tog razloga, voda koja će se zahvaćati iz bunara će se prije uporabe obraditi tako da njezina kakvoća zadovoljava maksimalno dopuštene koncentracije propisane Pravilnikom o zdravstvenoj ispravnosti vode za piće (NN 47/08) a čije vrijednosti su navedene u poglavlju A.1.2.3. Prostorija za preradu vode . Nakon toga voda će se transportirati do vodotornja odakle će gravitacijom opsluživati vodoopskrbnu i hidrantsku mrežu farme.
Izradio: APO d.o.o. usluge zaštite okoliša 13
Naručitelj: VUPIK d.d. SUO farme za tov svinja Pačetin
A.1.2.7 Nadstrešnica Nadstrešnica je objekt koji je predviñen na jugozapadnom dijelu lokacije zahvata. Dimenzije objekta su 6,50 x 23,55 m, visina grañevine u sljemenu cca 4,50 m, ukupne bruto površine cca 153 m 2. Objekt će služiti za spremište alata i ostalih potrepština za održavanje farme.
A.1.2.8 Dezobarijera za vozila i pješake Na ulazu izlazu iz farme izvest će se dezinfekcijski bazen dimenzija 11,6 x 3,6 x 0,25 m za vozila koja izlaze/ulaze na farmu. Takoñer, postavit će se pješački dezinfekcijski bazen dimenzija 1,0 x 0,5 x 0,05 m takoñer na ulazu/izlazu farme. Navedene barijere biti će ispunjenje vodenom otopinom dezinficijensa za dezinfekciju vozila i obuće. Kolne i pješačke dezinfekcijske barijere će biti izvedene na način koji omogućava čišćenje i pranje te ispuštanje tekućeg sadržaja kroz ispusni otvor u vodonepropusnu AB sabirnu jamu. Sabirna jama biti će zajednička za sakupljanje otpadnih voda dezobarijere za vozila i dezobarijere za pješake a predviñena je uz dezobarijeru za vozila.
A.1.3 Ostale tehnički povezane aktivnosti
A.1.3.1 Hranidba Na farmi Pačetin hranidba tovljenika će biti tekuća. Uz proizvodne objekte nalazi se centralna kuhinja za tekući tov sa silosima za skladištenje smjese, kvasca i sirutke. Hranidbom se upravlja automatski preko kompjutera. Svaki dan, prema zadanoj recepturi, u mix tanku miješa se smjesa sa sirutkom i kvascem u omjeru tekućeg i suhog dijela 3,2:1 sa maksimalno 3% kvasca u smjesi. Hranidbeni sustav cijevi hermetički je zatvoren i ne ispire se vodom jer je hrana u cijevima stalno prisutna. Dio sustava koji je prazan izmeñu vremena hranjenja i noći su mix tankovi koji se dezinficiraju zamagljivanjem mješavinom biorazgradivih kiselina (mravlje i propionske kiseline).
Za podmirenje hranidbenih potreba tovljenika na farmi Pačetin upotrebljavat će se smjesa tekućeg krmiva čiji sastav je prilagoñen prehrambenim potrebama tovljenika a prikazan je u tablici 2.
Tablica 2 Prosječan sastav krmiva za tovljenike (Izvor: Belje d.d., PC Tvornica stočne hrane) Sastojak/podatak Tovljenici Suha tvar (%) 88,7939 Proteini (%) 15,0162 Masti (%) 2,4823 Vlaknine (%) 5,5028 Metabolička energija MJ/kg smjese 12,8996 Metionin (%) 0,2714 Cistin (%) Met:+Cist (%) 0,5512
Izradio: APO d.o.o. usluge zaštite okoliša 14
Naručitelj: VUPIK d.d. SUO farme za tov svinja Pačetin
PR: M+C S (%) 0,4535 PR: Met: S (%) 0,2360 Lizin (%) 0,8578 PR: LIZ: S (%) 0,7069 Treonin (%) 0,5696 PR: Tre: P (%) PR: Tre: S (%) 0,4471 Triptofan (%) 0,1793 PR: Tri: P (%) PR: Tri: S (%) 0,1449 LIN. KIS. (%) 1,2746 Kalcij (%) 0,8736 Ukupni fosfor (%) 0,5555 Iskoristivi fosfor (%) 0,2250 NA (%) 0,1939 PR proteini, LIZ lizin, Tre treonin, Tri triptofan, LIN. KIS. linolna kiselina, NA natrij
Smjesa za potrebe pripreme tekućeg krmiva za tov tovljenika pripremat će se u Tvornici stočne hrane, Darda (Belje d.d.), sirutka će se nabavljati u Tvornici mliječnih proizvoda, Beli Manastir (u sastavu Belje d.d.), a tekući kvasac u nekoj od pivovara. Optimalan sastav krmiva (suhog i tekućeg) će se kontinuirano pratiti i korigirati u skladu sa potrebama životinja.
A.1.3.2 Rasvjeta Potrebna rasvjeta za tov svinja je 2 W/m² ili 40 Luxa a duljina osvjetljenja 12 sati. Rasvjeta treba biti ravnomjerna. Ugrañeni su bočni prozori koji osiguravaju ulazak dnevnog svijetla te u slučaju kvara na ureñajima za ventilaciju za ulaz zraka.
A.1.3.3 Ventilacija Ventilacija proizvodnih objekata se provodi putem klapni za ulaz zraka i krovnim ventilatorima za izlaz zraka. Izlaz zraka kroz krovne ventilatore u odjeljku stvara podtlak koji uzrokuje ulaz zraka kroz zidne klapne. U objektima je predviñeno dogrijavanje zraka pomoću grijačih toplovodnih konvektora tijekom zimskog perioda i prilikom punjenja objekata sa odojcima na optimalnu temperaturu od 21ºC nakon čega će se svaki slijedeći tjedan spuštati temperatura za 1ºC do temperature od 16 ºC. Optimalna temperatura u tovilištu iznosi 16 21º C a vlaga 60 70 %. Brzina strujanja zraka ne prelazi 0,2 m/s. Ventilatori su smješteni u dimnjake i meñusobno povezani preko upravljačke jedinice. Promjenom broja okretaja ventilatora održava se potrebna izmjena zraka od 1 m³ po satu i kg svinje u odjeljku. Upravljanje ventilacijom, grijanjem i hlañenjem je preko centralne upravljačke jedinice za jedan objekt po odjeljcima. Svaki objekt ima alarmni sustav koji svjetlosnim i zvučnim signalom upozorava na pojedine probleme rada sustava. Svi objekti su povezani informatičkim kablom na centralni kompjutor koji bilježi sve parametre rada sustava te ima sustav za dojavu alarma.
Izradio: APO d.o.o. usluge zaštite okoliša 15
Naručitelj: VUPIK d.d. SUO farme za tov svinja Pačetin
A.1.3.4 Čišćenje i dezinfekcija Nakon završene proizvodnje, objekti se prije pranja natapaju raspršivačima čime se postiže lakše i učinkovitije pranje sasušenih nečistoća. Nakon toga objekti se peru visokotlačnim ureñajima za pranje i uklanjaju se svi zaostaci organske tvari. Dezinfekcija objekata obavlja se 48 sati prije ulaska svinja sa odabranim bio razgradivim dezinfekcijskim sredstvom.
A.1.3.5 Izgnojavanje objekata Planirano je izgnojavanje putem sistema potpuno rešetkastog poda u objektima. Gnojovka koja se sastoji od fekalija u tekućem i krutom obliku pomiješana s vodom od pranja nastambi zadržava se u kanalima ispod rešetkastog poda. Naizmjeničnim otvaranjem čepova na ispustima tekuća faza se promiješa i gnojovka se cijevima transportira do sabirne jame kapaciteta 40 m 3 odakle se pomoću pumpi i metalnih cijevi prepumpava u nadzemne spremnike za gnojovku. Spremnici za gnojovku izrañeni su od nepropusnog materijala, otpornog na gnojovku i kao takvi ne dopuštaju istjecanje sadržaja, čime su zadovoljeni najviši ekološki standardi. Gornja stranica spremnika je zatvorena. Maksimum punjenja je osiguran preko specijalnih detektora nakon čega se aktivira optički ili akustični alarm. Spremnicima se upravlja preko komandne ploče.
Spremnici za gnojovku se prazne dva puta godišnje a obzirom na proračunatu godišnju količinu proizvedene gnojovke (tablica 3) predviñeno je postavljanje 3 spremnika. Spremnici će biti čelični, dva spremnika bit će pojedinačne zapremine 4.528 m 3 dok će jedan spremnik biti zapremine 4.403 m 3. Ukupni kapacitet sva tri postavljena spremnika za gnojovku iznosit će 13.459 m 3. Gnojovka se prilikom uzgoja procjeñuje u kanale za prikupljanje/skladištenje gnojovke koji se nalaze ispod svakog proizvodnog objekta. Kapacitet kanala za skladištenje gnojovke ispod objekata za uzgoj ukupno iznosi 6.302,81 m 3. Iz navedenog proizlazi da ukupni kapacitet na farmi za skladištenje gnojovke iznosi 19.802 m3. Obzirom da se spremnici prazne dva puta godišnje a sukladno godišnjoj proizvodnji gnojovke (vidi tablicu 3) navedeni kapacitet skladišnog prostora biti će dostatan za polugodišnje skladištenje proizvedene gnojovke.
Tablica 3 Proračun godišnje količine proizvedene gnojovke na farmi Pačetin Proizvodnja gnojovke: uk. m³/god. Prasad tovilište 12.274 x 4,5 kg/dan/živ x 365 dana/1.000 20.160 Tehnološka voda od pranja 2.500 objekata (tovilište) UKUPNO 22.660 Podaci korišteni u izračunima potječu iz stručne literature (Reference Document on Best Available Techniques in Intensive Rearing of Poultry and Pigs, July 2003) i vlastitih iskustava u proizvodnji na farmama. Gnojovka će se aplicirati na poljoprivredne površine te prema Pravilniku o dobroj poljoprivrednoj praksi u korištenju gnojiva (NN 56/08) koji propisuje da se u prve četiri godine
Izradio: APO d.o.o. usluge zaštite okoliša 16
Naručitelj: VUPIK d.d. SUO farme za tov svinja Pačetin
u tlo može aplicirati 210 kg N/ha a u narednom razdoblju 170 kg N/ha (na bazi svinjske gnojovke sa 0,5% N) potrebno je osigurati 346 ha poljoprivrednih površina za aplikaciju proizvedene gnojovke. Obzirom da Vupik d.d. nema u svom vlasništvu potrebnu količinu poljoprivrednih površina navedene površine osigurat će se putem pedesetogodišnjeg zakupa poljoprivrednih čestica ukupne površine 554,2 ha , koje se nalaze na području katastarskih općina Bršadin, Ludvinci, Pačetin i Trpinja a za koje tvrtka VUPIK d.d., Vukovar posjeduje ugovore o dugogodišnjem zakupu (Ugovor o zakupu poljoprivrednog zemljišta br. 1/2011, travanj 2011. s općinom Trpinja i Ugovor o dugogodišnjem zakupu poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu države, ožujak 2011.). U prilogu 4 nalazi se Suglasnost za aplikaciju gnojovke farme Pačetin od strane Vupik d.d., PC Ratarstva s popisom čestica na koje će se aplicirati gnojovka s farme Pačetin. Prema katastarskim podacima navedenim u Suglasnosti, poljoprivredne površine za aplikaciju gnojovke su sljedeće: oranice (516,12 ha), pašnjak (37,87 ha), vinograd (0,1664 ha) i voćnjak (0,0800 ha). Meñutim, uvidom u ARKOD 1 bazu podataka sve osigurane poljoprivredne čestice su oranice te će se gnojovka na njih aplicirati uz pomoć injektora. U poglavlju A.4. detaljnije je obrañena problematika sakupljanja gnojovke i njezino apliciranje na poljoprivredne površine.
A.1.3.6 Kontrola životinja Redovitim kontrolama sve sumnjive i bolesne životinje se izdvajaju u posebne boksove te se nad njima provode odgovarajući veterinarski zahvati. Uginuća se saniraju na neškodljiv način, prema propisanim postupcima za što na farmi postoji posebni kontejner/hladnjača s ureñajima za hlañenje do odvoza trupla u kafileriju. Na farmi se redovito provode sve potrebne veterinarsko sanitarne mjere kao i DDD.
A.2 POPIS VRSTA I KOLIČINA TVARI KOJE ULAZE U TEHNOLOŠKI PROCES TE TVARI KOJE OSTAJU NAKON TEHNOLOŠKOG PROCESA
Prema planiranom kapacitetu proizvodnje od 12.274 tovljenika, predviñen je dnevni ulaz sljedećih tvari u proces proizvodnje:
U tehnološkom proces uzgoja dnevno se nalazi sljedeća količina tvari: Prasad u tovilištu: 12.274 Voda: 86,6 m 3 Suha hrana za svinje: 27 t Sirutka: 20 t Kvasac: 3 t
1 ARKOD sustav identifikacije zemljišnih parcela odnosno baza podataka koja evidentira stvarno korištenje poljoprivrednog zemljišta
Izradio: APO d.o.o. usluge zaštite okoliša 17
Naručitelj: VUPIK d.d. SUO farme za tov svinja Pačetin
Nakon provedenog uzgoja nastaju tvari u sljedećim količinama: Tovljenici cca 110 kg: 12.274 Gnojovka: 62 m 3/dan
NH 3: 76,7 kg/dan
CH 4: 108,4 kg/dan CO: 0,22 kg/dan
CO 2: 822 kg/dan
NO 2: 2,2 kg/dan
A.3 UREðENJE GRAðEVNE PARCELE Zahvat je predviñen na poljoprivrednom zemljištu na kojem je sukladno prostorno planskim odredbama dopuštena izgradnja svinjogojskih farmi. Iskaz površina farme Pačetin prikazan je kako slijedi:
Površina čestice za izgradnju svinjogojske farme 42.969 m2 100% TOVILIŠTE TIP 1 i TIP 2, SPOJNI HODNIK I RAMPE 11.830,53 m2 27,53% UPRAVNA ZGRADA 252,74 m2 0,59% SPREMNICI GNOJOVKE ( 3 komada ) 2.141,83 m2 4,98% HLADNJAČA 15,00 m2 0,03% NADSTREŠNICA 170,74 m2 0,40% CENTRALNA KUHINJA, KOTLOVNICA i ELEKTRO PROSTORIJA 270,88 m2 0,63% površina proizvodnih i pomoćnih objekata 14.681,72 m2 34,16% MANIPULATIVNE POVRŠINE (asfalt – betonski zastor) 758,01 m2 1,76% MANIPULATIVNE POVRŠINE DROBLJENI KAMEN 7.443,64 m2 17,32% STAZA (betonski opločnjaci) 31,26 m2 0,07% manipulativne površine 8.232,91 m2 19,15%
zelena površina 20.053,97 m2 46,67%
Izgrañenost čestice farme iznosit će 34,16% dok će manipulativne površine zauzeti 19,15% od ukupne čestice. Krug farme ograñen je ogradom koja onemogućava pristup ljudi i životinja. Na ulazu u farmu nalazi se kolna i pješačka dezobarijera.
A.3.1 Način priključenja grañevine na postojeću infrastrukturu A.3.1.1 Interne manipulativne površine Na predmetnoj čestici zahvata izgradit će se manipulativne površine u svrhu komunikacije i proizvodnje na farmi a njihova ukupna površina iznosit će 8.232,19 m2.
Izradio: APO d.o.o. usluge zaštite okoliša 18
Naručitelj: VUPIK d.d. SUO farme za tov svinja Pačetin
Interne manipulativne površine imat će asfaltni kolnički zastor te će biti širine od 4,0 6,0m. Za potrebe pristupa vatrogasnih vozila izvest će se interne manipulativne površine od drobljenog kamena površine 7.443,64 m 2. Brzina kretanja vozila na internim prometnicama ograničena je na 20 km/h. U prometu na ovoj prometnici primjenjivati će se „pravilo desne strane“. Ovim je prometnicama omogućen jednosmjeran/dvosmjeran promet, ovisno od njihove širine. Uz sam ulaz na farmu formirana je površina za parkiranje vozila djelatnika i posjetitelja farme. Projektom je predviñeno 10 parkirnih mjesta. Dimenzije jednog parkirnog mjesta su 2,5 x 5,0 m. Parkirna mjesta biti će jasno označena horizontalnom signalizacijom.
A.3.1.2 Priključenje grañevine na javno prometnu površinu
Priključenje farme na javno prometnu površinu predviñeno je sa sjeverozapadne strane predmetne čestice na postojeći put na k.č.br. 1028 k.o. Pačetin. Predviñen je jedan ulaz/izlaz sa farme. Put na koji će se priključiti farma je općenarodna imovina pod upravom vodne zajednice „Vuka“ Osijek, nije asfaltiran nego je zemljani. Priključak je projektiran u skladu s Pravilnikom o uvjetima za projektiranje i izgradnju priključaka i prilaza na javnu cestu (NN 119/07) i hrvatskim normama za površinske čvorove U.C.4.050. Proizvodni objekti farme udaljeni su od puta na koji će se farma priključiti minimalno 5 m.
A.3.1.3 Telekomunikacijska mreža Predviñen je novi priključak, prema uvjetima distributera.
A.3.1.4 Elektroopskrba Na predmetnoj čestici instalirat će se stupna trafostanica i to prema uvjetima distributera. Lokacija za trafostanicu nalazi se kraj parkirališta na ulazu u farmu. Na farmi će se instalirati dizelski agregat koji se sastoji od spremnika lož ulja (do 500 l) na kojem se nalazi motorni agregat instalirane snage cca 250 kW dovoljne za provedbu svih procesa na farmi ukoliko doñe do nestanka električne energije. Agregat će biti smješten u zasebnom kućištu koje štiti od širenja buke i vibracija, te onemogućava bilo kakvo izlijevanje goriva u okoliš.
A.3.1.5 Plinske instalacije Planira se priključak na postojeću plinoopskrbnu mrežu koja postoji nedaleko od lokacije farme. Za potrebe grijanja i tople vode u objektima farme predviñena je jedna kotlovnica.
Izradio: APO d.o.o. usluge zaštite okoliša 19
Naručitelj: VUPIK d.d. SUO farme za tov svinja Pačetin
A.3.1.6 Vodoopskrba Obzirom da šira okolica lokacije zahvata nema izgrañen vodovodni sustav, pitanje vodoopskrbe riješiti će se bunarom na samoj farmi. Voda će se crpiti iz bunara, obrañivati do kakvoće vode za piće te transportirati u vodotoranj, odakle će gravitacijom opsluživati vodoopskrbnu i hidrantsku mrežu farme koje su dimenzionirane na ukupne potrebe na farmi. Potrebe za vodom na farmi prikazane su u tablici 4.
Tablica 4 Prikaz ukupne godišnje potrebe/potrošnje vode na farmi Pačetin Br. Potr. vode Potrošnja vode Kategorija Potrošnja vode životinja (l/živ./dan) (m³/god.) za napajanje tovljenici 12.274 6,5 29.120*
Br. Potr. vode Potrošnja vode Potrošnja vode Objekt životinja (m³/živ./god.) (m³/god.) za pranje tovilište 12.274 0,2 2.500 Ukupno 31.620 Potrošnja vode za sanitarne potrebe zaposlenika (12) 438 Potrošnja vode u dezobarijerama 200 Potrošnja vode za pranje hladnjače 5 Potrošnja vode za pranje filtera u postrojenju za preradu vode 3.650 UKUPNA POTROŠNJA VODE NA FARMI 35.913 m³/god.
*od ukupne godišnje količine vode za napajanje (29.120 m 3), 24.674 m 3 vode tovljenici dobiju kroz tekuću hranidbu a ostatak od 4.446 m 3 vode popiju kroz pojilice 2.
A.3.1.7 Sustav javne odvodnje Na području lokacije zahvata, sustav javne odvodnje nije izgrañen tako da je planirano sakupljanje otpadnih voda s lokacije zahvata razdjelnim sustavom u sabirne jame ovisno o vrsti, dok će se samo dio otpadnih voda iz pripreme vode ispuštati preko taložnice u kanal koji prolazi uz istočni rub farme te se dalje ulijeva u kanal Mali Prokop jugozapadno od lokacije farme. U poglavlju A.4. Indikatori utjecaja na okoliš za zahvat izgradnje farme za tov svinja Pačetin detaljno je opisan način sakupljanja i postupanja s otpadnim vodama farme Pačetin.
A.4 INDIKATORI UTJECAJA NA OKOLIŠ ZA ZAHVAT IZGRADNJE FARME ZA TOV SVINJA PAČETIN Prema danom opisu tehnologije tova prasadi mogu se definirati osnovni indikatori utjecaja na okoliš: 1. Nastajanje gnojovke
2 Tekuća ishrana bazira se na omjeru tekućeg i suhog dijela 3,2:1 pri čemu dnevna potrošnja suhe hrane iznosi 27.000 kg što je godišnje 9.855.000 kg suhe hrane. Potrebna količina tekućine za pripremu hrane godišnje iznosi 31.536 m 3, od čega 6.862 m 3 tekućine dolazi iz sirutke a ostatak od 24.674 m 3 tekućine čini voda.
Izradio: APO d.o.o. usluge zaštite okoliša 20
Naručitelj: VUPIK d.d. SUO farme za tov svinja Pačetin
2. Primjena gnojovke u poljoprivrednom tlu 3. Plinovita onečišćenja koja nastaju razgradnjom organske tvari – otpadnih fekalija 4. Nastajanje otpadnih voda 5. Nastajanje otpada
A.4.1 Nastajanje gnojovke Rad farme za tov prasadi ima za posljedicu stvaranje odreñene količine fekalija u tekućem i krutom obliku, koje pomiješane s vodom od pranja staje, čine gnojovku. Gnojovka se ubraja u otpadnu životinjsku tvar i njome se postupa sukladno Pravilniku o dobroj poljoprivrednoj praksi u korištenju gnojiva (NN 56/08). Prema dostupnoj literaturi 3 tovljenik dnevno proizvede oko 4,5 kg gnojovke dnevno.
Koristeći navedene parametre te vodeći se činjenicom da 1 m 3 gnojovke teži 1.000 kg, za kapacitet predmetne farme od 12.274 tovljenika, izračun godišnje proizvodnje gnojovke iznosi kako slijedi:
Godišnja proizvodnja gnojovke
12.274 tovljenika x 4,5 kg/dan/živ. x 365 dana/1000 = 20.160 m 3
Tehnološka voda od pranja objekata = 2.500 m3 UKUPNO 22.660 m 3
S obzirom na tehnologiju uzgoja prasadi na potpuno rešetkastim podovima, nastala gnojovka odvoditi će se putem kanala koji su vodonepropusni i otporni na sastav gnojovke u betonsku sabirnu jamu za privremeno skladištenje gnojovke kapaciteta 40 m 3. Iz betonske sabirne jame gnojovka će se preko metalnih cijevi i pumpi prepumpavati u tri nepropusna nadzemna spremnika ukupnog kapaciteta 13.459 m 3 gdje se sadržaj pumpama može i homogenizirati. Spremnicima se upravlja preko komandne ploče a maksimum punjenja osiguran je preko specijalnih detektora nakon čega se aktivira optički ili akustični alarm. Detaljni pregled skladišnog prostora za gnojovku sa preračunatim kapacitetima naveden je u poglavlju A.1.2.1. Spremnici gnojovke . Smještaj betonske sabirne jame i tri spremnika za skladištenje gnojovke predviñen je izvan proizvodnih grañevina, na jugozapadnom dijelu grañevinske čestice.
Spremnici za skladištenje gnojovke biti će izvedeni kao zatvoreni, čelični, vodonepropusni i otporni na sastav gnojovke u kojima se gnojovka skladišti i zrije, do odvoza na poljoprivredno zemljište i čija zapremina mora biti dovoljna za uskladištenje predviñenih količina nastale
3 Reference document on Best Available Techniques for Intensive rearing of Poultry and Pigs, July 2003
Izradio: APO d.o.o. usluge zaštite okoliša 21
Naručitelj: VUPIK d.d. SUO farme za tov svinja Pačetin
gnojovke. Takoñer, zapremina spremnika za gnojovku treba pokriti razdoblje zrenja gnojovke te razdoblje zabrane njezine primjene u poljoprivrednom tlu. Obzirom da u zimskom razdoblju ima produženih razdoblja kada se ne preporuča primjena gnojovke na tlo ukoliko je ono premokro, smrznuto ili pokriveno snijegom preporuča se da spremnici za skladištenje gnojovke imaju kapacitet dostatan za njezino šestomjesečno skladištenje .
Prema Pravilniku o dobroj poljoprivrednoj praksi u korištenju gnojiva (NN 56/08), članak 10., točka 3 i tablica 1, na farmi Pačetin potreban je skladišni kapacitet za gnojovku u trajanju od šest mjeseci koji iznosi 18.411 4 m 3. Idejnim projektom izgradnje farme za tov prasadi Pačetin predviñen je skladišni kapacitet za gnojovku ukupnog kapaciteta 19.802 m 3, što je dostatno za skladištenje gnojovke u trajanju od 6 mjeseci.
A.4.2 Primjena gnojovke u poljoprivrednom tlu Većina dušika (N), fosfora (P) i kalija (K) sadržanog u krmi za stoku izlučuje se kroz balegu i urin. Gnojovka i kruti gnoj sadrže korisne količine ovih biljnih hranjiva (iako ne toliko koliko mineralna gnojiva), te drugih glavnih hranjiva poput sumpora (S), magnezija (Mg) i elemenata u tragovima. Dobro gospodarenje gnojovkom vraća što je više moguće ovih hranjiva natrag u tlo gdje postaju pristupačna, tako da mogu ponovno zadovoljiti potrebe usjeva za hranjivima. Tijekom rada predmetne farme procjenjuje se da će se godišnje proizvesti oko 22.660 m 3 gnojovke koja će se nakon zriobe u spremnicima upotrebljavati kao gnojivo na poljoprivrednim površinama. Iskorištavanje gnojovke iz stočarstva jedna je od smjernica za unapreñivanje sustava gospodarenja poljoprivrednim otpadom propisana Strategijom gospodarenja otpadom Republike Hrvatske (NN 130/05), dio 4.2. Aktivnosti po pojedinim tokovima otpada.
Odredbom članka 6. Pravilnika o dobroj poljoprivrednoj praksi u korištenju gnojiva (NN 56/08) propisane su maksimalno dozvoljene količine primjene dušika u poljoprivrednom tlu kako slijedi: U tijeku jedne kalendarske godine poljoprivredno gospodarstvo može gnojiti poljoprivredne površine stajskim gnojem 5 do sljedećih graničnih vrijednosti primjene dušika: 210 kg/ha dušika (N), dozvoljena primjena u početnom četverogodišnjem razdoblju; 170 kg/ha dušika (N), dozvoljena primjena nakon isteka četverogodišnjeg razdoblja. U cilju smanjivanja gubitaka dušika u primjeni stajskog gnoja, korisno je provoditi sljedeće:
4 12.274 tovljenika x 0,15 = 1.841,1 UG; 1.841,1 UG x 10 m 3/UG = 18.411 m 3 5 Stajski gnoj je kruti stajski gnoj, gnojovka i gnojnica (sukladno Pravilniku o dobroj poljoprivrednoj praksi u korištenju gnojiva (NN 56/08))
Izradio: APO d.o.o. usluge zaštite okoliša 22
Naručitelj: VUPIK d.d. SUO farme za tov svinja Pačetin
– gnojidba stajskim gnojem provodi se na način da se spriječi hlapljenje amonijaka, a pri tom treba voditi računa u kojem je stadiju vegetacija, o vremenskim razmacima, posebno temperaturi i vlažnosti zraka te osunčanosti, – na nezasijanim površinama potrebno je stajski gnoj što prije unijeti u tlo, – stajski gnoj treba jednakomjerno rasporediti po površini tla, – gnojovku prije gnojenja promiješati.
Sukladno odredbama članka 7. Pravilnika o dobroj poljoprivrednoj praksi u korištenju gnojiva (NN 56/08) gnojovka se ne smije koristiti: na svim poljoprivrednim površinama bez obzira na pokrov od 1. prosinca do 1. ožujka, na svim poljoprivrednim površinama od 1. svibnja do 1. rujna bez da se gnojovka unese u tlo Takoñer, člankom 8. citiranog Pravilnika zabranjuje se primjena stajskog gnoja – u II zoni sanitarne zaštite izvorišta, ako nije drugačije odreñeno propisima koji ureñuju upravljanje vodama, na poljoprivrednom tlu zasićenom vodom, pokrivenim snijegom i smrznutom poljoprivrednom tlu, u proizvodnji povrća, jagodičastog voća i ljekovitog bilja unutar 30 dana prije zriobe i berbe, s gospodarstava na kojima su utvrñene bolesti s uzročnicima otpornim na uvjete u gnojišnoj jami, uz bunare do 25 m udaljenosti, uz jezera do 20 m udaljenosti te na 5 m udaljenosti od ostalih vodenih tokova, na nagnutim terenima gdje se slijevaju s površine te na nagnutim terenima uz vodotokove, s nagibom većim od 10% na udaljenosti manjoj od 10 m od vodenih tokova, pomiješane s gradskim muljem, kompostom od gradskog mulja i otpada. Kako je prethodno navedeno, godišnja količina nastale gnojovke procjenjuje se na oko 22.660 m3, a obzirom da se dopuštena količina gnojovke koja se smije aplicirati po hektaru poljoprivrednog tla u Pravilniku izražava kroz najveću dopuštenu godišnju količinu dušika (N) to znači da se gnojovka mora izraziti kroz ukupni dušik (N). Obzirom da na farmi Pačetin još nije pokrenuta proizvodnja i ne postoje analize gnojovke, za izračun ukupnog dušika u gnojovci korištene su analize gnojovke sa farme tovnih svinja Kozarac u sklopu grupacije Agrokor (prilog 5). Navedene analize odnose se na proizvodne godine 2009. i 2010.
Za izračun se kao „worst case“ scenario uzeo veći iznos ukupnog dušika izraženog kao postotak suhe tvari (ST) u gnojovci, koji prema navedenim analizama iznosi 4,63% N/ST te postotak ST u gnojovci 5,52%. Iz navedenog slijedi da svinjska gnojovka prema analizi sadrži 0,26% N .
Izradio: APO d.o.o. usluge zaštite okoliša 23
Naručitelj: VUPIK d.d. SUO farme za tov svinja Pačetin
Prema sadržaju ukupnog dušika u gnojovci izračun količine dušika u ukupno proizvedenoj gnojovci na godišnjem nivou te potrebne površine za apliciranje gnojovke su sljedeće: Za prve 4 godine dozvoljeno je aplicirati 210 kg N/ha: Na farmi Pačetin u jednoj godini proizvest će se 22.660 m 3 gnojovke: 22.660.000 kg x 0,0026 N = 58.916kg N. 58.916 kg N / 210 kg N/ha = 280 ha Nakon 4 godine dozvoljeno je aplicirati 170 kg N/ha: 58.916 kg N / 170 kg N/ha = 346 ha
Iz navedenog slijedi da Investitor mora za apliciranje gnojovke osigurati 346 ha poljoprivrednih površina. Obzirom da Vupik d.d. ne raspolaže vlastitim površinama, za aplikaciju gnojovke s farme Pačetin osigurale su se poljoprivredne oranice površine 554,2 ha i to putem dugogodišnjeg zakupa poljoprivrednih čestica u vlasništvu Republike Hrvatske i u vlasništvu Općine Trpinja. Prikaz poljoprivrednih površina na kojima će se razastirati gnojovka proizvedena na farmi Pačetin nalazi se u prilogu 6. Za poljoprivredne čestice na koje će se aplicirati gnojovka od strane Hrvatskog centra za poljoprivredu, hranu i selo, Zavoda za tlo i očuvanje zemljišta iz Osijeka izrañuju se analize uzoraka tla sukladno Zakonu o poljoprivrednom zemljištu (NN 152/08 i 21/10), odnosno točkama 1. i 2. članka 32., Pravilnika o metodologiji za praćenje stanja poljoprivrednog zemljišta (NN 60/10). Uz analizu tla, Poljoprivredni fakultet u Osijeku izrañuje preporuke gnojidbe koje se temelje na bilanci hraniva za čiji izračun su potrebni ulazni podaci kao što su: opskrbljenost tla hranivima, predusjev na čestici, usjev koji se planira uzgajati i njegov prinos, potreba usjeva za hranivima te količina gnojiva (organskog) koji se planira primijeniti na uzgojnoj površini. Uz izrañene preporuke gnojidbe odnosno bilance hraniva od strane Poljoprivrednog fakulteta u Osijeku, tvrtka Vupik d.d. izrañuje dodatne interne bilance hraniva i Planove aplikacije gnojiva kako bi se sva nastala gnojovka s farme primijenila na odreñene table u skladu s potrebama usjeva koji se uzgaja i zahtjevima načela dobre poljoprivredne prakse. Primjer preporuke gnojidbe za tablu 64 1 dan je u prilogu 7. U tablici 5 i prilogu 8 prikazani su rezultati analiza tla površina za aplikaciju gnojovke s farme Pačetin.
Izradio: APO d.o.o. usluge zaštite okoliša 24
Naručitelj: VUPIK d.d. SUO farme za tov svinja Pačetin
Tablica 5 Pregled prosječnih vrijednosti parametara analize tla za poljoprivredne čestice na koje će se aplicirati gnojovka s farme Pačetin Ispitni izvještaj pH pH Humus P2O5 K2O Hy* B
br. (KCl) (H 2O) (%) (mg/100g) (mg/100g) (mmol/100g) (mg/kg) 222/10 5,9 6,71 1,97 25,9 23,7 3,37 (T 61/1) 223/10 7,21 7,87 2,65 6,62 21,3 0,21 (T 61/3) 227/10 7,08 7,73 2,17 33,05 28,5 (T 64/1) * Hy – hidrolitička kiselost
Prema navedenim rezultatima može se zaključiti da uzorci ispitnog izvještaja 223/10 i 227/10 imaju neutralnu do alkalnu reakciju što je povoljno za rast i razvoj velike većine biljnih vrsta, dok ispitni izvještaj 222/10 ukazuje na slabo kiselu reakciju tla pri kojoj je većina makrohraniva (N, P, K) još uvijek dostupna u dovoljnoj količini. Ukoliko doñe do povećanja kiselosti tla dostupnost makrohraniva (N, P, K) se znatno smanjuje, a aluminij i željezo postaju pristupačni u većim koncentracijama te se može dogoditi da postanu toksični za biljke. Svi uzorci upućuju na slabo humozno tlo koje je potrebno obogatiti dušikom radi bolje plodnosti tla (dodavanje gnojovke optimira humoznost tla). Što se tiče opskrbljenosti poljoprivrednih čestica fosforom analize variraju od jako siromašnog do dobro opskrbljenog tla fosforom. Nedostatak fosfora usporava metabolizam, slabiji je rast i razvoj nadzemnog dijela biljke i korijena te su smanjeni prinosi. Opskrbljenost tla kalijem, prema rezultatima analiza, ukazuje na tlo dobre opskrbljenosti kalijem što povoljno utječe na rast biljaka. Uvidom u rezultate analize tla može se zaključiti da će se primjenom gnojovke na poljoprivrednim površinama optimirati struktura tla, vodozračni režim te biološka osobina tla te da će primjena organske gnojidbe imati pozitivan utjecaj na tlo zbog unosa organskog sadržaja kao nositelja plodnosti tla.
A.4.3 Razvijanje plinova koji nastaju razgradnjom organske tvari – otpadnih fekalija Utjecaj stočne farme na kakvoću zraka ne odražava se na ispuštanju u zrak onečiščujućih tvari u koncentracijama koje bi mogle nepovoljno utjecati na ljudsko zdravlje, kakvoću življenja i/ili na kakvoću okoliša u cjelini, u smislu Zakona o zaštiti zraka (NN 178/04 i 60/08) te Uredbe o graničnim vrijednostima onečiščujućih tvari u zraku (NN 133/05).
Tijekom uzgoja prasadi na farmi Pačetin nastajat će otpadne fekalije a posljedica njihove razgradnje je razvijanje plinova pri čemu neki od njih imaju neugodne mirise. Pretežni plinovi koji nastaju biološkom fermentacijom u anaerobnim uvjetima su ugljični dioksid, metan i N 2O koji su bez mirisa ali su staklenički plinovi koji se inače prirodno nalaze u atmosferi.
Izradio: APO d.o.o. usluge zaštite okoliša 25
Naručitelj: VUPIK d.d. SUO farme za tov svinja Pačetin
Od ostalih plinova koji se javljaju u procesu fermentacije organskih tvari tj. životinjskog fecesa su: amonijak, dušikov oksid (N 2O), merkaptani, skatol, tiofenol, sumporovodik (H 2S) i drugi. Mnogi faktori utječu na nastajanje plinovitih spojeva kao što su sastav hraniva, način ishrane životinja (tekuća ili kruta krmiva), potrošnja vode za napajanje i sl. Amonijak, sumporovodik, merkaptani, skatoli i tiofenoli imaju karakterističan miris koji je neugodan osjetilu mirisa . Amonijak uz težak miris u višim koncentracijama u zraku može iritirati oči, grlo i sluzokožu. Nastaje razgradnjom ureje te je teško eliminirati njegovo nastajanje ali se može reducirati nastajanje amonijaka ako se na adekvatan način postupa sa nastalom gnojovkom. Uslijed primjene odgovarajuće izvedbe objekata za uzgoj prasadi, a obzirom na najbolje raspoložive tehnike (NRT) opisane u relevantnom BREF 6 dokumentu, može se utjecati na smanjenje emisije amonijaka za 25 35%. Planirana izvedba poda u objektima na farmi Pačetin je sa potpuno rešetkastom površinom ispod koje se nalaze kanali za gnojovku čime se smanjuje površina s koje se mogu isparavati tvari neugodnog mirisa (slika 3). Izgnojavanje gnojovke predviñeno je vakuum sistemom naizmjeničnim otvaranjem čepova na ispustima kanala. Obzirom na opisanu izvedbu poda i sustav za izgnojavanje gnojovke u objektima tovilišta moguće je utjecati na smanjenje emisije amonijaka iz uzgojnih objekata za 25%.
Betonske rešetke
Odvodna cijev gnojovke Glavna odvodna cijev Vakuum ventil (čep)
Slika 3 Izvedba objekta tovilišta (potpuno rešetkast pod s vakuum ispiranjem
Neugodni mirisi mogu se smanjiti i odgovarajućom ishranom. Tako npr. smanjenje količine proteina u hrani odnosno hranjenje životinja s hranom nižeg proteinskog sastava smanjuje stvaranje neugodnih mirisa iz gnojovke.
6 Reference document on best available techniques for intensive rearing of poultry and pigs, July 2003
Izradio: APO d.o.o. usluge zaštite okoliša 26
Naručitelj: VUPIK d.d. SUO farme za tov svinja Pačetin
Emisije Hrana nižeg proteinskog hrana „normalnog“ sastava proteinskog sastava
Jedinice mirisa (OU e po 371 949 sekundi)
H2S (mg po sekundi) 0,008 0,021
OU e – europska jedinica mirisa
Općenito se uzima da smanjivanjem 1 kg dušika u izlučevinama životinja, utječe se na smanjenje emisije amonijaka od 0,3 0,5 kg. Stoga su NRT u tehnikama hranidbe prilagodba krmiva potrebama životinja ovisno o proizvodnoj fazi (različit sastav hrane za različite dobne skupine). Najvažniji elementi su kontrola unosa sirovih proteina i fosfora za koje su iskazane i pripadajuće referentne vrijednosti prikazane u tablicama 6 i 7. Količinu bjelančevina u obrocima moguće je smanjiti optimiziranjem sadržaja aminokiselina kroz dodatak sintetičkih aminokiselina (lizin, metionin, treonin, triptofan).
Tablica 6 Indikativni sadržaj sirovih proteina u NRT krmivu za svinje s usporedbom ostvarenja na farmi Pačetin 7 Ostvarenje sadržaj Preporuka sadržaja sirovih proteina (% u Životinja Uzgojna faza sirovih proteina (% u Napomena krmivu) – farma krmivu) Pačetin (vidi tablicu 2) Opraseno prase < 10 kg 19 – 21 Prase < 25 kg 17,5 – 19,5 Sa odgovarajućim odnosom i 25 – 50 kg 15 17 Tovljenik 15,02 optimalnom 50 – 110 kg 14 15 digestibilnošću Tjeranje/suprasna 13 15 14,14 Krmača aminokiselina. laktacija 16 17 16,68
7 Reference Document on Best Available Techniques in Intensive Rearing of Poultry and Pigs, July 2003 tablica 5.1., poglavlja 5.2.1.1.
Izradio: APO d.o.o. usluge zaštite okoliša 27
Naručitelj: VUPIK d.d. SUO farme za tov svinja Pačetin
Tablica 7 Indikativni ukupni sadržaj fosfora u NRT krmivu za svinje s usporedbom ostvarenja na farmi Pačetin 8 Ostvarenje ukupnog Preporuka ukupnog sadržaja fosfora (% u Životinja Uzgojna faza sadržaja fosfora (% u Napomena krmivu) na farmi krmivu) Pačetin (vidi tablicu 2) Opraseno prase < 10 kg 0,75 085 Sa odgovarajućim Prase < 25 kg 0,60 – 0,70 digestibilnim 25 – 50 kg 0,45 – 0,55 fosforom kroz Tovljenik 0,555 primjenu npr. 50 – 110 kg 0,38 – 0,49 anorganskih Tjeranje/suprasna 0,43 – 0,51 Krmača prehrambenih laktacija 0,57 – 0,65 0,595 fosfata ili/i fitaze. U usporedbi s primjerima navedenim u BREF u, planirana hranidba na farmi Pačetin u skladu je sa najnovijim spoznajama, a u kontroli pripreme krmiva koriste se najnovije spoznaje primjenom graničnih vrijednosti istovjetnih prikazanim primjerima.
U tablici 8 prikazana je maksimalno dopuštena količina štetnih plinova u objektima za uzgoj svinja sukladno Pravilniku o maksimalno dopustivim koncentracijama štetnih tvari u atmosferi radnih prostorija i prostora i o biološkim graničnim vrijednostima (NN 92/93).
Tablica 8 Prikaz maksimalno dopuštene količine štetnih plinova u objektima za uzgoj svinja Red. br. CAS broj ime MDK KDK karc Ostali učinci ppm mg/m3 ppm mg/m3 43 7664 41 7 Amonijak 25 10 35 27 G 2 IR D 568 74 82 8 Metan IN Z 846 124 38 9 Ugljični 5000 9000 30000 54000 dioksid MDK, maksimalno dopustiva koncentracija KDK, kratkotrajno dopustiva koncentracija Karc, karcinogeno djelovanje G 2, preporučljiva zaštita u trudnoći IR D, iritacija dišnih organa IN Z, inertni zagušljivac
Ako je razina iritirajućih ili štetnih plinova u objektu neugodna za ljude, neugodna je i za životinje te može uzrokovati bolesti dišnog sustava. Koncentracija amonijaka od 10 do 15 ppm može se osjetiti mirisom, a koncentracija amonijaka od 25 do 35 ppm izaziva iritaciju nosa i očiju kod ljudi te je kod koncentracije amonijaka od 20 ppm u objektima uzgoja potrebno poduzeti mjere za njegovo uklanjanje. Iz tog razloga, u uzgojnim objektima treba postojati mogućnost prirodnog prozračivanja ili ureñaji za automatsku ventilaciju. Na farmi Pačetin ventilacija je automatska a emisije amonijaka i ostalih plinova koji se javljaju razgradnjom organske tvari (tekućih i krutih fekalija) putem ventilacijski otvora dospijevaju u
8 Reference Document on Best Available Techniques in Intensive Rearing of Poultry and Pigs, July 2003 tablica 5.2., poglavlja 5.2.1.2.
Izradio: APO d.o.o. usluge zaštite okoliša 28
Naručitelj: VUPIK d.d. SUO farme za tov svinja Pačetin
okolicu farme. Meñutim, obzirom na tehnologiju uzgoja tovljenika, odnosno integrirani pristup uzgoju pri čemu se u obzir uzela izvedba poda u proizvodnim objektima, sustav za izgnojavanje objekata te nisko proteinska prehrana prasadi, na farmi Pačetin može se utjecati na smanjenje emisije amonijaka za 25% te se ne očekuje povećana koncentracija amonijaka u široj okolici farme. Područje Vukovarsko srijemske županije prema Uredbi o odreñivanju područja i naseljenih područja prema kategorijama kakvoće zraka (NN 68/08) ima I kategoriju kakvoće zraka. Kategorija kakvoće zraka odreñuje se prema razini onečiščujućih tvari u zraku i za pojedinu onečiščujuću tvar pri čemu za amonijak u Vukovarsko srijemskoj županiji nije odreñena kategorija kakvoće zraka. Da bi se procijenio utjecaj emisije plinovitih tvari s farme Pačetin, prvenstveno amonijaka i metana na kakvoću zraka, izradio se proračun modela širenja plinovitih tvari odnosno izračun koncentracije amonijaka i metana na granicama zahvata. Obzirom da je farma difuzni izvor onečišćenja, u modeliranju je primijenjena kombinacija Eulerovog i Lagrangeovog modela disperznog prijenosa tvari. Eulerov model ili model integriranog volumena bazira se na pretpostavci da su svi izvori emisija jednoliko rasporeñeni, pri čemu se izračunava koncentracija plinova unutar odreñenog volumena. Lagrangeov model je model putujućeg volumena ili stupca i njegovim „gibanjem“ iznad objekata koncentracije plinovitih tvari pribrajaju se koncentracijama iz Eulerovog modela. Eulerov model diferencijalnih jednadžbi:
U Q − x t C = C + m 1( − e L ) 0 U Wh x m
C0 početno stanje koncentracije plinovitih tvari, Q m protok onečiščujuće tvari, U brzina vjetra,
W širina objekta, h m visina miješanja zraka,
Lagrangeov model diferencijalnih jednadžbi:
dC E U = + k C x dx h 1 C koncentracija plinovitih tvari, U brzina vjetra, x dužina objekta, h visina miješanja zraka, k koeficijent razrjeñenja zraka, E emisija onečiščujuće tvari Na farmi Pačetin, obzirom na izvore onečišćenja(objekti tovilišta i spremnici gnojovke) koji su prostorno linearno poredani, primijenila se jedna situacija izračuna koncentracije emisija kako je prikazano na slici 4.
Izradio: APO d.o.o. usluge zaštite okoliša 29
Naručitelj: VUPIK d.d. SUO farme za tov svinja Pačetin
M 1:500
LEGENDA: Br. Objekt Br. Objekt 1 Upravna zgrada 11 Agregat 2 Tovilište tip I (8 objekata) 12 Stupna trafostanica 2a Tovilište tip II ( 1 objekt) 17 Bunar Centralna kuhinja, kotlovnica, elektro Sabirna jama 3 19 prostorija dezobarijere 4 Nadstrešnica 20 Sabirna jama hladnjače 5 Hladnjača 21 Sabirna jama kotlovnice 6 a,b Spremnici gnojovke ( 3 komada) 23 Prerada vode taložnik 7 Sabirna jama za gnojovku 24 Silosi za hranu Sabirna jama otpadne vode upravne 8 zgrade 9 Dezinfekcijska barijera 10 Vodotoranj
Slika 4 Prikaz primijenjene situacije izračuna koncentracija onečiščujućih tvari na farmi Pačetin (M 1:500)
Izradio: APO d.o.o. usluge zaštite okoliša 30
Naručitelj: VUPIK d.d. SUO farme za tov svinja Pačetin
Prilikom izračuna u obzir se uzela površina objekata, protok onečiščujuće tvari, visina miješanja atmosfere, stabilnost atmosfere, brzina vjetra i koeficijent razrjeñenja. Koeficijent razrjeñenja odreñen je iz klasa stabilnosti atmosfere i bezdimenzionalnih značajki strujanja zraka. Ulazni podaci za izračun navedeni su u sljedećoj tablici:
OBJEKTI površine objekata (m) Emisije Q (kg/god) amonijak metan tovilište 90,10 x 15,20 (8 objekata) 36.822 55.233 46,20 x 15,20 (1 objekt) Spremnici gnojovke Promjer cca 30 m 2.577,54 UDALJENOST DO OGRADE: 10 m BRZINA VJETRA : 2,9 m/s i 3,8 m/s VISINA MJEŠANJA : 200 m
Obzirom da stabilnost atmosfere i brzina vjetra utječu na brzinu prijenosa onečiščujućih tvari (što je brži vjetar veće je razrjeñenje tvari), u izračunu su se kao „worst case“ scenarij uzele dvije najniže prosječne vrijednosti brzine vjetra na području Grada Vukovara i dvije najstabilnije klase stabilnosti atmosfere. Proračun koncentracije amonijaka i metana na granici lokacije zahvata prikazani su u tablicama 9 i 10.
Tablica 9 Proračun koncentracije amonijaka na granicama lokacije zahvata za izabranu situaciju Brzina vjetra Brzina vjetra 2,9 m/s 3,8 m/s
Koeficijent Koeficijent Koeficijent Koeficijent razrjeñenja za razrjeñenja za razrjeñenja za razrjeñenja za klasu stabilnosti klasu stabilnosti klasu stabilnosti klasu stabilnosti atmosfere E atmosfere F atmosfere E atmosfere F
0,013 s 1 0,006 s 1 0,017 s 1 0,007 s 1
amonijak amonijak amonijak amonijak (mg/m 3) (mg/m 3) (mg/m 3) (mg/m 3)
0,0090 0,0153 0,0069 0,0122
Izradio: APO d.o.o. usluge zaštite okoliša 31
Naručitelj: VUPIK d.d. SUO farme za tov svinja Pačetin
Tablica 10 Proračun koncentracije metana na granicama lokacije zahvata za izabranu situaciju Brzina vjetra Brzina vjetra 2,9 m/s 3,8 m/s
Koeficijent Koeficijent Koeficijent Koeficijent razrjeñenja za razrjeñenja za razrjeñenja za razrjeñenja za klasu stabilnosti klasu stabilnosti klasu stabilnosti klasu stabilnosti atmosfere E atmosfere F atmosfere E atmosfere F 0,013 s 1 0,006 s 1 0,017 s 1 0,007 s 1 metan (mg/m 3) metan (mg/m 3) metan (mg/m 3) metan (mg/m 3)
0,0134 0,0189 0,0103 0,0149
Kao što je vidljivo iz proračuna u tablici 9, koncentracije amonijaka dobivene modeliranjem niže su od dozvoljene koncentracije amonijaka propisane Uredbom o graničnim vrijednostima onečiščujućih tvari u zraku (NN 133/05) a koja iznosi 100 g/m 3 (0,1 mg/m 3) za vrijeme usrednjavanja 24 h. Proračunate koncentracije metana su veće od koncentracija amonijaka no dobivene koncentracije ne mogu se usporediti s graničnim vrijednostima jer za metan iste nisu propisane.
Puno veći utjecaj od emisije plinova koji sadrže tvari neugodnog mirisa biti će za vrijeme primjene gnojovke u poljoprivrednom tlu. S ciljem smanjenja tog utjecaja, gnojovka će se do poljoprivrednih površina dopremati u zatvorenim cisternama koje su opremljene injektorom čime se omogućava direktna aplikacija gnojovke u tlo (slika 5).
Izradio: APO d.o.o. usluge zaštite okoliša 32
Naručitelj: VUPIK d.d. SUO farme za tov svinja Pačetin
Slika 5 Prikaz cisterne s injektorom za aplikaciju gnojovke
Smanjivanjem površine gnoja koji je u doticaju sa zrakom smanjuje se gubitak amonijaka a time i neugodan miris te se uporabom ulagača injektora neugodni mirisi smanjuju od 55 do 85%. Takoñer, najbolji uvjeti za aplikaciju gnojovke su za vrijeme tipičnih mirnih, hladnih i oblačnih dana. Kiša smanjuje gubitak amonijaka unošenjem gnojovke u prirodnu drenažu tla te se takoñer preporučuje primjena gnojovke prije kiše. Emisija amonijaka predstavlja gospodarsku štetu jer se u zraku nekontrolirano gube velike količine dušika koje bi mogle biti učinkovitije iskorištene u razvoju biljne proizvodnje.
A.4.4 Nastajanje otpadnih voda Tijekom rada farme nastajat će sljedeće otpadne vode: – Sanitarne otpadne vode – Otpadne vode iz dezinfekcijske barijere – Otpadne vode od pranja hladnjače – Otpadne vode od pranja filtera u postrojenju za preradu vode – Oborinske vode s krovnih površina, internih prometnica i manipulativnih površina te parkirnog prostora
Navedene otpadne vode sakupljat će se na sljedeći način:
Izradio: APO d.o.o. usluge zaštite okoliša 33
Naručitelj: VUPIK d.d. SUO farme za tov svinja Pačetin
Sanitarne otpadne vode iz upravne zgrade sakupljat će se u zasebnu septičku jamu koja će se periodično prazniti. Pražnjenje vodonepropusne septičke jame i zbrinjavanje sadržaja obavljat će se od strane lokalnog komunalnog poduzeća. Otpadne vode iz dezinfekcijske barijere sakupljat će se u zasebnu vodonepropusnu sabirnu jamu čiji će se sadržaj periodično prazniti i njezin sadržaj zbrinjavati od strane lokalnog komunalnog poduzeća. Otpadne vode od pranja hladnjače ispuštat će se u sabirnu jamu koja se nalazi uz objekt hladnjače te će se njezin sadržaj prazniti i zbrinjavati od strane tvrtke Komunalije Hrgovčić. Otpadna voda od pranja filtera u postrojenju za preradu vode nakon prolaska kroz taložnicu i njezino pročišćavanje ispuštat će se u kanal koji prolazi uz istočni rub farme te se dalje ulijeva u melioracijski kanal Mali Prokop jugozapadno od lokacije farme. Oborinska voda s manipulativne površine oko spremnika gnojovke na kojoj će se vršiti pretovar gnojovke u cisterne za odvoz sakupljat će se u slivnik, a zatim PVC DN cijevima ispustiti u sabirnu jamu za gnojovku dimenzije 40 m 3. Oborinska voda s parkirne površine na ulazu u farmu ispuštat će se u otvorene oborinske kanale uz samu farmu te dalje u kanal koji prolazi uz istočni rub farme. Odvodnja oborinskih voda s internih prometnica i manipulativnih površina jednim djelom riješiti će se ispuštanjem u zelenu površinu i otvorene oborinske kanale farme Pačetin. Oborinska voda s krovnih površina objekata će se preko horizontalnih i vertikalnih oluka ispuštati u okolnu zelenu površinu na farmi.
U nastavku je prikazan procesni dijagram upravljanja otpadnim vodama na farmi Pačetin:
Izradio: APO d.o.o. usluge zaštite okoliša 34
Naručitelj: VUPIK d.d. SUO farme za tov svinja Pačetin
PROCESNI DIJAGRAM UPRAVLJANJA OTPADNIM VODAMA FARME PAČETIN
OTPADNE VODE
OTPADNE VODE OD ZATVORENI SUSTAV SANITARNE OTPADNE VODE IZ OBORINSKE PRANJE PRANJA FILTERA ZA ODVODNJE GNOJOVKE VODE DEZO-BARIJERE VODE HLADNJACE PRERADU VODE
Sustav rešetkastog poda Parkirna površina Manipulativne Krovne i interne površine oko površine prometnice spremnika gnojovke
Betonski vodone- Vodoneprop Vodoneprop propusni kanali usna Horizontalni i usna sabirna Vodonepropusna Slivnik septicka Taložnica vertikalni jama sabirna jama jama oluci Sabirna jama za gnojovku
Pražnjenje i Oborinski kanal Zelene površine Pražnjenje i Pražnjenje i odvoz odvoz odvoz (komunalna Neporopusni spremnici (komunalna (komunalna tvrtka) tvrtka) tvrtka) za gnojovku
Odvoz i aplikacija na tlo
Izradio: APO d.o.o. usluge zaštite okoliša 35
Naručitelj: VUPIK d.d. SUO farme za tov svinja Pačetin
Cijeli sustav odvodnje projektiran je kao zatvoren i nepropustan što treba i potvrditi atestom o vodonepropusnosti sukladno članku 68. Zakona o vodama (NN 153/09). Takoñer, tijekom rada provoditi će se obvezno ispitivanje vodonepropusnosti sustava odvodnje od strane ovlaštene osobe. U prilogu 9 nalazi se shematski prikaz sustava vodovoda i kanalizacije na farmi Pačetin.
A.4.5 Nastajanje otpada U svakom proizvodnom prostoru pa tako i na farmi za proizvodnju i tov prasadi neizbježno je nastajanje otpada. U slučaju predmetnog zahvata nastajat će odreñene vrste i količine opasnog i neopasnog otpada i to tijekom izgradnje i eventualnog uklanjanja gospodarske grañevine te u proizvodnom procesu, uz što je povezano održavanja objekta i opreme te rad i boravak ljudi. Vezano uz navedene aktivnosti, identificirane su osnovne vrste otpada, sukladno Katalogu otpada Uredbe o kategorijama, vrstama i klasifikaciji otpada s katalogom otpada i listom opasnog otpada , (NN 50/05 i 39/09) i prikazane su po ključnom broju u tablici. 11.
Tablica 11 Vrste otpada za koje se predviña nastajanje u okviru farme Pačetin Opasni otpad Ključni broj Naziv Grañenje/uklanjanje Korištenje 13 02 05* otpadna ulja + 18 02 02* ostali otpad čije sakupljanje i + odlaganje podliježe specijalnim zahtjevima radi prevencije infekcije 15 01 10* ambalaža koja sadrži ostatke + opasnih tvari ili je onečišćena opasnim tvarima (zauljena, od boja i lakova i drugo) Neopasni otpad Ključni broj Naziv Grañenje/uklanjanje Korištenje 15 01 01 ambalaža od papira i kartona + + 15 01 06 otpadna ambalaža + + 17 01 07 otpad od ostataka grañevnog + materijala 17 04 05 željezo i čelik + 17 04 07 miješani metali + 19 09 01 kruti otpad od primarne filtracije i + prosijavanja (otpad iz taložnice) 20 03 01 miješani komunalni otpad + +
S obzirom da će tijekom tova prasadi doći i do neželjenih situacija ugibanja životinja, posebno treba voditi računa o osiguranju uvjeta za privremeno odlaganje životinjskog otpada do njegovog otpremanja na toplinsku preradu. Gospodarenje sa životinjskim lešinama i otpadom životinjskog podrijetla treba se provoditi sukladno člancima 48. do 51. Zakonu o veterinarstvu (NN 41/07 i 155/08) i Pravilniku o načinu
Izradio: APO d.o.o. usluge zaštite okoliša 36
Naručitelj: VUPIK d.d. SUO farme za tov svinja Pačetin
postupanja sa životinjskim lešinama i otpadom životinjskog podrijetla te o njihovom uništavanju (NN 24/03). Za sve ostale vrste otpada koje će nastajati tijekom izgradnje i eventualnog uklanjanja gospodarske grañevine, kao i proizvodnog procesa potrebno je osigurati gospodarenje sukladno Zakonu o otpadu (NN 178/04, 111/06, 60/08 i 87/09) i na temelju njega usvojenim Pravilnikom o gospodarenju otpadom (NN 23/07 i 111/07). Propisano gospodarenje uključuje uspostavu sustava odvojenog prikupljanja nastalog otpada po vrstama te ugovaranje njihovog zbrinjavanja sa ovlaštenim skupljačima/obrañivačima otpada, uz voñenje propisane dokumentacije.
Izradio: APO d.o.o. usluge zaštite okoliša 37
Naručitelj: VUPIK d.d. SUO farme za tov svinja Pačetin
B VARIJANTNA RJEŠENJA ZAHVATA Pri planiranju izgradnje farme za tov prasadi Pačetin, Nositelj zahvata nije razmatrao varijantna rješenja obzirom da je farma planirana na potpuno novoj čestici na kojoj ne postoje nikakve grañevine ili neki drugi objekti koji bi svojim postojanjem uvjetovali smještaj predviñenih proizvodnih i pratećih objekata.
C OPIS LOKACIJE ZAHVATA I PODACI O OKOLIŠU C.1 PODACI IZ DOKUMENATA PROSTORNOG UREðENJA C.1.1 Prostorni plan Vukovarsko srijemske županije
Zahvat izgradnje farme Pačetin nalazi se u administrativnom obuhvatu Općine Trpinja za koji je važeći Prostorni plan ureñenja općine Trpinja (Službeni glasnik Vukovarsko srijemske županije, br. 12/07 i 5/11 ) a koji je usklañen s prostornim planom višeg reda, Prostornim planom Vukovarsko srijemske županije (Službeni glasnik Vukovarsko srijemske županije, br. 07/02, 08/07 i 09/07). Sukladno Prostornom planu Vukovarsko srijemske županije (Službeni glasnik Vukovarsko srijemske županije, br. 07/02, 08/07 i 09/07), prema članku 15. farme se mogu planirati izvan grañevinskih područja naselja kada uvjetni broj grla ima nepovoljan utjecaj na standard življenja u naselju. Pod uvjetnim se grlom podrazumijeva grlo težine 500 kg i obilježava se koeficijentom 1. Sve vrste i kategorije stoke svode se na uvjetna grla primjenom odgovarajućih koeficijenata. Za nove farme najmanje dopuštene udaljenosti stočarskog gospodarstva od grañevnog područja naselja navedene su u tablici 12.
Tablica 12 Najmanja dopuštena udaljenost stočarskog gospodarstva od grañevnog područja naselja Vrsta stoke Najmanja dopuštena udaljenost stočarskog gospodarstva od grañevnog područja naselja (u odnosu na broj uvjetnih grla stoke i najveći dopušteni kapacitet zgrade) koeficijent Udaljenost od naselja 100 m 200 m 300 m 400 m 500 m UVJETNA GRLA 50 100 200 400 800 (>50) 1,00 Krave, steone junice 50 100 200 400 800 1,50 Bikovi 33 67 133 267 533 0,70 Junad 1 2 god. 71 143 286 571 1142 0,50 Junad 6 12 mj. 100 200 400 800 1600 0,25 Telad 200 400 800 1600 3200 0,30 Krmača + prasad 167 333 666 1333 2667 0,25 Tovne svinje do 6 mj. 200 400 800 1600 3200 1,20 Teški konji 42 83 166 333 667 1,00 Srednje teški konji 50 100 200 400 800 0,70 Laki konji 71 143 286 571 1142 0,70 Ždrebad 71 143 286 571 1142 0,10 Ovce i ovnovi 500 1000 2000 4000 8000 Ostale životinjske Udaljenost odrediti sukladno uvjetnom grlu te uz mišljenje vrste veterinarske službe
Izradio: APO d.o.o. usluge zaštite okoliša 38
Naručitelj: VUPIK d.d. SUO farme za tov svinja Pačetin
Farme se ne mogu planirati na zaštićenim područjima prirode i kulturnih dobara, području vodozaštitnih zona i na područjima vrijednih prirodnih predjela i krajolika odreñenih ovim planom. Iznimno se na područjima vrijednog krajolika i zaštićenog krajolika mogu planirati ribnjaci s pratećim grañevinama u funkciji proizvodnje na način da se ureñenjem i korištenjem prostora ne narušavaju prirodne značajke prostora, da se takav zahvat planira ne narušavajući cjelina krajolika te uskladi s uvjetima vodnog gospodarstva.
C.1.2 Prostorni plan ureñenja Općine Trpinja U Prostornom planu ureñenja općine Trpinja , Odredbama za provoñenje, propisano je da se poljoprivredne grañevine, u koje spadaju i farme, mogu graditi van grañevinskih područja i to na poljoprivrednom tlu isključivo osnovne namjene (P1), (P2) i (P3) i ostalom poljoprivrednom tlu u sklopu namjene „ostalo poljoprivredno tlo, šume i šumsko zemljište“ (PŠ). U prilogu 10 nalazi se kartografski prikaz „Korištenje i namjena površina i promet“ s ucrtanom lokacijom farme Pačetin koja je predviñena na području PŠ ostalo poljoprivredno tlo, šume i šumsko zemljište što je u skladu s prostorno planskim odredbama. Takoñer se navodi: – Katastarska čestica na kojoj se grade grañevine van grañevinskog područja mora imati pristup s javne površine. Pod javnom površinom podrazumijevaju se postojeće ceste i poljski putovi širine min 3,0 m, ako zadovoljavaju potrebe vatrogasnog pristupa i prometne uvjete utvrñene sukladno posebnom propisu i to u cijeloj dužini do priključka na javnu cestu. (127.) – Oko gospodarskih i stambenih grañevina koje se grade van grañevinskog područja obvezna je sadnja visokog zelenila, a ograñivanje grañevne čestice je dozvoljeno isključivo transparentnom (žičanom) ogradom ili živicom. Ako bi ograda ili živica na meñi predstavljale problem prolaženju poljoprivrednih strojeva (npr. zbog uskog poljskog puta), potrebno ih je izvesti dovoljno uvučeno u odnosu na meñu kako bi se osigurao nesmetan prolaz. (128.) – Broj uvjetnih grla koja se mogu uzgajati van grañevinskog područja mora biti veći od 50. (137.) – Minimalna udaljenost grañevine za smještaj životinja od ruba zemljišnog posjeda razvrstane ceste iznosi: Minimalna udaljenost od ruba zemljišnog posjeda razvrstane ceste (m) Broj uvjetnih grla Županijske i lokalne Državne ceste ceste 50 100 100 100 >100 do 400 150 100 >400 200 150
Izradio: APO d.o.o. usluge zaštite okoliša 39
Naručitelj: VUPIK d.d. SUO farme za tov svinja Pačetin
Zadane udaljenosti iz navedene tablice ne odnose se na prateće sadržaje koji ne zagañuju okoliš. Udaljenost pratećih sadržaja, izuzev infrastrukture, od ruba zemljišnog posjeda razvrstane ceste mora biti min. 50m. (138.) – Grañevine za smještaj životinja van grañevinskog područja ne mogu se graditi u vodozaštitnim zonama, u kojima je zabrana gradnje takvih grañevina utvrñena posebnim propisom i odlukama o zaštiti sanitarnih zona crpilišta, donesenim na temelju tog propisa. (139.) – Minimalna udaljenost grañevina za smještaj životinja od granica grañevinskog područja naselja prikazana je u tablici 12. Navedene udaljenosti odnose se i na gnojišta, lagune, kafilerije i kompostišta, a ne odnosi se na prateće sadržaje. (141.) – Grañevine za smještaj životinja moraju biti udaljene min. 5,0 m od svih meña grañevne čestice i najmanje 10,0 m od osi pristupne ceste ili puta, a od grañevinskog područja naselja stalnog stanovanja sukladno članku 141. Odluke o Prostornom planu Općine Trpinja. (142)
O usklañenosti zahvata s važećim dokumentima prostornog ureñenja izdano je, od strane Ministarstva zaštite okoliša, prostornog ureñenja i graditeljstva, Uprave za prostorno ureñenje (Klasa: 350 02/10 02/34, Urbroj: 531 06 10 2), Mišljenje da je izgradnja farme za tov svinja Pačetin planirana sukladno važećim dokumentima prostornog ureñenja, odnosno sukladno odredbama Prostornog plana Vukovarsko srijemske županije (Službeni vjesnik Vukovarsko srijemske županije br. 7/02 i 9/07) i odredbama Prostornog plana ureñenja općine Trpinja (Službeni vjesnik Vukovarsko srijemske županije br. 12/07). Preslika Mišljenja nalazi se u prilogu 1.
U tablici 13 prokomentirane su prostorno planske odredbe u odnosu na farmu Pačetin.
Izradio: APO d.o.o. usluge zaštite okoliša 40
Naručitelj: VUPIK d.d. SUO farme za tov svinja Pačetin Tablica 13 Pregled zahtjeva kojima prema Prostornom planu ureñenja Općine Trpinja moraju udovoljavati grañevine unutar područja na kojima se mogu osnivati farme
BROJ ZADOVOLJAVA ČLANKA ZAHTJEVU ZAHTJEV NAPOMENA ODREDBI ZA DA NE PROVOðENJE
127 Katastarska čestica na kojoj se grade grañevine van Farma ima pristup sa sjeverozapadne grañevinskog područja mora imati pristup s javne strane čestice na postojeći put na k.č.br. 1028 k.o. Pačetin koji je širine površine. Pod javnom površinom podrazumijevaju se 7,3 m. postojeće ceste i poljski putovi širine min 3,0 m, ako X zadovoljavaju potrebe vatrogasnog pristupa i prometne uvjete utvrñene sukladno posebnom propisu i to u cijeloj dužini do priključka na javnu cestu.
128 Oko gospodarskih i stambenih grañevina koje se grade van Predviñeno je postavljanje žičane grañevinskog područja obvezna je sadnja visokog zelenila, ograde, a nakon izgradnje farme oko gospodarskih grañevina posadit će se a ograñivanje grañevne čestice je dozvoljeno isključivo visoko zelenilo. transparentnom (žičanom) ogradom ili živicom. Ako bi X ograda ili živica na meñi predstavljale problem prolaženju poljoprivrednih strojeva (npr. zbog uskog poljskog puta), potrebno ih je izvesti dovoljno uvučeno u odnosu na meñu kako bi se osigurao nesmetan prolaz.
137 Broj uvjetnih grla koja se mogu uzgajati van grañevinskog Na farmi će se nalaziti 3.068 UG X područja mora biti veći od 50.
Izradio: APO d.o.o. usluge zaštite okoliša 41
Naručitelj: VUPIK d.d. SUO farme za tov svinja Pačetin
138 Minimalna udaljenost grañevine za smještaj životinja od Farma je od lokalne ceste 4111 Bobota ruba zemljišnog posjeda razvrstane ceste iznosi: Pačetin udaljena 1,35 km a od lokalne ceste 46001 je udaljena 1 km. Od državne ceste D2 farma je udaljena Minimalna udaljenost od 5,5km. ruba zemljišnog posjeda Broj razvrstane ceste (m) uvjetnih grla Državne Županijske i ceste lokalne ceste X 50 100 100 100 >100 do 400 150 100 >400 200 150 Zadane udaljenosti iz navedene tablice ne odnose se na prateće sadržaje koji ne zagañuju okoliš. Udaljenost pratećih sadržaja, izuzev infrastrukture, od ruba zemljišnog posjeda razvrstane ceste mora biti min. 50m. 139 Farma je predviñena na području koje Grañevine za smještaj životinja van grañevinskog područja se ne nalazi u vodozaštitnoj zoni ali je ne mogu se graditi u vodozaštitnim zonama, u kojima je na granici zone preventivne zaštite zabrana gradnje takvih grañevina utvrñena posebnim X crpilišta Pačetin. Od III zone sanitarne zaštite izvorišta „Cerić“ farma je propisom i odlukama o zaštiti sanitarnih zona crpilišta, udaljena cca 6 km donesenim na temelju tog propisa. 141 Od granica grañevinsko područja Minimalna udaljenost grañevina za smještaj životinja od naselja Pačetin farma je udaljena 1,6 granica grañevinskog područja naselja prikazana je u km a od naselja Ludvinci 1,1 km. tablici 12. Navedene udaljenosti odnose se i na gnojišta, X lagune, kafilerije i kompostišta, a ne odnosi se na prateće sadržaje.
Izradio: APO d.o.o. usluge zaštite okoliša 42
Naručitelj: VUPIK d.d. SUO farme za tov svinja Pačetin
142 Grañevine su udaljene 6,10 m od meña Grañevine za smještaj životinja moraju biti udaljene min. grañevinske čestice te min. 10 m od 5,0 m od svih meña grañevne čestice i najmanje 10,0 m od osi pristupnog puta. osi pristupne ceste ili puta, a od grañevinskog područja X naselja stalnog stanovanja sukladno članku 141. Odluke o Prostornom planu Općine Trpinja.
Izradio: APO d.o.o. usluge zaštite okoliša 43
Naručitelj: VUPIK d.d. SUO farme za tov svinja Pačetin
C.2 OPIS OKOLIŠA LOKACIJE ZAHVATA I PODRUČJA UTJECAJA ZAHVATA C.2.1 Geografski položaj lokacije zahvata Općina Trpinja svojim sjevernim dijelom je okružena prostorom Osječko baranjske županije, odnosno općinom Erdut na sjeveroistoku, Gradom Osijekom na sjeverozapadu, općinom Šodolovci na zapadu. Ostalim teritorijem Općina Trpinja okružena je prostorom Vukovarsko srijemske županije i to općinama: Tordinci na jugozapadu, općinom Nuštar na jugu, općinom Bogdanovci na jugoistoku, Gradom Vukovarom na jugoistoku i općinom Borovo na istoku. Općina ukupno zauzima površinu od 122,62 km 2 što je 5,02% ukupne površine Vukovarsko srijemske županije. U općini se nalazi sedam naselja i to: Bobota, Bršadin, Ćelije, Ludvinci, Pačetin, Trpinja i Vera. Sjedište Općine je u naselju Trpinja. Prostornim planom Vukovarsko srijemske županije utvrñen je sustav središnjih naselja kojim su naselja u Općini svrstana u tri kategorije: područno i lokalno (malo razvojno) središte – Bobota, Bršadin i Trpinja manje lokalno (poticajno razvojno) središte – Pačetin i Vera ostala naselja – Ćelije i Ludvinci Općina Trpinja je na prostoru koji je u osnovi nizinskog tipa, a u okruženju lesnih platoa (na sjeveroistoku Erdutskog brda, ðakovačkog ravnjaka na jugozapadu i Vukovarsko lesnog platoa na jugoistoku). U takvom okruženju razvio se nizinski reljef koji pripada nizinskom području rijeke Drave, koje se prostire dalje na sjeverozapad, te nizinskom području rijeke Vuke, koje je uz rijeku Vuku formiralo usku aluvijalnu ravan. Terasa Drave je takoñer nastala kao naplavna ravan u vrijeme pleistocena u kojoj su zapadnije rječice Karašica i Vučica formirale u njoj svoje uske aluvijalne ravni, a na jugu je omeñuje aluvijalna ravan Vuke, prema kojoj je cijela terasa blago nagnuta. Aluvijalna ravan Vuke je tipična aluvijalna ravan, gdje je zbog slabe dinamike reljefa i prijenosna moć rijeke slaba, te u takvoj nizini prevladavaju muljevite gline s finijim sastojinama pijeska i pretaloženog prapora. U izgradnji nizine značajnu ulogu su odigrala tektonska gibanja, a što se ogleda u osnovnim osobinama pružanja reljefa, odnosno mozaičnoj reljefnoj strukturi, kao i koncentraciji tekućica u močvarnim zavalama. Kako je prostor Općine ispunjen aluvijalnim nanosima Drave, Vuke i njegovim pritokama, to se u takvom nizinskom prostoru i prosječne nadmorske visine naselja kreću od 86 90 m. Klimatske osobine prostora Općine Trpinja dio su klimatskih osobina šireg prostora, odnosno pripadnosti prostora tipičnoj panonskoj ravnici, koji ima odlike umjereno kontinentalne klime. Ovu klimu odlikuje homogenost klimatskih prilika, što je posljedica male reljefne energije prostora. Područje Općine Trpinja prema teritorijalnim osnovama za upravljanje vodama ustrojstvu vodnoga gospodarstva, pripada vodnom području sliva Drave i Dunava, a prema Odluci Vlade Republike Hrvatske (NN 98/98) u cijelosti se nalazi na Slivnom području „Vuka“. Rijeka Vuka prolazi područjem Vukovarsko srijemske županije u dužini od 37,198 km (od km 0+000 do 37+198) i dijelom čini južnu granicu Općine Trpinja.
Izradio: APO d.o.o. usluge zaštite okoliša 44
Naručitelj: VUPIK d.d. SUO farme za tov svinja Pačetin
Za hidrogeološke uvjete područja karakteristično je da ove nizinske predjele izgrañuju debele kvartarne naslage koje su završni čin taloženja u geotektonskoj depresiji nazvanoj dravska depresija. Od njih se na površini pojavljuju samo one najmlañe, holocenske i gornjopleistocenske naslage u obliku fluvijalnog, barskog i eolskog facijesa. Opće obilježje kakvoće podzemne vode kvartarnog vodonosnika je reduktivnost sredine kao posljedica taloženja naslaga u plitkoj zavodnjenoj i povremeno močvarnoj sredini. Vizualno, to se zapaža prema sivoj i sivo plavoj boji sedimenata i mjestimičnoj pojavi tresetnog materijala. Zbog toga je za vodu karakterističan visoki utrošak KMnO 4, zatim pojava fosilnog amonijaka, povišenog sadržaja željeza, mangana i sl. Zbog toga je podzemnu vodu ovoga vodonosnika potrebno obraditi do kakvoće pitke vode. Područje Općine Trpinja izgrañeno je od naslaga kvartarne pleistocenske starosti. Ove naslage nastale su sedimentacijom u vodenim okolišima (jezera, močvare, rijeke, potoci) i na kopnu tijekom zadnjih nekoliko stotina tisuća godina pod snažnim utjecajem izmjena hladnih i suhih glacijalnih s toplim i vlažnim interglacijalnim razdobljima, te intenzivnih tektonskih pokreta. Općenito, prevladavaju nevezani do slabo vezani sitnozrnati klastiti. To su, idući od sitnijih prema česticama i zrnima većih dimenzija, sljedeće osnovne frakcije (prema WENTWORTH u): gline, čestice manje od 0,004 mm; prah (silt), čestice veličine od 0,004 do 0,063 mm; sitni pijesak, zrna i čestice veličine od 0,25 do 0,063 mm. Obično se ne nalaze kao „čiste“' frakcije, već su izmiješani u meñusobno različitim omjerima. Vegetacijska obilježja prostora Općine obuhvaćaju predstavnike klimazonalnog vegetacijskog pokrova prostora Istočne Hrvatske, u kojima se razlikuje nekoliko različitih područja. U području koje obuhvaća nizine Drave i Dunava, prirodni vegetacijski pokrov su predstavljale šume hrasta lužnjaka i običnog graba, dok su ocjeditije terasne nizine, lesne zaravni i hidromeliorirani poloji pretvoreni u otvorene agrarne pejzaže, pejzaže pod ratarskim kulturama i livadama. Manje šumske površine su uglavnom sekundarnog porijekla, sastavljene od hrasta lužnjaka i običnog graba.
Opis lokacije zahvata Farma tovnih svinja Pačetin predviñena je na području općine Trpinja, na udaljenosti cca 2 km sjeveroistočno od naselja Pačetin i 1 km jugoistočno od naselja Ludvinci. Na lokaciji zahvata nema izgrañenih objekata. Površina je u naravi oranica koja se obrañuje kao ratarska površina. Teren na kojem će se smjestiti farma je ravan i nema prepreka za nesmetan pristup ljudi i vozila. Lokacija zahvata okružena je poljoprivrednim površinama koje su u vlasništvu Republike Hrvatske. U blizini farme, s njezine sjeverozapadne strane na udaljenosti od cca 1 km nalazi se lokalna cesta L 46001 koja prolazi kroz naselje Ludvinci prema Tordincima, a s jugoistočne strane farme na udaljenosti cca 1,35 km nalazi se županijska cesta Ž 4111 Bobota Pačetin. Farma se ne nalazi u vodozaštitnom području ali je na granici zone preventivne zaštite crpilišta. Dio poljoprivrednih površina za aplikaciju gnojovke ulazi u područje zone preventivne zaštite vodocrpilišta.
Izradio: APO d.o.o. usluge zaštite okoliša 45
Naručitelj: VUPIK d.d. SUO farme za tov svinja Pačetin
U naselju Pačetin nalazi se vodocrpilište i ureñaj za pročišćavanje vode koji su od farme udaljeni cca 2 km. Sukladno prostorno planskim odredbama, na prostoru rezerviranom za zonu sanitarne zaštite crpilišta Pačetin, do donošenja Odluke o zaštiti izvorišta, uvjeti korištenja i gradnje utvrñuju se sukladno uvjetima utvrñenim posebnim propisom za III zonu sanitarne zaštite a za koju vrijede sljedeće zabrane: – Ispuštanje nepročišćenih otpadnih voda, – Deponiranje otpada, – Grañenje kemijskih industrijskih postrojenja i – Grañenje prometnica bez sustava kontrolirane odvodnje i pročišćavanja oborinskih voda. Prema navedenom, gnojovka se smije aplicirati na poljoprivrednim površinama unutar zone preventivne zaštite vodocrpilišta Pačetin. Lokacija zahvata je s jugoistočne i sjeverozapadne strane omeñena melioracijskim kanalima a u blizini lokacije nalazi se i kanal Mali Prokop koji uz ostale kanale na području općine Trpinja čini osnovnu kanalsku mrežu melioracijske odvodnje. Na parceli koja je sjeverno od lokacije zahvata na udaljenosti cca 400 m, nalazi se prapovijesni arheološki lokalitet naziva „Parcela PIKa IV“ koje se predlaže za zaštitu ali se zbog neistraženosti ne mogu utvrditi njegove točne granice. Parcela se koristi za proizvodnju ratarskih kultura i u naravi je oranična površina koja se obrañuje. Niti farma niti poljoprivredne čestice za aplikaciju gnojovke ne ulaze u prostor arheološkog lokaliteta. Sjeveroistočno od lokacije zahvata, na udaljenosti oko 2 km nalazi se zajedničko otvoreno lovište br. 37 „Jordan“. Lovište zauzima površinu od 9.115 ha a uzgajaju se sljedeće vrste divljači: srna obična, zec obični, fazan, trčka, prepelica pućpura. Uz županijsku cestu Ž 4111, jugoistočno od lokacije farme na udaljenosti cca 1,5 km nalazi se poljoprivredno letjelište Pačetin koje se koristi za radove u poljoprivredi i šumarstvu.
Na slici 6 prikazana je šira lokacija zahvata s ucrtanim navedenim obilježjima područja.
Izradio: APO d.o.o. usluge zaštite okoliša 46
Naručitelj: VUPIK d.d. SUO farme za tov svinja Pačetin
zona preventivne zaštite vodocrpilišta
Slika 6 Šira lokacija zahvata s ucrtanim obilježjima područja
C.2.2 Stanovništvo Prema posljednjem popisu stanovništva iz 2001. godine, na području općine Trpinja živjelo je 6.466 stanovnika, što je činilo 3,1% stanovništva Vukovarsko srijemske županije. U razdoblju od 1991. do 2001. godine stanovništvo Općine se konstantno smanjivalo i to prirodnim odumiranjem i odseljavanjem. Na području Općine stanovništvo je rasporeñeno u sedam naselja: Bobota, Bršadin, Ćelije, Ludvinci, Pačetin, Vera i Trpinja. Sva naselja su u razdoblju od 1991. do 2001. godine imala obilježje depopulacije a i stanovništvo je pretežito starije populacije. Naselje Pačetin je prema posljednjem popisu stanovništva iz 2001. godine imalo 668 stanovnika a naselje Ludvinci 133 stanovnika.
Izradio: APO d.o.o. usluge zaštite okoliša 47
Naručitelj: VUPIK d.d. SUO farme za tov svinja Pačetin
Najbliža naseljena naselja u okruženju farme Pačetin i poljoprivrednih površina za aplikaciju gnojovke su: Udaljenost od površina za Naziv naselja Udaljenost od farme Pačetin aplikaciju gnojovke* Ludvinci 1.100 m 850 m Pačetin 1.500 m uz poljoprivredne čestice Tordinci 3.300 m 600 m Lipovača 4.600 m 500 m Nuštar 5.700 m 500 m Marinci 7.000 m 800 m Bršadin 6.000 m 1.500 m * u obzir se uzela najmanja moguća udaljenost naselja od poljoprivrednih čestica za aplikaciju gnojovke
Površine za aplikaciju gnojovke znatno su bliže navedenim naseljima od same farme a pojedine poljoprivredne čestice nalaze se uz naselje Pačetin (k.č. 555/1 i 557 k.o. Pačetin). Na najmanjoj udaljenosti su poljoprivredne čestice koje se nalaze 500 m sjeveroistočno od naselja Lipovača i oranice koje su udaljene 500 m istočno od naselja Nuštar. Iz navedenog se može zaključiti da se u vrijeme gnojidbe poljoprivrednih površina (proljetna gnojidba u periodu od 1. ožujka do 1. svibnja i jesenska gnojidba od 1. rujna do 1. prosinca) potencijalno neugodni mirisi mogu osjetiti u naselju Pačetin, Lipovača i Nuštar. Takoñer, gledajući smjer vjetra naješći je vjetar iz WNW smjera te bi se prilikom aplikacije gnojovke neugodni mirisi mogli osjetiti i u naselju Ludvinci. Kako bi se negativni utjecaj smanjio na najmanju moguću mjeru korisit će se suvremene tehnike aplikacije gnojovke i to na način da se gnojovka direkno injektira u tlo.
C.2.3 Seizmičnost Seizmičnost nekog područja moguće je definirati kao skup obilježja potresa u vremenu i u prostoru. Tijekom istraživanja seizmičnosti cilj je iznaći zakonitosti nastanka potresa što je bitan preduvjet u zaštiti od njegovih razornih učinaka. Tri su elementa prognoze potresa: vrijeme, mjesto i jačina. Mjesto i jačina mogu se odrediti dovoljno točno, pa se u tom smislu iznose temeljni podaci za Vukovarsko srijemsku županiju. Seizmotektonske karte ukazuju na uzroke nastajanja potresa, njihova žarišta i količinu osloboñene seizmičke energije. Karta maksimalnih intenziteta potresa ukazuje kako su se potresi manifestirali na površini. Na njoj su ucrtane izoseiste najjačih potresa čime je postignuta seizmička rajonizacija u zone prema stupnjevima intenziteta potresa u MCS (Marcalli Cancani Siebergova ljestvica) ljestvici. Ona je temeljni dokument odgovarajućem planiranju, projektiranju i izgradnji te zaštiti. Prema karti rasporeda maksimalnih intenziteta potresa, na području Županije razlikuju se jugoistočni i istočni dio (slabi potresi) te veći ostali dio gdje je seizmičnost puno veća (vrlo jaki potresi) (Slika 7).
Izradio: APO d.o.o. usluge zaštite okoliša 48
Naručitelj: VUPIK d.d. SUO farme za tov svinja Pačetin
Farma Pačetin
Slika 7 Seizmička karta Vukovarsko srijemske županije (adaptirano iz Prostornog plana Vukovarsko srijemske županije, 2002.), M 1:100.000
Jedno od glavnih epicentralnih područja i seizmičkih zona u Republici Hrvatskoj nalazi se u njezinom istočnom dijelu. Glavna odlika seizmičke aktivnosti je grupiranje epicentara potresa oko Dilj gore i Psunja i još nekoliko manjih lokaliteta. Inače, Dilj gora je po broju jakih potresa i po intenzitetu seizmički najaktivniji predio Slavonije što svakako ima utjecaja na neposredno blisku Vukovarsko srijemsku županiju. Prema karti rasporeda maksimalnih intenziteta potresa, u području županije razlikuju se jugoistočni i istočni dio gdje je potencijalna maksimalna seizmičnost terena prema MCS ljestvici VI 0 i manje (jaki potresi i slabi potresi) te veći ostali dio gdje je seizmičnost VII 0 (vrlo jaki potresi). Seizmička aktivnost vezana je za regionalne rasjede ili zone rasjeda, poglavito za njihova presjecišta kao i za rubove većih tektonskih jedinica. U tektonskom smislu ovo se područje nalazi u istočnom dijelu Dravske potoline. To je područje od ðakovačko Vinkovačkog timora odijeljeno dubokim ''Dravskim potolinskim rasjedom'' i njemu paralelnim rasjedima. Uz ovaj lom, koji je bio aktivan kroz cijeli neogen i kvartar, u geološkoj prošlosti vršilo se stepeničasto spuštanje i produbljivanje potoline. Na sjeveru ove potoline su očiti tektonski kontakti sa strukturama Baranje, a na istoku sa složenim strukturama Bačke.
Izradio: APO d.o.o. usluge zaštite okoliša 49
Naručitelj: VUPIK d.d. SUO farme za tov svinja Pačetin
U tektonskom smislu potolina predstavlja složeni sinklinorij s brojnim uleknućima i timorskim uzvišenjima. Smjer pružanja ovih struktura je od zapada/sjeverozapada prema istoku/jugoistoku, a takav smjer imaju i najvažniji uzdužni rasjedi. Središnja potolinska zona proteže se od Beničanaca, preko Ernestinova do tektonskih struktura u području Vere i Vukovara. Sjeverni dio Općine Trpinja, koji uključuje naselje Vera, nalazi se unutar zone VI stupnja seizmičnosti po ljestvici MCS (Mercalli, Cancani, Sieberg), a preostali veći dio je unutar zone VII stupnja seizmičnosti i uključuje naselja Trpinja, Bobota, Bršadin, Pačetin, Ludvinci i Ćelije.
Farma Pačetin nalazi se na području gdje je potencijalna maksimalna seizmičnost terena prema MCS ljestvici VII 0 (vrlo jaki potresi). Prilikom izrade glavnog projekta potrebno je izraditi statički proračun koji će u obzir uzeti navedenu seizmičnost terena.
C.2.4 Litološki sastav Područje Općine Trpinja izgrañeno je od naslaga kvartarne pleistocenske starosti. Općenito, prevladavaju nevezani do slabo vezani sitnozrnati klastiti. U pripovršinskim slojevima općina je izgrañena od naslaga pleistocenske starosti, a čine ih (naslage) pjeskoviti prahovi, prahovi i prašinasto glinoviti pijesci. Boje su sive, sivosmeñe, smeñe i žućkastosmeñe. Moguće ih je prepoznati u svakom novije izrañenom kanalu ili glinokopu. U donjem dijelu ovog članak (ispod 6 8 m) leži sivi pjeskoviti prah s decimetarskim lećama pijeska. Mjestimice se može zapaziti laminiranost milimetarska izmjena više glinovitih s više pjeskovitim varijetetima. U mineralnom sastavu prevladavaju kvarc, karbonati (vapnenci i dolomiti), feldspati i čestice stijena. Za potrebe izgradnje bunara na farmi, tvrtka Drill Co. d.o.o. je izvela istraživačko eksploatacijsku bušotinu dubine 32 m pri čemu je odreñen litološki profil lokacije zahvata a koji je sljedeći: glina sivo smeña do prašinasta (0 6 m), pijesak prašinasti smeñi (6 6,5 m), glina prašinasta sivo smeña (6,5 7 m), glina crne boje (7 8 m), prah do fini pijesak sivo plave boje (8 9,2 m), pijesak sitni do srednjezrni sive boje (9,2 22,3 m), prah glinoviti sivo plavi (22,3 24 m), prah sive boje u intervalu proslojak vrlo finog pijeska s liskunima (24 28 m), glina sivo plava (28 30 m) i glina sivo smeña (30 32 m).
C.2.5 Pedološke osobine Pedološke osobine područja Općine Trpinja dio su ukupnih pedoloških osobina šireg prostora, nastalih pod utjecajem reljefa, specifičnih vodnih prilika, te odreñenih klimatskih uvjeta. Svi navedeni elementi utjecali su na postanak i rasprostranjenost pojedinih vrsta tala na odreñenom prostoru. Prema pedološkoj karti Slavonije i Baranje 9, na navedenom području izdvojeno je 58 različitih pedoloških jedinica, dok se na prostoru Općine Trpinja mogu izdvojiti njih pet, a navedene su u tablici 14.
9 Pedološka karta Slavonije i Baranje 1:200.000 (A. Škorić i suradnici)
Izradio: APO d.o.o. usluge zaštite okoliša 50
Naručitelj: VUPIK d.d. SUO farme za tov svinja Pačetin
Tablica 14 Pedološke jedinice na području Općine Trpinja Nadmorsk Način Rasprostranje Br. Naziv Matični supstrat Nagib a visina upotrebe nost 12 Eutrično smeñe i Niža lesna eutrično smeñe terasa sjeverno semiglejno, Kopneni i od Vinkovaca na lesu pretežno zamočvareni les 0 2 90 100 oranice Južni i antropogenizirana tla jugozapadni dio Općine 38 Semiglej černozemni Istočna (livadsko Slavonija i černozemno), les 0 2 85 100 oranice Baranja antropogenizirana tla Sjeveroistočni dio Općine 45 Ritska crnica Istočna (humoglej) – pretežno Šume, Slavonija nepotpuno Zapadni, hidromeliorirana tla les 0 2 80 85 livade, oranice jugozapadni i jugoistočni dio općine 48 Močvarno hipoglejno, pseudoglej glej Šume Podravina, pretežno nepotpuno les 0 2 90 100 oranice Sjeverni dio hidromeliorirana Općina 54 Močvarno amfiglejno i Šume, Bara Palača ritska crnica les, holocenski 0 2 80 88 oranice, Zapadni dio sedimenti pašnjaci Općine
Meñu navedenim pedološkim jedinicama izdvajaju se tla iz grupe automorfnih i hidromorfnih tala. U grupu automorfnih tala ubraja se kartografska jedinica br. 12 koju čine eutrično smeñe i eutrično smeñe semiglejno tlo, odnosno tlo koje čini prijelaz od automorfnih prema pravoj livadskoj zoni. U tla na kojima dominira livadski tip hidrogenizacije pripada kartografska jedinica br. 38. Ostale kartografske jedinice tala na području Općine pripadaju skupini hidromorfnih tala. Kartografska jedinica br. 45 pripada tlu ritskih crnica koje zbog topografsko hidroloških prilika omogućavaju slivanje vode i podizanje podzemne vode do površine te je za gospodarsku obradu bitan stupanj melioracije. Močvarno glejna tla, u koja spadaju kartografske jedinice br. 48 i 54 su heterogena skupina hidromorfnih tala, u kojima nema velikog osciliranja suficitne vode. Pedološke jedinice na području Općine Trpinja mogu se izdvojiti i na temelju Namjenske pedološke karte Republike Hrvatske 1:300.000, izrañene u Zavodu za pedologiju Agronomskog fakulteta u Zagrebu, 1996. godine a koje su prikazane u tablici 15.
Izradio: APO d.o.o. usluge zaštite okoliša 51
Naručitelj: VUPIK d.d. SUO farme za tov svinja Pačetin
Tablica 15 Popis sistematskih jedinica tala namjenske pedološke karte 1:300.000 zastupljenih na području Općine Trpinja Broj Sistemska jedinica tla Način korištenja Procjena pogodnosti za kartirane obradu jedinice 2 Arenoslo antropogenizirani oranice P 1 3 Sirozem na praporu (regosol) oranice P 1 Lesivirano na rastresitim šume 42 N 1 sedimentima oranice Lesivirano na vapnencu i šume, oranice, travnjaci 44 N 1 dolomitu 48 Rigolano na laporu šume, oranice, travnjaci N 1 P 1 dobra obradiva tla N 1 privremeno nepogodna tla za obradu
Ovako izdvojene i definirane pedološke jedinice prikazane su u složenim pedološkim kombinacijama (kartiranim jedinicama), sastavljene od više jedinica, dok je procjena pogodnosti za obradu izvršena na temelju dominantne jedinice.
Na slici 8 prikazana je pedološka karta šire lokacije farme Pačetin.
Izradio: APO d.o.o. usluge zaštite okoliša 52
Naručitelj: VUPIK d.d. SUO farme za tov svinja Pačetin
Farma Pačetin
Slika 8 Prikaz pedološke karte za šire područje zahvata (M 1:100.000)
Izradio: APO d.o.o. usluge zaštite okoliša 53
Naručitelj: VUPIK d.d. SUO farme za tov svinja Pačetin
C.2.6 Hidrografija Područje Općine Trpinja prema teritorijalnim osnovama za upravljanje vodama ustrojstvu vodnoga gospodarstva, pripada vodnom području sliva Drave i Dunava, a prema Odluci Vlade Republike Hrvatske (NN 98/98) u cijelosti se nalazi na Slivnom području „Vuka“. Za hidrogeološke uvjete područja karakteristično je da nizinske predjele izgrañuju debele kvartarne naslage koje su završni čin taloženja u geotektonskoj depresiji nazvanoj dravska depresija. Od njih se na površini pojavljuju samo one najmlañe, holocenske i gornjopleistocenske naslage u obliku fluvijalnoga, barskoga i eolskoga facijesa. Rijeka Vuka prolazi područjem Vukovarsko srijemske županije u dužini od 37,198 km (od km 0+000 do 37+198) i dijelom čini južnu granicu Općine Trpinja. Dionica rijeke Vuke koja prolazi južnom granicom Općine Trpinja u potpunosti je regulirana. Provedenim regulacijskim radovima od ušća u rijeku Dunav pa sve do ceste ðakovo Osijek, stvoreni su uvjeti za poboljšanje odvodnje suvišnih voda na svim pritocima rijeke Vuke u lijevom i desnom zaobalju. Duž toka rijeke Vuke izvedeno je nekoliko prokopa (Antin, Laslovo, Hrastin, Dopsin i Dobra Voda) kojima rijeka u potpunosti ili djelomično teče. Na području Općine Trpinja nisu utvrñeni inundacijski pojasevi na vodotocima i drugim ležištima voda. Najveća pritoka lijevog zaobalja rijeke Vuke je Bobotski kanal ukupne duljine toka 38 km, koji je razvrstan u kategoriju melioracijskih kanala I reda. Ostali kanali su Glavni daljski kanal, Glavni tenjski kanal, Mali prokop, Trpinjski kanal, Sekvala, Mačvala, Orlovača, Keveždin i Novo Ljeskovo. Osnovni melioracijski kanali grañeni su u okviru sustava melioracijske odvodnje kojima se omogućuje odvodnja suvišnih voda s poljoprivrednih površina. Dužina kanalske mreže na području Općine Trpinja iznosi 204,163 km. Na području Općine nema poljoprivrednih površina uključenih u sustav navodnjavanja. S vodnogospodarskog gledišta postoji realna mogućnost navodnjavanja na području Općine Trpinja. Potrebne količine vode za navodnjavanje mogu se planirati dovoñenjem voda iz Dunava, a posebno izgradnjom kanala Dunav Sava, te iz planiranih akumulacija na pritocima rijeke Vuke.
U blizini lokacije zahvata nema površinskih vodenih tokova. Najbliži vodeni tokovi su rijeka Vuka koja je od lokacije zahvata udaljena cca 3.500 m te melioracijski kanali Mali prokop udaljen od farme cca 350 m, Sekvala na udaljenosti 2.200 m i Bobotski kanal na udaljenosti cca 4.000 m. Dunav je od lokacije zahvata udaljen cca 10,5 km. U općini Trpinja postoje četiri zasebna vodoopskrbna sustava u naseljima Trpinja, Bobota, Vera i Pačetin kojima upravlja komunalna tvrtka „KRIO“' d.o.o. Trpinja. Vodoopskrbni sustavi sastoje se od bušenog zdenca s pripadajućom crpkom (locirani u centru naselja), ureñaja za kondicioniranje vode (samo crpilišta u Boboti i Trpinji) i distribucijske vodoopskrbne mreže. Za vodoopskrbu naselja Pačetin koristi se zamjenski zdenac na crpilištu Pačetin, koje je smješteno na sjevernom rubu naselja. Stari zdenac je bio u uporabi od 1974. godine, ali je počeo
Izradio: APO d.o.o. usluge zaštite okoliša 54
Naručitelj: VUPIK d.d. SUO farme za tov svinja Pačetin
pjeskariti pa je 2000. izbušen zamjenski. Maksimalna crpna količina procijenjena je na Q=14 l/s ali kvaliteta vode je takva da je nužno prethodno kondicioniranje. Farma Pačetin ne nalazi se u vodozaštitnom području ali je na granici zone preventivne zaštite crpilišta Pačetin. Dio poljoprivrednih površina za aplikaciju gnojovke ulazi u područje zone preventivne zaštite vodocrpilišta, kao što je vidljivo na slikama 9 i 10. Sukladno prostorno planskim odredbama, na prostoru rezerviranom za zonu sanitarne zaštite crpilišta Pačetin, do donošenja Odluke o zaštiti izvorišta, uvjeti korištenja i gradnje utvrñuju se sukladno uvjetima utvrñenim posebnim propisom za III zonu sanitarne zaštite a za koju vrijede sljedeće zabrane: – Zabrana ispuštanja nepročišćenih otpadnih voda, – Zabrana deponiranja otpada, – Zabrana izgradnje kemijskih industrijskih postrojenja i – Zabrana izgradnje prometnica bez sustava kontrolirane odvodnje i pročišćavanja oborinskih voda.
Vodocrpilište „Cerić“ kao izvor pitke vode za područje Grada Vukovara nalazi se istočno od lokacije farme, na granici općina Trpinja i Borovo. Vodocrpilište ima ukupno sedam bunara čija izdašnost iznosi Q=280 l/s. Farma Pačetin je od III zone sanitarne zaštite izvorišta „Cerić“ udaljena cca 6 km a najbliže poljoprivredne površine za aplikaciju gnojovke su udaljene od III zone sanitarne zaštite cca 200 m.
Na slici 9 prikazan je isječak kartograma vodnogospodarskog sustava na prostoru Vukovarsko srijemske županije iz Prostornog plana Vukovarsko srijemske županije s ucrtanom lokacijom farme Pačetin i čestica za aplikaciju gnojovke u odnosu na III zonu sanitarne zaštite vodocrpilišta „Cerić“.
Izradio: APO d.o.o. usluge zaštite okoliša 55
Naručitelj: VUPIK d.d. SUO farme za tov svinja Pačetin
Vodocrpilište Cerić Područje III zone sanitarne zaštite vodocrpilišta Cerić
Farma Pačetin
Zona preventivne zaštite vodocrpilišta
Čestice za aplikaciju gnojovke
Slika 9 Kartogram vodnogospodarskog sustava na prostoru Vukovarsko srijemske županije iz Prostornog plana Vukovarsko srijemske županije (M 1:100.000)
Izradio: APO d.o.o. usluge zaštite okoliša 56
Naručitelj: VUPIK d.d. SUO farme za tov svinja Pačetin
FARMA PAČETIN
Slika 10 Prikaz poljoprivrednih čestica na koje će se aplicirati gnojovka proizvedena na farmi Pačetin s ucrtanim područjem preventivne zaštite vodocrpilišta Pačetin (M 1:25.000)
Izradio: APO d.o.o. usluge zaštite okoliša 57
Naručitelj: VUPIK d.d. SUO farme za tov svinja Pačetin
C.2.7 Klimatološko meteorološke osobine Svaki grañevinski objekt je izložen utjecaju vremenskih prilika. Stoga je poznavanje klimatskih obilježja lokaliteta gradnje od izuzetnog značaja u fazama njegovog planiranja, projektiranja, izgradnje i korištenja. Pored općih karakteristika vremena, odnosno „prosječnog stanja“ u duljem razdoblju, još su značajniji rijetki dogañaji i ekstremni meteorološki uvjeti. Budući da meteorološki elementi mogu postići vrijednosti koje imaju značajne posljedice na sigurnost izgradnje i iskorištavanje objekata, potrebno ih je uvažiti kroz pogodne projektne kriterije.
Temperatura zraka Područje Vukovarsko srijemske županije ima umjereno kontinentalnu klimu koju karakteriziraju sunčana i vruća ljeta te hladne i snježne zime. Srednja godišnja temperatura u Županiji kreće se oko 11,3 0C. Najveća prosječna višegodišnja temperatura zraka u razdoblju 1971. 2000. godine bila je na području Županje (11,6 °C). zatim slijede područje Vukovara (i Borova) te Iloka (11,3°C) dok je neznatno niža prosječna temperatura na području Vinkovaca i Gradišta (11,2 °C). Prosječna godišnja temperatura zraka u Općini Trpinja kreće se od 11,0 0C do 11,7 0C. Srednje mjesečne temperature zraka su u porastu do srpnja i kolovoza, kada dostižu maksimum (21,4 22 0C), a zatim opadaju da bi zabilježile minimum temperature u siječnju ( 0,4 0C; 1,3 0C).
Oborine Područje Vukovarsko srijemske županije karakterizirano je relativno niskim oborinama, koje se kreću u relativno uskom rasponu. Prosječna vrijednost godišnje količine oborina iznosi 679,1 mm. Godišnje količine oborina dobivene iz višegodišnjeg prosjeka (30 godina) najniže su u krajnjem istočnom dijelu, a idući prema zapadu vrijednost srednjih godišnjih padalina postupno raste . Tako na području Vukovara i Borova one iznose 627,4 mm, a u Županji 772,4 mm Na području Općine Trpinja najvlažniji mjeseci u godini su lipanj sa 79,9 mm i studeni sa 57,1 mm mjesečno. Najmanje oborina ima u veljači (36,5 mm) te u listopadu (51,6 mm).
Vjetar Nizinski karakter područja općine Trpinja i njezina otvorenost prema sjeveru utjecali su na pojavu najučestalijih vjetrova iz sjevernog kvadranta. Za analizu podataka o čestinama vjetra korišteni su podaci Državnog hidrometeorološkog zavoda, mjerne postaje Vukovar, iz razdoblja 1999. 2006. godine. Na području grada Vukovara u razdoblju 1999. 2006. godine, najčešći vjetar je zapadnjak sjeverozapadnjak (10,4%), s prosječnom brzinom 5,1 m/s, zatim slijede jugozapadnjak (9,37%) sa prosječnom brzinom 3,6 m/s, zapadnjak jugozapadnjak (8,01%) s prosječnom brzinom 3,8 m/s, te sjeverozapadnjak s prosječnom brzinom od 3,9 m/s. Najveću maksimalnu brzinu imaju istočnjak jugoistočnjak, jugoistočnjak te zapadnjak sjeverozapadnjak sa maksimalnom brzinom od 15,5 m/s. Tišina je zastupljena u 0,17% slučajeva (Tablica 16).
Izradio: APO d.o.o. usluge zaštite okoliša 58
Naručitelj: VUPIK d.d. SUO farme za tov svinja Pačetin
Tablica 16 Relativne čestine vjetra (‰) u Vukovaru u razdoblju 1999. 2006. godine Smjer vjetra Relativne čestine Srednja brzina za Maksimalna brzina za vjetra (‰) pojedini smjer vjetra pojedini smjer vjetra (m/s) (m/s) N 48,4 3,8 12,3 NNE 44 3,5 12,3 NE 75,9 2,8 9,4 ENE 54,4 3,5 9,4 E 72,5 2,9 12,3 ESE 74,1 3,5 15,5 SE 61 3,3 15,5 SSE 36,1 4,1 12,3 S 41,9 3,7 12,3 SSW 37,2 3,2 9,4 SW 93,7 3,1 15,5 WSW 80,1 3,8 15,5 W 69,3 3,6 12,3 WNW 100,4 5,1 15,5 NW 75,5 3,9 15,5 NNW 34 4,3 15,5
Slika 11 prikazuje godišnju ružu vjetrova za Vukovar za razdoblje 1999. 2006. godine.
Izradio: APO d.o.o. usluge zaštite okoliša 59
Naručitelj: VUPIK d.d. SUO farme za tov svinja Pačetin
Slika 11 Godišnja ruža vjetra za Vukovar, razdoblje 1999. do 2006. godine
C.2.8 Biološka raznolikost
C.2.8.1 Vegetacija Klimazonalnu vegetaciju na području Vukovarsko srijemske županije čine poplavne šume hrasta lužnjaka te mješovite hrastovo grabove šume. Danas šume prekrivaju oko 28% površine u Županiji, a najveći dio površina (oko 62%) su poljoprivredna zemljišta pogodna za intenzivnu obradu (oranice) te aktivna ruralna i gradska područja. Preostale površine prekrivene su vlažnim livadama i pašnjacima te mezofilnim živicama i šikarama kontinentalnih krajeva te nasadima širokolisnog drveća. (Slika 12).
Izradio: APO d.o.o. usluge zaštite okoliša 60
Naručitelj: VUPIK d.d. SUO farme za tov svinja Pačetin
Legenda: n mješovite hrastovo grabove i čiste grabove šume n poplavne šume hrasta lužnjaka n poplavne šume vrbe i topole n nasadi širokolisnog drveća nn intenzivno obrañivane oranice na komasiranim površinama, vinogradi, mozaici kultiviranih površina i slično nn aktivna i urbanizirana seoska područja i gradska naselja n mezofilne živice i šikare n vlažne livade n vlažni nitrofilni travnjaci i pašnjaci n vodotoci i vode stajaćice n tršćaci, rogozici i šašici
Slika 12 Kopnena staništa u Vukovarsko srijemskoj županiji (preuzeto iz Karte kopnenih staništa RH, DZZP, lipanj 2006
Vegetacijska obilježja prostora Općine Trpinja obuhvaćaju predstavnike klimazonalnog vegetacijskog pokrova prostora Istočne Hrvatske, u kojima se razlikuje nekoliko različitih područja. U području koje obuhvaća nizine Drave i Dunava, prirodni vegetacijski pokrov su predstavljale šume hrasta lužnjaka i običnog graba, dok su ocjeditije terasne nizine, lesne zaravni i hidromeliorirani poloji pretvoreni u otvorene agrarne pejzaže, pejzaže pod ratarskim kulturama i livadama. Šume Općine Trpinja uglavnom su obuhvaćene šumskim predjelima „Lipovača“ (odjeli 21 26) i „Lug“ (odjeli 27 31) u GJ Dubrave. Riječ je o sastojinama hrasta lužnjaka, poljskog jasena, graba i bagrema koje su tijekom okupacije dijelom bile devastirane, tako da je manji dio njih prešao u šikare. Ovdje su zastupljene dvije biljne zajednice i to: Šuma hrasta lužnjaka i običnog graba s acerom, i Šuma poljskog jasena s kasnim drijemovcem. Šuma hrasta lužnjaka i običnog graba s cerom – (Carpino betuli Quercetum roboris quercetosum cerris Rauš 1969.). Ovo je najkserotermnija zajednica lužnjakovih šuma, koja je odraz geografskog položaja i specifičnih litoloških i edafskih uvjeta. To je prijelazna šumostepska zajednica koja na zapadu graniči sa zajednicom hrasta kitnjaka i običnog graba, a na istoku granici s lužnjakovo grabovom šumom sa srebrnolisnom lipom. Razvija se na podlozi kontinentalnog prapora, na lesiviranom smeñom tlu djelomice ilimerizirno. U sloju drveća dominira hrast lužnjak i cer, a primješani su obični grab, nizinski brijest, divlja trešnja, klen, a mjestimično se javljaju i lipe. Sloj grmlja čine: kalina ( Ligustrum vulgare ), svib ( Cornus sanguinea ), klen ( Acer campestre ), obična kurika ( Evonymus europaeus ), lijeska ( Corylus avellana ), crveno pasje grožñe ( Lonicera xylosterum ), obična kozokrivna ( Lonicera caprifolium ), glogovi ( Crataegus sp. ), žestilj ( Acer tataricum ), drijen ( Cornus mas ) i drugi. U sloju prizemnog rašća najznačajniji su: velecvjetni
Izradio: APO d.o.o. usluge zaštite okoliša 61
Naručitelj: VUPIK d.d. SUO farme za tov svinja Pačetin
crijevac ( Stellaria holostea ), šumska bročika ( Galium silvaticum ), blaženak ( Geum urbanum ), šumska ljubica ( Viola silvestris ), šumarica ( Anemone nemorosa ), lazarkinja ( Asperula odorata ), dobričica ( Glechoma hederacea ) i druge. Šuma poljskog jasena s kasnim drijemovcem, tipična šuma – (Leucoio Fraxinetum angustifoliae typicum , Glavač 1959.). Zauzima najniže, odnosno najvlažnije terene. To su najčešće bivše bare u koje se od prirode naselio poljski jasen, a u koje je vrlo često unašan američki jasen naknadnim popunjavanjem. Zbog jačeg isušivanja terena ovog područja, te snižavanja razine podzemne vode, vidljiva je i u ovoj zajednici tendencija prijelaza u zajednice hrasta. Osim dominirajućeg poljskog jasena, primiješan je u sloju drveća i američki, a pridolaze i bijela topola, vrba, joha i rubno poneki hrast lošeg habitusa. Sloj grmlja najčešće izostaje, a obilno je razvijeno hidrofilno prizemno rašće: obalni šaš ( Carex riparia ), žuti šaš ( Carex vesicaria ), kaljužnica ( Caltha palustris ), drijemovac ( Leucouim aestivum ), metvica vodena (Mantha aquatica ), mlječika močvarna ( Euphorbia palustris ), kopriva ( Urtica radicans ) i druge.
C.2.8.2 Fauna Sastavni dio svakog ekosustava su i životinje koje na odreñenom području nalaze uvjete za sklanjanje, hranjenje i razmnožavanje. Poljoprivredne površine uz lokaciju zahvata i šumske sastojine koje se nalaze u blizini lokacije zahvata predstavljaju staništa za životinjske vrste. Životinjske vrste koje se ovdje eventualno može zateći su poljski zec ( Lepus europaeus ), fazan (Phasianus colchicus ), trčka ( Perdix perdix ), srna ( Capreolus capreolus ). Na području lokacije zahvata mogu se naći i sitni glodavci (miševi, voluharice) i kukcojedi (rovke). Od ptica na široj lokaciji zahvata su prisutne divlja patka ( Anas platyrhynchos ), siva čaplja (Ardea cinerea ), čaplja danguba ( Ardea purpurea ), čapljica bijela ( Egretta garzetta ), žuta čaplja (Ardeola ralloides ) i gak kvakavac ( Nycticorax nycticorax ). U velikom broju su prisutne i sljedeće vrste, osobito na području Virova: njorka ( Aythyla nyorca ), orao kliktaš ( Aquila pomarina ), prdavac prepeličar ( Crex crex ), bijela roda ( Ciconio ciconia ), bijela čaplja ( Egretta garzetta ), crna liska ( Fulica atra ), siva čaplja ( Ardea cinerea ), golub grivnjaš ( Columba palumbus ) te orao štekavac (Haliaetus albicilla ). Takoñer, mogu se uočiti različite vrste beskralješnjaka – posebice predstavnika koljena člankonožaca (razred Insecta kukci) i mekušaca (razred Gastropoda puževi). Detaljnijih podataka za ovu lokaciju nema, budući da ona nije bila predmetom ciljanih istraživanja.
C.2.8.3 Krajobrazne značajke Osnovnu fizionomiju područja za smještaj farme Pačetin čine agrarni krajobraz kojeg karakterizira nestanak tipičnih i doživljajno bogatih fluvijalnih lokaliteta. Cijelo ovo ravničarsko područje, sa svojom slabo izraženom reljefnom dinamikom, predstavlja kompoziciju poljoprivrednih ploha velikog mjerila, ortogonalnih struktura sa blago definiranim rubovima. Zatravnjenost terena, prevladavanje niskih oblika vegetacije definira ovaj prostor kao otvoren predio bez vizualni upečatljivih elemenata. Identitet ovoga prostora čini upravo način korištenja
Izradio: APO d.o.o. usluge zaštite okoliša 62
Naručitelj: VUPIK d.d. SUO farme za tov svinja Pačetin
zemljišta te odnos elemenata koji sačinjavaju ovaj prostor, poljoprivredne površine i naselja. U blizini lokacije zahvata na udaljenosti cca 1 km nalaze se izgrañeni stambeni prostori naselja Ludvinci i Pačetin. Na ovom području reljef je svojim oblicima utjecao na višestoljetno agrarno korištenje, a samim time i na razvoj i prostorni raspored naselja. Cijelo područje obiluje poljoprivrednim površinama i livadama koje se izmjenjuju s naseljima, te većim i manjim šumskim površinama s kojima mjestimično ostvaruju vizualno privlačne odnose. Livade se uglavnom rasprostiru uz vodotoke. Na prostoru šireg područja zahvata naselja su sveprisutna i rasporeñena u pravilnom ritmu. Razvijena su uz lokalne prometnice i u pravilu su izraženih linijskih formi. Lokacija na kojoj će se smjestiti farma ima ravan teren bez prepreka za nesmetan pristup ljudi i vozila. Lokacija zahvata okružena je poljoprivrednim površinama koje su u vlasništvu Republike Hrvatske. U blizini farme, s njezine sjeverozapadne strane na udaljenosti od cca 1 km nalazi se lokalna cesta L 46001 koja prolazi kroz naselje Ludvinci prema Tordincima, a s jugoistočne strane farme na udaljenosti cca 1,35 km nalazi se županijska cesta Ž 4111 Bobota Pačetin. Farma se ne nalazi u vodozaštitnom području ali je na granici zone preventivne zaštite crpilišta. Dio poljoprivrednih površina za aplikaciju gnojovke ulazi u područje zone preventivne zaštite vodocrpilišta. Lokacija zahvata je s jugoistočne i sjeverozapadne strane omeñena melioracijskim kanalima a u blizini lokacije nalazi se i kanal Mali Prokop koji uz ostale kanale na području općine Trpinja čini osnovnu kanalsku mrežu melioracijske odvodnje. Na parceli koja je sjeverno od lokacije zahvata na udaljenosti cca 400 m, nalazi se prapovijesni arheološki lokalitet naziva „Parcela PIKa IV“ koje se predlaže za zaštitu ali se zbog neistraženosti ne mogu utvrditi njegove točne granice. Parcela se koristi za proizvodnju ratarskih kultura i u naravi je oranična površina koja se obrañuje. Niti farma niti poljoprivredne čestice za aplikaciju gnojovke ne ulaze u prostor arheološkog lokaliteta. Sjeveroistočno od lokacije zahvata, na udaljenosti oko 2 km nalazi se zajedničko otvoreno lovište br. 37 „Jordan“. Lovište zauzima površinu od 9.115 ha a uzgajaju se sljedeće vrste divljači: srna obična, zec obični, fazan, trčka, prepelica pućpura. Uz županijsku cestu Ž 4111, jugoistočno od lokacije farme na udaljenosti cca 1,5 km nalazi se poljoprivredno letjelište Pačetin koje se koristi za radove u poljoprivredi i šumarstvu.
C.2.8.4 Stanišni tipovi
Na širem području zahvata, prema Pravilniku o vrstama stanišnih tipova, karti staništa, ugroženim i rijetkim stanišnim tipovima te o mjerama za očuvanje stanišnih tipova (NN 7/06, 119/09) nalaze se slijedeći stanišni tipovi (slika 13): E31, mješovite hrastovo grabove i čiste grabove šume; I31, intenzivno obrañivane oranice na komasiranim površinama; A221, povremeni vodotoci; A2412, kanali sa stalnim protokom za površinsko navodnjavanje
Izradio: APO d.o.o. usluge zaštite okoliša 63
Naručitelj: VUPIK d.d. SUO farme za tov svinja Pačetin
Od navedenih stanišnih tipova samo stanišni tip E31 mješovite hrastovo grabove i čiste grabove šume nalazi se na popisu ugroženih i rijetkih stanišnih tipova u Republici Hrvatskoj za koje se zahtijeva provoñenje mjera očuvanja. Obzirom da se izgradnjom farme Pačetin neće zadirati u navedeno šumsko stanište koje je od lokacije zahvata udaljeno cca 1 km, ocjenjuje se da izgradnja i rad farme za tov prasadi neće negativno utjecati na navedeni stanišni tip.
Izradio: APO d.o.o. usluge zaštite okoliša 64
Naručitelj: VUPIK d.d. SUO farme za tov svinja Pačetin
Slika 13 Izvod iz Karte staništa šire lokacije farme Pačetin
Izradio: APO d.o.o. usluge zaštite okoliša 65
Naručitelj: VUPIK d.d. SUO farme za tov svinja Pačetin
C.2.8.5 Ekološka mreža Lokacija zahvata farme Pačetin, prema Uredbi o proglašenju ekološke mreže (NN 109/07), ne ulazi u područje obuhvata ekološke mreže kao što je i prikazano na ovjerenom izvodu iz Područja ekološke mreže, izdane od strane Državnog zavoda za zaštitu prirode (Slika 14). Meñutim, u blizini zahvata nalaze se sljedeća područja ekološke mreže: • HR2000372 Dunav Vukovar važno područje za divlje svojte i stanišne tipove (cca 11 km od zahvata); • HR2001045 Trpinja važno područje za divlje svojte i stanišne tipove (cca 6 km od zahvata); • HR2000569 Vuka važno područje za divlje svojte i stanišne tipove (cca 4,5 km od zahvata); • HR5000013 Drava važno područje za divlje svojte i stanišne tipove (cca 15 km od zahvata); • HR1000016 Podunavlje i donje Podravlje – meñunarodno važno područje za ptice (cca 15 km od zahvata).
Izradio: APO d.o.o. usluge zaštite okoliša 66
Naručitelj: VUPIK d.d. SUO farme za tov svinja Pačetin
Slika 14 Izvod iz Karte ekološke mreže izdan od strane Državnog zavoda za zaštitu prirode
Izradio: APO d.o.o. usluge zaštite okoliša 67
Naručitelj: VUPIK d.d. SUO farme za tov svinja Pačetin
Ciljevi očuvanja područja ekološke mreže HR2000372 Dunav Vukovar i HR5000013 Drava su divlje svojte i stanišni tipovi i prikazani su u tablici 17. Za područje ekološke mreže HR2000569 Vuka i HR2001045 Trpinja ciljevi očuvanja su stanični tipovi i prikazani su u tablici 18. Za područje ekološke mreže HR1000016 Podunavlje i donje Podravlje ciljevi očuvanja su divlje svojte i prikazani su u tablici 19.
Tablica 17 Ciljevi očuvanja područja ekološke mreže HR2000372 Dunav Vukovar i HR5000013 Drava i smjernice za mjere zaštite HR2000372 Dunav Vukovar Divlje svojte 1. Mali vretenac ( Zingel streber ) Prugasti balavac ( Gymnocephalus schraetser ) Sabljarka ( Pelecus cultratus ) Ukrajinska paklara ( Eudontomyzon mariae ) Bolen ( Aspius aspius ) Smjernice za mjere zaštite 5 Pažljivo provoditi regulaciju vodotoka
10 Osigurati pročišćavanje otpadnih voda Stanišni tipovi 2. E.1. Priobalne poplavne šume vrba i topola Smjernice za mjere zaštite 100 Očuvati vodena i močvarna staništa u što prirodnijem stanju, a prema potrebi izvršiti revitalizaciju 101 Osigurati povoljnu količinu vode u vodenim i močvarnim staništima koja je nužna za opstanak staništa i njihovih značajnih bioloških vrsta 102 Očuvati povoljna fizikalno kemijska svojstva vode ili ih poboljšati, ukoliko su nepovoljna za opstanak staništa i njihovih značajnih bioloških vrsta 105 Očuvati raznolikost staništa na vodotocima (neutvrñene obale, sprudovi, brzaci, slapovi i dr.) i povoljnu dinamiku voda (meandriranje, prenošenje i odlaganje nanosa, povremeno prirodno poplavljivanje rukavaca i dr) 106 Očuvati povezanost vodnoga toka 107 Očuvati biološke vrste značajne za stanišni tip; ne unositi strane (alohtone) vrste i genetski modificirane organizme 109 Izbjegavati regulaciju vodotoka i promjene vodnog režima vodenih i močvarnih staništa ukoliko to nije neophodno za zaštitu života ljudi i naselja 112 Ne iskorištavati sedimente iz riječnih sprudova 121 Gospodarenje šumama provoditi sukladno načelima certifikacije šuma 122 Prilikom dovršnoga sijeka većih šumskih površina, gdje god je to moguće i prikladno, ostavljati manje neposječene površine
Izradio: APO d.o.o. usluge zaštite okoliša 68
Naručitelj: VUPIK d.d. SUO farme za tov svinja Pačetin
126 Očuvati biološke vrste značajne za stanišni tip; ne unositi strane (alohtone) vrste i genetski modificirane organizme 129 Pošumljavanje, gdje to dopuštaju uvjeti staništa, obavljati autohtonim vrstama drveća u sastavu koji odražava prirodni sastav, koristeći prirodi bliske metode; pošumljavanje nešumskih površina obavljati samo gdje je opravdano uz uvjet da se ne ugrožavaju ugroženi i rijetki nešumski stanišni tipovi HR5000013 Drava Divlje svojte 1. Riječni rak ( Astacus astacus ) Bjeloperajna krkuša ( Gobio albipinnatus ) Piškur ( Misgurnus Fossilis ) Prugasti balavac ( Gymnocephalus schraetser ) Mali vretenac ( Zingel streber ) Sabljarka ( Pelecus cultratus ) Zlatni vijun ( Sabanejewia balcanica ) Crnka ( Umbra krameri ) Bolen ( Aspius aspius ) Balonijev balavac ( Gymnocephalus baloni ) Gljive sprudova Vidra ( Lutra lutra ) Dabar ( Castor fiber ) Barska kornjača ( Emys orbicularis ) Vretenca ( Odonata) Veliki panonski vodenjak ( Triturus cristatus dobrogicus ) Crveni mukač ( Bombina bombina ) Gatalinka ( Hyla arborea ) Vijun ( Cobitis elongatoides ) Smjernice za mjere zaštite 2 Zadržati razinu vode potrebnu za biološki minimum i očuvati stanište 4 Pažljivo provoditi melioraciju 5 Pažljivo provoditi regulaciju vodotoka 6 Revitalizirati vlažna staništa uz rijeke 8 Ograničiti širenje područja pod intenzivnim poljodjelstvom 10 Osigurati pročišćavanje otpadnih voda 11 Pažljivo provoditi turističko rekreativne aktivnosti 12 Restaurirati vlažne travnjake 14 Restaurirati stepske travnjake i reintroducirati stepske vrste 30 Osigurati poticaje za očuvanje biološke raznolikosti (POP) Stanišni tipovi 2. NATURA 3150 – Prirodna eutrofna jezera s vegetacijom Hydrocharition ili Magnopotamion Poplavne šume Vlažni travnjaci A.2.7.1.1. Neobrasle šljunčane riječne obale (spudovi)
Izradio: APO d.o.o. usluge zaštite okoliša 69
Naručitelj: VUPIK d.d. SUO farme za tov svinja Pačetin
Smjernice za mjere zaštite 100 Očuvati vodena i močvarna staništa u što prirodnijem stanju, a prema potrebi izvršiti revitalizaciju 101 Osigurati povoljnu količinu vode u vodenim i močvarnim staništima koja je nužna za opstanak staništa i njihovih značajnih bioloških vrsta 102 Očuvati povoljna fizikalno kemijska svojstva vode ili ih poboljšati, ukoliko su nepovoljna za opstanak staništa i njihovih značajnih bioloških vrsta 105 Očuvati raznolikost staništa na vodotocima (neutvrñene obale, sprudovi, brzaci, slapovi i dr.) i povoljnu dinamiku voda (meandriranje, prenošenje i odlaganje nanosa, povremeno prirodno poplavljivanje rukavaca i dr) 106 Očuvati povezanost vodnoga toka 107 Očuvati biološke vrste značajne za stanišni tip; ne unositi strane (alohtone) vrste i genetski modificirane organizme 109 Izbjegavati regulaciju vodotoka i promjene vodnog režima vodenih i močvarnih staništa ukoliko to nije neophodno za zaštitu života ljudi i naselja 110 U zaštiti od štetnog djelovanja voda dati prednost korištenju prirodnih retencija i vodotoka kao prostore za zadržavanje poplavnih voda odnosno njihovu odvodnju 111 Vañenje šljunka provoditi na povišenim terasama ili u neaktivnom poplavnom području a izbjegavati vañenje šljunka u aktivnim riječnim koritima i poplavnim ravnicama 112 Ne iskorištavati sedimente iz riječnih sprudova 121 Gospodarenje šumama provoditi sukladno načelima certifikacije šuma 122 Prilikom dovršnoga sijeka većih šumskih površina, gdje god je to moguće i prikladno, ostavljati manje neposječene površine 123 U gospodarenju šumama očuvati u najvećoj mjeri šumske čistine (livade, pašnjaci i dr.) i šumske rubove 124 U gospodarenju šumama osigurati produljenje sječive zrelosti zavičajnih vrsta drveća s obzirom na fiziološki vijek pojedine vrste i zdravstveno stanje šumske zajednice 125 U gospodarenju šumama izbjegavati uporabu kemijskih sredstava za zaštitu bilja i bioloških kontrolnih sredstava ('control agents'); ne koristiti genetski modificirane organizme 126 Očuvati biološke vrste značajne za stanišni tip; ne unositi strane (alohtone) vrste i genetski modificirane organizme 127 U svim šumama osigurati stalan postotak zrelih, starih i suhih (stojećih i oborenih) stabala, osobito stabala s dupljama 128 U gospodarenju šumama osigurati prikladnu brigu za očuvanje ugroženih i rijetkih divljih svojti te sustavno praćenje njihova stanja (monitoring) 129 Pošumljavanje, gdje to dopuštaju uvjeti staništa, obavljati autohtonim vrstama drveća u sastavu koji odražava prirodni sastav, koristeći prirodi bliske metode; pošumljavanje nešumskih površina obavljati samo gdje je opravdano uz uvjet da se ne ugrožavaju ugroženi i rijetki nešumski stanišni tipovi
Izradio: APO d.o.o. usluge zaštite okoliša 70
Naručitelj: VUPIK d.d. SUO farme za tov svinja Pačetin
Tablica 18 Ciljevi očuvanja područja ekološke mreže HR2000569 Vuka i HR2001045 Trpinja i smjernice za mjere zaštite HR2000569 Vuka Stanični tipovi 1. E.2.1. poplavne šume crne johe i poljskog jasena E.3.1.2. šuma hrasta lužnjaka i običnog graba (subasocijacija s bukvom) C.2.2. vlažne livade Srednje Europe Smjernice za mjere zaštite 30 Osigurati poticaje za očuvanje biološke raznolikosti (POP)
100 Očuvati vodena i močvarna staništa u što prirodnijem stanju, a prema potrebi izvršiti revitalizaciju 101 Osigurati povoljnu količinu vode u vodenim i močvarnim staništima koja je nužna za opstanak staništa i njihovih značajnih bioloških vrsta 102 Očuvati povoljna fizikalno kemijska svojstva vode ili ih poboljšati, ukoliko su nepovoljna za opstanak staništa i njihovih značajnih bioloških vrsta 103 Održavati povoljni režim voda za očuvanje močvarnih staništa
104 Očuvati povoljni sastav mineralnih i hranjivih tvari u vodi i tlu močvarnih staništa
105 Očuvati raznolikost staništa na vodotocima (neutvrñene obale, sprudovi, brzaci, slapovi i dr.) i povoljnu dinamiku voda (meandriranje, prenošenje i odlaganje nanosa, povremeno prirodno poplavljivanje rukavaca i dr) 106 Očuvati povezanost vodnoga toka
107 Očuvati biološke vrste značajne za stanišni tip; ne unositi strane (alohtone) vrste i genetski modificirane organizme 109 Izbjegavati regulaciju vodotoka i promjene vodnog režima vodenih i močvarnih staništa ukoliko to nije neophodno za zaštitu života ljudi i naselja 115 Gospodariti travnjacima putem ispaše i režimom košnje, prilagoñenim stanišnom tipu, uz prihvatljivo korištenje sredstava za zaštitu bilja i mineralnih gnojiva 116 Očuvati biološke vrste značajne za stanišni tip; ne unositi strane (alohtone) vrste i genetski modificirane organizme 117 Očuvati povoljni omjer izmeñu travnjaka i šikare, uključujući i sprječavanje procesa sukcesije (sprječavanje zaraštavanja travnjaka i cretova i dr.) 118 Očuvati povoljnu nisku razinu vrijednosti mineralnih tvari u tlima suhih i vlažnih travnjaka
119 Očuvati povoljni vodni režim, uključujući visoku razinu podzemne vode na područjima cretova, vlažnih travnjaka i zajednica visokih zeleni 121 Gospodarenje šumama provoditi sukladno načelima certifikacije šuma
122 Prilikom dovršnoga sijeka većih šumskih površina, gdje god je to moguće i prikladno, ostavljati manje neposječene površine 126 Očuvati biološke vrste značajne za stanišni tip; ne unositi strane (alohtone) vrste i genetski modificirane organizme 128 U gospodarenju šumama osigurati prikladnu brigu za očuvanje ugroženih i rijetkih divljih svojti te sustavno praćenje njihova stanja (monitoring) HR2001045 Trpinja Stanišni tipovi 2. NATURA 1530 Panonske slane stepe i močvare
Izradio: APO d.o.o. usluge zaštite okoliša 71
Naručitelj: VUPIK d.d. SUO farme za tov svinja Pačetin
Smjernice za mjere zaštite 15 Održavati pašnjake 26 Svrsishodna i opravdana prenamjena zemljišta 30 Osigurati poticaje za očuvanje biološke raznolikosti (POP)
Tablica 19 Ciljevi očuvanja područja ekološke mreže HR1000016 Podunavlje i donje Podravlje i smjernice za mjere zaštite HR1000016 Podunavlje i donje Podravlje Divlje svojte 1. Crnogrli gnjurac ( Podiceps nigricollis ) Veliki vranac ( Phalacrocorax carbo ) Bukavac ( Botaurus stellaris ) Čapljica voljak ( Ixobrychus minutus ) Gak ( Nycticorax nycticorax ) Žuta čaplja ( Ardeola ralloides ) Mala bijela čaplja ( Egretta garzetta ) Velika bijela čaplja ( Egretta alba ) Čaplja danguba ( Ardea purpurea ) Crna roda ( Ciconia nigra ) Žličarka ( Platalea leucorodia ) Siva guska ( Anser anser ) Patka kreketaljka ( Anas strepera ) Patka njorka ( Aythya nyroca ) Škanjac osaš ( Pernis apivorus ) Crna lunja ( Milvus migrans ) Štekavac ( Haliaeetus albicilla ) Eja močvarica ( Circus aeruginosus ) Orao kliktaš ( Aquila pomarina ) Orao klokotaš ( Aquila clanga ) Siva štijoka ( Porzana parva) Vlastelica ( Himantopus himantopus ) Bjelobrada čigra ( Chlidonias hybrida ) Vodomar ( Alcedo atthis ) Modrovoljka ( Luscinia svecica ) Brkata sjenica ( Panurus biarmicus ) Smjernice za mjere zaštite 1 Osigurati poticaje šaranskim ribnjacima za očuvanje ornitološke vrijednosti
2 U pravilu zadržati razinu vode potrebnu za biološki minimum i očuvati stanište 4 Pažljivo provoditi melioraciju 5 Pažljivo provoditi regulaciju vodotoka 6 Revitalizirati vlažna staništa uz rijeke 7 Regulirati lov i sprječavati krivolov 9 Osigurati poticaje za tradicionalno poljodjelstvo i stočarstvo
Izradio: APO d.o.o. usluge zaštite okoliša 72
Naručitelj: VUPIK d.d. SUO farme za tov svinja Pačetin
10 Osigurati pročišćavanje otpadnih voda 11 Pažljivo provoditi turističko rekreativne aktivnosti 12 Restaurirati vlažne travnjake 14 Restaurirati stepske travnjake i reintroducirati stepske vrste 121 Gospodarenje šumama provoditi sukladno načelima certifikacije šuma 122 Prilikom dovršnoga sijeka većih šumskih površina, gdje god je to moguće i prikladno, ostavljati manje neposječene površine 123 U gospodarenju šumama očuvati u najvećoj mjeri šumske čistine (livade, pašnjaci i dr.) i šumske rubove 124 U gospodarenju šumama osigurati produljenje sječive zrelosti zavičajnih vrsta drveća s obzirom na fiziološki vijek pojedine vrste i zdravstveno stanje šumske zajednice 125 U gospodarenju šumama izbjegavati uporabu kemijskih sredstava za zaštitu bilja i bioloških kontrolnih sredstava ('control agents'); ne koristiti genetski modificirane organizme 126 Očuvati biološke vrste značajne za stanišni tip; ne unositi strane (alohtone) vrste i genetski modificirane organizme 127 U svim šumama osigurati stalan postotak zrelih, starih i suhih (stojećih i oborenih) stabala, osobito stabala s dupljama 128 U gospodarenju šumama osigurati prikladnu brigu za očuvanje ugroženih i rijetkih divljih svojti te sustavno praćenje njihova stanja (monitoring) 129 Pošumljavanje, gdje to dopuštaju uvjeti staništa, obavljati autohtonim vrstama drveća u sastavu koji odražava prirodni sastav, koristeći prirodi bliske metode; pošumljavanje nešumskih površina obavljati samo gdje je opravdano uz uvjet da se ne ugrožavaju ugroženi i rijetki nešumski stanišni tipovi
Planirani zahvat izvan je obuhvata navedenih područja ekološke mreže te neće narušiti njihovu cjelovitost i ciljeve očuvanja. Smjernice za mjere zaštite navedenih divljih svojti i staništnih tipova ne primjenjuju se na predmetni zahvat, iako investitor u cilju očuvanja ciljnih vrsta i stanišnih tipova može poticati mjere očuvanja ili provoditi zaštitne radove. Takoñer, odreñene mjere zaštite koje su propisane u predmetnoj Studiji utjecaja na okoliš neposredno će se odnositi na očuvanje zaštićenih stanišnih tipova kao što su mjere zaštite tla i voda od zagañenja tijekom aplikacije gnojovke na poljoprivredne površine. Ministarstvo kulture je temeljem članka 37.a, stavka 1. i 3. Zakona o zaštiti prirode (NN 70/05 i 139/08) i članka 17. stavka 1. Pravilnika o ocjeni prihvatljivosti plana, programa i zahvata za ekološku mrežu (NN 118/09), u svezi s člankom 28. stavak 2. Uredbe o procijeni utjecaja zahvata na okoliš (NN 64/08 i 67/09), te člankom 15. stavak 3. Zakona o ustrojstvu i djelokrugu središnjih tijela državne uprave (NN 199/03, 30/04, 136/04, 22/05, 44/06, 05/08, 27/08 i 77/09), a povodom zahtjeva za provedbu ocjene prihvatljivosti zahvata za ekološku mrežu, izdalo Potvrdu kojom se potvrñuje da planirani zahvat izgradnje farme za uzgoj svinja Pačetin, u Općini Trpinja, nema značajan utjecaj na ciljeve očuvanja i cjelovitost područja ekološke mreže (Prilog 2). Temeljem stručnog mišljenja Državnog zavoda za zaštitu prirode, od 6. travnja 2011. (Klasa: 612 07/11 01/0405, Urbroj: 532 08 01 03/1 11 04), Ministarstvo kulture utvrñuje da se predmetni zahvat ne nalazi unutar područja ekološke mreže Republike Hrvatske te se ne očekuju značajni negativni utjecaji na cjelovitost i ciljeve očuvanja ekološke mreže.
Izradio: APO d.o.o. usluge zaštite okoliša 73
Naručitelj: VUPIK d.d. SUO farme za tov svinja Pačetin
C.2.9 Zaštićene prirodne vrijednosti i kulturna dobra Na području općine Trpinja prema Zakonu o zaštiti prirode (NN 70/05 i 139/08) nema zaštićenih dijelova prirode. Najbliži lokaliteti zaštićenih područja su Zaštićeni krajolik Vuka u Općini Tordinci, od lokacije zahvata udaljen cca 4,5 km i Park oko dvorca u Nuštru spomenik parkovne arhitekture u Općini Nuštar, od lokacije zahvata udaljen cca 6,5 km (slika 15). Značajni krajobraz Vuka proteže se uz rijeku Vuku na području od Gaboša do Tordinaca gdje Vuka prolazeći poljoprivrednim područjima i šumskim predjelima (Šomoñ i Asañ) stvara u prostoru vrijedno prirodno područje vlažnih poplavnih livada te bliže koritu pojas močvarne vegetacije, koje pruža različite mogućnosti rekreacije i odmora u prirodi, te razvijanja ribolovnog turizma, ali i drugih oblika rekreacije vezanih za vodu. Na području šumskih predjela Šomoñ i Asañ su i potencijalna lovna područja s mogućnošću razvijanja lovnog turizma, ali takvog oblika koji će se bazirati na očuvanju fonda divljači i prirodnih područja lovišta, kroz organiziranje obilaska lovišta i promatranja divljači, organiziranja uzgoja za potrebe ugostiteljstva, te pravilnim gospodarenjem lovištima. Na području općine Nuštar, Zakonom o zaštiti prirode, zaštićen je Park oko Dvorca u Nuštru u kategoriji “spomenik parkovne arhitekture” koji je grañen u vrijeme grofa Khuena De Bellasi. Prema dostupnim podacima, pretpostavlja se da je prirodno stanište hrasta lužnjaka i običnoga graba utjecalo na oblikovanje parka u slobodnom tj. engleskom stilu, što je osobito naglašeno u istočnome dijelu perivoja. U drugim su dijelovima sañene i brojne unesene biljne vrste. Preostali primjerci crnogorice, te pojedinačni sačuvani primjerci vrlo rijetkih biljnih vrsta, ukazuju na bogato oblikovanje.
U blizini zahvata nema evidentiranih zaštićenih kulturnih dobara. Za zaštitu se predlaže, sukladno Zakonu o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara (NN 69/99, 151/03, 157/03, 87/09 i 88/10) prapovijesni arheološki lokalitet „Parcela PIKa IV“ koji se nalazi na susjednoj parceli, sjeverno od lokacije zahvata.
Obzirom na udaljenost planiranog zahvata farme Pačetin od zaštićenih lokaliteta, moguće je zaključiti kako je planirani zahvat sa stajališta zaštite kulturnih dobara i zaštićenih prirodnih vrijednosti, odnosno utjecaja predmetnog zahvata na gore navedene lokalitete prihvatljiv.
Izradio: APO d.o.o. usluge zaštite okoliša 74
Naručitelj: VUPIK d.d. SUO farme za tov svinja Pačetin
Slika 15 Izvod iz karte zaštićenih područja
Izradio: APO d.o.o. usluge zaštite okoliša 75
Naručitelj: VUPIK d.d. SUO farme za tov svinja Pačetin
C.2.10 Prometna povezanost Osnovnu prometnu mrežu Općine Trpinja sačinjavaju sljedeće ceste: – državna cesta D2, koja prolazi središnjim dijelom Općine, – državna cesta D55, koja prolazi jugoistočnim dijelom Općine, – županijska cesta Ž 4111 Bobota Pačetin, koja prolazi središnjim dijelom Općine u smjeru jugozapad sjeveroistok Trasa državne ceste D2 značajan je longitudinalni prometni pravac koji povezuje podravski i podunavski prostor. Na njega se veže i značajan transverzalni pravac državne ceste D55 koji prometno povezuje Vukovar, Vinkovce i Županju. Cjelokupnoj mreži javnih kategoriziranih cesta potrebna je rekonstrukcija koja će prvenstveno sanirati postojeće loše stanje kolničke konstrukcije, uz istovremeno korigiranje kritičnih prometno tehničkih elemenata na trasama. Mreža lokalnih cesta je inače dobro prostorno razvedena, te ju je potrebno urediti u skladu s njenom kategorijom, kako bi osigurala optimalnu prohodnost prostora. Na području Općine nalaze se i dvije lokacije poljoprivrednih letjelišta i to: Bobota i Pačetin. Oba letjelišta u funkciji su poljoprivredne proizvodnje.
Farma Pačetin povezana je cestovnim prometom preko postojećeg puta na katastarskoj čestici k.č.br. 1028 k.o. Pačetin. Priključenje farme na postojeći put predviñen je jednim priključkom koji će ujedno biti i ulaz i izlaz s farme. Postojeći put je širine 7,3 m, nije asfaltiran nego je zemljani. Preko postojećeg puta farma je dalje cestovno povezana sa županijskom cestom Ž 4111 Bobota Pačetin i/ili lokalnom cestom L 46001 koja prolazi kroz naselje Ludvinci prema Tordincima.
C.2.11 Odnos prema postojećim i planiranim zahvatima
Farma Pačetin smjestit će se na poljoprivrednom zemljištu u blizini naselja Ludvinci i Pačetin. Sjeveroistočno od lokacije zahvata, na udaljenosti cca 7 km, predviñena je izgradnja još jedne farme tovnih svinja Bobota a uz navedenu farmu tovnih svinja Bobota u planu je izgradnja i farme tovne junadi Bobota (slika 16).
Izradio: APO d.o.o. usluge zaštite okoliša 76
Naručitelj: VUPIK d.d. SUO farme za tov svinja Pačetin
Slika 16 Karta na kojoj je vidljiv smještaj farme tovnih svinja Pačetin, farme tovnih svinja Bobota i farme za tov junadi Bobota (M 1:100.000)
Farma tovnih svinja Bobota biti će istog kapaciteta (12.274 tovljenika) i tehnoloških karakteristika proizvodnje kao i farma Pačetin. Za navedeni obujam proizvodnje, a za potrebe apliciranja proizvedene gnojovke, mora se osigurati 346 ha poljoprivrednih površina. Potrebne poljoprivredne površine osigurane su putem dugogodišnjeg zakupa poljoprivrednog zemljišta od strane Republike Hrvatske i Općine Trpinja. Farma za tov junadi Bobota predviñena je u neposrednoj blizini farme tovnih svinja Bobota, na udaljenosti od cca 500 m. Proizvodni kapacitet farme iznosit će 1.260 junadi odnosno 882 UG. Za navedeni kapacitet farme, za apliciranje proizvedenog gnoja potrebno je osigurati minimalno 272 ha poljoprivrednih površina. Navedene površine osigurane su u površini od 325 ha zakupom poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu Republike Hrvatske. Na slici 17 prikazane su lokacije predviñenih svinjogojskih farmi i farme tovne junadi s ucrtanim poljoprivrednim česticama za primjenu proizvedenog gnoja na navedenim farmama.
Izradio: APO d.o.o. usluge zaštite okoliša 77
Naručitelj: VUPIK d.d. SUO farme za tov svinja Pačetin
POVRŠINE ZA APLIKACIJU GNOJOVKE
FARMA BOBOTA TOV JUNADI BOBOTA
FARMA PAČETIN
Slika 17 Prikaz farme tovnih svinja Pačetin, Bobota i farme tovne junadi Bobota s česticama za aplikaciju proizvedenog gnoja (M 1:25.000)
Izradio: APO d.o.o. usluge zaštite okoliša 78
Naručitelj: VUPIK d.d. SUO farme za tov svinja Pačetin
Obzirom na karakter tehnološkog procesa proizvodnje tovne junadi i tehnološkog procesa proizvodnje prasadi za tov u kompleksima koji su izvedeni prema tehničkim normama (sustav odvodnje oborinskih i sanitarni voda, prikupljanje gnojovke u zatvorene nepropusne spremnike) te na činjenicu da se farme ne nalaze na zaštićenim područjima sa stajališta zaštite prirode (zaštićena staništa i područja ekološke mreže), ne očekuje se negativan kumulativan učinak na okoliš. Dio poljoprivrednih čestica za aplikaciju gnojovke/stajskog gnoja nalazi se u zonama preventivne zaštite vodocrpilišta Vera, Bobota, Trpinja i Pačetin a obzirom da se najveći utjecaj farmi na vanjski okoliš može prepoznati u načinu apliciranja gnojovke na okolne poljoprivredne površine kao organsko gnojivo, potrebno je pažljivo gospodariti gnojovkom na farmi i kasnije njezinom aplikacijom na poljoprivredne površine. Iz tog razloga primjena gnojovke na okolne poljoprivredne površine obavlja se u skladu s propisima Pravilnika o dobroj poljoprivrednoj praksi u korištenju gnojiva (NN 56/08) i načelima dobre poljoprivredne prakse kako ne bi došlo do prekomjernog opterećenja tla prvenstveno spojevima dušika (nitrata). Takoñer, prije apliciranja gnojovke potrebno je pratiti agro meteorološke prilike i u skladu s njima pristupiti primjeni iste. Ovakvim načinom rada uklanja se mogućnost negativnog djelovanja na tlo.
Izradio: APO d.o.o. usluge zaštite okoliša 79
Naručitelj: VUPIK d.d. SUO farme za tov svinja Pačetin
D OCJENA PRIHVATLJIVOSTI ZAHVATA D.1 PREPOZNAVANJE I PREGLED MOGUĆIH UTJECAJA ZAHVATA NA OKOLIŠ TIJEKOM PRIPREME, GRAðENJA I KORIŠTENJA ZAHVATA
Promjene koje će nastati izgradnjom farme za tov svinja Pačetin najvećim su dijelom vezane uz područje neposrednog zahvata. Utjecaji na okoliš mogu se predvidjeti u slijedećim aktivnostima:
1. Priprema i izgradnja farme Pačetin; 2. Tijekom rada farme Pačetin; 3. Prestanak korištenja ili uklanjanja farme Pačetin; 4. Akcident (ekološka nesreća).
D.1.1 Mogući utjecaji na okoliš tijekom pripreme i izgradnje D.1.1.1 Utjecaj zahvata na tlo i vode Farma Pačetin predviña se na poljoprivrednoj čestici čija ukupna površina iznosi 4,3 ha. Izdgradnjom proizvodnih i pratećih objekata trajno će se prenamijeniti zemljište i za poljoprivrednu proizvodnju izgubiti oko 4,3 ha površine. U blizini lokacije zahvata nema površinskih vodenih tokova. Najbliži vodeni tokovi su rijeka Vuka koja je od lokacije zahvata udaljena cca 3.500 m te melioracijski kanali Mali prokop udaljen od farme cca 350 m, Sekvala na udaljenosti 2.200 m i Bobotski kanal na udaljenosti cca 4.000 m. Lokacija zahvata je s jugoistočne i sjeverozapadne strane omeñena melioracijskim kanalima koji uz kanal Mali Prokop i uz ostale kanale na području općine Trpinja čini osnovnu kanalsku mrežu melioracijske odvodnje. Farma se ne nalazi u vodozaštitnom području ali je na granici zone preventivne zaštite crpilišta Pačetin. Sukladno prostorno planskim odredbama, na prostoru rezerviranom za zonu sanitarne zaštite crpilišta Pačetin, do donošenja Odluke o zaštiti izvorišta, uvjeti korištenja i gradnje utvrñuju se sukladno uvjetima utvrñenim posebnim propisom za III zonu sanitarne zaštite. Farma Pačetin je od III zone sanitarne zaštite izvorišta „Cerić“ udaljena cca 6 km a najbliže poljoprivredne površine za aplikaciju gnojovke su udaljene od III zone sanitarne zaštite cca 200 m . Do negativnog utjecaja na vode tijekom izgradnje farme može doći ukoliko strojna ulja ili goriva iz grañevinske mehanizacije dospiju u kanalsku mrežu uz farmu. Utjecaj prašine na tlo koja će se javljati korištenjem mehanizacije za izgradnju objekata je zbog privremenog karaktera izgradnje grañevina zanemariv. Takoñer, obzirom da se izgradnjom farme zauzima i prenamjenjuje zemljište koje je neophodno za realizaciju projekta, navedeni utjecaj se smatra prihvatljivim.
Izradio: APO d.o.o. usluge zaštite okoliša 80
Naručitelj: VUPIK d.d. SUO farme za tov svinja Pačetin
D.1.1.2 Utjecaj zahvata na zrak Tijekom grañenja objekata, do utjecaja na zrak može doći kao posljedica ispuštanja onečiščujućih tvari u zrak iz vozila. U bližoj okolici zahvata, u pogledu utjecaja na zrak, najznačajnija može biti fugitivna emisija prašine koja je dijelom posljedica grañevinskih radova (čišćenje terena, iskopavanje, nasipavanje i dr.), a dijelom nastaje dizanjem prašine s tla uslijed kretanja grañevinskih strojeva i vozila. Emisija prašine zbog grañevinskih radova na lokaciji varirati će iz dana u dan, zavisno od tipa i intenziteta grañevinskih radova, te meteoroloških čimbenika. Uzimajući u obzir da izgradnja grañevina nije kontinuirana nego privremenog karaktera, a najbliže naseljene kuće nalaze se na udaljenosti od oko 1.000 m, utjecaj fugitivne emisije prašine nije značajan. Takoñer će se za vrijeme izvoñenja radova javiti povećana emisija ispušnih plinova iz radnih strojeva velike zapremine motora koji će raditi više sati na dan u kontinuitetu. S obzirom na karakter izgradnje koja je privremenog karaktera, ovaj utjecaj se ocjenjuje kao mali.
D.1.1.3 Utjecaj zahvata na floru i faunu Budući da tijekom pripreme terena za izgradnju farme Pačetin nije potrebno sječi šumu neće doći do značajnijeg utjecaja na floru. Zajedno s površinskim tlom skinut će se i biljke koje na njemu rastu, a obzirom da se radi o poljoprivrednim kulturama i da na samoj lokaciji nisu zabilježene zaštićene vrste, ovaj utjecaj neće biti izražen. Na udaljenosti od cca 1 km od farme nalazi se stanišni tip E31 mješovite hrastovo grabove i čiste grabove šume. Obzirom da se izgradnjom farme Pačetin neće zadirati u navedeno šumsko stanište, ocjenjuje se da izgradnja farme za tov prasadi neće negativno utjecati na navedeni stanišni tip. Utjecaj na životinjske vrste koje obitavaju na široj lokaciji farme Pačetin neće biti izražen, s obzirom da će izvoñenjem radova na realizaciji zahvata doći do njihove migracije na okolne površine, koje po svojem karakteru odgovaraju površini na kojoj je planiran zahvat. Temeljem iznijetoga može se procijeniti da je navedeni utjecaj na floru i faunu prihvatljiv.
D.1.1.4 Utjecaj zahvata na vizualni identitet krajobraza Smještaj farme Pačetin utjecat će na promjenu okolnog krajobraza u odnosu na sadašnje stanje. Šire područje farme je ruralno područje na kojem se isprepliću livadne površine, oranice i šumarci, te izgrañena područja. Cijelo ovo ravničarsko područje karakterizira raznolikost krajobrazne strukture, koja je zastupljena od prirodnog dijela, preko kultiviranog, do izgrañenog dijela naselja Pačetin i Ludvinci. Obzirom da se farma predviña na ravnoj oraničnoj površini, proizvodni i prateći objekti farme postat će dominantan element šireg ravničarsko poljoprivrednog prostora. Predviñenim krajobraznim ureñenjem neizgrañenog dijela parcele farme, doprinijet će se smanjenju vidljivosti farme iz šire okolice, ublažit će se njezine vizure te će na taj način zahvat imati prihvatljiv utjecaj na krajobraz.
Izradio: APO d.o.o. usluge zaštite okoliša 81
Naručitelj: VUPIK d.d. SUO farme za tov svinja Pačetin
D.1.1.5 Utjecaj zahvata na zaštićene prirodne vrijednosti i kulturnu baštinu Najbliži lokaliteti zaštićenih područja, prema Zakonu o zaštiti prirode su Zaštićeni krajolik Vuka u Općini Tordinci, od lokacije zahvata udaljen cca 4,5 km i Park oko dvorca u Nuštru spomenik parkovne arhitekture u Općini Nuštar, od lokacije zahvata udaljen cca 6,5 km. Takoñer, u blizini zahvata nema evidentiranih zaštićenih kulturnih dobara. Za zaštitu se predlaže prapovijesni arheološki lokalitet „Parcela PIKa IV“ koji se nalazi na susjednoj parceli, sjeverno od lokacije zahvata. Obzirom na udaljenost planiranog zahvata izgradnje farme Pačetin od zaštićenih lokaliteta, moguće je zaključiti kako je planirani zahvat sa stajališta zaštite kulturnih dobara i zaštićenih prirodnih vrijednosti, odnosno utjecaja predmetnog zahvata na gore navedene lokalitete prihvatljiv.
D.1.1.6 Utjecaj buke Na gradilištu farme Pačetin može doći do pojave buke, i to iz dva izvora: buka koju proizvodi oprema na gradilištu (buldožeri, rovokopači, miješalice za beton i sl.); buka koju proizvode transportna sredstva (kamioni prikoličari, kiperi i sl.) prilikom kretanja i istovara materijala. Iskustva s drugih gradilišta upućuju da se na gradilištu farme može očekivati buka od oko 80 dBA u neposrednoj blizini izvora, tj. na udaljenosti od 3 m od grañevinskog stroja – primjerice buldožera. Na temelju ulaznog podatka da razina buke na udaljenosti 3 m od buldožera iznosi oko 80 dBA, izveden je model širenja buke, odnosno proračun za različite udaljenosti od izvora, prema izrazu:
L = L 0 20 log 10 (r/r 0) gdje je L buka na odreñenoj udaljenosti od izvora, L 0 – buka izvora, r udaljenost od izvora buke, r 0 početna udaljenost.
Izradio: APO d.o.o. usluge zaštite okoliša 82
Naručitelj: VUPIK d.d. SUO farme za tov svinja Pačetin
Krivulja opadanja razine buke s udaljenošću od izvora
70,0 65,0
60,0 55,6
55,0 49,5 50,0 46,0 43,5 45,0 41,6 40,0 38,7 37,5 36,5 40,0 35,6 34,7 34,0 33,3 32,6 32,0 31,5 31,0 35,0 30,5 30,0 29,5 Razina buke (dBA) buke Razina 30,0 25,0 20,0
0 0 0 0 0 0 50 0 5 0 0 0 5 100 150 2 250 300 3 400 450 5 550 6 650 7 750 800 8 900 950 1000 Udaljenost (m)
Slika 18 Model smanjivanja razine buke povećanjem udaljenosti od izvora
Na Slici 18 prikazana je krivulja opadanja razine buke s povećanjem udaljenosti od njenog izvora (krivulja prikazuje opadanje razine buke na otvorenom prostoru). Prve kuće nalaze se na udaljenosti cca 1.000 m od farme a razina buke se smanjuje s porastom udaljenosti od izvora, te se ne očekuje uznemiravanje stanovništva bukom iznad dopuštenih zakonskih vrijednosti. Buka koja se javlja tijekom grañevinskih radova koji će se obavljati tijekom dana, ne smije biti veća od 70 dB(A). Tijekom dnevnog razdoblja, dopuštena ekvivalentna razina buke iznosi 65 dB(A). Naime, u razdoblju od 08,00 do 18,00 sati dopušta se prekoračenje dopuštene razine buke za dodatnih 5 dB (A) što ukupno iznosi 70 db (A). Uzimajući u obzir da se radi o izgradnji grañevine koja će se odvijati tijekom dana te da je utjecaj kratkog ograničenog vremenskog trajanja i prestaje po završetku aktivnosti na izgradnji, navedeni negativni utjecaj se smatra prihvatljivim.
D.1.1.7 Utjecaj zahvata zbog nastajanja i gospodarenja otpadom Tijekom grañenja proizvodnih i ostalih popratnih objekata nastajat će različite vrste opasnog i neopasnog otpada identificirane pod ključnim brojevima: opasni otpad: 13 02 05* neklorirana maziva ulja za motore i zupčanike, na bazi mineralnih ulja 15 01 10* ambalaža koja sadrži ostatke opasnih tvari ili je onečišćena opasnim tvarima
neopasni otpad: 15 01 01 ambalaža od papira i kartona 15 01 06 miješana ambalaža 17 01 07 mješavine betona, opeke, crijepa/pločica i keramike koje nisu navedene pod 17 01 06 17 04 05 željezo i čelik 17 04 07 miješani metali
Izradio: APO d.o.o. usluge zaštite okoliša 83
Naručitelj: VUPIK d.d. SUO farme za tov svinja Pačetin
20 03 01 miješani komunalni otpad
Ukoliko se sa nastalim vrstama otpada (uključujući i eventualne ostale vrste) ne osigura gospodarenje sukladno zakonskim propisima koji reguliraju gospodarenje s pojedinim vrstama otpada može doći do negativnog utjecaja na okoliš.
D.1.2 Mogući utjecaji na okoliš tijekom rada D.1.2.1 Utjecaj zahvata na tlo i vode Rad farme za tov prasadi ima za posljedicu stvaranje odreñene količine fekalija u tekućem i krutom obliku, koje pomiješane sa vodom od pranja staje, čine gnojovku. Primjena prevelikih količina gnojovke na poljoprivrednim površinama može utjecati na promjenu kakvoće podzemnih voda uslijed ispiranja nitrata. U proizvodnom procesu farme Pačetin, godišnja količina proizvedene gnojovke procjenjuje se na 22.660 m 3. Gnojovka će se primjenjivati u poljoprivrednom tlu kao organsko gnojivo pri čemu se mora voditi računa o propisanim maksimalno dozvoljenim količinama gnojovke po hektaru godišnje u cilju sprječavanja prekomjernog onečišćenja tla. Za navedenu količinu gnojovke od 22.660 m 3 osigurano je 554,2 ha poljoprivrednih površina zakupom poljoprivrednih čestica u vlasništvu Republike Hrvatske i Općine Trpinja (prilog 4). Lokacije poljoprivrednih čestica udovoljavaju uvjetima iz Pravilnika o dobroj poljoprivrednoj praksi (NN 56/08) jer se nalaze na ravničarskom terenu, udaljene su 5 m od kanala Mali Prokop i rijeke Vuke a najbliža udaljenost od III zone sanitarne zaštite izvorišta iznosi cca 200 m. Dio poljoprivrednih površina za aplikaciju gnojovke ulazi u područje zone preventivne zaštite vodocrpilišta Pačetin. Do donošenja Odluke o zaštiti izvorišta, uvjeti korištenja i gradnje utvrñuju se sukladno uvjetima utvrñenim posebnim propisom za III zonu sanitarne zaštite a za koju je dozvoljena aplikacija gnojovke na poljoprivrednim površinama u njezinom obuhvatu. Stvarna količina gnojovke koja će se aplicirati po pojedinim tabelama na koje je ukupna poljoprivredna površina podijeljena, odredit će se nakon izrade plana primjene gnojovke na poljoprivrednim površinama koji se izrañuje na temelju analize sastava gnojovke i tla te bilanciranju dušika i plodoredu. Na takav način utjecaji od primjene gnojovke biti će svedeni na najmanju moguću mjeru. Tijekom korištenja, osim tekuće faze gnojovke, nastajat će sanitarne otpadne vode, otpadne vode iz dezbarijera, otpadne vode od pranja hladnjače i otpadne vode od prerade vode čija je odvodnja projektirana zatvorenim vodonepropusnim sustavom koji je kao takav prihvatljiv za okoliš. Za pranje i dezinfekciju objekata farme koristit će se biorazgradiva sredstva koja su prihvatljiva obzirom na mogući utjecaj na vode odnosno njezino onečišćenje. Do utjecaja na tlo i vode može doći i nestručnim i neovlaštenim pražnjenjem sabirnih jama te će se u sprječavanju tog utjecaja ti poslovi ugovoriti sa ovlaštenom tvrtkom.
Izradio: APO d.o.o. usluge zaštite okoliša 84
Naručitelj: VUPIK d.d. SUO farme za tov svinja Pačetin
D.1.2.2 Utjecaj zahvata na zrak Tijekom uzgoja tovljenika nastajat će otpadne fekalije a posljedica njihove razgradnje je razvijanje plinova pri čemu neki od njih imaju neugodne mirise. Amonijak, sumporovodik, merkaptani, skatoli, tiofenoli i ostali imaju neugodan miris koji putem otvora za prozračivanje dospijevaju u bližu okolicu farme. Meñutim, obzirom na tehnologiju uzgoja tovljenika, odnosno integrirani pristup uzgoju pri čemu se u obzir uzela izvedba poda u proizvodnim objektima, sustav za izgnojavanje objekata te nisko proteinska prehrana prasadi, na farmi Pačetin može se utjecati na smanjenje emisije amonijaka za 25% te se ne očekuje povećana koncentracije amonijaka u široj okolici farme.
Da bi se procijenio utjecaj emisije plinovitih tvari s farme Pačetin prvenstveno amonijaka (NH 3) i metana (CH 4) na kakvoću zraka, izradio se proračun modela širenja plinovitih tvari odnosno izračun koncentracije amonijaka i metana na granicama zahvata za izabranu situaciju.
Koncentracije NH 3 dobivene modeliranjem niže su od dozvoljene koncentracije propisane Uredbom o graničnim vrijednostima onečiščujućih tvari u zraku (NN 133/05) a koja iznosi 100 3 3 g/m (0,1 mg/m ) za vrijeme usrednjavanja 24 h. Proračunate koncentracije CH 4 su veće od koncentracija amonijaka no dobivene koncentracije ne mogu se usporediti s graničnim vrijednostima jer za metan iste nisu propisane. S obzirom da će se otpadne fekalije sakupljati u obliku gnojovke u vodonepropusnim čeličnim spremnicima otpornim na sastav gnojovke koji su zatvoreni, spremnici neće biti izvor širenja neugodnih mirisa. Najveći utjecaj od neugodnih mirisa može se očekivati prilikom transporta i primjene gnojovke u poljoprivrednom tlu. Kako bi se to izbjeglo, gnojovka će se na poljoprivredne površine dopremati u zatvorenim cisternama koje su opremljene injektorom kojim se gnojovka izravno aplicira u tlo. Smanjivanjem površine gnoja koji je u doticaju sa zrakom smanjuje se gubitak amonijaka a time i neugodan miris te se uporabom ulagača injektora neugodni mirisi smanjuju od 55 do 85%. Takoñer, najbolji uvjeti za aplikaciju gnojovke su za vrijeme tipičnih mirnih, hladnih i oblačnih dana. Kiša smanjuje gubitak amonijaka unošenjem gnojovke u prirodnu drenažu tla te se takoñer preporučuje primjena gnojovke prije kiše. Emisija amonijaka predstavlja gospodarsku štetu jer se u zraku nekontrolirano gube velike količine dušika koje bi mogle biti učinkovitije iskorištene u razvoju biljne proizvodnje. Na farmi će se za potrebe pripreme tople vode za zagrijavanje prostorija izgraditi kotlovnica na zemni plin snage 540 kW koja se prema Uredbi o graničnim vrijednostima emisija onečišćujućih tvari u zrak iz stacionarnih izvora (NN 21/07 i 150/08) svrstava u mali ureñaj za loženje.
Prilikom rada kotlovnice očekuju se emisije ugljičnog dioksida (CO 2), dušikovih spojeva
(iskazano kao NO 2) i vodene pare (H 2O) čije vrijednosti moraju biti unutar zakonom propisanih graničnih vrijednosti. Uzimajući u obzir gore navedeno utjecaj na kakvoću zraka ocjenjuje se prihvatljivim.
Izradio: APO d.o.o. usluge zaštite okoliša 85
Naručitelj: VUPIK d.d. SUO farme za tov svinja Pačetin
D.1.2.3 Utjecaj zahvata na promet Farma Pačetin ima predviñeno prometno priključenje na postojeći put na k.č.br. 1028 k.o. Pačetin, širine cca 7,3 m. Put je zemljani. Sama tehnologija uzgoja prasadi ne zahtjeva korištenje mehanizacije u vidu konstantne prisutnosti velikog broja kamiona, cisterni za gnojovku, traktora ili drugih prijevoznih sredstava. Negativni utjecaji koji se mogu javiti kao posljedica povećanja prometa na prometnicama u okruženju farme su sljedeći: Povećanje broja kamiona za dovoz i odvoz tovljenika, te kamiona za dovoz potrebnih sirovina i odvoz uginulih životinja u kafileriju ili za odvoz otpada. Predviña se da će tjedno na lokaciju zahvata dolaziti cca 5 kamiona što s obzirom na povećanje broja vozila na prometnicama predstavlja relativno slab negativan utjecaj. Nešto veći intenzitet prometa očekuje se dva puta godišnje (u proljeće i jesen) u vrijeme aplikacije gnojovke na oranice. Prometnice po kojima će prometovati poljoprivredna mehanizacija za aplikaciju gnojovke su lokalni poljski putevi, lokalne ceste L46001, L46005, županijska cesta Ž4111 i jednim dijelom državna cesta D55. Najviše poljoprivrednih površina za gnojovku nalazi se uz farmu (57%) te će se traktori i cisterne za aplikaciju kretati po oranicama i neće zauzimati prometnice u okruženju farme. Na oranice uz farmu aplicirat će se u prvom godišnjem intervalu cca 4.700 m 3 gnojovke od ukupno proizvedenih 11.330 m 3. Ostatak gnojovke (cca 6.630 m 3) odvozit će se cisternama na poljoprivredne površine udaljene cca 6 km. Predviñeno je da će se dnevni promet okolnih prometnica (lokalne ceste L46005 i državne ceste D55) povećati za cca 40 provoza cisterni i to u trajanju od tjedan dana. Ako se uzme u obzir da dnevno državnom cestom D55 proñe 8.739 vozila 10 , onda se povećanje prometa od 40 provoza cisterni gnojovke (povećanje prometa za 0,4%) može okarakterizirati kao slab negativan utjecaj. Iz svega navedenog utjecaj na promet i prometnice ocijenjen je kao prihvatljiv.
D.1.2.4 Utjecaj buke Buka koja će nastajati na lokaciji farme javljat će se povremeno od poljoprivredne mehanizacije (traktor, cisterna za gnojovku), unutar objekata farme od ventilatora te od glasanja životinja na farmi no predviña se da neće imati značajnijeg utjecaja na okolicu zahvata zbog: o relativno male dinamike dolazaka/odlazaka vozila na farmu (vozila radnika na farmi, povremeno vozila veterinarske službe, vozila službe za odvoz otpada animalnog porijekla te vozila službi za odvoz ostalih vrsta otpada, vozila za dopremu hrane, cisterne za odvoz gnojovke, vozila za odvoz tovljenika na klanje). o relativno malog intenziteta unutarnjeg prometa (traktori, kamioni za transport svinja); o dobre zvučne izolacije uzgojnih objekata te
10 Hrvatske ceste d.o.o.: „Brojenje prometa na cestama RH godine 2009. – sažetak“, Zagreb, 2010.
Izradio: APO d.o.o. usluge zaštite okoliša 86
Naručitelj: VUPIK d.d. SUO farme za tov svinja Pačetin
o držanja tovljenika kao izvora buke u zatvorenim uzgojnim objektima. Na temelju navedenog procijenjuje se da će utjecaj buke biti prihvatljiv za okoliš.
D.1.2.5 Utjecaj zahvata zbog nastajanja i gospodarenja otpadom Tijekom rada farme, nastajat će različite vrste opasnog i neopasnog otpada u procesu proizvodnje prasadi, od održavanja objekta i opreme, te rada i boravka ljudi a koje su identificirane pod ključnim brojevima: opasni otpad: 18 02 02* ostali otpad čije sakupljanje i odlaganje podliježe specijalnim zahtjevima radi prevencije infekcije neopasni otpad: 15 01 01 ambalaža od papira i kartona 15 01 06 miješana ambalaža 19 09 01 kruti otpad od primarne filtracije i prosijavanja (otpad iz taložnice) 20 03 01 miješani komunalni otpad
Ukoliko se sa nastalim otpadom ne osigura gospodarenje sukladno zakonskim propisima koji reguliraju gospodarenje s pojedinim vrstama otpada može doći do negativnog utjecaja na okoliš. Povremeno će nastajati i otpad životinjskog podrijetla – uginule životinje koje će se privremeno odlagati u hladnjaču kako to nalažu uvjeti Pravilnika o načinu postupanja sa životinjskim lešinama i otpadom životinjskog podrijetla te o njihovom uništavanju (NN 24/03) te je navedeni utjecaj ocijenjen kao prihvatljiv.
D.1.3 Mogući utjecaji na okoliš po prestanku korištenja ili uklanjanju farme Izgradnja farme planirana je s namjerom njezinog dugoročnog funkcioniranja. Shodno tome vremenski termin prestanka rada u ovom trenutku nije predviñen. U slučaju da nastupe nepredviñeni uvjeti (viša sila) koji bi iziskivali potrebu obustave rada i zatvaranja farme, vlasnik farme, sukladno zakonskim propisima, provest će sve potrebne mjere kako bi se izbjegao rizik od onečišćenja i lokacija zahvata vratila u zadovoljavajuće stanje. Program razgradnje postrojenja uključuje pražnjenje, čišćenje i rastavljanje nepotrebnih nadzemnih i podzemnih struktura – uključujući i ostatke glavnih i pomoćnih tvari koje sudjeluju u proizvodnom procesu, odvoz i zbrinjavanje otpada te pregled i analizu terena na lokaciji. Krajnji cilj je uklanjanje i zbrinjavanje svih materijala s lokacije zahvata koji bi mogli predstavljati opasnost za okoliš i to na način koji neće prouzročiti novo onečišćenje. Kao dio programa razgradnje i uklanjanja postrojenja potrebno je napraviti analizu i ocjenu kakvoće okoliša na lokaciji u cilju odreñivanja razine onečišćenja i potrebe za sanacijom zemljišta. S obzirom na stanje lokacije prije upotrebe, ukoliko ocjena stanja okoliša prilikom zatvaranja postrojenja ukaže na potrebu sanacije, vlasnik farme izradit će i provesti program sanacije. Obzirom na navedeno utjecaj po prestanku korištenja ili uklanjanja farme smatra se prihvatljivim.
Izradio: APO d.o.o. usluge zaštite okoliša 87
Naručitelj: VUPIK d.d. SUO farme za tov svinja Pačetin
D.1.4 Mogući utjecaji na okoliš u slučaju akcidenta (ekološke nesreće) Sukladno odredbama Zakona o zaštiti okoliša (NN 110/07) nesreća je izvanredni dogañaj prouzročen djelovanjem ili utjecajima koji nisu pod nadzorom i imaju za posljedicu ugrožavanje života ili zdravlja ljudi i u većem obimu nanose štetu okolišu. Kao moguće ekološke nesreće do kojih može doći kako tijekom izvoñenja zahvata i/ili tijekom rada su: nekontrolirano izlijevanje strojnih ulja ili goriva, otapala i boja u tlo, a potom i u podzemne vode tijekom dopreme i otpreme materijala, grañenja i montaže tj. korištenjem teretnih vozila i grañevinske mehanizacije. Veličina utjecaja ovisi o količini istekle tekućine, a najčešći uzrok tome su neodržavana vozila i mehanizacija te ljudska nepažnja. požar uslijed kojeg može doći do oštećenja objekata i infrastrukture, stradavanja ljudi te uništenja vegetacije na lokaciji farme; pucanje pojedinih komponenata sustava za zbrinjavanje otpadnih voda/gnojovke pri čemu bi došlo do izlijevanja otpadnih voda/gnojovke u okoliš što bi onečistilo prvenstveno tlo i podzemne vode; pojava bolesti može imati za posljedicu masovno uginuće prasadi i u najgorem slučaju prijenos bolesti na ljude; uginuće prasadi uslijed nestanka struje zbog nemogućnosti ventiliranja i/ili grijanja proizvodnih objekata. Obzirom da je Idejnim rješenjem predviñena montaža dizelskog agregata za pričuvno napajanje ovaj slučaj gotovo i ne može ugroziti funkcioniranje farme.
D.2 ANALIZA MOGUĆIH UMANJENIH VRIJEDNOSTI (GUBITAKA) OKOLIŠA U ODNOSU NA MOGUĆE KORISTI ZA DRUŠTVO I OKOLIŠ D.2.1 Pristup analizi koristi i troškova zahvata Analiza koristi i troškova zahvata (CBA 11 ) je jedan od načina ocjenjivanja prihvatljivosti zahvata na okoliš ocjenom vanjskih (eksternih) troškova i koristi. Pod pojmom vanjskih troškova i koristi misli se na koristi i troškove promatrano iz perspektive vrijednosti okoliša i interesa lokalne zajednice, odnosno na umanjene vrijednosti okoliša do kojih može doći uslijed realizacije zahvata. Prema tome, ovdje se ne radi o studiji izvodljivosti u kojoj Nositelj zahvata s jedne strane vrednuje materijalna ulaganja (troškove) u planirani zahvat, a s druge strane materijalne koristi (prihode odnosno dobit) koje će ostvariti tijekom korištenja zahvata, dakle tijekom životnog vijeka zahvata.
Budući da je ovakva CBA propisana Uredbom o procjenu utjecaja zahvata na okoliš (NN 64/08 i 67/09) kao obavezno poglavlje u Studiji o utjecaju zahvata na okoliš (SUO), potrebno je vrednovati utjecaje zahvata na okoliš, odnosno koristi (pozitivne učinke zahvata na okoliš) i troškove, tj. negativne posljedica zahvata na okoliš. U skladu s navedenim kao najprikladnija
11 CBA=Cost Benefit Analysis
Izradio: APO d.o.o. usluge zaštite okoliša 88
Naručitelj: VUPIK d.d. SUO farme za tov svinja Pačetin
metoda izrade CBA ovdje je primijenjena metoda ekspertne procjene utjecaja zahvata na okoliš.
Preliminarna identifikacija utjecaja na okoliš do kojih može doći tijekom izgradnje farme za tov svinja Pačetin, ali i utjecaja na okoliš koji će se ostvarivati tijekom rada farme dana je u poglavlju D.1.
Čitav je projekt podreñen glavnom cilju – sigurnom, ekološki prihvatljivom radu farme na kojoj će se u kontroliranim uvjetima proizvoditi meso namijenjeno ljudskoj prehrani. Budući da će rezultat poduzimanja zahvata biti izgrañena i suvremeno opremljena farma za tov prasadi koja će Općini Trpinja dati novu dimenziju u sklopu ukupne poljoprivredne i stočarske proizvodnje, zahvatom će se ostvariti višestruke koristi za lokalnu zajednicu. Izmeñu ostalog, procjenjuje se da će se otvaranjem farme otvoriti 12 novih radnih mjesta za radnike različitih profila zanimanja, s punim radnim vremenom i u smjenskom radu. Navedena proizvodnja osim direktnog 12 zapošljavanja utječe i na indirektno zapošljavanje kod kooperanata i poslovnih partnera koji sudjeluju u različitim segmentima koji omogućavaju uspješno funkcioniranje farme. Možemo navesti samo neke: nabava hrane za prasad, veterinarske usluge, komunalne usluge i sl. Naknade i doprinosi takoñer su korist društvene zajednice. Za procjenu prihvatljivosti zahvata moraju se sagledati i negativni utjecaji. Prepoznati negativni utjecaji predstavljaju spomenuti eksterni trošak.
D.2.2 Pregled i vrednovanje utjecaja izgradnje farme Pačetin na okoliš Bitno je napomenuti da se u procjenu utjecaja na okoliš ulazi s pretpostavkom da se zahvat izvede u skladu s opisom danim u poglavlju A i uz primjenu mjera zaštite okoliša koje su propisane ovom Studijom. Budući da je pri izgradnji farme rješavanje problema odvodnje planirano sakupljanjem različitih tipova otpadnih voda u zasebne, nepropusne sabirne jame onečišćenje podzemnih voda putem otpadnih voda farme praktički se eliminira, osim u slučaju akcidentnih situacija. Veći problem predstavlja gospodarenje s proizvedenom gnojovkom.
Tijekom izvoñenja radova na izgradnji farme mogu se takoñer javiti negativni utjecaji za okoliš. Pri procjeni eksternog troška, dakle negativnog utjecaja (uvjetno, štete) koji će nastati tijekom radova na izgradnji farme kao i tijekom rada farme, potrebno je sagledati sveukupni intenzitet utjecaja, kao jednu jedinstvenu veličinu (integralni utjecaj) koja se može pripisati realizacije zahvata u okviru postojećih lokacijskih karakteristika , dakle u odnosu na postojeću situaciju na lokaciji na kojoj je planiran zahvat. To se postiže identifikacijom svih pojedinačnih utjecaja na svaku pojedinu sastavnicu okoliša, kao i vrednovanjem intenziteta svakog od predviñenih utjecaja. Stoga je bitno sagledati sveukupni utjecaj farme za tov prasadi na okoliš. Sveukupni
12 Pod pojmom direktnog zapošljavanja podrazumijeva se otvaranje radnih mjesta na samoj farmi. Pod pojom indirektnog zapošljavanja podrazumijeva se zapošljavanje u tvrtkama indirektno vezanim za rad farme. U ekonomnskoj teoriji je poznato da svako ulaganje u proizvodnju utječe na povećanje zaposlenosti i u uslužnom sektoru.
Izradio: APO d.o.o. usluge zaštite okoliša 89
Naručitelj: VUPIK d.d. SUO farme za tov svinja Pačetin
intenzitet utjecaja farme na okoliš rezultat je uprosječenja svih «iznosa» pojedinačnih utjecaja. Metodologija korištena za procjenu utjecaja na okoliš temelji se na modelu analogije i komparacije te na modelu ekspertne procjene.
Za vrednovanje utjecaja na okoliš odabrani su razredi negativnih utjecaja od 0 do 4, što je uglavnom usporedivo s razvrstavanjem vrijednosnih razreda iz APELL procesa od 0 do 5 (skr. Svijest i pripravnost na neželjene dogañaje na lokalnoj razini ), usmjerenog na sprječavanje mogućih ekoloških nesreća ( Ured za industriju i okoliš UNEP u suradnji s Udruženjem kemijskih proizvoñača /CMA/ i CEFIC , 1987. g.). Prije početka vrednovanja uspostavljeni su kriteriji za ocjenjivanje jačine (stupnja) utjecaja pojedinih radova na sastavnice okoliša, i to: 0 – promjene nema ili je zanemariva – nema utjecaja 1 – mala kvantitativna i/ili kvalitativna promjena – mali utjecaj 2 – umjerena kvantitativna i/ili kvalitativna promjena – umjereni utjecaj 3 – velika kvantitativna i/ili kvalitativna promjena – veliki utjecaj 4 – nedopustiva kvantitativna i/ili kvalitativna promjena – nedopustiv utjecaj.
Osim toga aktivnosti su razlučene u skupine koje proizvode specifične utjecaje:
A – izgradnja farme B – proces proizvodnje C – čišćenje i dezinfekcija objekta D – zbrinjavanje gnojovke E akcidentne situacije
U Tablici 20. prikazane su glavne sastavnice okoliša na koje izgradnja i rad farme može utjecati, te ocjena utjecaja pojedinih skupina radova na te sastavnice. Za ocjenu veličine/jačine tog utjecaja uspostavlja se «rang lista» intenziteta prema maksimalnom i minimalnom mogućem broju bodova, kako slijedi: 15 – 20 nedopustiv utjecaj Zahvat i njegova djelatnost jako utječu na okoliš te prijete uništenjem pojedinih vrijednih sastavnica okoliša ili potpunom promjenom ranijeg stanja okoliša. 10 – 15 velik utjecaj Zahvat i njegova djelatnost utječu na pojedine vrijedne sastavnice okoliša izazivajući njihove promjene ili uništenje, ali u podnošljivoj količini i veličini (tj. u manjem broju pojedinačnih elemenata i na manjoj površini od prethodne kategorije). 5 – 10 umjereni utjecaj Zahvat i njegova djelatnost samo će djelomice uništiti ili promijeniti neke sastavnice okoliša koji su ocjenjeni srednjom kategorijom vrijednosti okoliša na promatranom prostoru. 0 – 5 mali utjecaj
Izradio: APO d.o.o. usluge zaštite okoliša 90
Naručitelj: VUPIK d.d. SUO farme za tov svinja Pačetin
Zahvat i njegova djelatnost samo će djelomice i u malom opsegu uništiti ili promijeniti neke dijelove okoliša koji su ocjenjeni niskom do srednjom kategorijom vrijednosti okoliša na promatranom prostoru. 0 – nema utjecaja Zahvat i njegova djelatnost neće izazvati nikakve nepovoljne utjecaje u okolišu.
Izradio: APO d.o.o. usluge zaštite okoliša 91
Naručitelj: VUPIK d.d. SUO farme za tov svinja Pačetin
Tablica 20 Matrica interakcija utjecaja aktivnosti na farmi na okoliš
PODRUČJE C: A: B: D: E: ZAŠTITE/ ČIŠĆENJE I IZGRADNJA PROCES ZBRINJAVANJE AKCIDENTNE UKUPNO DIJELOVI DEZINFEKCIJA FARME PROIZVODNJE GNOJOVKE SITUACIJE OKOLIŠA OBJEKTA PRIRODA Geosfera geomorfologija 1 0 0 0 0 1 Hidrosfera površinske vode 0 0 0 0 0 0 podzemne vode 1 1 2 3 3 10 Biosfera fauna 1 1 1 2 2 7 flora 2 0 1 2 1 6 Atmosfera zrak 1 1 1 2 2 7 NEOBNOVLJIVI RESURSI Tlo kakvoća tla 1 0 0 3 3 7 Voda kakvoća pitke vode 0 0 1 1 3 5 ZAŠTITA UPOTREBE PROSTORA Poljoprivreda i
šumarstvo oranice 2 0 0 2 2 6 šume 0 0 0 0 2 2 Naselja buka 2 1 0 1 1 5 mirisi 0 1 0 3 3 7 vizualne kvalitete 2 0 0 0 2 4 KULTURNA DOBRA arheološka baština 0 0 0 0 0 0 graditeljska baština 0 0 0 0 0 0 U K U P N O 13 5 6 19 24 67 Ukupan intenzitet utjecaja farme za 0,87 0,33 0,4 1,3 1,6 4,47 uzgoj i tov prasadi na okoliš
Nakon provedenog postupka ocjene, zbroj svih pojedinačnih vrijednosti utjecaja radova na izgradnji farme iznosi 67 bodova. Uzimajući u obzir broj razmatranih segmenata okoliša (15), dobiva se uprosječen sveukupni (integralni) utjecaj izgradnje i rada farme na okoliš, koji iznosi 4,47 boda tj. ocijenjen je kao mali utjecaj. Prema gornjoj matrici vrednuje se ukupni utjecaj promatranog zahvata, ali i intenzitet utjecaja pojedinih aktivnosti (aktivnosti A E) na pojedine sastavnice okoliša. Intenzitet mogućih posljedica izgradnje i rada farme za tov prasadi svrstan je na temelju provedene procjene od najjačeg prema najslabijem i prikazan u Tablici 21.
Izradio: APO d.o.o. usluge zaštite okoliša 92
Naručitelj: VUPIK d.d. SUO farme za tov svinja Pačetin
Tablica 21 Rangiranje negativnih utjecaja koji mogu nastati tijekom izgradnje i rada farme prema intenzitetu REDNI POSLJEDICA IZGRADNJE I RADA BODOVI BROJ FARME 1 Utjecaj na podzemne vode 10 2 Utjecaj na faunu Utjecaj na zrak (na područjima rasprostiranja gnoja) 7 Utjecaj na kakvoću tla Utjecaj na mirise 3 Utjecaj na floru 6 Utjecaj na oranice 4 Utjecaj na kakvoću pitke vode 5 Utjecaj na buku 6 Utjecaj na vizualne kvalitete 4 7 Utjecaj na šume 2 8 Utjecaj na geomorfologiju 1
Može se zaključiti da je cjelokupan utjecaj izgradnje i rada farme za tov prasadi na okoliš, koji iznosi 4,47 bodova (Tablica 20), ocijenjen malim (0 5 bodova). Dakle, izgradnjom i radom farme za tov prasadi ostvarit će se mali utjecaj na okoliš , što se smatra prihvatljivim.
D.3 USKLAðENOST ZAHVATA S MEðUNARODNIM OBVEZAMA REPUBLIKE HRVATSKE O SMANJENJU PREKOGRANIČNIH UTJECAJA NA OKOLIŠ
Proizvodnja koja će se odvijati na farmi za tov prasadi u skladu je s meñunarodnim obvezama koje je preuzela Republika Hrvatska u vezi smanjenja prekograničnih utjecaja na okoliš s obzirom da navedeni zahvat neće proizvoditi onečišćenja koja bi imala prekogranični karakter. No, kako Republika Hrvatska ima status kandidata za ulazak u Europsku uniju pri čemu će morati uskladiti zakonodavni okvir na svim područjima, pa tako i na području zaštite okoliša, sa pravnom stečevinom Europske unije, u nastavku navodimo propise Europske unije, odnosne direktive koje su relevantne za predmetni zahvat.
Direktiva 2008/1/EC o integriranom sprječavanju i nadzoru onečišćavanja (IPPC Direktiva) postavila je niz općih obveza za izdavanje dozvola i kontrolu industrijskih postrojenja i poljoprivrednih aktivnosti. Osnovni zahtjev direktive je smanjenje i sprečavanje onečišćenja uzrokovanog velikim rasponom industrijskih i poljoprivrednih aktivnosti pomoću mjera kojima se sprečavaju ili smanjuju emisije u zrak, tlo, vode i more kako bi se postigla visoka razina zaštite okoliša kao cjeline. Djelatnosti kojima se mogu prouzročiti emisije, kao i
Izradio: APO d.o.o. usluge zaštite okoliša 93
Naručitelj: VUPIK d.d. SUO farme za tov svinja Pačetin
minimalni kapaciteti koji se moraju uzeti u obzir navedeni su u Prilogu I Direktive. Jedno od temeljnih načela IPPC Direktive je primjena najboljih raspoloživih tehnika NRT (eng. BAT Best Available Techniques ), odnosno metoda usmjerenih na sprečavanje – odnosno, ako to nije moguće – smanjenje opterećenja okoliša, i ublažavanje učinaka na okoliš kao cjelinu. NRT podrazumijeva: sve tehnike, uključujući tehnologiju, planiranje, izgradnju, održavanje, rad i zatvaranje pogona, koje su primjenjive u praksi pod prihvatljivim tehničkim i ekonomskim uvjetima. Okvirna Direktiva 2000/60/EC o vodama s pripadajućim odlukama Odluka 2455/2001/EC kojom se uspostavlja popis prioritetnih tvari u području vodne politike i kojom se izmjenjuje i dopunjuje Direktiva 2000/60/EC te Odluka 2005/646/EC o ustanovljavanju registra mjesta koje će tvoriti interkalibracijsku mrežu, predstavlja osnovni i ključni dokument kojim se uspostavlja okvir za uspostavu učinkovite zaštite voda i održivog gospodarenja svim vodama unutar granica EU. Direktiva 91/676/EEC o zaštiti voda od onečišćenja uzrokovanih nitratima iz poljoprivrednih izvora ( Nitratna direktiva) propisuje odredbe za smanjenje i prevenciju onečišćenja voda uzrokovanih nitratima poljoprivrednog podrijetla. Aneks II spominje «kod dobre poljoprivredne prakse» koji se odnosi na periode zabrane primjene gnojiva na poljoprivredne površine, kapacitet i konstrukciju skladišnog prostora za gnoj uključujući mjere zaštite onečišćenja voda od nepravilno skladištenog gnoja, procedure za aplikaciju gnoja na poljoprivredne površine koje uključuju vrijeme i način primjene gnoja na poljoprivrednim površinama. Aneks III propisuje sljedeće mjere za zaštitu onečišćenja okoliša primjenom gnojiva na poljoprivrednim površinama: periode zabrane primjene gnojiva na poljoprivrednim površinama, kapacitet skladišnog prostora za gnoj koji mora biti dostatan za skladištenje gnoja za vrijeme zabrane njegove primjene na poljoprivrednim površinama, ograničenja primjene gnoja koja ovise o tipu tla, njegovim karakteristikama, zasićenosti tla vodom i dr., količinu dušika prisutnog u tlu u vrijeme primjene gnojiva. Takoñer, propisana je najveća dopuštena godišnja količina dušika (N) životinjskog porijekla koja se smije upotrijebiti po hektaru poljoprivredne površine i ta količina iznosi 170 kg N/ha. Iznimno u prve četiri godine može se primjenjivati 210 kg N/ha godišnje. Direktiva 90/667/EEC o veterinarskim uvjetima za odlaganje i postupanje s otpadom životinjskog podrijetla propisuje način gospodarenja otpadom životinjskog podrijetla sa svrhom uništenja potencijalnih patogenih mikroorganizama u takvom otpadu. Članak 3. propisuje da se otpad životinjskog podrijetla mora obraditi u objektima za toplinsku preradu ili eventualno pokopati u nepropusno tlo i na dovoljnu dubinu da se spriječi iskopavanje životinjskog otpada. Prije pokapanja, životinjski otpad se mora poprskati sa dezinfekcijskim sredstvom odobrenim od nadležnog tijela odgovornog za ta pitanja. Aneks I propisuje sakupljanje životinjskog otpada u prikladan čvrsti objekt, spremnik koji mora biti nepropustan i zatvoren tako da je spriječeno istjecanje i isparavanje
Izradio: APO d.o.o. usluge zaštite okoliša 94
Naručitelj: VUPIK d.d. SUO farme za tov svinja Pačetin
životinjskog otpada. Direktiva 92/43/EEZ o zaštiti prirodnih staništa i divljih biljnih i životinjskih vrsta (Habitats Directive) ima za cilj doprinijeti očuvanju biološke raznolikosti zemalja članica Europske unije kroz zaštitu staništa divlje flore i faune. Glavni način ostvarenja ovog cilja jest uspostavljanje koherentne europske ekološke mreže. Mreža se sastoji od područja važnih na razini cijele Europske unije, a poznata je pod imenom NATURA 2000. Ova područja značajna su za očuvanje ugroženih stanišnih tipova ili staništa ugroženih vrsta koje su navedene u Dodacima Direktive. Prilikom odabira područja za ekološku mrežu uzimaju se u obzir i gospodarski, društveni i kulturni zahtjevi, te regionalne i lokalne značajke. Zemlje članice moraju utvrditi i zaštititi Posebna zaštitna područja (Special Areas of Conservation – SAC) i poduzeti različite mjere zaštite ugroženih staništa i vrsta kako unutar, tako i izvan granica zaštićenih područja, što uključuje i zabranu odreñenih štetnih zahvata. Članak 6. propisuje da svaki planiran značajan i/ili ugrožavajući zahvat u zaštićenim područjima podliježe ocjeni prihvatljivosti zahvata za prirodu te je u procjenu obavezno uključiti javnost. Potrebno je izbjeći svaki zahvat koji može negativno utjecati na ovakvo ekološki značajno područje, izuzev u slučajevima prevladavajućeg javnog interesa. U takvom slučaju zahvat se odobrava uz utvrñivanje kompenzacijskih uvjeta koji se prvenstveno odnose na uspostavu zamjenskog zaštićenog područja na nekom drugom lokalitetu. Članak 12. propisuje obvezu državama članicama da za područja koja su od europske razine važnosti osiguraju primjereni režim zaštite koji se ponajprije odnosi na zabranu uznemiravanja životinja i degradiranja staništa. Okvirna Direktiva 96/62/EC o procjeni i upravljanju kakvoćom zraka , propisuje osnovne definicije, ciljeve i smjernice za cjelovitu procjenu i upravljanje kakvoćom zraka u EU, a temelji se na reviziji ranije važećih Direktiva iz ovog područja. Direktiva odreñuje načine i rokove provedbe i uz to vezane odgovornosti, obveze izvještavanja i donošenja nacionalnog zakonodavstva iz područja upravljanja kakvoćom zraka sukladno odredbama Direktive. U Direktivi su propisane i metode procjene, kao kombinacija modeliranja i mjerenja vrijednosti dozvoljenih koncentracija onečiščujućih tvari u zraku, ali bez definiranih konkretnih dozvoljenih vrijednosti koje su propisane specifičnim Direktivama Direktiva 2001/81/EC o nacionalnim graničnim vrijednostima emisija pojedinih atmosferskih onečiščujućih tvari ima za cilj ograničiti emisije pojedinih atmosferskih zagañivača koji uzrokuju nepovoljne učinke zakiseljavanja, eutrofikacije i stvaranja ozona.
Krajnji cilj direktive je da do 2010. godine emisije sumpornog dioksida (SO 2), dušikovog oksida
(NO X), hlapivih organskih spojeva (VOC) i amonijaka (NH 3) ne prelaze vrijednosti odreñene u Aneksu I. Direktiva 2002/49/EC o procjeni i upravljanju bukom okoliša predstavlja osnovu za sveukupni razvoj mjera zaštite od buke na razini EU, posebice emisija buke najvažnijih izvora kao što su prometnice, vlakovi, aerodromi i različiti industrijski ureñaji u zatvorenim i otvorenim
Izradio: APO d.o.o. usluge zaštite okoliša 95
Naručitelj: VUPIK d.d. SUO farme za tov svinja Pačetin
prostorima. Odredbama Direktive uspostavljeni su zajednički indikatori buke i metode za procjenu buke, zahtjevi za uspostavu «karte buke» i donošenje akcijskih planova za kontrolu i smanjenje buke, posebice u područjima od posebnog značaja. Direktiva 2008/98/EC o otpadu propisuje osnovne definicije, smjernice i mjere gospodarenja otpadom kojima se potiče prevencija ili redukcija proizvodnje otpada te smanjivanje njegovih opasnih svojstava, ponovna upotreba, oporaba i recikliranje otpada te upotreba otpada u energetske svrhe. Odredbe Direktive o otpadu gotovo u potpunosti sadržane su u hrvatskom zakonodavstvu u području gospodarenja otpadom. Prema obvezi izrade Planova gospodarenja otpadom, RH je usvojila Plan gospodarenja otpadom RH za razdoblje 2007. 2015. godine (NN 85/07, 126/10 i 31/11) kojim se predviña izgradnja mreže grañevina za gospodarenje otpadom. Europski katalog otpada 2000/532/EC predstavlja popis ključnih brojeva otpada i njihovu klasifikaciju, a sadrži i integriranu Listu opasnog otpada. Lista kategorizacije otpada podijeljena je u 20 dijelova prema različitim djelatnostima. Direktiva 2004/35/EC o odgovornosti prema okolišu s posebnom pažnjom usmjerenom na sprečavanje i uklanjanje štete nanesene okolišu ima za cilj uspostaviti zajednički okvir djelovanja za prevenciju i umanjenje štete nanesene okolišu. Pod štetom nanesenoj okolišu podrazumijeva se: onečišćenje vode, tla i zraka koje predstavlja narušene ljudskog zdravlja, te gubitak biološke raznolikosti koja nastaje kao posljedica štete nanesene biljnim i životinjskim vrstama i prirodnim staništima.
Sukladno svemu navedenom vidljivo je da Nositelj zahvata već sada vodi brigu o najboljoj europskoj praksi.
Izradio: APO d.o.o. usluge zaštite okoliša 96
Naručitelj: VUPIK d.d. SUO farme za tov svinja Pačetin
E MJERE ZAŠTITE OKOLIŠA I PLAN PROVEDBE MJERA
E.1 PRIJEDLOG MJERA ZAŠTITE OKOLIŠA TIJEKOM IZVOðENJA I KORIŠTENJA ZAHVATA, UKLJUČUJUĆI PRIJEDLOG MJERA ZA SPREČAVANJE I UBLAŽAVANJE POSLJEDICA EKOLOŠKIH NESREĆA
E.1.1 Mjere zaštite okoliša tijekom pripreme i izgradnje
E.1.1.1 Mjere zaštite tla i voda 1. Radove na izgradnji izvoditi tehnički ispravnom mehanizacijom, te se pridržavati odobrene projektne dokumentacije i poštivati zakonske odredbe koje reguliraju konkretnu izgradnju. 2. Tlo od iskopa privremeno odložiti na za to predviñeno mjesto i nakon izgradnje koristiti u svrhu krajobraznog ureñenja lokacije farme. 3. Eventualno interventno servisiranje mehanizacije obavljati na način da se spriječi istjecanje u tlo motornih ulja ili ulja iz hidraulike strojeva. Na gradilištu se moraju osigurati priručno spremna sredstva za brzu intervenciju u slučaju izlijevanja.
Mjera zaštite tla odreñena u točci 1 temelji se na Zakonu o prostornom ureñenju i gradnji (NN 76/07 i 38/09) čl. 182.
E.1.1.2 Mjere zaštite zraka 1. Koristiti samo ispravna vozila koja moraju biti proizvedena, opremljena, rabljena i održavana tako da ne ispuštaju u zrak onečiščujuće tvari iznad graničnih vrijednosti emisije, odnosno da ne ispuštaju/unose u zrak onečiščujuće tvari u količinama koje mogu ugroziti zdravlje ljudi, kakvoću življenja i okoliš. 2. Ukoliko doñe do povećane emisije prašine tijekom grañenja, istu je potrebno smanjiti prskanjem vodom.
Mjera zaštite zraka odreñena u točci 1 temelji se na Zakonu o zaštiti zraka (NN 178/04 i 60/08) čl. 8.
E.1.1.3 Mjere zaštite od utjecaja na vizualni identitet krajobraza 1. U okviru izrade daljnje projektne dokumentacije sukladno zakonskim odredbama kojima je regulirano prostorno ureñenje i gradnja (Idejni projekt/Glavni projekt), izraditi Projekt krajobraznog ureñenja rubog dijela lokacije, čiji je osnovni cilj uskladiti sve čimbenike u prostoru te dati smjernice za ureñenje krajobraza rubnog dijela, pri tom vodeći računa o korištenju autohtonih biljnih vrsta.
Izradio: APO d.o.o. usluge zaštite okoliša 97
Naručitelj: VUPIK d.d. SUO farme za tov svinja Pačetin
Mjera zaštite odreñena u točci 1 temelji se na Zakonu o prostornom ureñenju i gradnji (NN 76/07 i 38/09) čl. 193.
E.1.1.4 Mjere zaštite od buke 1. U cilju sprečavanja nastajanja buke tijekom grañevinskih radova, odnosno održavanja razine vanjske buke u propisanim granicama, grañevinske radove izvoditi malobučnim strojevima, ureñajima i sredstvima za rad i transport. 2. Bučne radove organizirati na način da se obavljaju tijekom dnevnog razdoblja, a samo u izuzetnim slučajevima, kada to zahtjeva tehnologija tijekom noći. 3. Grañevinske radove izvoditi u dnevnim smjenama uz dopuštenu ekvivalentnu razine buke do 70 dB(A). 4. Pri obavljanju grañevinskih radova noću, ekvivalentna razina buke ne smije prijeći vrijednosti iz tablice 1 Pravilnika o najvišim dopuštenim razinama buke u sredini u kojoj ljudi rade i borave (NN 145/04). Iznimno je dopušteno prekoračenje dopuštenih razina buke za 10 dB, u slučaju ako to zahtjeva tehnološki proces u trajanju do najviše jednu noć odnosno dva dana tijekom razdoblja od 30 dana. O iznimnom prekoračenju dopuštenih razina buke izvoñač radova je obavezan pismenim putem obavijestiti sanitarnu inspekciju i upisati u grañevinski dnevnik.
Mjere zaštite od buke odreñene u točkama 1, 2, 3 i 4 temelje se na Pravilniku o najvišim dopuštenim razinama buke u sredini u kojoj ljudi rade i borave (NN 145/04), čl. 5. i čl. 17.
E.1.1.5 Mjere gospodarenja otpadom 1. Unaprijed odrediti odgovarajuću površinu na kojoj će se odvojeno sakupljati i privremeno skladištiti nastali otpad. 2. Otpad čija se vrijedna svojstva mogu iskoristiti mora se odvojeno skupljati i oporabiti. 3. Zbrinjavanje svih vrsta otpada koji nastaje tijekom grañenja ugovoriti s pravnom osobom koja posjeduje dozvolu za skupljanje, prijevoz i/ili zbrinjavanje otpada.
Mjere gospodarenja otpadom odreñene u točkama 1, 2 i 3 temelje se na Pravilniku o gospodarenju otpadom (NN 23/07 i 111/07) te Pravilniku o gospodarenju grañevnim otpadom (NN 38/08).
Izradio: APO d.o.o. usluge zaštite okoliša 98
Naručitelj: VUPIK d.d. SUO farme za tov svinja Pačetin
E.1.2 Mjere zaštite okoliša tijekom rada
E.1.2.1 Mjere zaštite tla i voda 1. Radne i manipulativne površine na kojima može doći do onečišćenja uslijed obavljanja djelatnosti moraju biti vodonepropusne. 2. Izraditi Plan korištenja i primjene gnojovke koji treba biti u skladu s propisanim odredbama obzirom na maksimalnu dozvoljenu količinu apliciranog dušika (N) životinjskog porijekla po hektaru poljoprivredne površine koja iznosi 170 kg N/ha godišnje. Iznimno u prve četiri godine primjene može se aplicirati 210 kg N/ha godišnje. Takoñer, potrebno se pridržavati Načela dobre poljoprivredne prakse u primjeni gnojovke na poljoprivrednim površinama. 3. Uvažiti zabranu korištenja gnojovke kako slijedi: u periodu od 1. prosinca do 1. ožujka bez obzira na pokrov u periodu od 1. svibnja do 1. rujna raspodjelom po površini bez unošenja u tlo u II Zoni sanitarne zaštite izvorišta ako nije drugačije odreñeno propisima koji ureñuju upravljanje vodama na poljoprivrednom tlu zasićenom vodom, pokrivenim snijegom i smrznutom poljoprivrednom tlu te na plavnim zemljištima, u proizvodnji povrća, jagodičastog voća i ljekovitog bilja unutar 30 dana prije zriobe i berbe, pomiješane s gradskim muljem, kompostom od gradskog mulja i otpada. s gospodarstava na kojima su utvrñene bolesti s uzročnicima otpornim na uvjete u gnojišnoj jami, na ne poljoprivrednim zemljištima na 25 m udaljenosti od bunara, 20 m udaljenosti od jezera i 5 m udaljenosti od ostalih vodenih tokova na nagnutim terenima gdje se slijevaju s površina na nagnutim terenima uz vodotokove, s nagibom većim od 10% na udaljenosti manjoj od 10 m od vodenih tokova. 4. Osigurati dovoljnu površinu poljoprivrednog zemljišta za primjenu proizvedene gnojovke, a koja se procjenjuje na 346 ha. 5. Analizirati „nulto stanje“ sastava gnojovke nakon puštanja farme u rad odnosno prvog perioda zriobe. Prije svakog perioda pražnjenja spremnika za gnojovku izvršiti analizu
Izradio: APO d.o.o. usluge zaštite okoliša 99
Naručitelj: VUPIK d.d. SUO farme za tov svinja Pačetin
gnojovke od strane ovlaštenog laboratorija. 6. Proizvedenu gnojovku nakon perioda zriobe predavati ratarskoj jedinici Vupika koja će dalje gospodariti gnojovkom odnosno aplicirati na predviñene poljoprivredne površine. 7. O predanim količinama gnojovke voditi evidenciju/očevidnike. 8. Izraditi Pravilnik o zbrinjavanju svih vrsta otpada i mulja iz procesa prerade vode. 9. Sustav za odvodnju i skladištenje otpadnih voda te spremnike gnojovke izvesti na način da ne onečišćuju okoliš, a njihovo održavanje ugovoriti s ovlaštenom pravnom osobom. 10. Sanitarne otpadne vode, otpadne vode iz dezinfekcijske barijere i otpadne vode od pranja hladnjače sakupljati u zasebne vodonepropusne sabirne jame , te ih po njihovu popunjenju prazniti od strane ovlaštene tvrtke i odvoziti na najbliži pročistač otpadnih voda. 11. Otpadne vode od prerade vode koje se ispuštaju u interni kanalski sustav te dalje u kanal uz farmu Pačetin, potrebno je analizirati dva puta godišnje od strane ovlaštene institucije. 12. Sustav za odvodnju i skladištenje otpadnih voda ispitati na vodonepropusnost, strukturalnu stabilnost i funkcionalnost unutar pet godina od stupanja na snagu provedbenog propisa a nakon tog roka kontrolu ispravnosti obavljati svakih osam godina od strane ovlaštene institucije. 13. Izraditi Interno uputstvo za provoñenje kontrole ispravnosti grañevina za javnu odvodnju otpadnih voda kojim se utvrñuje način provoñenja kontrole ispravnosti na svojstvo vodonepropusnosti, strukturalne stabilnosti i funkcionalnosti sustava za odvodnju i skladištenje otpadnih voda, vrijeme provoñenja kontrole ispravnosti i odgovorne osobe. 14. Sredstva za dezinfekciju koristiti na način da ne onečišćuju okoliš. Pri provoñenju zdravstvenih i higijensko sanitarnih mjera u nastambama svinja koristiti samo odobrena i dozvoljena sredstva uz nadzor nadležnog veterinara na farmi. 15. Poslove dezinfekcije obavljati od strane pravne i/ili fizičke osobe koje posjeduju rješenje Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodnoga gospodarstva.
Mjere zaštite tla i voda odreñene u: točkama 2, 3 i 4 temelje se na Pravilniku o dobroj poljoprivrednoj praksi u korištenju gnojiva (NN 56/08) i Načelima dobre poljoprivredne prakse , u točci 8 temelji se na Pravilniku o izdavanju vodopravnih akata (NN 78/10), u točkama 1, 9 i 10 temelje se na Zakonu o vodama (NN 153/09) u točci 11 temelji se na Pravilniku o graničnim vrijednostima emisija otpadnih voda (NN 87/10) u točkama 12 i 13 temelji se na Zakonu o vodama (NN 153/09) i Pravilniku o tehničkim zahtjevima za grañevine odvodnje otpadnih voda, kao i rokovima obvezne kontrole ispravnosti grañevina odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda (NN 3/11)
Izradio: APO d.o.o. usluge zaštite okoliša 100
Naručitelj: VUPIK d.d. SUO farme za tov svinja Pačetin
u točci 14 temelji se na Zakonu o veterinarstvu (NN 41/07 i 155/08) u točci 15 temelji se na Pravilniku o uvjetima kojima moraju udovoljavati farme i uvjetima za zaštitu životinja na farmama (NN 136/05, 101/07, 11/10 i 28/10)
E.1.2.2 Mjere zaštite zraka 1. Gnojovku do poljoprivrednih površina dopremati u zatvorenim cisternama koje su opremljene injektorom čime se omogućava direktna aplikacija gnojovke u tlo. 2. Gnojovku aplicirati na poljoprivredne površine za vrijeme tipičnih mirnih, hladnih i oblačnih dana. 3. Jednom u dvije godine potrebno obaviti mjerenje emisija onečiščujućih tvari na dimnjacima kotlovnice od strane ovlaštene institucije i to emisiju ugljikovog monoksida
(CO), oksida dušika izraženog kao NO 2, volumni udio kisika i dimni broj. Mjere zaštite zraka odreñene u točci 3 temelje se na Zakonu o zaštiti zraka ( NN 178/04 i 60/08) i Uredbi o graničnim vrijednostima emisija onečiščujućih tvari u zrak iz stacionarnih izvora (NN 21/07 i 150/08).
E.1.2.3 Mjere gospodarenja otpadom 1. Zbrinjavanje nastalih uginuća obavljati pohranjivanjem u predviñenu hladnjaču, te redovito odvoziti na utilizaciju putem ovlaštene tvrtke s kojom Naručitelj sklopi ugovor. 2. Od strane nadležne veterinarske službe utvrditi uzrok uginuća životinja. 3. Zbrinjavanje ostalih vrsta otpada provoditi kako slijedi: otpad čija se vrijedna svojstva mogu iskoristiti treba odvojeno skupljati i oporabiti, zbrinjavanje svih nastalih vrsta otpada treba biti organizirano od strane ovlaštene osobe, opasni otpad nastao liječenjem i prevencijom bolesti u životinja potrebno je odvojeno sakupljati u spremnike namijenjene za tu svrhu te njihovo zbrinjavanje ugovoriti s pravnom osobom (osobama) koja posjeduje dozvolu za skupljanje, prijevoz i/ili zbrinjavanje opasnog otpada. Mjere gospodarenja otpadom odreñene u točkama 1 i 2 temelje se na Zakonu o veterinarstvu (NN 41/07 i 155/08) i Pravilniku o načinu postupanja sa životinjskim lešinama i otpadom životinjskog podrijetla te o njihovom uništavanju (NN 24/03). Mjera u točci 3 temelji se na Zakonu o otpadu (NN 178/04, 111/06, 60/08 i 87/09), Pravilniku o gospodarenju otpadom (NN 23/07 i 111/07) i Pravilniku o gospodarenju medicinskim otpadom (NN 72/07).
Izradio: APO d.o.o. usluge zaštite okoliša 101
Naručitelj: VUPIK d.d. SUO farme za tov svinja Pačetin
E.1.3 Mjere zaštite okoliša po prestanku korištenja ili uklanjanju farme 1. Spremnike gnojovke isprazniti a gnojovku aplicirati sukladno količini, stanju zrelosti, raspoloživoj poljoprivrednoj površini i dozvoljenom vremenskom periodu za aplikaciju gnojovke. 2. Rastaviti opremu i grañevine na osnovu plana rušenja postrojenja. 3. Unaprijed odrediti odgovarajuću površinu na kojoj će se odvojeno sakupljati i privremeno skladištiti nastali otpad. 4. Otpad čija se vrijedna svojstva mogu iskoristiti mora se odvojeno skupljati i oporabiti. 5. Za zbrinjavanje svih vrsta otpada koje nastaju pri obavljanju djelatnosti osigurati ugovore s ovlaštenim skupljačima/obrañivačima, uz voñenje propisane dokumentacije 6. Nakon uklanjanja proizvodnih objekata na lokaciji zahvata napraviti analizu i ocjenu kakvoće okoliša na lokaciji u cilju odreñivanja razine onečišćenja i potrebe za sanacijom zemljišta.
Mjere zaštite okoliša po prestanku korištenja ili uklanjanju farme odreñene u točci 1 temelje se na Pravilniku o dobroj poljoprivrednoj praksi u korištenju gnojiva (NN 56/08) i Načelima dobre poljoprivredne prakse, u točkama 3, 4 i 5 temelje se na Pravilniku o gospodarenju otpadom (NN 23/07 i 111/07) te Pravilniku o gospodarenju grañevnim otpadom (NN 38/08) a u točci 6 na dokumentu CARDS 2004 „Smjernice za najbolje raspoložive tehnike stavljanja postrojenja izvan pogona“ .
E.1.4 Mjere za sprečavanje akcidenta (ekološke nesreće)
1. Pristup vatrogasne tehnike za slučaj spašavanja ljudi i imovine osigurati preko prilazne prometnice. 2. Osigurati dostupnost vatrogasne tehnike do svih dijelova farme. 3. U objektima osigurati dovoljne količine vode za gašenje požara, obzirom na predviñenu hidrantsku mrežu. 4. Sustav za odvodnju i skladištenje otpadnih voda atestirati na vodonepropusnost, strukturalnu stabilnost i funkcionalnost unutar pet godina od stupanja na snagu provedbenog propisa a nakon tog roka kontrolu ispravnosti obavljati svakih osam godina od strane ovlaštene institucije. 5. Izraditi Operativni plan za slučaj izvanrednih i iznenadnih onečišćenja voda. 6. Provoditi stalni higijenski i zdravstveni veterinarski nadzor a u slučaju izbijanja bolesti potrebno pozvati nadležnu veterinarsku službu koja propisuje mjere daljnjeg postupanja. Mjere za sprečavanje akcidenta odreñene u točkama 1, 2 i 3 temelje se na Zakonu o zaštiti od požara (NN 92/10) u točci 4 temelji se na Zakonu o vodama (NN 153/09) i Pravilniku o tehničkim zahtjevima za grañevine odvodnje otpadnih voda, kao i rokovima obvezne kontrole ispravnosti grañevina odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda (NN 3/11), u točci 5 temelji se na Zakonu o vodama (NN 153/09) i Državnom planu mjera za slučaj izvanrednih i iznenadnih
Izradio: APO d.o.o. usluge zaštite okoliša 102
Naručitelj: VUPIK d.d. SUO farme za tov svinja Pačetin
onečišćenja voda (NN 5/11) a u točci 6 temelji se na Zakonu o veterinarstvu (NN 41/07 i 155/08).
E.2 PROGRAM PRAĆENJA STANJA OKOLIŠA
Program praćenja stanja okoliša (monitoring) omogućava kontinuirano mjerenje i ocjenu vrijednosti parametara utjecaja na okoliš. Praćenjem stanja okoliša može se provjeravati funkcionalnost propisanih mjera zaštite okoliša. Program praćenja stanja okoliša djeluje i kao sustav za rano upozoravanje na sve utjecaje koji mogu prijeći postavljenu ili propisanu granicu, omogućavajući poduzimanje mjera i aktivnosti sanacije prije nego doñe do značajnijeg negativnog utjecaja na okoliš.
Zrak
Emisije onečiščujućih tvari u zrak iz dimnjaka kotlovnice na farmi Pačetin potrebno je pratiti sukladno sljedećim smjernicama:
PRAĆENJE EMISIJA IZ KOTLOVNICE NO , CO, dimni broj, vol. Udio O , toplinski gubici u Parametri analize 2 2 otpadnom plinu Mjesto mjerenja Dimnjaci kotlova Prvo mjerenje obaviti tijekom probnog rada izvora, a najkasnije 12 mjeseci od dana puštanja u probni rad. Učestalost mjerenja Kasnija mjerenja minimalno jedanput u dvije godine. Izraditi polusatne srednje vrijednosti najmanje tri pojedinačna mjerenja
Pokazatelj mg/Nm 3
NO 2 <200 CO <100 dimni broj 0 Količine koje se prate vol.udio O 2 <3% toplinski gubici u otp. plinu <10%
DIN 5I402 1, / dimni broj Analitičke metode ISO 10849:1996 / masena koncentracija NO x ISO 12039:2002 / CO, O2 Ovlaštena tvrtka po zahtjevu norme HRN EN ISO/IEC Subjekt koji obavlja mjerenje 17025
Izradio: APO d.o.o. usluge zaštite okoliša 103
Naručitelj: VUPIK d.d. SUO farme za tov svinja Pačetin
Ovlaštena tvrtka po zahtjevu norme HRN EN ISO/IEC Organizacija koja obavlja analize/laboratorij 17025 Pohranjivanje g odišnjih izvještaja o mjerenjima i analizama onečiščujućih tvari u zrak iz stacionarnih Metoda bilježenja, obrade i pohrane izvora na lokaciji ovlaštene vanjske institucije; godišnja podataka prijava izmjerenih podataka u Registar onečišćavanja okoliša (ROO).
Tlo S ciljem smanjenja negativnog utjecaja te zaštite poljoprivrednog tla od prekomjernog onečišćenja nitratima potrebno je provoditi analize sastava gnojovke prije svakog ciklusa pražnjenja gnojovke iz spremnika te analize stanja tla na koje će se gnojovka aplicirati. Navedene analize osnova su za izradu plana primjene gnojovke na poljoprivredne površine. Sastav gnojovke potrebno je analizirati nakon najkraćeg razdoblja potrebnog za dozrijevanje gnojovke odnosno prije njezine aplikacije na poljoprivredne površine sukladno sljedećim smjernicama:
ANALIZA SASTAVA GNOJOVKE Suha tvar, pH (H2O), amonijski N, ukupni N, ukupni Parametri za ispitivanje sastava gnojovke P, ukupni K, ukupni Ca, ukupni Mg Mjesto uzorkovanja Spremnici gnojovke Nakon puštanja u rad farme. Prije primjene gnojovke na poljoprivredne površine, nakon najkraćeg Učestalost uzorkovanja razdoblja predviñenog za dozrijevanje gnojovke sukladno tehnološkom postupku zbrinjavanja suha tvar: gravimetrijska metoda pH H2O: prema zahtjevu norme HRN en 13037:1999 amonijski N: metoda po Bremmeru ukupni N: modificirana metoda po Kjeldahlu ukupni P: mokro razaranje (spektrofotometrijska metoda) Analitičke metode ukupni K: mokro razaranje (plamenofotometrijsko odreñivanje) ukupni Ca: mokro razaranje (HRN EN ISO 6869:2001), atomska apsorpcijska spektrofotometrija ukupni Mg: mokro razaranje (HRN EN ISO 6869:2001), atomska apsorpcijska spektrofotometrija analiza sastava gnojovke obavlja se radi izrade plana Tehničke karakteristike mjera primjene gnojovke koji mora biti usklañen s plodoredom i bilancom potrošnje dušika. Subjekt koji obavlja uzorkovanje ili neovisna pravna osoba ovlaštena po zahtjevu norme mjerenje HRN EN ISO/IEC 17025
Izradio: APO d.o.o. usluge zaštite okoliša 104
Naručitelj: VUPIK d.d. SUO farme za tov svinja Pačetin
Organizacija koja obavlja neovisna pravna osoba ovlaštena po zahtjevu norme analize/laboratorij HRN EN ISO/IEC 17025 Metoda bilježenja, obrade i pohrane Pohranjivanje godišnjih izvještaja o mjerenjima i podataka analizama onečiščujućih tvari u tlo
Analizu stanja tla potrebno je izraditi sukladno odredbama Pravilnika o metodologiji za praćenje stanja poljoprivrednog zemljišta (NN 60/10) koje obuhvaćaju sljedeće:
ANALIZA STANJA TLA
pH reakcija tla (KCl i H 2O), sadržaj humusa, ukupni dušik, sadržaj fiziološki aktivnih hranjiva P O i K O, Parametri za ispitivanje plodnosti tla 2 5 2 hidrolitička kiselost ili sadržaj uk upnih karbonata, mehanički sastav tla poljoprivredne površine, nakon žetve usjeva a prije Mjesto uzorkovanja tla nego se aplicira gnojovka uzimanjem prosječnog uzorka tla prije puštanja u rad farme te jednom u četiri godine Učestalost uzorkovanja tla za vrijeme rada farme reakcija tla pH: elektrokemijski u CaCl 2, prema normi HRN ISO 10390:2005 sadržaj humusa: metoda prema Tjurinu Analitičke metode ukupni dušik: prema HRN ISO 13878:2004 opskrbljenost biljci pristupačnim P 2O5 i K 2O: AL metoda analiza sastava tla obavlja se radi izrade plana Tehničke karakteristike mjera primjene gnojovke koji mora biti usklañen s plodoredom i bilancom potrošnje dušika. Subjekt koji obavlja uzorkovanje ili ovlaštena pravna neovisna osoba mjerenje Organizacija koja obavlja ovlaštena pravna neovisna osoba analize/laboratorij Ovlaštenje/akreditacija za mjerenja ili ovlaštenje po zahtjevu norme HRN EN ISO/IEC ovlaštenje/akreditacija laboratorija 17025 rezultate analize tla i njiho vo tumačenje vlasnik je Metoda bilježenja, obrade i pohrane dužan dostaviti nadležnoj jedinici lokalne podataka samouprave. Vlasnik pohranjuje zapise 5 godina.
Voda Na farmi Pačetin potrebno je analizirati kakvoću vode iz bunara za opskrbu farme vodom te otpadnu tehnološku vodu od pranja filtera. U tablicama su navedene smjernice za uzorkovanje i analiziranje kakvoće voda.
Izradio: APO d.o.o. usluge zaštite okoliša 105
Naručitelj: VUPIK d.d. SUO farme za tov svinja Pačetin
ANALIZA KAKVOĆE VODE IZ BUNARA Fizikalno kemijski pokazatelji: boja, mutnoća, miris, okus, koncentracija vodikovih iona, vodljivost, amoni jak, nitrati, kloridi, Parametri za ispitivanje utrošak KMnO , željezo, arsen, mangan kakvoće vode 4 Mikrobiološki pokazatelji: ukupni koliformi, Escherichia coli, broj kolonija 37 0, broj kolonija 22 0, enterokoki Mjesto uzorkovanja bunar Učestalost uzorkovanja Jednom mjesečno
Fizikalno kemijski mikrobiološki Boja <20 Ukupni 0 n/100 ml mg/PtCo koliformi skale Mutnoća <4 0NTU Escherichia 0 n/100 ml coli Miris bez broj kolonija <20 n/1 ml 37 0 Okus bez broj kolonija <100 n/1 ml 22 0 koncentracija 6,5 9,5 enterokoki 0 n/100 ml vodikovih iona vodljivost <2.500 S/cm /20 Količine koje se prate oC amonijak <0,5 NH4 + mg/l
nitrati <50,0 NO 3 mg/l kloridi <250 Cl mg/l
utrošak <5,0 O2 KMnO 4 mg/l željezo <200 Fe g/l arsen <50 As g/l mangan <50 Mn g/l
Izradio: APO d.o.o. usluge zaštite okoliša 106
Naručitelj: VUPIK d.d. SUO farme za tov svinja Pačetin
boja: HRN EN ISO 7887:2001 mutnoća: HRN EN ISO 7027:2001 miris: HRN EN 1622:2002 okus: HRN EN 1622:2002 koncentracija vodikovih iona: HRN ISO 10523:2009 vodljivost: HRN EN 27888:2008 amonijak: HRN EN ISO 14911:2001 nitrati: HRN EN ISO 10304 1:2009 kloridi: HRN EN ISO 10304 1:2009 Analitičke metode utrošak KMnO 4: HRN EN ISO 8463:2001 željezo: HRN EN ISO 15586:2008 arsen: HRN EN ISO 15586:2008 mangan: HRN EN ISO 15586:2008 ukupni koliformi: HRN EN ISO 9308 1:2000 Escherichia coli: HRN EN ISO 9308 1:2000 broj kolonija 37 0: HRN EN ISO 6222:2000 broj kolonija 22 0: HRN EN ISO 6222:2000 enterokoki: HRN EN ISO 7899 2:2000 Subjekt koji obavlja neovisna pravna osoba uzorkovanje ili mjerenje Organizacija koja obavlja neovisna pravna osoba analize/laboratorij Metoda bilježenja, obrad e Pohranjivanje izvještaja o provedenim mjerenjima i pohrane podataka
ANALIZA OTPADNE TEHNOLOŠKE VODE OD PRANJA FILTERA pH, temperatura, suspendirana tvar, BPK, KPK, Parametri za ispitivanje kakvoće vode ukupna ulja i masti, detergenti, taložive tvari, Fe, Mn Kontrolno mjerno okno na spoju taložnice i odvodne Mjesto uzorkovanja cijevi u interni kanalski sustav Učestalost uzorkovanja 2 puta godišnje
Izradio: APO d.o.o. usluge zaštite okoliša 107
Naručitelj: VUPIK d.d. SUO farme za tov svinja Pačetin
Parametri GV pH 6,5 9,0 temperatura 30 0C suspendirana tvar 35 mg/l
BPK 25 mgO 2/l KPK 125 mgO 2/l Količine koje se prate ukupna ulja i 20 mg/l masti detergenti 1 mg/l taložive tvari 0,5 ml/1 h Fe 2,0 mg/l Mn 2,0 mg/l
pH: HRN ISO 10523:1998 suspend. Tvar: HRN ISO 11923:1998 BPK 5 HRN EN 1899 1:2004 KPK: HRN ISO 6060:2003; HRN ISO 15705:2003 suspendirana tvar i ukupna ulja i masti: standardne metode za ispitivanje vode i otpadne vode, APHA, Analitičke metode AWWA, WEF (1998) 20ed/ detergenti anionski: HRN EN 903:2002 željezo (Fe): HRN ISO 6332:2001, HRN ISO 15586:2003 mangan (Mn): HRN ISO 6333:2 001, HRN ISO 15586:2003, ISO 17294 2:2003 Subjekt koji obavlja uzorkovanje ili neovisna pravna osoba ovlaštena po zahtjevu norme mjerenje HRN EN ISO/IEC 17025 Organizacija koja obavlja neovisna pravna osoba ovlaštena po zahtjevu norme analize/laboratorij HRN EN ISO/IEC 17025 Metoda bilježenja, obrade i pohrane Pohranjivanje izvještaja o provedenim mjerenjima podataka
E.3 PRIJEDLOG OCJENE PRIHVATLJIVOSTI ZAHVATA ZA OKOLIŠ Kao što je opisano u poglavlju D.2. utjecaj planiranog zahvata na okoliš ocijenjen je kao mali utjecaj, te je prihvatljiv za okoliš. Otpadne vode koje će nastajati tijekom rada farme, obzirom da nema javnog kanalizacijskog sustava privremeno će se skladišti u nepropusnim sabirnim jamama te zbrinjavati od strane ovlaštene tvrtke. Gnojovka iz procesa proizvodnje skladištit će se u čeličnim nepropusnim spremnicima otpornim na sastav gnojovke i primjenjivati na poljoprivrednim površinama. Svi prepoznati utjecaji navedeni su u poglavlju D. te su u poglavlju
Izradio: APO d.o.o. usluge zaštite okoliša 108
Naručitelj: VUPIK d.d. SUO farme za tov svinja Pačetin
E. propisane mjere za njihovo smanjenje. Pridržavajući se propisanih mjera zaštite okoliša te provoñenje programa praćenja stanja okoliša, ocjenjuje se da je zahvat prihvatljiv za okoliš.
E.4 METODOLOGIJA PROCJENE UTJECAJA NA OKOLIŠ
Procjena utjecaja planiranog zahvata na okoliš obavljena je u nekoliko koraka od kojih je svaki imao odreñenu svrhu kako bi se u konačnici mogao procijeniti utjecaj planiranog zahvata na okoliš, a uvažavajući pri tome sljedeće: o postojeće stanje okoliša na lokaciji; o postojeće proizvodne aktivnosti na lokaciji kojima se ostvaruje utjecaj na okoliš odnosno na njegove pojedine sastavnice.
U nastavku je dan pregled poduzetih koraka za procjenu utjecaja planiranog zahvata na okoliš, te kratak pregled razloga zbog kojih je pojedini korak poduzet, odnosno ciljeva koji su se željeli ostvariti
Izradio: APO d.o.o. usluge zaštite okoliša 109
Naručitelj: VUPIK d.d. SUO farme za tov svinja Pačetin
Pregled poduzetih koraka i svrhe njihova poduzimanja u procesu procjene utjecaja na okoliš
R.br. Korak u postupku Svrha poduzimanja koraka u postupku procjene utjecaja na okoliš procjene utjecaja na okoliš 1. Opis lokacije zahvata Dati pregled usklañenosti zahvata s dokumentima prostornog ureñenja i područja utjecaja Opisati lokaciju zahvata s obzirom na njezin prostorni smještaj, blizinu naselja i posebno vrijednih područja koja zahvata mogu biti ugrožena radom zahvata, te postojeće stanje onih sastavnica okoliša na koje zahvat može ostvariti utjecaj
2. Utvrñivanje mogućih Pri planiranju izgradnje farme, Nositelj zahvata nije razmatrao varijantna rješenja obzirom da je farma planirana na varijantnih rješenja potpuno novoj čestici na kojoj ne postoje nikakve grañevine ili neki drugi objekti koji bi svojim postojanjem zahvata uvjetovali smještaj predviñenih proizvodnih i pratećih objekata. 3. Kvantificiranje Kvantificirati utjecaje i to: utjecaja Utjecaj na tlo utjecaj na tlo u najvećem se dijelu ostvaruje kao posljedica proizvodnje gnojovke na farmi. Ukoliko bi se gnojovka neadekvatno skladištila na farmi ili ispuštala u tlo bez kontrole njezinog sastava i količine koja se aplicira, posredno bi dolazilo do ispiranja dušika u vode i njezino zagañenje. Procijenjene su godišnje količine gnojovke koja će nastajati na farmi te pomoću sastava gnojovke sa tehnološki slične farme tovnih svinja Kozarac u sklopu koncerna Agrokor izračunata je površina potrebnih poljoprivrednih površina za aplikaciju gnojovke. Utjecaj na vode – Utjecaj na vode prepoznat je u slučaju aplikacije prevelike količine gnojovke koje se ne bi iskoristila u biljnoj proizvodnji nego bi se ocijedila u podzemne vodotoke. Prepoznate su i ostale otpadne vode koje nastaju tijekom rada farme a čije neadekvatno zbrinjavanje može dovesti do zagañenja okoliša. Obzirom da je predmetna farma udaljena cca 4 km od zona sanitarne zaštite vodocrpilišta Cerić a najbliže poljoprivredne površine za aplikaciju gnojovke su udaljene cca 200 m ne očekuju se negativi utjecaji. Utjecaj otpada Posebno su izdvojene one specifične vrste otpada koje će nastajati tijekom grañevinskih radova izgradnje farme i kao direktna posljedica rada farme. Utjecaj na zrak – prepoznate su emisije plinova amonijaka i metana kao posljedica uzgoja svinja odnosno sakupljanja gnojovke. U okoliš se oslobañaju na mjestima odušaka iz sustava za ventilaciju objekata, procesa sakupljanja i odvoženja gnojovke. Prema proračunu modela širenja plinovitih tvari kombinacijom Eulerovog i Lagrangeovog modela disperznog prijenosa tvari, neće biti pojave mirisa koji bi mogli ugrožavati životni okoliš. Takoñer, prepoznate su emisije ugljikovih oksida i dušikovih oksida iz dimnjaka kotlovnice. Utjecaj na vizualni identitet krajobraza Smještaj farme utjecat će na promjenu okolnog krajobraza u odnosu na sadašnje stanje. Obzirom da će se smjestiti na oraničnoj površini, proizvodni i prateći objekti farme postat će dominantan element šireg ravničarsko poljoprivrednog prostora farme. Predviñenim krajobraznim ureñenjem neizgrañenog dijela parcele, utjecat će se na smanjenje vidljivosti farme iz šire okolice, ublažit će se njezine negativne vizure te će na taj način zahvat imati prihvatljiv utjecaj na krajobraz.
Izradio: APO d.o.o. usluge zaštite okoliša 110
Naručitelj: VUPIK d.d. SUO farme za tov svinja Pačetin
Utjecaj na promet – utjecaj na promet prepoznat je kao mali obzirom da je tjedno predviñen dolazak cca 5 kamiona za dovoz i odvoz tovljenika s farme, za dovoz potrebnih sirovina i odvoz uginulih životinja. Povećanje prometa predviñeno je dva puta godišnje u periodu pražnjenja spremnika gnojovke. Utjecaj buke – Razine buke koje se na najbližim referentnim točkama izvan tvorničkog kruga, odnosno u susjednim zonama smiju javljati kao posljedica rada farme odreñene su Pravilnikom o najvišim dopuštenim razinama buke u sredini u kojoj ljudi rade i borave (NN 145/04). Buka na farmi javljat će se od glasanja životinja te povremeno od poljoprivredne mehanizacije (traktor, cisterna za gnojovku) no predviña se da neće imati značajnijeg utjecaja na okolicu zahvata zbog relativno male dinamike dolazaka/odlazaka vozila na farmu (vozila radnika na farmi, povremeno vozila veterinarske službe, vozila službe za odvoz otpada animalnog porijekla te vozila službi za odvoz ostalih vrsta otpada, vozila za dopremu hrane, cisterne za odvoz gnojovke, vozila za odvoz tovljenika), relativno malog intenziteta unutarnjeg prometa (traktori, kamioni za transport svinja) i držanja prasadi kao izvora buke u zatvorenim uzgojnim prostorima. Mogući utjecaji uslijed akcidenta – kao mogući akcident prepoznat je požar, ali su kroz mjere zaštite okoliša propisani mehanizmi koji će spriječiti da do akcidenta uopće ne doñe.
4. Propisivanje mjera Propisati mjere kojima će se utjecaji na okoliš izbjeći i/ili umanjiti, odnosno svesti na razinu prihvatljivu za okoliš zaštite okoliša i na specifičnoj lokaciji programa praćenja stanja okoliša
Izradio: APO d.o.o. usluge zaštite okoliša 111
Naručitelj: VUPIK d.d. SUO farme za tov svinja Pačetin
F SAŽETAK STUDIJE
F.1 ZADAĆA STUDIJE
Zahvat koji se obrañuje u ovoj Studiji je izgradnja i rad farme za intenzivan uzgoj tovnih svinja Pačetin. Lokacija zahvata nalazi se na području Vukovarsko srijemske županije, u obuhvatu Općine Trpinja na novonastaloj grañevinskoj čestici nastaloj spajanjem katastarskih čestica 621/1, 621/2, 622/1 k.o.Pačetin. Novoformirana čestica imat će površinu od 4,3 ha. Nositelj zahvata je tvrtka Vupik d.d., članica Agrokor grupe.
Tehnološkim projektom predviñen je kapacitet farme od 12.274 tovljenika. Propisanim odredbama Uredbe o procjeni utjecaja zahvata na okoliš (NN 64/08 i 67/09) za navedeni proizvodni kapacitet od 12.274 tovljenika potrebno je provesti postupak procjene utjecaja na okoliš i izraditi Studiju utjecaja na okoliš. Temeljna zadaća Studije je procijeniti utjecaj planiranog zahvata na okoliš, te ukazati na koji se način, primjenom odgovarajućih mjera zaštite okoliša, neželjene posljedice mogu spriječiti ili umanjiti.
F.2 OPIS ZAHVATA
Zahvat se nalazi u Vukovarsko srijemskoj županiji u administrativnom obuhvatu Općine Trpinja (Slika 1.). Tehnološkim projektom predviñeni kapacitet farme iznosi 12.274 tovljenika što preračunato na uvjetna grla sukladno koeficijentu iz Prostornog plana ureñenja Općine Trpinja (Službeni glasnik Vukovarsko srijemske županije, br. 12/07 i 5/11 ) iznosi:
12.274 tovljenika x 0,25 = 3.068 UG
Godišnje je predviñena proizvodnja od cca 36.000 tovljenika podijeljena u tri proizvodna turnusa. Smještaj farme prostorno je predviñen na poljoprivrednom zemljištu, 1,10 km udaljenom od najbližeg naselja Ludvinci te 1 km udaljenom od lokalne ceste 46001 koja prolazi kroz naselje Ludvinci prema naselju Tordinci.
Izradio: APO d.o.o. usluge zaštite okoliša 112
Naručitelj: VUPIK d.d. SUO farme za tov svinja Pačetin
Farma Pačetin
Slika 1 Karta na kojoj je prikazano šire područje lokacije zahvata (M 1:100.000)
Osnovna zadaća farme je uzgoj tovljenika uz osiguranje životnih uvjeta u skladu s Pravilnikom o uvjetima kojima moraju udovoljavati farme i uvjetima za zaštitu životinja na farmama (NN 136/05, 101/07, 11/10 i 28/10). Krug farme ograñen je ogradom od žičanog pletiva postavljenog na AB stupove visine cca. 1,8m koja onemogućava pristup ljudi i životinja. Na ulazu u farmu nalazit će se kolna i pješačka dezobarijera. Putovi unutar farme će se asfaltirati a ostali prostor hortikulturno će se urediti. Farma će se vodom opskrbljivati iz bunara a za potrebe električne energije predviñeno je instaliranje stupne trafostanice. Za zagrijavanje vode i potrebe grijanja na farmi, osigurat će se priključenje na javnu mrežu opskrbe plinom koja postoji nedaleko lokacije farme.
Izradio: APO d.o.o. usluge zaštite okoliša 113
Naručitelj: VUPIK d.d. SUO farme za tov svinja Pačetin
F.3 OPIS TEHNOLOŠKOG PROCESA TOVA SVINJA Na farmi će se za potrebe tova svinja izgraditi devet objekata tovilišta koji će biti povezani centralnim komunikacijskim hodnikom širine 2,10 m u jednu jedinstvenu cjelinu. Predviñen je rad 12 zaposlenih. U prilogu 3 nalazi se shematski prikaz idejnog rješenja zahvata. Kapacitet farme je predviñen za 12.274 tovljenika u tri turnusa godišnje.
Glavni proizvodni objekti na farmi su tovilišta (9 objekata) a pomoćni objekti na farmi su: upravna zgrada, prostorija za preradu vode, spremnici gnojovke i odvodnja gnojovke, hladnjača kontejner za uginule životinje s ureñajem za hlañenje, kotlovnica, vodotoranj, nadstrešnica, centralna kuhinja, dezobarijera za vozila i pješake te manipulativne površine .
Prasad se u prosječnoj težini od 27 kg dovozi u objekte tovilišta iz uzgojne farme po principu „sve unutra sve van” za svaki pojedini odjeljak. Punjenje se vrši sa jedne uzgojne farme sa svrhom održavanja istog zdravstvenog statusa na farmi. U tovilištu prasad ostaje prosječno 105 dana. Na farmi se nalazi osam objekata po dva odjeljka (u svakom odjeljku 38 boksova) i jedan objekt sa 38 boksova. Punjenje objekata vrši se sukcesivno u jednakim vremenskim razmacima tako da se proizvodnja odvija kontinuirano tijekom cijele godine. Tjedno punjenje tovilišta iznosi 700 prasadi. Prilikom punjenja u svakom odjeljku ostaju prazna 2 boksa koja služe za smještaj slabije prasadi u toku proizvodnje. Prasad se grupira u boksove prema veličini. Boksovi su dimenzija 6,9 x 2,3 m. U svaki boks se smješta 19 prasadi sa podnom površinom po životinji od 0,74 m². Pod u boksovima je potpuno rešetkast i izvest će se od betonskih rešetki ispod kojih je sustav kanala za izgnojavanje.
Prostor za smještaj tovljenika mora biti pripremljen za prijem prasadi (očišćen, dezinficiran i odmoren) a 24 sata prije ulaska prasadi treba uključiti ventilaciju i grijanje te prekontrolirati sisteme za napajanje i hranjenje. Isporuka tovljenika će se obavljati u dva navrata. Prvo će se isporučivati svinje koje su dostigle željenu težinu a nakon 5 7 dana će se isporučiti sve ostale. Na taj način se postiže da su sve životinje koje se isporučuju podjednake veličine i mase. Kamioni za prijevoz životinja će se povezati rampom pokretnim dijelom. Utovar će se obavljati po grupama sa što manje stresa.
Hranidba Na farmi Pačetin hranidba tovljenika će biti tekuća. Uz proizvodne objekte nalazi se centralna kuhinja za tekući tov sa silosima za skladištenje smjese, kvasca i sirutke. Hranidbom se upravlja automatski preko kompjutera. Svaki dan, prema zadanoj recepturi, u mix tanku miješa se smjesa sa sirutkom i kvascem u omjeru tekućeg i suhog dijela 3,2:1 sa maksimalno 3% kvasca u smjesi. Hranidbeni sustav cijevi hermetički je zatvoren i ne ispire se vodom jer je hrana u cijevima stalno prisutna. Dio sustava koji je prazan izmeñu vremena hranjenja i
Izradio: APO d.o.o. usluge zaštite okoliša 114
Naručitelj: VUPIK d.d. SUO farme za tov svinja Pačetin noći su mix tankovi koji se dezinficiraju zamagljivanjem mješavinom biorazgradivih kiselina (mravlje i propionske kiseline). Za podmirenje hranidbenih potreba tovljenika upotrebljavat će se smjesa tekućeg krmiva čiji sastav je prilagoñen prehrambenim potrebama tovljenika.
Ventilacija Ventilacija proizvodnih objekata se provodi putem klapni za ulaz zraka i krovnim ventilatorima za izlaz zraka. Izlaz zraka kroz krovne ventilatore u odjeljku stvara podtlak koji uzrokuje ulaz zraka kroz zidne klapne. U objektima je predviñeno dogrijavanje zraka pomoću grijačih toplovodnih konvektora tijekom zimskog perioda i prilikom punjenja objekata sa odojcima na optimalnu temperaturu od 21ºC nakon čega će se svaki slijedeći tjedan spuštati temperatura za 1ºC do temperature od 16 ºC. Optimalna temperatura u tovilištu iznosi 16 21º C a vlaga 60 70 %. Brzina strujanja zraka ne prelazi 0,2 m/s. Ventilatori su smješteni u dimnjake i meñusobno povezani preko upravljačke jedinice. Promjenom broja okretaja ventilatora održava se potrebna izmjena zraka od 1 m³ po satu i kg svinje u odjeljku. Upravljanje ventilacijom, grijanjem i hlañenjem je preko centralne upravljačke jedinice za jedan objekt po odjeljcima. Svaki objekt ima alarmni sustav koji svjetlosnim i zvučnim signalom upozorava na pojedine probleme rada sustava. Svi objekti su povezani informatičkim kablom na centralni kompjutor koji bilježi sve parametre rada sustava te ima sustav za dojavu alarma.
Čišćenje i dezinfekcija Nakon završene proizvodnje, objekti se prije pranja natapaju raspršivačima čime se postiže lakše i učinkovitije pranje sasušenih nečistoća. Nakon toga objekti se peru visokotlačnim ureñajima za pranje i uklanjaju se svi zaostaci organske tvari. Dezinfekcija objekata obavlja se 48 sati prije ulaska svinja sa odabranim bio razgradivim dezinfekcijskim sredstvom.
Kontrola životinja Redovitim kontrolama sve sumnjive i bolesne životinje se izdvajaju u posebne boksove te se nad njima provode odgovarajući veterinarski zahvati. Uginuća se saniraju na neškodljiv način, prema propisanim postupcima za što na farmi postoji posebni kontejner/hladnjača s ureñajima za hlañenje do odvoza trupla u kafileriju. Na farmi se redovito provode sve potrebne veterinarsko sanitarne mjere kao i DDD.
Izgnojavanje objekata Planirano je izgnojavanje putem sistema potpuno rešetkastog poda u objektima. Gnojovka koja se sastoji od fekalija u tekućem i krutom obliku pomiješana s vodom od pranja nastambi zadržava se u kanalima ispod rešetkastog poda. Naizmjeničnim otvaranjem čepova na ispustima tekuća faza se promiješa i gnojovka se cijevima transportira do sabirne jame kapaciteta 40 m 3 odakle se pomoću pumpi i metalnih cijevi prepumpava u nadzemne spremnike za gnojovku.
Izradio: APO d.o.o. usluge zaštite okoliša 115
Naručitelj: VUPIK d.d. SUO farme za tov svinja Pačetin
Spremnici za gnojovku izrañeni su od nepropusnog materijala, otpornog na gnojovku i kao takvi ne dopuštaju istjecanje sadržaja, čime su zadovoljeni najviši ekološki standardi. Gornja stranica spremnika je zatvorena. Maksimum punjenja je osiguran preko specijalnih detektora nakon čega se aktivira optički ili akustični alarm. Spremnicima se upravlja preko komandne ploče. Spremnici za gnojovku se prazne dva puta godišnje a obzirom na proračunatu godišnju količinu proizvedene gnojovke (tablica 1) predviñeno je postavljanje 3 spremnika Spremnici će biti čelični, dva spremnika bit će pojedinačne zapremine 4.528 m 3 dok će jedan spremnik biti zapremine 4.403 m 3. Ukupni kapacitet sva tri postavljena spremnika za gnojovku iznosit će 13.459 m 3. Gnojovka se prilikom uzgoja procjeñuje u kanale za prikupljanje/skladištenje gnojovke koji se nalaze ispod svakog proizvodnog objekta. Kapacitet kanala za skladištenje gnojovke ispod objekata za uzgoj ukupno iznosi 6.302,81 m 3. Iz navedenog proizlazi da ukupni kapacitet na farmi za skladištenje gnojovke iznosi 19.802 m 3. Obzirom da se spremnici prazne dva puta godišnje a sukladno godišnjoj proizvodnji gnojovke (vidi tablicu 1) navedeni kapacitet skladišnog prostora biti će dostatan za polugodišnje skladištenje proizvedene gnojovke.
Tablica 1 Proračun godišnje količine proizvedene gnojovke na farmi Pačetin Proizvodnja gnojovke: uk. m³/god. Prasad tovilište 12.274 x 4,5 kg/dan/živ x 365 dana/1.000 20.160 Tehnološka voda od pranja 2.500 objekata (tovilište) UKUPNO 22.660 Podaci korišteni u izračunima potječu iz stručne literature (Reference Document on Best Available Techniques in Intensive Rearing of Poultry and Pigs, July 2003) i vlastitih iskustava u proizvodnji na farmama. Gnojovka će se aplicirati na poljoprivredne površine te prema Pravilniku o dobroj poljoprivrednoj praksi u korištenju gnojiva (NN 56/08) koji propisuje da se u prve četiri godine u tlo može aplicirati 210 kg N/ha a u narednom razdoblju 170 kg N/ha (na bazi svinjske gnojovke sa 0,5% N) potrebno je osigurati 346 ha poljoprivrednih površina za aplikaciju proizvedene gnojovke. Obzirom da Vupik d.d. nema u svom vlasništvu potrebnu količinu poljoprivrednih površina navedene površine osigurale su se putem dugogodišnjeg zakupa poljoprivrednih čestica u vlasništvu RH i Općine Trpinja ukupne površine 554,2 ha, koje se nalaze na području katastarskih općina Bršadin, Ludvinci, Pačetin i Trpinja.
Vodoopskrba Obzirom da šira okolica lokacije zahvata nema izgrañen vodovodni sustav, pitanje vodoopskrbe riješiti će se bunarom na samoj farmi. Voda će se crpiti iz bunara, obrañivati do kakvoće odreñene Pravilnikom o zdravstvenoj ispravnosti vode za piće (NN 47/08) te transportirati u vodotoranj, odakle će gravitacijom opsluživati vodoopskrbnu i hidrantsku mrežu farme koje su dimenzionirane na ukupne potrebe na farmi. Potrebe za vodom na farmi prikazane su u tablici 2.
Izradio: APO d.o.o. usluge zaštite okoliša 116
Naručitelj: VUPIK d.d. SUO farme za tov svinja Pačetin
Tablica 2 Prikaz ukupne godišnje potrebe/potrošnje vode na farmi Pačetin Br. Potr. vode Potrošnja vode Kategorija Potrošnja vode životinja (l/živ./dan) (m³/god.) za napajanje tovljenici 12.274 6,5 29.120
Br. Potr. vode Potrošnja vode Potrošnja vode Objekt životinja (m³/živ./god.) (m³/god.) za pranje tovilište 12.274 0,2 2.500 Ukupno 31.620 Potrošnja vode za sanitarne potrebe zaposlenika (12) 438 Potrošnja vode u dezobarijerama 200 Potrošnja vode za pranje hladnjače 5 Potrošnja vode za pranje filtera u postrojenju za preradu vode 3.650 UKUPNA POTROŠNJA VODE NA FARMI 35.913 m³/god.
Sustav javne odvodnje Na području lokacije zahvata, sustav javne odvodnje nije izgrañen tako da je planirano sakupljanje otpadnih voda s lokacije zahvata razdjelnim sustavom u sabirne jame ovisno o vrsti, dok će se samo dio otpadnih voda iz pripreme vode ispuštati preko taložnice u kanal koji prolazi uz istočni rub farme te se dalje ulijeva u kanal Mali Prokop jugozapadno od lokacije farme. Tijekom rada farme nastajat će sljedeće otpadne vode: – Sanitarne otpadne vode – Otpadne vode iz dezinfekcijske barijere – Otpadne vode od pranja hladnjače – Otpadne vode od pranja filtera u postrojenju za preradu vode – Oborinske vode s krovnih površina, internih prometnica i manipulativnih površina te parkirnog prostora
Navedene otpadne vode sakupljat će se na sljedeći način: Sanitarne otpadne vode iz upravne zgrade sakupljat će se u zasebnu septičku jamu koja će se periodično prazniti. Pražnjenje vodonepropusne septičke jame i zbrinjavanje sadržaja obavljat će se od strane lokalnog komunalnog poduzeća. Otpadne vode iz dezinfekcijske barijere sakupljat će se u zasebnu vodonepropusnu sabirnu jamu čiji će se sadržaj periodično prazniti i njezin sadržaj zbrinjavati od strane lokalnog komunalnog poduzeća. Otpadne vode od pranja hladnjače ispuštat će se u sabirnu jamu koja se nalazi uz objekt hladnjače te će se njezin sadržaj prazniti i zbrinjavati od strane tvrtke Komunalije Hrgovčić.
Izradio: APO d.o.o. usluge zaštite okoliša 117
Naručitelj: VUPIK d.d. SUO farme za tov svinja Pačetin
Otpadna voda od pranja filtera u postrojenju za preradu vode nakon prolaska kroz taložnicu i njezino pročišćavanje ispuštat će se u kanal koji prolazi uz istočni rub farme te se dalje ulijeva u melioracijski kanal Mali Prokop jugozapadno od lokacije farme. Oborinska voda s manipulativne površine oko spremnika gnojovke na kojoj će se vršiti pretovar gnojovke u cisterne za odvoz sakupljat će se u slivnik, a zatim PVC DN cijevima ispustiti u sabirnu jamu za gnojovku dimenzije 40 m 3. Oborinska voda s parkirne površine na ulazu u farmu ispuštat će se u otvorene oborinske kanale uz samu farmu te dalje u kanal koji prolazi uz istočni rub farme. Odvodnja oborinskih voda s internih prometnica i manipulativnih površina jednim djelom riješiti će se ispuštanjem u zelenu površinu i otvorene oborinske kanale farme. Oborinska voda s krovnih površina objekata će se preko horizontalnih i vertikalnih oluka ispuštati u okolnu zelenu površinu na farmi.
F.4 VARIJANTNA RJEŠENJA ZAHVATA
Pri planiranju izgradnje farme, Nositelj zahvata nije razmatrao varijantna rješenja obzirom da je farma planirana na potpuno novoj čestici na kojoj ne postoje nikakve grañevine ili neki drugi objekti koji bi svojim postojanjem uvjetovali smještaj predviñenih proizvodnih i pratećih objekata.
F.5 OPIS LOKACIJE ZAHVATA I PODACI O OKOLIŠU Zahvat izgradnje farme Pačetin nalazi se u administrativnom obuhvatu Općine Trpinja za koji je važeći Prostorni plan ureñenja općine Trpinja (Službeni glasnik Vukovarsko srijemske županije, br. 12/07 i 5/11 ) a koji je usklañen s prostornim planom višeg reda, Prostornim planom Vukovarsko srijemske županije (Službeni glasnik Vukovarsko srijemske županije, br. 07/02, 08/07 i 09/07). U Prostornom planu ureñenja općine Trpinja, Odredbama za provoñenje, propisano je da se poljoprivredne grañevine, u koje spadaju i farme, mogu graditi van grañevinskih područja i to na poljoprivrednom tlu isključivo osnovne namjene (P1), (P2) i (P3) i ostalom poljoprivrednom tlu u sklopu namjene „ostalo poljoprivredno tlo, šume i šumsko zemljište“ (PŠ). U prilogu 10 Studije nalazi se kartografski prikaz „Korištenje i namjena površina i promet“ s ucrtanom lokacijom zahvata koji je predviñen na području PŠ ostalo poljoprivredno tlo, šume i šumsko zemljište što je u skladu s prostorno planskim odredbama. O usklañenosti zahvata s važećim dokumentima prostornog ureñenja izdano je, od strane Ministarstva zaštite okoliša, prostornog ureñenja i graditeljstva, Uprave za prostorno ureñenje (Klasa: 350 02/10 02/34, Urbroj: 531 06 10 2), Mišljenje da je izgradnja farme za tov svinja Pačetin planirana sukladno važećim dokumentima prostornog ureñenja, odnosno sukladno odredbama Prostornog plana Vukovarsko srijemske županije (Službeni vjesnik Vukovarsko
Izradio: APO d.o.o. usluge zaštite okoliša 118
Naručitelj: VUPIK d.d. SUO farme za tov svinja Pačetin srijemske županije br. 7/02 i 9/07) i odredbama Prostornog plana ureñenja općine Trpinja (Službeni vjesnik Vukovarsko srijemske županije br. 12/07).
Farma je predviñena na području općine Trpinja, na udaljenosti cca 2 km sjeveroistočno od naselja Pačetin i 1 km jugoistočno od naselja Ludvinci. Na lokaciji zahvata nema izgrañenih objekata. Površina je u naravi oranica koja se obrañuje kao ratarska površina. Teren na kojem će se smjestiti farma je ravan i nema prepreka za nesmetan pristup ljudi i vozila. Lokacija zahvata okružena je poljoprivrednim površinama koje su u vlasništvu Republike Hrvatske. U blizini farme, s njezine sjeverozapadne strane na udaljenosti od cca 1 km nalazi se lokalna cesta L 46001 koja prolazi kroz naselje Ludvinci prema Tordincima, a s jugoistočne strane farme na udaljenosti cca 1,35 km nalazi se županijska cesta Ž 4111 Bobota Pačetin. Farma se ne nalazi u vodozaštitnom području ali je na granici zone preventivne zaštite crpilišta. Dio poljoprivrednih površina za aplikaciju gnojovke ulazi u područje zone preventivne zaštite vodocrpilišta. U naselju Pačetin nalazi se vodocrpilište i ureñaj za pročišćavanje vode koji su od farme udaljeni cca 2 km. Sukladno prostorno planskim odredbama, na prostoru rezerviranom za zonu sanitarne zaštite crpilišta Pačetin, do donošenja Odluke o zaštiti izvorišta, uvjeti korištenja i gradnje utvrñuju se sukladno uvjetima utvrñenim posebnim propisom za III zonu sanitarne zaštite. Lokacija zahvata je s jugoistočne i sjeverozapadne strane omeñena melioracijskim kanalima a u blizini lokacije nalazi se i kanal Mali Prokop koji uz ostale kanale na području općine Trpinja čini osnovnu kanalsku mrežu melioracijske odvodnje. Na parceli koja je sjeverno od lokacije zahvata na udaljenosti cca 400 m, nalazi se prapovijesni arheološki lokalitet naziva „Parcela PIKa IV“ koje se predlaže za zaštitu ali se zbog neistraženosti ne mogu utvrditi njegove točne granice. Parcela se koristi za proizvodnju ratarskih kultura i u naravi je oranična površina koja se obrañuje. Niti farma niti poljoprivredne čestice za aplikaciju gnojovke ne ulaze u prostor arheološkog lokaliteta. Sjeveroistočno od lokacije zahvata, na udaljenosti oko 2 km nalazi se zajedničko otvoreno lovište br. 37 „Jordan“. Lovište zauzima površinu od 9.115 ha a uzgajaju se sljedeće vrste divljači: srna obična, zec obični, fazan, trčka, prepelica pućpura. Uz županijsku cestu Ž 4111, jugoistočno od lokacije farme na udaljenosti cca 1,5 km nalazi se poljoprivredno letjelište Pačetin koje se koristi za radove u poljoprivredi i šumarstvu.
Na slici 2 prikazana je šira lokacija zahvata s ucrtanim navedenim obilježjima područja.
Izradio: APO d.o.o. usluge zaštite okoliša 119
Naručitelj: VUPIK d.d. SUO farme za tov svinja Pačetin
zona preventivne zaštite vodocrpilišta
Slika 2 Šira lokacija zahvata s ucrtanim obilježjima područja
Najbliža naseljena naselja u okruženju farme Pačetin i poljoprivrednih površina za aplikaciju gnojovke su: Udaljenost od farme Udaljenost od površina za Naziv naselja Pačetin aplikaciju gnojovke* Ludvinci 1.100 m 850 m Pačetin 1.500 m uz poljoprivredne čestice Tordinci 3.300 m 600 m Lipovača 4.600 m 500 m Nuštar 5.700 m 500 m Marinci 7.000 m 800 m Bršadin 6.000 m 1.500 m * u obzir se uzela najmanja moguća udaljenost naselja od poljoprivrednih čestica za aplikaciju gnojovke
Izradio: APO d.o.o. usluge zaštite okoliša 120
Naručitelj: VUPIK d.d. SUO farme za tov svinja Pačetin
Površine za aplikaciju gnojovke znatno su bliže navedenim naseljima od same farme a pojedine poljoprivredne čestice nalaze se uz naselje Pačetin (k.č. 555/1 i 557 k.o. Pačetin). Na najmanjoj udaljenosti su poljoprivredne čestice koje se nalaze 500 m sjeveroistočno od naselja Lipovača i oranice koje su udaljene 500 m istočno od naselja Nuštar. Iz navedenog se može zaključiti da se u vrijeme gnojidbe poljoprivrednih površina (proljetna gnojidba u periodu od 1. ožujka do 1. svibnja i jesenska gnojidba od 1. rujna do 1. prosinca) potencijalno neugodni mirisi mogu osjetiti u naselju Pačetin, Lipovača i Nuštar. Takoñer, gledajući smjer vjetra naješći je vjetar iz WNW smjera te bi se prilikom aplikacije gnojovke neugodni mirisi mogli osjetiti i u naselju Ludvinci. Kako bi se negativni utjecaj smanjio na najmanju moguću mjeru korisit će se suvremene tehnike aplikacije gnojovke i to na način da se gnojovka direkno injektira u tlo. U blizini lokacije zahvata nema površinskih vodenih tokova. Najbliži vodeni tokovi su rijeka Vuka koja je od lokacije zahvata udaljena cca 3.500 m te melioracijski kanali Mali prokop udaljen od farme cca 350 m, Sekvala na udaljenosti 2.200 m i Bobotski kanal na udaljenosti cca 4.000 m. Dunav je od lokacije zahvata udaljen cca 10,5 km. U općini Trpinja postoje četiri zasebna vodoopskrbna sustava u naseljima Trpinja, Bobota, Vera i Pačetin kojima upravlja komunalna tvrtka „KRIO“ d.o.o. Trpinja. Vodoopskrbni sustavi sastoje se od bušenog zdenca s pripadajućom crpkom (locirani u centru naselja), ureñaja za kondicioniranje vode (samo crpilišta u Boboti i Trpinji) i distribucijske vodoopskrbne mreže. Za vodoopskrbu naselja Pačetin koristi se zamjenski zdenac na crpilištu Pačetin, koje je smješteno na sjevernom rubu naselja. Stari zdenac je bio u uporabi od 1974. godine, ali je počeo pjeskariti pa je 2000. izbušen zamjenski. Maksimalna crpna količina procijenjena je na Q=14 l/s ali kvaliteta vode je takva da je nužno prethodno kondicioniranje. Farma Pačetin ne nalazi se u vodozaštitnom području ali je na granici zone preventivne zaštite crpilišta Pačetin. Dio poljoprivrednih površina za aplikaciju gnojovke ulazi u područje zone preventivne zaštite vodocrpilišta. Sukladno prostorno planskim odredbama, na prostoru rezerviranom za zonu sanitarne zaštite crpilišta Pačetin, do donošenja Odluke o zaštiti izvorišta, uvjeti korištenja i gradnje utvrñuju se sukladno uvjetima utvrñenim posebnim propisom za III zonu sanitarne zaštite a za koju vrijede sljedeće zabrane: – Zabrana ispuštanja nepročišćenih otpadnih voda, – Zabrana deponiranja otpada, – Zabrana izgradnje kemijskih industrijskih postrojenja i – Zabrana izgradnje prometnica bez sustava kontrolirane odvodnje i pročišćavanja oborinskih voda.
Vodocrpilište „Cerić“ kao izvor pitke vode za područje Grada Vukovara nalazi se istočno od lokacije farme, na granici općina Trpinja i Borovo. Vodocrpilište ima ukupno sedam bunara čija izdašnost iznosi Q=280 l/s. Farma Pačetin je od III zone sanitarne zaštite izvorišta „Cerić“ udaljena cca 6 km a najbliže poljoprivredne površine za aplikaciju gnojovke su udaljene od III zone sanitarne zaštite cca 200 m.
Izradio: APO d.o.o. usluge zaštite okoliša 121
Naručitelj: VUPIK d.d. SUO farme za tov svinja Pačetin
Na širem području zahvata, prema Pravilniku o vrstama stanišnih tipova, karti staništa, ugroženim i rijetkim stanišnim tipovima te o mjerama za očuvanje stanišnih tipova (NN 7/06, 119/09) nalaze se slijedeći stanišni tipovi (slika 3): E31, mješovite hrastovo grabove i čiste grabove šume; I31, intenzivno obrañivane oranice na komasiranim površinama; A221, povremeni vodotoci; A2412, kanali sa stalnim protokom za površinsko navodnjavanje Od navedenih stanišnih tipova samo stanišni tip E31 mješovite hrastovo grabove i čiste grabove šume nalazi se na popisu ugroženih i rijetkih stanišnih tipova u Republici Hrvatskoj za koje se zahtijeva provoñenje mjera očuvanja. Obzirom da se izgradnjom farme neće zadirati u navedeno šumsko stanište koje je od lokacije zahvata udaljeno cca 1 km, ocjenjuje se da izgradnja i rad farme za tov prasadi neće negativno utjecati na navedeni stanišni tip.
Izradio: APO d.o.o. usluge zaštite okoliša 122
Naručitelj: VUPIK d.d. SUO farme za tov svinja Pačetin
Slika 3 Izvod iz Karte staništa šire lokacije zahvata
Izradio: APO d.o.o. usluge zaštite okoliša 123
Naručitelj: VUPIK d.d. SUO farme za tov svinja Pačetin
Takoñer, lokacija zahvata, prema Uredbi o proglašenju ekološke mreže (NN 109/07), ne ulazi u područje obuhvata ekološke mreže kao što je i prikazano na ovjerenom izvodu iz Područja Nacionalne ekološke mreže, izdane od strane Državnog zavoda za zaštitu prirode (Slika 4).
Izradio: APO d.o.o. usluge zaštite okoliša 124
Naručitelj: VUPIK d.d. SUO farme za tov svinja Pačetin
Slika 4 Izvod iz Karte ekološke mreže izdan od strane Državnog zavoda za zaštitu prirode
Izradio: APO d.o.o. usluge zaštite okoliša 125
Naručitelj: VUPIK d.d. SUO farme za tov svinja Pačetin
F.6 PRIKAZ UTJECAJA ZAHVATA NA OKOLIŠ F.6.1 Mogući utjecaji na okoliš tijekom pripreme i izgradnje F.6.1.1 Utjecaj zahvata na tlo i vode Farma Pačetin predviña se na poljoprivrednoj čestici čija ukupna površina iznosi 4,3 ha. Izdgradnjom proizvodnih i pratećih objekata trajno će se prenamijeniti zemljište i za poljoprivrednu proizvodnju izgubiti oko 4,3 ha površine. U blizini lokacije zahvata nema površinskih vodenih tokova. Najbliži vodeni tokovi su rijeka Vuka koja je od lokacije zahvata udaljena cca 3.500 m te melioracijski kanali Mali prokop udaljen od farme cca 350 m, Sekvala na udaljenosti 2.200 m i Bobotski kanal na udaljenosti cca 4.000 m. Lokacija zahvata je s jugoistočne i sjeverozapadne strane omeñena melioracijskim kanalima koji uz kanal Mali Prokop i uz ostale kanale na području općine Trpinja čini osnovnu kanalsku mrežu melioracijske odvodnje. Farma se ne nalazi u vodozaštitnom području ali je na granici zone preventivne zaštite crpilišta Pačetin. Sukladno prostorno planskim odredbama, na prostoru rezerviranom za zonu sanitarne zaštite crpilišta Pačetin, do donošenja Odluke o zaštiti izvorišta, uvjeti korištenja i gradnje utvrñuju se sukladno uvjetima utvrñenim posebnim propisom za III zonu sanitarne zaštite. Farma Pačetin je od III zone sanitarne zaštite izvorišta „Cerić“ udaljena cca 6 km a najbliže poljoprivredne površine za aplikaciju gnojovke su udaljene od III zone sanitarne zaštite cca 200 m. Do negativnog utjecaja na vode tijekom izgradnje farme može doći ukoliko strojna ulja ili goriva iz grañevinske mehanizacije dospiju u kanalsku mrežu uz farmu. Utjecaj prašine na tlo koja će se javljati korištenjem mehanizacije za izgradnju objekata je zbog privremenog karaktera izgradnje grañevina zanemariv. Takoñer, obzirom da se izgradnjom farme zauzima i prenamjenjuje zemljište koje je neophodno za realizaciju projekta, navedeni utjecaj se smatra prihvatljivim.
F.6.1.2 Utjecaj zahvata na zrak Tijekom grañenja objekata, do utjecaja na zrak može doći kao posljedica ispuštanja onečiščujućih tvari u zrak iz vozila. U bližoj okolici zahvata, u pogledu utjecaja na zrak, najznačajnija može biti fugitivna emisija prašine koja je dijelom posljedica grañevinskih radova (čišćenje terena, iskopavanje, nasipavanje i dr.), a dijelom nastaje dizanjem prašine s tla uslijed kretanja grañevinskih strojeva i vozila. Emisija prašine zbog grañevinskih radova na lokaciji varirati će iz dana u dan, zavisno od tipa i intenziteta grañevinskih radova, te meteoroloških čimbenika. Uzimajući u obzir da izgradnja grañevina nije kontinuirana nego privremenog karaktera, a najbliže naseljene kuće nalaze se na udaljenosti od oko 1.000 m, utjecaj fugitivne emisije prašine nije značajan. Takoñer će se za vrijeme izvoñenja radova javiti povećana emisija ispušnih plinova iz radnih strojeva velike zapremine motora koji će raditi više sati na dan u kontinuitetu. S obzirom na karakter izgradnje koja je privremenog karaktera, ovaj utjecaj se ocjenjuje kao mali.
Izradio: APO d.o.o. usluge zaštite okoliša 126
Naručitelj: VUPIK d.d. SUO farme za tov svinja Pačetin
F.6.1.3 Utjecaj zahvata na floru i faunu Budući da tijekom pripreme terena za izgradnju farme Pačetin nije potrebno sječi šumu neće doći do značajnijeg utjecaja na floru. Zajedno s površinskim tlom skinut će se i biljke koje na njemu rastu, a obzirom da se radi o poljoprivrednim kulturama i da na samoj lokaciji nisu zabilježene zaštićene vrste, ovaj utjecaj neće biti izražen. Na udaljenosti od cca 1 km od farme nalazi se stanišni tip E31 mješovite hrastovo grabove i čiste grabove šume. Obzirom da se izgradnjom farme Pačetin neće zadirati u navedeno šumsko stanište, ocjenjuje se da izgradnja farme za tov prasadi neće negativno utjecati na navedeni stanišni tip. Utjecaj na životinjske vrste koje obitavaju na široj lokaciji farme Pačetin neće biti izražen, s obzirom da će izvoñenjem radova na realizaciji zahvata doći do njihove migracije na okolne površine, koje po svojem karakteru odgovaraju površini na kojoj je planiran zahvat. Temeljem iznijetoga može se procijeniti da je navedeni utjecaj na floru i faunu prihvatljiv.
F.6.1.4 Utjecaj zahvata na vizualni identitet krajobraza Smještaj farme Pačetin utjecat će na promjenu okolnog krajobraza u odnosu na sadašnje stanje. Šire područje farme je ruralno područje na kojem se isprepliću livadne površine, oranice i šumarci, te izgrañena područja. Cijelo ovo ravničarsko područje karakterizira raznolikost krajobrazne strukture, koja je zastupljena od prirodnog dijela, preko kultiviranog, do izgrañenog dijela naselja Pačetin i Ludvinci. Obzirom da se farma predviña na ravnoj oraničnoj površini, proizvodni i prateći objekti farme postat će dominantan element šireg ravničarsko poljoprivrednog prostora. Predviñenim krajobraznim ureñenjem neizgrañenog dijela parcele farme, doprinijet će se smanjenju vidljivosti farme iz šire okolice, ublažit će se njezine vizure te će na taj način zahvat imati prihvatljiv utjecaj na krajobraz.
F.6.1.5 Utjecaj zahvata na zaštićene prirodne vrijednosti i kulturnu baštinu Najbliži lokaliteti zaštićenih područja, prema Zakonu o zaštiti prirode su Zaštićeni krajolik Vuka u Općini Tordinci, od lokacije zahvata udaljen cca 4,5 km i Park oko dvorca u Nuštru spomenik parkovne arhitekture u Općini Nuštar, od lokacije zahvata udaljen cca 6,5 km. Takoñer, u blizini zahvata nema evidentiranih zaštićenih kulturnih dobara. Za zaštitu se predlaže prapovijesni arheološki lokalitet „Parcela PIKa IV“ koji se nalazi na susjednoj parceli, sjeverno od lokacije zahvata. Obzirom na udaljenost planiranog zahvata izgradnje farme Pačetin od zaštićenih lokaliteta, moguće je zaključiti kako je planirani zahvat sa stajališta zaštite kulturnih dobara i zaštićenih prirodnih vrijednosti, odnosno utjecaja predmetnog zahvata na gore navedene lokalitete prihvatljiv.
F.6.1.6 Utjecaj buke Na gradilištu farme Pačetin može doći do pojave buke, i to iz dva izvora: buka koju proizvodi oprema na gradilištu (buldožeri, rovokopači, miješalice za beton i sl.); buka koju proizvode transportna sredstva (kamioni prikoličari, kiperi i sl.) prilikom kretanja i istovara materijala.
Izradio: APO d.o.o. usluge zaštite okoliša 127
Naručitelj: VUPIK d.d. SUO farme za tov svinja Pačetin
Iskustva s drugih gradilišta upućuju da se na gradilištu farme može očekivati buka od oko 80 dBA u neposrednoj blizini izvora, tj. na udaljenosti od 3 m od grañevinskog stroja – primjerice buldožera. Na temelju ulaznog podatka da razina buke na udaljenosti 3 m od buldožera iznosi oko 80 dBA, izveden je model širenja buke, odnosno proračun za različite udaljenosti od izvora, prema izrazu:
L = L 0 20 log 10 (r/r 0) gdje je L buka na odreñenoj udaljenosti od izvora, L 0 – buka izvora, r
udaljenost od izvora buke, r 0 početna udaljenost.
Krivulja opadanja razine buke s udaljenošću od izvora
70,0 65,0 60,0 55,6 55,0 49,5 50,0 46,0 43,5 45,0 41,6 40,0 38,7 37,5 36,5 40,0 35,6 34,7 34,0 33,3 32,6 32,0 31,5 31,0 35,0 30,5 30,0 29,5 Razina buke (dBA) buke Razina 30,0 25,0 20,0
0 0 0 0 0 0 50 0 5 0 0 0 5 100 150 2 250 300 3 400 450 5 550 6 650 7 750 800 8 900 950 1000
Udaljenost (m)
Slika 5 Model smanjivanja razine buke povećanjem udaljenosti od izvora
Na Slici 5 prikazana je krivulja opadanja razine buke s povećanjem udaljenosti od njenog izvora (krivulja prikazuje opadanje razine buke na otvorenom prostoru). Prve kuće nalaze se na udaljenosti cca 1.000 m od farme a razina buke se smanjuje s porastom udaljenosti od izvora, te se ne očekuje uznemiravanje stanovništva bukom iznad dopuštenih zakonskih vrijednosti. Buka koja se javlja tijekom grañevinskih radova koji će se obavljati tijekom dana, ne smije biti veća od 70 dB(A). Tijekom dnevnog razdoblja, dopuštena ekvivalentna razina buke iznosi 65 dB(A). Naime, u razdoblju od 08,00 do 18,00 sati dopušta se prekoračenje dopuštene razine buke za dodatnih 5 dB (A) što ukupno iznosi 70 db (A). Uzimajući u obzir da se radi o izgradnji grañevine koja će se odvijati tijekom dana te da je utjecaj kratkog ograničenog vremenskog trajanja i prestaje po završetku aktivnosti na izgradnji, navedeni negativni utjecaj se smatra prihvatljivim.
F.6.1.7 Utjecaj zahvata zbog nastajanja i gospodarenja otpadom Tijekom grañenja proizvodnih i ostalih popratnih objekata nastajat će različite vrste opasnog i neopasnog otpada identificirane pod ključnim brojevima:
Izradio: APO d.o.o. usluge zaštite okoliša 128
Naručitelj: VUPIK d.d. SUO farme za tov svinja Pačetin
opasni otpad: 13 02 05* neklorirana maziva ulja za motore i zupčanike, na bazi mineralnih ulja 15 01 10* ambalaža koja sadrži ostatke opasnih tvari ili je onečišćena opasnim tvarima
neopasni otpad: 15 01 01 ambalaža od papira i kartona 15 01 06 miješana ambalaža 17 01 07 mješavine betona, opeke, crijepa/pločica i keramike koje nisu navedene pod 17 01 06 17 04 05 željezo i čelik 17 04 07 miješani metali 20 03 01 miješani komunalni otpad
Ukoliko se sa nastalim vrstama otpada (uključujući i eventualne ostale vrste) ne osigura gospodarenje sukladno zakonskim propisima koji reguliraju gospodarenje s pojedinim vrstama otpada može doći do negativnog utjecaja na okoliš.
F.6.2 Mogući utjecaji na okoliš tijekom rada F.6.2.1 Utjecaj zahvata na tlo i vode Rad farme za tov prasadi ima za posljedicu stvaranje odreñene količine fekalija u tekućem i krutom obliku, koje pomiješane sa vodom od pranja staje, čine gnojovku. Primjena prevelikih količina gnojovke na poljoprivrednim površinama može utjecati na promjenu kakvoće podzemnih voda uslijed ispiranja nitrata. U proizvodnom procesu farme Pačetin, godišnja količina proizvedene gnojovke procjenjuje se na 22.660 m 3. Gnojovka će se primjenjivati u poljoprivrednom tlu kao organsko gnojivo pri čemu se mora voditi računa o propisanim maksimalno dozvoljenim količinama gnojovke po hektaru godišnje u cilju sprječavanja prekomjernog onečišćenja tla. Za navedenu količinu gnojovke od 22.660 m 3 osigurano je 554,2 ha poljoprivrednih površina zakupom poljoprivrednih čestica u vlasništvu Republike Hrvatske i Općine Trpinja (prilog 4). Lokacije poljoprivrednih čestica udovoljavaju uvjetima iz Pravilnika o dobroj poljoprivrednoj praksi (NN 56/08) jer se nalaze na ravničarskom terenu, udaljene su 5 m od kanala Mali Prokop i rijeke Vuke a najbliža udaljenosti od III zone sanitarne zaštite izvorišta iznosi cca 200 m. Dio poljoprivrednih površina za aplikaciju gnojovke ulazi u područje zone preventivne zaštite vodocrpilišta Pačetin. Do donošenja Odluke o zaštiti izvorišta, uvjeti korištenja i gradnje utvrñuju se sukladno uvjetima utvrñenim posebnim propisom zs III zonu sanitarne zaštite a za koju je dozvoljena aplikacija gnojovke na poljoprivrednim površinama u njezinom obuhvatu. Stvarna količina gnojovke koja će se aplicirati po pojedinim tabelama na koje je ukupna poljoprivredna površina podijeljena, odredit će se nakon izrade plana primjene gnojovke na poljoprivrednim površinama koji se izrañuje na temelju analize sastava gnojovke i tla te bilanciranju dušika i plodoredu. Na takav način utjecaji od primjene gnojovke biti će svedeni na najmanju moguću mjeru.
Izradio: APO d.o.o. usluge zaštite okoliša 129
Naručitelj: VUPIK d.d. SUO farme za tov svinja Pačetin
Tijekom korištenja, osim tekuće faze gnojovke, nastajat će sanitarne otpadne vode, otpadne vode iz dezbarijera, otpadne vode od pranja hladnjače i otpadne vode od prerade vode čija je odvodnja projektirana zatvorenim vodonepropusnim sustavom koji je kao takav prihvatljiv za okoliš. Za pranje i dezinfekciju objekata farme koristit će se biorazgradiva sredstva koja su prihvatljiva obzirom na mogući utjecaj na vode odnosno njezino onečišćenje. Do utjecaja na tlo i vode može doći i nestručnim i neovlaštenim pražnjenjem sabirnih jama te će se u sprječavanju tog utjecaja ti poslovi ugovoriti sa ovlaštenom tvrtkom.
F.6.2.2 Utjecaj zahvata na zrak Tijekom uzgoja tovljenika nastajat će otpadne fekalije a posljedica njihove razgradnje je razvijanje plinova pri čemu neki od njih imaju neugodne mirise. Amonijak, sumporovodik, merkaptani, skatoli, tiofenoli i ostali imaju neugodan miris koji putem otvora za prozračivanje dospijevaju u bližu okolicu farme. Meñutim, obzirom na tehnologiju uzgoja tovljenika, odnosno integrirani pristup uzgoju pri čemu se u obzir uzela izvedba poda u proizvodnim objektima, sustav za izgnojavanje objekata te nisko proteinska prehrana prasadi, na farmi Pačetin može se utjecati na smanjenje emisije amonijaka za 25% te se ne očekuje povećana koncentracije amonijaka u široj okolici farme. Da bi se procijenio utjecaj emisije plinovitih tvari s farme Pačetin prvenstveno amonijaka
(NH 3) i metana (CH 4) na kakvoću zraka, izradio se proračun modela širenja plinovitih tvari odnosno izračun koncentracije amonijaka i metana na granicama zahvata za izabranu situaciju. Koncentracije NH 3 dobivene modeliranjem niže su od dozvoljene koncentracije propisane Uredbom o graničnim vrijednostima onečiščujućih tvari u zraku (NN 133/05) a koja iznosi 100 g/m 3 (0,1 mg/m 3) za vrijeme usrednjavanja 24 h. Proračunate koncentracije
CH 4 su veće od koncentracija amonijaka no dobivene koncentracije ne mogu se usporediti s graničnim vrijednostima jer za metan iste nisu propisane. S obzirom da će se otpadne fekalije sakupljati u obliku gnojovke u vodonepropusnim čeličnim spremnicima otpornim na sastav gnojovke koji su zatvoreni, spremnici neće biti izvor širenja neugodnih mirisa. Najveći utjecaj od neugodnih mirisa može se očekivati prilikom transporta i primjene gnojovke u poljoprivrednom tlu. Kako bi se to izbjeglo, gnojovka će se na poljoprivredne površine dopremati u zatvorenim cisternama koje su opremljene injektorom kojim se gnojovka izravno aplicira u tlo. Smanjivanjem površine gnoja koji je u doticaju sa zrakom smanjuje se gubitak amonijaka a time i neugodan miris te se uporabom ulagača injektora neugodni mirisi smanjuju od 55 do 85%. Takoñer, najbolji uvjeti za aplikaciju gnojovke su za vrijeme tipičnih mirnih, hladnih i oblačnih dana. Kiša smanjuje gubitak amonijaka unošenjem gnojovke u prirodnu drenažu tla te se takoñer preporučuje primjena gnojovke prije kiše. Emisija amonijaka predstavlja gospodarsku štetu jer se u zraku nekontrolirano gube velike količine dušika koje bi mogle biti učinkovitije iskorištene u razvoju biljne proizvodnje. Na farmi će se za potrebe pripreme tople vode za zagrijavanje prostorija izgraditi kotlovnica na zemni plin snage 540 kW koja se prema Uredbi o graničnim vrijednostima emisija onečišćujućih tvari u zrak iz stacionarnih izvora (NN 21/07 i 150/08) svrstava u mali ureñaj
Izradio: APO d.o.o. usluge zaštite okoliša 130
Naručitelj: VUPIK d.d. SUO farme za tov svinja Pačetin
za loženje. Prilikom rada kotlovnice očekuju se emisije ugljičnog dioksida (CO 2), dušikovih spojeva (iskazano kao NO 2) i vodene pare (H 2O) čije vrijednosti moraju biti unutar zakonom propisanih graničnih vrijednosti. Uzimajući u obzir gore navedeno utjecaj na kakvoću zraka ocjenjuje se prihvatljivim.
F.6.2.3 Utjecaj zahvata na promet Farma Pačetin ima predviñeno prometno priključenje na postojeći put na k.č.br. 1028 k.o. Pačetin, širine cca 7,3 m. Put je zemljani. Sama tehnologija uzgoja prasadi ne zahtjeva korištenje mehanizacije u vidu konstantne prisutnosti velikog broja kamiona, cisterni za gnojovku, traktora ili drugih prijevoznih sredstava. Negativni utjecaji koji se mogu javiti kao posljedica povećanja prometa na prometnicama u okruženju farme su sljedeći: Povećanje broja kamiona za dovoz i odvoz tovljenika, te kamiona za dovoz potrebnih sirovina i odvoz uginulih životinja u kafileriju ili za odvoz otpada. Predviña se da će tjedno na lokaciju zahvata dolaziti cca 5 kamiona što s obzirom na povećanje broja vozila na prometnicama predstavlja relativno slab negativan utjecaj. Nešto veći intenzitet prometa očekuje se dva puta godišnje (u proljeće i jesen) u vrijeme aplikacije gnojovke na oranice. Prometnice po kojima će prometovati poljoprivredna mehanizacija za aplikaciju gnojovke su lokalni poljski putevi, lokalne ceste L46001, L46005, županijska cesta Ž4111 i jednim dijelom državna cesta D55. Najviše poljoprivrednih površina za gnojovku nalazi se uz farmu (57%) te će se traktori i cisterne za aplikaciju kretati po oranicama i neće zauzimati prometnice u okruženju farme. Na oranice uz farmu aplicirat će se u prvom godišnjem intervalu cca 4.700 m 3 gnojovke od ukupno proizvedenih 11.330 m 3. Ostatak gnojovke (cca 6.630 m3) odvozit će se cisternama na poljoprivredne površine udaljene cca 6 km. Predviñeno je da će se dnevni promet okolnih prometnica (lokalne ceste L46005 i državne ceste D55) povećati za cca 40 provoza cisterni i to u trajanju od tjedan dana. Ako se uzme u obzir da dnevno državnom cestom D55 proñe 8.739 vozila 13 , onda se povećanje prometa od 40 provoza cisterni gnojovke (povećanje prometa za 0,4%) može okarakterizirati kao slab negativan utjecaj. Iz svega navedenog utjecaj na promet i prometnice ocijenjen je kao prihvatljiv.
F.6.2.4 Utjecaj buke Buka koja će nastajati na lokaciji farme javljat će se povremeno od poljoprivredne mehanizacije (traktor, cisterna za gnojovku), unutar objekata farme od ventilatora te od glasanja životinja na farmi no predviña se da neće imati značajnijeg utjecaja na okolicu zahvata zbog:
13 Hrvatske ceste d.o.o.: „Brojenje prometa na cestama RH godine 2009. – sažetak“, Zagreb, 2010.
Izradio: APO d.o.o. usluge zaštite okoliša 131
Naručitelj: VUPIK d.d. SUO farme za tov svinja Pačetin
o relativno male dinamike dolazaka/odlazaka vozila na farmu (vozila radnika na farmi, povremeno vozila veterinarske službe, vozila službe za odvoz otpada animalnog porijekla te vozila službi za odvoz ostalih vrsta otpada, vozila za dopremu hrane, cisterne za odvoz gnojovke, vozila za odvoz tovljenika na klanje). o relativno malog intenziteta unutarnjeg prometa (traktori, kamioni za transport svinja); o dobre zvučne izolacije uzgojnih objekata te o držanja tovljenika kao izvora buke u zatvorenim uzgojnim objektima. Na temelju navedenog procijenjuje se da će utjecaj buke biti prihvatljiv za okoliš.
F.6.2.5 Utjecaj zahvata zbog nastajanja i gospodarenja otpadom Tijekom rada farme, nastajat će različite vrste opasnog i neopasnog otpada u procesu proizvodnje prasadi, od održavanja objekta i opreme, te rada i boravka ljudi a koje su identificirane pod ključnim brojevima: opasni otpad: 18 02 02* ostali otpad čije sakupljanje i odlaganje podliježe specijalnim zahtjevima radi prevencije infekcije neopasni otpad: 15 01 01 ambalaža od papira i kartona 15 01 06 miješana ambalaža 19 09 01 kruti otpad od primarne filtracije i prosijavanja (otpad iz taložnice) 20 03 01 miješani komunalni otpad
Ukoliko se sa nastalim otpadom ne osigura gospodarenje sukladno zakonskim propisima koji reguliraju gospodarenje s pojedinim vrstama otpada može doći do negativnog utjecaja na okoliš. Povremeno će nastajati i otpad životinjskog podrijetla – uginule životinje koje će se privremeno odlagati u hladnjaču kako to nalažu uvjeti Pravilnika o načinu postupanja sa životinjskim lešinama i otpadom životinjskog podrijetla te o njihovom uništavanju (NN 24/03) te je navedeni utjecaj ocijenjen kao prihvatljiv.
F.6.3 Mogući utjecaji na okoliš po prestanku korištenja ili uklanjanju farme
Izgradnja farme planirana je s namjerom njezinog dugoročnog funkcioniranja. Shodno tome vremenski termin prestanka rada u ovom trenutku nije predviñen. U slučaju da nastupe nepredviñeni uvjeti (viša sila) koji bi iziskivali potrebu obustave rada i zatvaranja farme, vlasnik farme, sukladno zakonskim propisima, provest će sve potrebne mjere kako bi se izbjegao rizik od onečišćenja i lokacija zahvata vratila u zadovoljavajuće stanje. Program razgradnje postrojenja uključuje pražnjenje, čišćenje i rastavljanje nepotrebnih nadzemnih i podzemnih struktura – uključujući i ostatke glavnih i pomoćnih tvari
Izradio: APO d.o.o. usluge zaštite okoliša 132
Naručitelj: VUPIK d.d. SUO farme za tov svinja Pačetin koje sudjeluju u proizvodnom procesu, odvoz i zbrinjavanje otpada te pregled i analizu terena na lokaciji. Krajnji cilj je uklanjanje i zbrinjavanje svih materijala s lokacije zahvata koji bi mogli predstavljati opasnost za okoliš i to na način koji neće prouzročiti novo onečišćenje. Kao dio programa razgradnje i uklanjanja postrojenja potrebno je napraviti analizu i ocjenu kakvoće okoliša na lokaciji u cilju odreñivanja razine onečišćenja i potrebe za sanacijom zemljišta. S obzirom na stanje lokacije prije upotrebe, ukoliko ocjena stanja okoliša prilikom zatvaranja postrojenja ukaže na potrebu sanacije, vlasnik farme izradit će i provesti program sanacije. Obzirom na navedeno utjecaj po prestanku korištenja ili uklanjanja farme smatra se prihvatljivim.
F.6.4 Mogući utjecaji na okoliš u slučaju akcidenta (ekološke nesreće) Sukladno odredbama Zakona o zaštiti okoliša (NN 110/07) nesreća je izvanredni dogañaj prouzročen djelovanjem ili utjecajima koji nisu pod nadzorom i imaju za posljedicu ugrožavanje života ili zdravlja ljudi i u većem obimu nanose štetu okolišu. Kao moguće ekološke nesreće do kojih može doći kako tijekom izvoñenja zahvata i/ili tijekom rada su: nekontrolirano izlijevanje strojnih ulja ili goriva, otapala i boja u tlo, a potom i u podzemne vode tijekom dopreme i otpreme materijala, grañenja i montaže tj. korištenjem teretnih vozila i grañevinske mehanizacije. Veličina utjecaja ovisi o količini istekle tekućine, a najčešći uzrok tome su neodržavana vozila i mehanizacija te ljudska nepažnja. požar uslijed kojeg može doći do oštećenja objekata i infrastrukture, stradavanja ljudi te uništenja vegetacije na lokaciji farme; pucanje pojedinih komponenata sustava za zbrinjavanje otpadnih voda/gnojovke pri čemu bi došlo do izlijevanja otpadnih voda/gnojovke u okoliš što bi onečistilo prvenstveno tlo i podzemne vode; pojava bolesti može imati za posljedicu masovno uginuće prasadi i u najgorem slučaju prijenos bolesti na ljude; uginuće prasadi uslijed nestanka struje zbog nemogućnosti ventiliranja i/ili grijanja proizvodnih objekata. Obzirom da je Idejnim rješenjem predviñena montaža dizelskog agregata za pričuvno napajanje ovaj slučaj gotovo i ne može ugroziti funkcioniranje farme.
F.7 PRIJEDLOG MJERA ZAŠTITE OKOLIŠA
F.7.1 Mjere zaštite okoliša tijekom pripreme i izgradnje
F.7.1.1 Mjere zaštite tla i voda 1. Radove na izgradnji izvoditi tehnički ispravnom mehanizacijom, te se pridržavati odobrene projektne dokumentacije i poštivati zakonske odredbe koje reguliraju konkretnu izgradnju.
Izradio: APO d.o.o. usluge zaštite okoliša 133
Naručitelj: VUPIK d.d. SUO farme za tov svinja Pačetin
2. Tlo od iskopa privremeno odložiti na za to predviñeno mjesto i nakon izgradnje koristiti u svrhu krajobraznog ureñenja lokacije farme. 3. Eventualno interventno servisiranje mehanizacije obavljati na način da se spriječi istjecanje u tlo motornih ulja ili ulja iz hidraulike strojeva. Na gradilištu se moraju osigurati priručno spremna sredstva za brzu intervenciju u slučaju izlijevanja.
Mjera zaštite tla odreñena u točci 1 temelji se na Zakonu o prostornom ureñenju i gradnji (NN 76/07 i 38/09) čl. 182.
F.7.1.2 Mjere zaštite zraka 1. Koristiti samo ispravna vozila koja moraju biti proizvedena, opremljena, rabljena i održavana tako da ne ispuštaju u zrak onečiščujuće tvari iznad graničnih vrijednosti emisije, odnosno da ne ispuštaju/unose u zrak onečiščujuće tvari u količinama koje mogu ugroziti zdravlje ljudi, kakvoću življenja i okoliš. 2. Ukoliko doñe do povećane emisije prašine tijekom grañenja, istu je potrebno smanjiti prskanjem vodom.
Mjera zaštite zraka odreñena u točci 1 temelji se na Zakonu o zaštiti zraka (NN 178/04 i 60/08) čl. 8.
F.7.1.3 Mjere zaštite od utjecaja na vizualni identitet krajobraza 1. U okviru izrade daljnje projektne dokumentacije sukladno zakonskim odredbama kojima je regulirano prostorno ureñenje i gradnja (Idejni projekt/Glavni projekt), izraditi Projekt krajobraznog ureñenja rubog dijela lokacije, čiji je osnovni cilj uskladiti sve čimbenike u prostoru te dati smjernice za ureñenje krajobraza rubnog dijela, pri tom vodeći računa o korištenju autohtonih biljnih vrsta.
Mjera zaštite odreñena u točci 1 temelji se na Zakonu o prostornom ureñenju i gradnji (NN 76/07 i 38/09) čl. 193.
F.7.1.4 Mjere zaštite od buke 1. U cilju sprečavanja nastajanja buke tijekom grañevinskih radova, odnosno održavanja razine vanjske buke u propisanim granicama, grañevinske radove izvoditi malobučnim strojevima, ureñajima i sredstvima za rad i transport. 2. Bučne radove organizirati na način da se obavljaju tijekom dnevnog razdoblja, a samo u izuzetnim slučajevima, kada to zahtjeva tehnologija tijekom noći. 3. Grañevinske radove izvoditi u dnevnim smjenama uz dopuštenu ekvivalentnu razine buke do 70 dB(A).
Izradio: APO d.o.o. usluge zaštite okoliša 134
Naručitelj: VUPIK d.d. SUO farme za tov svinja Pačetin
4. Pri obavljanju grañevinskih radova noću, ekvivalentna razina buke ne smije prijeći vrijednosti iz tablice 1 Pravilnika o najvišim dopuštenim razinama buke u sredini u kojoj ljudi rade i borave (NN 145/04). Iznimno je dopušteno prekoračenje dopuštenih razina buke za 10 dB, u slučaju ako to zahtjeva tehnološki proces u trajanju do najviše jednu noć odnosno dva dana tijekom razdoblja od 30 dana. O iznimnom prekoračenju dopuštenih razina buke izvoñač radova je obavezan pismenim putem obavijestiti sanitarnu inspekciju i upisati u grañevinski dnevnik.
Mjere zaštite od buke odreñene u točkama 1, 2, 3 i 4 temelje se na Pravilniku o najvišim dopuštenim razinama buke u sredini u kojoj ljudi rade i borave (NN 145/04), čl. 5. i čl. 17.
F.7.1.5 Mjere gospodarenja otpadom 1. Unaprijed odrediti odgovarajuću površinu na kojoj će se odvojeno sakupljati i privremeno skladištiti nastali otpad. 2. Otpad čija se vrijedna svojstva mogu iskoristiti mora se odvojeno skupljati i oporabiti. 3. Zbrinjavanje svih vrsta otpada koji nastaje tijekom grañenja ugovoriti s pravnom osobom koja posjeduje dozvolu za skupljanje, prijevoz i/ili zbrinjavanje otpada.
Mjere gospodarenja otpadom odreñene u točkama 1, 2 i 3 temelje se na Pravilniku o gospodarenju otpadom (NN 23/07 i 111/07) te Pravilniku o gospodarenju grañevnim otpadom (NN 38/08).
F.7.2 Mjere zaštite okoliša tijekom rada
F.7.2.1 Mjere zaštite tla i voda 1. Radne i manipulativne površine na kojima može doći do onečišćenja uslijed obavljanja djelatnosti moraju biti vodonepropusne. 2. Izraditi Plan korištenja i primjene gnojovke koji treba biti u skladu s propisanim odredbama obzirom na maksimalnu dozvoljenu količinu apliciranog dušika (N) životinjskog porijekla po hektaru poljoprivredne površine koja iznosi 170 kg N/ha godišnje. Iznimno u prve četiri godine primjene može se aplicirati 210 kg N/ha godišnje. Takoñer, potrebno se pridržavati Načela dobre poljoprivredne prakse u primjeni gnojovke na poljoprivrednim površinama. 3. Uvažiti zabranu korištenja gnojovke kako slijedi: u periodu od 1. prosinca do 1. ožujka bez obzira na pokrov u periodu od 1. svibnja do 1. rujna raspodjelom po površini bez unošenja u tlo u II Zoni sanitarne zaštite izvorišta ako nije drugačije odreñeno propisima koji ureñuju upravljanje vodama
Izradio: APO d.o.o. usluge zaštite okoliša 135
Naručitelj: VUPIK d.d. SUO farme za tov svinja Pačetin
na poljoprivrednom tlu zasićenom vodom, pokrivenim snijegom i smrznutom poljoprivrednom tlu te na plavnim zemljištima, u proizvodnji povrća, jagodičastog voća i ljekovitog bilja unutar 30 dana prije zriobe i berbe, pomiješane s gradskim muljem, kompostom od gradskog mulja i otpada. s gospodarstava na kojima su utvrñene bolesti s uzročnicima otpornim na uvjete u gnojišnoj jami, na ne poljoprivrednim zemljištima na 25 m udaljenosti od bunara, 20 m udaljenosti od jezera i 5 m udaljenosti od ostalih vodenih tokova na nagnutim terenima gdje se slijevaju s površina na nagnutim terenima uz vodotokove, s nagibom većim od 10% na udaljenosti manjoj od 10 m od vodenih tokova. 4. Osigurati dovoljnu površinu poljoprivrednog zemljišta za primjenu proizvedene gnojovke, a koja se procjenjuje na 346 ha. 5. Analizirati „nulto stanje“ sastava gnojovke nakon puštanja farme u rad odnosno prvog perioda zriobe. Prije svakog perioda pražnjenja spremnika za gnojovku izvršiti analizu gnojovke od strane ovlaštenog laboratorija. 6. Proizvedenu gnojovku nakon perioda zriobe predavati ratarskoj jedinici Vupika koja će dalje gospodariti gnojovkom odnosno aplicirati na predviñene poljoprivredne površine. 7. predanim količinama gnojovke voditi evidenciju/očevidnike. 8. Izraditi Pravilnik o zbrinjavanju svih vrsta otpada i mulja iz procesa prerade vode. 9. Sustav za odvodnju i skladištenje otpadnih voda te spremnike gnojovke izvesti na način da ne onečišćuju okoliš, a njihovo održavanje ugovoriti s ovlaštenom pravnom osobom. 10. Sanitarne otpadne vode, otpadne vode iz dezinfekcijske barijere i otpadne vode od pranja hladnjače sakupljati u zasebne vodonepropusne sabirne jame , te ih po njihovu popunjenju prazniti od strane ovlaštene tvrtke i odvoziti na najbliži pročistač otpadnih voda. 11. Otpadne vode od prerade vode koje se ispuštaju u interni kanalski sustav te dalje u kanal uz farmu Pačetin, potrebno je analizirati dva puta godišnje od strane ovlaštene institucije. 12. Sustav za odvodnju i skladištenje otpadnih voda ispitati na vodonepropusnost, strukturalnu stabilnost i funkcionalnost unutar pet godina od stupanja na snagu
Izradio: APO d.o.o. usluge zaštite okoliša 136
Naručitelj: VUPIK d.d. SUO farme za tov svinja Pačetin
provedbenog propisa a nakon tog roka kontrolu ispravnosti obavljati svakih osam godina od strane ovlaštene institucije. 13. Izraditi Interno uputstvo za provoñenje kontrole ispravnosti grañevina za javnu odvodnju otpadnih voda kojim se utvrñuje način provoñenja kontrole ispravnosti na svojstvo vodonepropusnosti, strukturalne stabilnosti i funkcionalnosti sustava za odvodnju i skladištenje otpadnih voda, vrijeme provoñenja kontrole ispravnosti i odgovorne osobe. 14. Sredstva za dezinfekciju koristiti na način da ne onečišćuju okoliš. Pri provoñenju zdravstvenih i higijensko sanitarnih mjera u nastambama svinja koristiti samo odobrena i dozvoljena sredstva uz nadzor nadležnog veterinara na farmi. 15. Poslove dezinfekcije obavljati od strane pravne i/ili fizičke osobe koje posjeduju rješenje Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodnoga gospodarstva.
Mjere zaštite tla i voda odreñene u: točkama 2, 3 i 4 temelje se na Pravilniku o dobroj poljoprivrednoj praksi u korištenju gnojiva (NN 56/08) i Načelima dobre poljoprivredne prakse , u točci 8 temelji se na Pravilniku o izdavanju vodopravnih akata (NN 78/10), u točkama 1, 9 i 10 temelje se na Zakonu o vodama (NN 153/09) u točci 11 temelji se na Pravilniku o graničnim vrijednostima emisija otpadnih voda (NN 87/10) u točkama 12 i 13 temelji se na Zakonu o vodama (NN 153/09) i Pravilniku o tehničkim zahtjevima za grañevine odvodnje otpadnih voda, kao i rokovima obvezne kontrole ispravnosti grañevina odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda (NN 3/11) u točci 14 temelji se na Zakonu o veterinarstvu (NN 41/07 i 155/08) u točci 15 temelji se na Pravilniku o uvjetima kojima moraju udovoljavati farme i uvjetima za zaštitu životinja na farmama (NN 136/05, 101/07, 11/10 i 28/10)
F.7.2.2 Mjere zaštite zraka 1. Gnojovku do poljoprivrednih površina dopremati u zatvorenim cisternama koje su opremljene injektorom čime se omogućava direktna aplikacija gnojovke u tlo. 2. Gnojovku aplicirati na poljoprivredne površine za vrijeme tipičnih mirnih, hladnih i oblačnih dana. 3. Jednom u dvije godine potrebno obaviti mjerenje emisija onečiščujućih tvari na dimnjacima kotlovnice od strane ovlaštene institucije i to emisiju ugljikovog
monoksida (CO), oksida dušika izraženog kao NO 2, volumni udio kisika i dimni broj.
Izradio: APO d.o.o. usluge zaštite okoliša 137
Naručitelj: VUPIK d.d. SUO farme za tov svinja Pačetin
Mjere zaštite zraka odreñene u točci 3 temelje se na Zakonu o zaštiti zraka ( NN 178/04 i 60/08) i Uredbi o graničnim vrijednostima emisija onečiščujućih tvari u zrak iz stacionarnih izvora (NN 21/07 i 150/08).
F.7.2.3 Mjere gospodarenja otpadom 1. Zbrinjavanje nastalih uginuća obavljati pohranjivanjem u predviñenu hladnjaču, te redovito odvoziti na utilizaciju putem ovlaštene tvrtke s kojom Naručitelj sklopi ugovor. 2. Od strane nadležne veterinarske službe utvrditi uzrok uginuća životinja. 3. Zbrinjavanje ostalih vrsta otpada provoditi kako slijedi: otpad čija se vrijedna svojstva mogu iskoristiti treba odvojeno skupljati i oporabiti, zbrinjavanje svih nastalih vrsta otpada treba biti organizirano od strane ovlaštene osobe, opasni otpad nastao liječenjem i prevencijom bolesti u životinja potrebno je odvojeno sakupljati u spremnike namijenjene za tu svrhu te njihovo zbrinjavanje ugovoriti s pravnom osobom (osobama) koja posjeduje dozvolu za skupljanje, prijevoz i/ili zbrinjavanje opasnog otpada. Mjere gospodarenja otpadom odreñene u točkama 1 i 2 temelje se na Zakonu o veterinarstvu (NN 41/07 i 155/08) i Pravilniku o načinu postupanja sa životinjskim lešinama i otpadom životinjskog podrijetla te o njihovom uništavanju (NN 24/03). Mjera u točci 3 temelji se na Zakonu o otpadu (NN 178/04, 111/06, 60/08 i 87/09), Pravilniku o gospodarenju otpadom (NN 23/07 i 111/07) i Pravilniku o gospodarenju medicinskim otpadom (NN 72/07).
F.7.3 Mjere zaštite okoliša po prestanku korištenja ili uklanjanju farme 1. Spremnike gnojovke isprazniti a gnojovku aplicirati sukladno količini, stanju zrelosti, raspoloživoj poljoprivrednoj površini i dozvoljenom vremenskom periodu za aplikaciju gnojovke. 2. Rastaviti opremu i grañevine na osnovu plana rušenja postrojenja. 3. Unaprijed odrediti odgovarajuću površinu na kojoj će se odvojeno sakupljati i privremeno skladištiti nastali otpad. 4. Otpad čija se vrijedna svojstva mogu iskoristiti mora se odvojeno skupljati i oporabiti. 5. Za zbrinjavanje svih vrsta otpada koje nastaju pri obavljanju djelatnosti osigurati ugovore s ovlaštenim skupljačima/obrañivačima, uz voñenje propisane dokumentacije 6. Nakon uklanjanja proizvodnih objekata na lokaciji zahvata napraviti analizu i ocjenu kakvoće okoliša na lokaciji u cilju odreñivanja razine onečišćenja i potrebe za sanacijom zemljišta.
Mjere zaštite okoliša po prestanku korištenja ili uklanjanju farme odreñene u točci 1 temelje se na Pravilniku o dobroj poljoprivrednoj praksi u korištenju gnojiva (NN 56/08) i Načelima dobre poljoprivredne prakse, u točkama 3, 4 i 5 temelje se na Pravilniku o gospodarenju
Izradio: APO d.o.o. usluge zaštite okoliša 138
Naručitelj: VUPIK d.d. SUO farme za tov svinja Pačetin otpadom (NN 23/07 i 111/07) te Pravilniku o gospodarenju grañevnim otpadom (NN 38/08) a u točci 6 na dokumentu CARDS 2004 „Smjernice za najbolje raspoložive tehnike stavljanja postrojenja izvan pogona“ .
F.7.4 Mjere za sprečavanje akcidenta (ekološke nesreće)
1. Pristup vatrogasne tehnike za slučaj spašavanja ljudi i imovine osigurati preko prilazne prometnice. 2. Osigurati dostupnost vatrogasne tehnike do svih dijelova farme. 3. U objektima osigurati dovoljne količine vode za gašenje požara, obzirom na predviñenu hidrantsku mrežu. 4. Sustav za odvodnju i skladištenje otpadnih voda atestirati na vodonepropusnost, strukturalnu stabilnost i funkcionalnost unutar pet godina od stupanja na snagu provedbenog propisa a nakon tog roka kontrolu ispravnosti obavljati svakih osam godina od strane ovlaštene institucije. 5. Izraditi Operativni plan za slučaj izvanrednih i iznenadnih onečišćenja voda. 6. Provoditi stalni higijenski i zdravstveni veterinarski nadzor a u slučaju izbijanja bolesti potrebno pozvati nadležnu veterinarsku službu koja propisuje mjere daljnjeg postupanja.
Mjere za sprečavanje akcidenta odreñene u točkama 1, 2 i 3 temelje se na Zakonu o zaštiti od požara (NN 92/10) u točci 4 temelji se na Zakonu o vodama (NN 153/09) i Pravilniku o tehničkim zahtjevima za grañevine odvodnje otpadnih voda, kao i rokovima obvezne kontrole ispravnosti grañevina odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda (NN 3/11), u točci 5 temelji se na Zakonu o vodama (NN 153/09) i Državnom planu mjera za slučaj izvanrednih i iznenadnih onečišćenja voda (NN 5/11) a u točci 6 temelji se na Zakonu o veterinarstvu (NN 41/07 i 155/08).
F.8 PROGRAM PRAĆENJA STANJA OKOLIŠA
Program praćenja stanja okoliša (monitoring) omogućava kontinuirano mjerenje i ocjenu vrijednosti parametara utjecaja na okoliš. Praćenjem stanja okoliša može se provjeravati funkcionalnost propisanih mjera zaštite okoliša. Program praćenja stanja okoliša djeluje i kao sustav za rano upozoravanje na sve utjecaje koji mogu prijeći postavljenu ili propisanu granicu, omogućavajući poduzimanje mjera i aktivnosti sanacije prije nego doñe do značajnijeg negativnog utjecaja na okoliš.
Izradio: APO d.o.o. usluge zaštite okoliša 139
Naručitelj: VUPIK d.d. SUO farme za tov svinja Pačetin
Zrak
Emisije onečiščujućih tvari u zrak iz dimnjaka kotlovnice na farmi Pačetin potrebno je pratiti sukladno sljedećim smjernicama:
PRAĆENJE EMISIJA IZ KOTLOVNICE NO , CO, dimni broj, vol. Udio O , toplinski gubici u Parametri analize 2 2 otpadnom plinu Mjesto mjerenja Dimnjaci kotlova Prvo mjerenje obaviti tijekom probnog rada izvora, a najkasnije 12 mjeseci od dana puštanja u probni rad. Učestalost mjerenja Kasnija mjerenja minimalno jedanput u dvije godine. Izraditi polusatne srednje vrijednosti najmanje tri pojedinačna mjerenja
Pokazatelj mg/Nm 3
NO 2 <200 CO <100 dimni broj 0 Količine koje se prate vol.udio O 2 <3% toplinski gubici u < 10% otp. plinu
DIN 5I402 1, / dimni broj Analitičke metode ISO 10849:1996 / masena koncentracija NO x ISO 12039:2002 / CO, O 2 Ovlaštena tvrtk a po zahtjevu norme HRN EN ISO/IEC Subjekt koji obavlja mjerenje 17025 Ovlaštena tvrtka po zahtjevu norme HRN EN ISO/IEC Organizacija koja obavlja analize/laboratorij 17025 Pohranjivanje godišnjih izvještaja o mjerenjima i analizama oneči ščujućih tvari u zrak iz stacionarnih Metoda bilježenja, obrade i pohrane izvora na lokaciji ovlaštene vanjske institucije; godišnja podataka prijava izmjerenih podataka u Registar onečišćavanja okoliša (ROO).
Tlo Značajan utjecaj u slučaju nepravilne aplikacije gnojovke na poljoprivredne površine, farma za tov prasadi Pačetin ostvarivat će na tlo te posredno na podzemne vode. S ciljem smanjenja negativnog utjecaja te zaštite poljoprivrednog tla od prekomjernog onečišćenja nitratima potrebno je provoditi analize sastava gnojovke prije svakog ciklusa pražnjenja gnojovke iz
Izradio: APO d.o.o. usluge zaštite okoliša 140
Naručitelj: VUPIK d.d. SUO farme za tov svinja Pačetin spremnika te analize stanja tla na koje će se gnojovka aplicirati. Navedene analize osnova su za izradu plana primjene gnojovke na poljoprivredne površine. Sastav gnojovke potrebno je analizirati nakon najkraćeg razdoblja potrebnog za dozrijevanje gnojovke odnosno prije njezine aplikacije na poljoprivredne površine sukladno sljedećim smjernicama:
ANALIZA SASTAVA GNOJOVKE Suha tvar, pH (H2O), amonijski N, ukupni N, Parametri za ispitivanje sastava gnojovke ukupni P, ukupni K, ukupni Ca, ukupni Mg Mjesto uzorkovanja Spremnici gnojovke Nakon puštanja u rad farme. Prije primjene gnojovke na poljoprivredne površine, nakon Učestalost uzorkovanja najkraćeg razdoblja predviñenog za dozrijevanje gnojovke sukladno tehnološkom postupku zbrinjavanja suha tvar: gravimetrijska metoda pH H2O: prema zahtjevu norme HRN en 13037:1999 amonijski N: metoda po Bremmeru ukupni N: modificirana metoda po Kjeldahlu ukupni P: mokro razaranje (spektrofotometrijska metoda) Analitičke metode ukupni K: mokro razaranje (plamenofotometrijsko odreñivanje) ukupni Ca: mokro razaranje (HRN EN ISO 6869:2001), atomska apsorpcijska spektrofotometrija ukupni Mg: mokro razaranje (HRN EN ISO 6869:2001), atomska apsorpcijska spektrofotometrija analiza sastava gnojovke obavlja se radi izrade Tehničke karakteristike mjera plana primjene gnojovke koji mora biti usklañen s plodoredom i bilancom potrošnje dušika. Subjekt koji obavlja uzorkovanje ili neovisna pravna osoba ovlaštena po zahtjevu norme mjerenje HRN EN ISO/IEC 17025 Organizacija koja obavlja neovisna pravna osoba ovlaštena po zahtjevu norme analize/laboratorij HRN EN ISO/IEC 17025 Metoda bilježenja, obrade i pohrane Pohranjivanje godišnjih izvještaja o mjerenjima i podataka analizama onečiščujućih tvari u tlo
Izradio: APO d.o.o. usluge zaštite okoliša 141
Naručitelj: VUPIK d.d. SUO farme za tov svinja Pačetin
Analizu stanja tla potrebno je izraditi sukladno odredbama Pravilnika o metodologiji za praćenje stanja poljoprivrednog zemljišta (NN 60/10) koje obuhvaćaju sljedeće:
ANALIZA STANJA TLA
pH reakcija tla (KCl i H 2O) , sadržaj humusa, ukupni dušik, sadržaj fiziološki aktivnih hranjiva Parametri za ispitivanje plodnosti tla P2O5 i K 2O, hidrolitička kiselost ili sadržaj ukupnih karbonata, mehanički sastav tla poljoprivredne površine, nakon žetve usjeva a prije Mjesto uzorkovanja tla nego se aplicira gnojovka uzimanjem prosječnog uzorka tla prije puštanja u rad farme te jednom u četiri godine Učestalost uzorkovanja tla za vrijeme rada farme reakcija tla pH: elektrokemijski u CaCl 2, prema normi HRN ISO 10390:2005 sadržaj humusa: metoda prema Tjurinu Analitičke metode ukupni dušik: prema HRN ISO 13878:2004 opskrbljenost biljci pristupačnim P 2O5 i K 2O: AL metoda analiza sastava tla obavlja se radi izrade plana Tehničke karakteristike mjera primjene gnojovke koji mora biti usklañen s plodoredom i bilancom potrošnje dušika. Subjekt koji obavlja uzorkovanje ili ovlaštena pravna neovisna osoba mjerenje Organizacija koja obavlja ovlaštena pravna neovisna osoba analize/laboratorij Ovlaštenje/akreditacija za mjerenja ili ovlašten je po zahtjevu norme HRN EN ISO/IEC ovlaštenje/akreditacija laboratorija 17025 rezultate analize tla i njihovo tumačenje vlasnik je Metoda bilježenja, obrade i pohrane dužan dostaviti nadležnoj jedinici lokalne podataka samouprave. Vlasnik pohranjuje zapise 5 godina.
Voda Na farmi Pačetin potrebno je analizirati kakvoću vode iz bunara za opskrbu farme vodom te otpadnu tehnološku vodu od pranja filtera. U tablicama su navedene smjernice za uzorkovanje i analiziranje kakvoće voda. ANALIZA KAKVOĆE VODE IZ BUNARA Fizikalno kemijski pokazatelji: boja, mutnoća, miris, okus, koncentracija vodikovih iona, vodljivost, amonijak, nitrati, kloridi, Parametri za ispitivanje utrošak KMnO , željezo, arsen, mangan kakvoće vode 4 Mikrobiološki pokazatelji: ukupni koliformi, Escherichia coli, broj kolonija 370, broj kolonija 22 0, enterokoki Mjesto uzorkovanja bunar Učestalost uzorkovanja Jednom mjesečno
Izradio: APO d.o.o. usluge zaštite okoliša 142
Naručitelj: VUPIK d.d. SUO farme za tov svinja Pačetin
Fizikalno kemijski mikrobiološki Boja <20 Ukupni 0 n/100 ml mg/PtCo koliformi skale Mutnoća <4 0NTU Escherichia 0 n/100 ml coli Miris bez broj kolonija <20 n/1 ml 37 0 Okus bez broj kolonija <100 n/1 ml 22 0 koncentracija 6,5 9,5 enterokoki 0 n/100 ml vodikovih iona vodljivost <2.500 Količine koje se prate S/cm /20 oC amonijak <0,5 NH4 + mg/l
nitrati <50,0 NO 3 mg/l kloridi <250 Cl mg/l
utrošak <5,0 O2 KMnO 4 mg/l željezo <200 Fe g/l arsen <50 As g/l mangan <50 Mn g/l
Izradio: APO d.o.o. usluge zaštite okoliša 143
Naručitelj: VUPIK d.d. SUO farme za tov svinja Pačetin
boja: HRN EN ISO 7887:2001 mutnoća: HRN EN ISO 7027:2001 miris: HRN EN 1622:2002 okus: HRN EN 1622:2002 koncentracija vodikovih iona: HRN ISO 10523:2009 vodljivost: HRN EN 27888:2008 amonijak: HRN EN ISO 14911:2001 nitrati: HRN EN ISO 10304 1:2009 kloridi: HRN EN ISO 10304 1:2009 Analitičke metode utrošak KMnO 4: HRN EN ISO 8463:2001 željezo: HRN EN ISO 15586:2008 arsen: HRN EN ISO 15586:2008 mangan: HRN EN ISO 15586:2008 ukupni koliformi: HRN EN ISO 9308 1:2000 Escherichia coli: HRN EN ISO 9308 1:2000 broj kolonija 37 0: HRN EN ISO 6222:2000 broj kolonija 22 0: HRN EN ISO 6222:2000 enterokoki: HRN EN ISO 7899 2:2000 Subjekt koji obavlja neovisna pravna osoba uzorkovanje ili mjerenje Organizacija koja obavlja neovisna pravna osoba analize/laboratorij Metoda bilježenja, obrade Pohranjivanje izvještaja o provedenim mjerenjima i pohrane podataka
ANALIZA OTPADNE TEHNOLOŠKE VODE OD PRANJA FILTERA pH, temperatura, suspendirana tvar, BPK, KPK, Parametri za ispitivanje kakvoće vode ukupna ulja i masti, detergenti, taložive tvari, Fe, Mn Kontrolno mjerno okno na spoju taložnice i Mjesto uzorkovanja odvodne cijevi u interni kanalski sustav Učestalost uzorkovanja 2 puta godišnje
Izradio: APO d.o.o. usluge zaštite okoliša 144
Naručitelj: VUPIK d.d. SUO farme za tov svinja Pačetin
Parametri GV pH 6,5 9,0 temperatura 30 0C suspendirana tvar 35 mg/l
BPK 25 mgO 2/l KPK 125 Količine koje se prate mgO 2/l ukupna ulja i masti 20 mg/l detergenti 1 mg/l taložive tvari 0,5 ml/1 h Fe 2,0 mg/l Mn 2,0 mg/l
pH: HRN ISO 10523:1998 suspend. Tvar: HRN ISO 11923:1998 BPK 5 HRN EN 1899 1:2004 KPK: HRN ISO 6060:2003; HRN ISO 15705:2003 suspendirana tvar i ukupna ulja i masti: standardne metode za ispitivanje vode i otpadne vode, APHA, Analitičke metode AWWA, WEF (1998) 20ed/ detergenti anionski: HRN EN 903:2002 željezo (Fe): HRN ISO 6332:2001, HRN ISO 15586:2003 mangan (Mn): HRN ISO 6333:2001, HRN ISO 15586:2003, ISO 17294 2:2003 Subjekt koji obavlja uzorkovanje ili neovisna pravna osoba ovlaštena po zahtjevu norme mjerenje HRN EN ISO/IEC 17025 Organizacija koja obavlja neovisna pravna osoba ovlaštena po zahtjevu norme analize/laboratorij HRN EN ISO/IEC 17025 Metoda bilježenja, obrade i pohrane Pohranjivanje izvještaja o provedenim mjerenjima podataka
Izradio: APO d.o.o. usluge zaštite okoliša 145
Naručitelj: VUPIK d.d. SUO farme za tov svinja Pačetin
F.9 PRIJEDLOG OCJENE PRIHVATLJIVOSTI ZAHVATA ZA OKOLIŠ Utjecaj planiranog zahvata na okoliš ocijenjen je kao mali utjecaj, te je prihvatljiv za okoliš. Otpadne vode koje će nastajati tijekom rada farme, obzirom da nema javnog kanalizacijskog sustava privremeno će se skladišti u nepropusnim sabirnim jamama te zbrinjavati od strane ovlaštene tvrtke. Gnojovka iz procesa proizvodnje skladištit će se u nepropusnim čeličnim spremnicima otpornim na sastav gnojovke i primjenjivati na poljoprivrednim površinama. Za sve prepoznate utjecaje propisane su mjere za njihovo smanjenje. Pridržavajući se propisanih mjera zaštite okoliša te provoñenje programa praćenja stanja okoliša, ocjenjuje se da je zahvat prihvatljiv za okoliš.
Izradio: APO d.o.o. usluge zaštite okoliša 146
Naručitelj: VUPIK d.d. SUO farme za tov svinja Pačetin
G IZVORI PODATAKA Idejno rješenje izgradnje farme za tov svinja Pačetin, Sirrah projekt d.o.o., Osijek, svibanj 2010. Prostorni plan ureñenja općine Trpinja (Službeni glasnik Vukovarsko srijemske županije, br. 12/07 i 5/11) Prostorni plan Vukovarsko srijemske županije (Službeni glasnik Vukovarsko srijemske županije, br. 07/02) Izmjene i dopune Prostornog plana Vukovarsko srijemske županije (Službeni glasnik Vukovarsko srijemske županije br. 08/07 i 09/07) Izvadak iz karte staništa te baze podataka „Ekološka mreža RH“ i „Zaštićena područja RH“ za farmu Pačetin, Državni zavod za zaštitu prirode, Klasa: 032 03/10 02/01, Ur. Broj: 366 06 4 10 480, Zagreb, 23. studenoga 2010. Načela dobre poljoprivredne prakse, Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja, Zagreb, listopad 2009. Tla u Hrvatskoj, J. Martinović, Zagreb, 2000. Prikaz stanja zaštite prirode i okvirni plan rada za 2009. godinu, Javna ustanova za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima Vukovarsko srijemske županije Izvješće o stanju okoliša Vukovarsko srijemske županije, APO d.o.o., usluge zaštite okoliša, Zagreb, 2006. Smještaj svinja, D. Gutzmirtl, Ž. Kucjenić, Hrvatski zavod za poljoprivrednu savjetodavnu službu, Zagreb, 2003. Svinjogojstvo, M. Uremović, Z. Uremović, Agronomski fakultet sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, 1997.
H POPIS PROPISA
Zakon o zaštiti okoliša (NN 110/07) Zakon o zaštiti prirode (NN 70/05 i 139/08) Zakon o zaštiti zraka (NN 178/04 i 60/08) Zakon o vodama (NN 153/09) Zakon o veterinarstvu (NN 41/07 i 155/08) Zakon o otpadu (NN 178/04, 111/06, 60/08 i 87/09) Zakon o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara (NN 69/99, 151/03, 157/03, 87/09 i 88/10) Zakon o zaštiti od buke (NN 30/09) Zakon o zaštiti od požara (NN 58/93, 33/05, 107/07 i 38/09) Zakon o poljoprivrednom zemljištu (NN 152/08 i 21/10) Zakon o prostornom ureñenju i gradnji (NN 76/07 i 38/09) Strategija gospodarenja otpadom Republike Hrvatske (NN 130/05) Uredba o proglašenju ekološke mreže (NN 109/07) Uredba o procjeni utjecaja zahvata na okoliš (NN 64/08 i 67/09) Uredba o graničnim vrijednostima onečiščujućih tvari u zraku (NN 133/05)
Izradio: APO d.o.o. usluge zaštite okoliša 147
Naručitelj: VUPIK d.d. SUO farme za tov svinja Pačetin
Uredba o graničnim vrijednostima emisija onečiščujućih tvari u zrak iz stacionarnih izvora (NN 21/07 i 150/08) Uredba o odreñivanju područja i naseljenih područja prema kategorijama kakvoće zraka (NN 68/08) Uredba o kategorijama, vrstama i klasifikaciji otpada s katalogom otpada i listom opasnog otpada, (NN 50/05 i 39/09) Pravilnik o najvećim dopuštenim razinama buke u kojoj ljudi rade i borave (NN 145/04) Pravilnik o ocjeni prihvatljivosti plana, programa i zahvata za ekološku mrežu (NN 118/09) Pravilnik o uvjetima kojima moraju udovoljavati farme i uvjetima za zaštitu životinja na farmama (NN 136/05, 101/07, 11/10 i 28/10) Pravilnik o zaštiti poljoprivrednog zemljišta od onečišćenja (NN 32/10) Pravilnik o integriranoj proizvodnji poljoprivrednih proizvoda (NN 32/10) Pravilnik o dobroj poljoprivrednoj praksi u korištenju gnojiva (NN 56/08) Pravilnik o metodologiji za praćenje stanja poljoprivrednog zemljišta (NN 60/10) Pravilnik o uvjetima višestruke sukladnosti u poljoprivrednoj proizvodnji (NN 10/10, Dodatak I i II) Pravilnik o uvjetima za projektiranje i izgradnju priključaka i prilaza na javnu cestu (NN 119/07) Pravilnik o maksimalno dopustivim koncentracijama štetnih tvari u atmosferi radnih prostorija i prostora i o biološkim graničnim vrijednostima (NN 92/93). Pravilnik o načinu postupanja sa životinjskim lešinama i otpadom životinjskog podrijetla te o njihovom uništavanju (NN 24/03) Pravilnik o gospodarenju otpadom (NN 23/07 i 111/07) Pravilnik o gospodarenju grañevnim otpadom (NN 38/08) Pravilnik o gospodarenju medicinskim otpadom (NN 72/07) Pravilnik o vrstama stanišnih tipova, karti staništa, ugroženim i rijetkim stanišnim tipovima te o mjerama za očuvanje stanišnih tipova (NN 07/06, 119/09) Pravilnik o graničnim vrijednostima emisija otpadnih voda (NN 87/10) Pravilnik o zdravstvenoj ispravnosti vode za piće (NN 47/08) Pravilnik o izdavanju vodopravnih akata (NN 78/10) Pravilnik o tehničkim zahtjevima za grañevine odvodnje otpadnih voda, kao i rokovima obvezne kontrole ispravnosti grañevina odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda (NN 3/11) Državni plan za zaštitu voda (NN 8/99) Program postupnog smanjivanja emisija za odreñene onečišćene tvari u RH za razdoblje do kraja 2010. godine, s projekcijama emisija za razdoblje od 2010. do 2020. godine (NN 152/09) Direktiva 2008/1/EC o integriranom sprječavanju i nadzoru onečišćavanja (IPPC Direktiva)
Izradio: APO d.o.o. usluge zaštite okoliša 148
Naručitelj: VUPIK d.d. SUO farme za tov svinja Pačetin
Direktiva EC 91/676/ECC o zaštiti voda od onečišćenja uzrokovanih nitratima iz poljoprivrednih izvora takozvana ''Nitratna direktiva'' Direktiva 90/667/EEC o veterinarskim uvjetima za odlaganje i postupanje s otpadom životinjskog podrijetla Direktiva 92/43/EEZ o zaštiti prirodnih staništa i divljih biljnih i životinjskih vrsta Okvirna Direktiva 96/62/EC o procjeni i upravljanju kakvoćom zraka Direktiva 2001/81/EC o nacionalnim graničnim vrijednostima emisija pojedinih atmosferskih onečiščujućih tvari Okvirna Direktiva 2000/60/EC o vodama Direktiva 2002/49/EC o procjeni i upravljanju bukom okoliša Direktiva 2008/98/EC o otpadu Europski katalog otpada 2000/532/EC Direktiva 2004/35/EC o odgovornosti prema okolišu s posebnom pažnjom usmjerenom na sprečavanje i uklanjanje štete nanesene okolišu
I POPIS SLIKA Slika 1 Karta na kojoj je prikazano šire područje lokacije zahvata (M 1:100.000) ...... 7 Slika 2 Ortofoto prikaz lokacije zahvata (M 1:5.000)...... 8 Slika 3 Izvedba objekta tovilišta (potpuno rešetkast pod s vakuum ispiranjem...... 26 Slika 4 Prikaz primijenjene situacije izračuna koncentracija onečiščujućih tvari na farmi Pačetin (M 1:500)...... 30 Slika 5 Prikaz cisterne s injektorom za aplikaciju gnojovke...... 33 Slika 6 Šira lokacija zahvata s ucrtanim obilježjima područja...... 47 Slika 7 Seizmička karta Vukovarsko srijemske županije (adaptirano iz Prostornog plana Vukovarsko srijemske županije, 2002.), M 1:100.000 ...... 49 Slika 8 Prikaz pedološke karte za šire područje zahvata (M 1:100.000) ...... 53 Slika 9 Kartogram vodnogospodarskog sustava na prostoru Vukovarsko srijemske županije iz Prostornog plana Vukovarsko srijemske županije (M 1:100.000)...... 56 Slika 10 Prikaz poljoprivrednih čestica na koje će se aplicirati gnojovka proizvedena na farmi Pačetin s ucrtanim područjem preventivne zaštite vodocrpilišta Pačetin (M 1:25.000) ...... 57 Slika 11 Godišnja ruža vjetra za Vukovar, razdoblje 1999. do 2006. godine...... 60 Slika 12 Kopnena staništa u Vukovarsko srijemskoj županiji (preuzeto iz Karte kopnenih staništa RH, DZZP, lipanj 2006 ...... 61 Slika 13 Izvod iz Karte staništa šire lokacije farme Pačetin ...... 65 Slika 14 Izvod iz Karte ekološke mreže izdan od strane Državnog zavoda za zaštitu prirode.....67 Slika 15 Izvod iz karte zaštićenih područja...... 75 Slika 16 Karta na kojoj je vidljiv smještaj farme tovnih svinja Pačetin, farme tovnih svinja Bobota i farme za tov junadi Bobota (M 1:100.000) ...... 77 Slika 17 Prikaz farme tovnih svinja Pačetin, Bobota i farme tovne junadi Bobota s česticama za aplikaciju proizvedenog gnoja (M 1:25.000)...... 78 Slika 18 Model smanjivanja razine buke povećanjem udaljenosti od izvora ...... 83
Izradio: APO d.o.o. usluge zaštite okoliša 149
Naručitelj: VUPIK d.d. SUO farme za tov svinja Pačetin
J POPIS TABLICA Tablica 1 Očekivani rezultati proizvodnje tovljenika na farmi Pačetin ...... 9 Tablica 2 Prosječan sastav krmiva za tovljenike (Izvor: Belje d.d., PC Tvornica stočne hrane)..14 Tablica 3 Proračun godišnje količine proizvedene gnojovke na farmi Pačetin ...... 16 Tablica 4 Prikaz ukupne godišnje potrebe/potrošnje vode na farmi Pačetin ...... 20 Tablica 5 Pregled prosječnih vrijednosti parametara analize tla za poljoprivredne čestice na koje će se aplicirati gnojovka s farme Pačetin ...... 25 Tablica 6 Indikativni sadržaj sirovih proteina u NRT krmivu za svinje s usporedbom ostvarenja na farmi Pačetin ...... 27 Tablica 7 Indikativni ukupni sadržaj fosfora u NRT krmivu za svinje s usporedbom ostvarenja na farmi Pačetin...... 28 Tablica 8 Prikaz maksimalno dopuštene količine štetnih plinova u objektima za uzgoj svinja ...28 Tablica 9 Proračun koncentracije amonijaka na granicama lokacije zahvata za izabranu situaciju ...... 31 Tablica 10 Proračun koncentracije metana na granicama lokacije zahvata za izabranu situaciju 32 Tablica 11 Vrste otpada za koje se predviña nastajanje u okviru farme Pačetin ...... 36 Tablica 12 Najmanja dopuštena udaljenost stočarskog gospodarstva od grañevnog područja naselja...... 38 Tablica 13 Pregled zahtjeva kojima prema Prostornom planu ureñenja Općine Trpinja moraju udovoljavati grañevine unutar područja na kojima se mogu osnivati farme...... 41 Tablica 14 Pedološke jedinice na području Općine Trpinja...... 51 Tablica 15 Popis sistematskih jedinica tala namjenske pedološke karte 1:300.000 zastupljenih na području Općine Trpinja...... 52 Tablica 16 Relativne čestine vjetra (‰) u Vukovaru u razdoblju 1999. 2006. godine ...... 59 Tablica 17 Ciljevi očuvanja područja ekološke mreže HR2000372 Dunav Vukovar i HR5000013 Drava i smjernice za mjere zaštite...... 68 Tablica 18 Ciljevi očuvanja područja ekološke mreže HR2000569 Vuka i HR2001045 Trpinja i smjernice za mjere zaštite ...... 71 Tablica 19 Ciljevi očuvanja područja ekološke mreže HR1000016 Podunavlje i donje Podravlje i smjernice za mjere zaštite...... 72 Tablica 20 Matrica interakcija utjecaja aktivnosti na farmi na okoliš ...... 92 Tablica 21 Rangiranje negativnih utjecaja koji mogu nastati tijekom izgradnje i rada ...... 93
Izradio: APO d.o.o. usluge zaštite okoliša 150
Naručitelj: VUPIK d.d. SUO farme za tov svinja Pačetin
K POPIS PRILOGA Prilog 1 Mišljenje o usklañenosti zahvata izgradnje svinjogojske farme Pačetin s dokumentima prostornog ureñenja, Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog ureñenja i graditeljstva, Uprava za prostorno ureñenje (Klasa: 350 02/10 02/34, Urbroj: 531 06 10 2), Zagreb, srpanj 2010.
Prilog 2 Potvrda da planirani zahvat izgradnje farme za uzgoj svinja Pačetin, u Općini Trpinja, nema značajan utjecaj na ciljeve očuvanja i cjelovitost područja ekološke mreže, Ministarstvo kulture, Uprava za zaštitu prirode (Klasa: 612 07/11 01/0405, Urbroj: 532 08 01 03/1 11 4), Zagreb, 7. travnja 2011.
Prilog 3 Shematski prikaz idejnog rješenja zahvata
Prilog 4 Suglasnost za aplikaciju gnojovke s farme Pačetin, Vupik d.d., PC Ratarstva s popisom čestica na koje će se aplicirati gnojovka s farme Pačetin
Prilog 5 Analize gnojovke s farme tovnih svinja Kozarac u sklopu grupacije Agrokor
Prilog 6 Prikaz poljoprivrednih površina na koje će se razastirati gnojovka proizvedena na farmi Pačetin (M 1:25.000)
Prilog 7 Primjer preporuke gnojidbe za tablu 64 1
Prilog 8 Analiza tla poljoprivrednih čestica na koje će se razastirati gnojovka s farme Pačetin
Prilog 9 Shematski prikaz sustava vodovoda i kanalizacije na farmi Pačetin.
Prilog 10 Kartografski prikaz „Korištenje i namjena površina i promet“, Prostorni plan ureñenja općine Trpinja (Službeni glasnik Vukovarsko srijemske županije, br. 12/07)
Izradio: APO d.o.o. usluge zaštite okoliša 151