Zaštitom Tankovratića (Leptodirus Hochenwartii Schmidt, 1832) Do

SUBTERRANEA CROATICA 18/2015 Zaštitom tankovratića (Leptodirus hochenwartii Schmidt, 1832) do zaštite podzemlja Tvrtko Dražina1,2, Tamara Čuković1, Petra Bregović1, Branko Jalžić1,2 1Hrvatsko Biospeleološko društvo, Zagreb 2SO HPD „Željezničar”, Zagreb

Slika 7 Tankovratić u Provali, PP Žumberak - Samoborsko gorje. Foto: Tamara Čuković

Tankovratić (Leptodirus hochenwartii Schmidt, 1832) nosi titulu prvog opisanoga troglobiontnog beskralježnjaka te se godina njegova opisa uzima kao početak biospeleologije. Ima tanak pronotum, zadebljani zadak i izrazito izdužene tjele- sne privjeske. Ekologija i etologija ovoga kornjaša slabo su poznate jer istraživanja nisu nikad bila sustavno provedena. Detrivor je, hrani se raznim organskim ostatcima koje nalazi u podzemlju. Uz atraktivan izgled i povijesnu važnost ova je vrsta vrlo važna s aspekta zaštite prirode. L. hochenwartii ušao je u zakonsku legislativu Europske unije te se nalazi na popisu vrsta koje tvore dio ekološke mreže Natura 2000. Time je tankovratić od malena kukca postao moćan alat u zaštiti podzemne faune i staništa u kojima obitava. Od 2008. godine članovi Hrvatskog biospeleološkog društva (HBSD) aktivno rade na istraživanjima i zaštiti ove vrste. Do danas je utvrđeno više od 50 speleoloških objekata u kojima vrsta obitava na području Hrvatske. Tankovratić je zabilježen u Žumberku, Gorskom kotaru, Učki, Ćićariji i Velebitu. Tijekom 2014. godine rađena su istraživanja na području Žumberka i Ogulina te dio dobivenih rezultata iznosimo u ovom članku.

Uvod i nije pigmentiran. Ipak, obojenje je krša: u Sloveniji, Hrvatskoj i manjem prisutno i ovisi o hitinu, tvari koja čini dijelu Italije, u zaleđu Trsta. Obitava Tankovratić (Leptodirus hochenwartii) je čvrsti oklop oko tijela te neke jedinke u hladnim špiljama i često ga može- troglobiontni kukac iz reda kornjaša mogu biti od svijetlozlatnosmeđe mo pronaći na zasiganim zidovima (Coleoptera). Zbog karakteristična do tamnocrvenosmeđe boje. Nakon (Slika 2). Detritivor je, hrani se raznim oblika tijela relativno je lako prepo- glave slijedi prvi prsni kolutić (prono- organskim ostatcima koje nalazi u znatljiv među ostalim špiljskim živo- tum) koji je dug i uzak te daje karak- podzemlju. Ekologija i etologija ovoga tinjama (Slika 1). Veličinom varira od terističan izduženi izgled. Ostali prsni kornjaša slabo su poznate jer istraži- 8 do 11 mm. Stražnji je dio tijela širok kolutići i zadebljani zadak prekriveni vanja nisu nikad bila sustavno prove- i jako konveksan, a prednji je dio vrlo su elitrama. Noge su izrazito izdu- dena. tanak i dugačak. Na glavi ima tanka žene, tanke te imaju dvije pandžice. i člankovita ticala koja mogu doseći Tankovratić je rasprostranjen na Tankovratić je prvi puta pronađen duljinu tijela. Tankovratić nema očiju području zapadnog dijela dinarskoga u Postojnskoj špilji 1831. godine, a

38 SUBTERRANEA CROATICA 18/2015

Slika 3 Prvi publicirani crtež vrste L. hochenwartii (preuzeto iz Sturm 1849). Uz visoko specijalizirane kornjaše u (Hmura i sur. 2013). Ako se utvrde podzemnim staništima utvrđene su negativni trendovi za tankovratića i brojne druge troglobiontne vrste živo- podzemna staništa u kojima živi, valja tinja poput puževa, rakova, paukova, uložiti dodatne napore za zaštitu i us- lažištipavaca, stonoga i dr. (Ozimec i postavu prirodne ravnoteže. Time je sur. 2009; Jalžić i sur. 2010; 2013). Uz tankovratić od malena kukca postao znanstvenu važnost s aspekta biora- moćan alat u zaštiti podzemne faune znolikosti i evolucije, podzemna fauna i staništa. predstavlja riznicu novih vrsta te no- pronašao ga je vodič po špilji Luka vih znanstvenih spoznaja o biološkim, Čeč. On uhvaćeni primjerak šalje grofu geološkim i klimatskim promjenama Franzu von Hochenwartu koji ga po- na ovim prostorima i šire (Antić i sur. tom daje na opis ljubljanskom priro- 2014; Bilandžija i sur. 2013; Giachino i doslovcu Ferdinadu Schmidtu. Upravo sur. 2011). nakon opisa (Schmidt 1832, Slika 3) ovoga kukca koji je potpuno prilago- Tankovratić je vrsta koja od svojeg đen životu u podzemlju zanimanje za pronalaska i opisa davne 1832. go- podzemnu biologiju i ekologiju naglo dine do danas ne prestaje biti važan je poraslo. Do tada je prevladavalo segment podzemne faune. Ušao je na mišljenje da špilje i jame nisu pogod- Dodatak II Direktiva o zaštiti prirodnih na staništa za život te možemo reći staništa i divlje faune i flore (Council kako otkriće tankovratića kao prave Directive 92/43/EEC). To je jedan od špiljske životinje predstavlja početak dva temeljna dokumenta na kojima biospeleologije. L. hochenwartii pripa- se bazira cjelokupna zaštita prirode da skupini kornjaša koju nazivamo i uspostava ekološke mreže Natura podzemljari. Ova je skupina kornjaša 2000 na području Europske unije postigla vrlo veliku raznolikost upravo (EU). Ulaskom u europske integracije na području dinarskoga krša te je do Republika Hrvatska postala je potpi- danas je opisan veliki broj endemič- snicom Direktive. Sa svakim potpisom nih rodova podzemljara za Hrvatsku: dolazi i odgovornost pa je Hrvatska Croatodirus, Dalmatiola, Hoffmannella, obvezna pratiti stanje tankovratića u Radziella, Redensekia, Roubaliella, podzemnim staništima i izvještava- Slika 2 Detalj tipičnog staništa vrste L. Spelaites, Speoplanes, Velebitodromus i ti Europsku komisiju o stanju vrste hochenwartii. Špilja Atila, PP Velebit, novi lokalitet Zariquieyella. i staništa jednom unutar 6 godina za vrstu. Foto: Hrvoje Cvitanović

39 SUBTERRANEA CROATICA 18/2015

Dosadašnja biospeleološka istraživa- nja tankovratića i ostale podzemne faune koja se u načelu provode već dugi niz godina nikada nisu bila su- stavna. Ovisno o interesu pojedinaca i znanstvenika, različit je stupanj istra- ženosti pojedinih područja. Disjunktni areal tankovratića kakav se doima pogledom na priloženu geografsku kartu (Slika 4) mogao bi biti rezultat neprovedenih istraživanja na tim po- dručjima. Tako na primjer u području od Sjevernog Velebita prema Gorskom kotaru nema poznatih nalazišta iako postoji mogućnost da L. hochenwartii obitava i na tom području.

Prva opsežna istraživanja rasprostra- njena roda Leptodirus proveli su članovi HBSD-a pod vodstvom Branka Jalžića i Helene Bilandžije 2008. i 2009. godine. Tijekom tih istraživanja posjećeni su svi do tada poznati lokaliteti gdje je zabilježen L. hochenwartii te su na- pravljane smjernice za buduća istra- živanja i zaštitu ove vrste. Također, na temelju znanstvene analize prikuplje- nih podataka tijekom ovih primarno zoogeografskih istraživanja naprav- ljena je stručna podloga za praćenja stanja vrste L. hochenwartii u Hrvatskoj (Hmura i sur. 2013). U 2014. godini članovi HBSD-a pod vodstvom Tamare Čuković i Tvrtka Dražine provodili su istraživanja ove zanimljive i s aspekta zaštite prirode vrlo važne vrste. Cilj Slika 4 Karta rasprostranjenosti vrste L. hochenwartii u Hrvatskoj prema biogeografskim regijama. Brojevima su označeni lokaliteti u kontinentalnoj biogeografskoj regiji, a popis se nalazi u Tablici 1. istraživanja bio je utvrditi trenutačno stanje populacija vrste L. hochenwartii Naziv speleološkog Položaj/lokacija na području kontinentalne regije te objekta prikupiti relevantne podatke o stanju 1 Pavlovica Keseri (PP Žumberak - Samoborsko gorje) podzemnih staništa u kojima vrsta 2 Jamina Donji Oštrc (PP Žumberak-Samoborsko gorje) obitava. U najširem smislu, studija kroz prikupljene podatke upućuje na 3 Provala Bučari, Donji Oštrc (PP Žumberak- izravne ugroze pojedinih speleoloških Samoborsko gorje) objekata i faune koja ih nastanjuje te 4 Jama u Vrloj strani Gudalji (PP Žumberak - Samoborsko gorje) na potrebu ciljanih aktivnosti usmjere- 5 Špilja kod Juraševe livade Sekulići, Radatovići (PP Žumberak- nih prema dugoročnom cilju očuvanja Samoborsko gorje) ovog segmenta prirodne baštine. 6 Židovske kuće Cerovica, Budinjak (PP Žumberak- Samoborsko gorje) Područje istraživanja 7 Đulin ponor – Medvedica Ogulin 8 Pećinik Puškarići, Ogulin U Hrvatskoj je do danas utvrđeno ukupno 55 objekata u kojima obita- Tablica 1 Popis istraživanih speleološki lokaliteti za praćenje stanja tankovratića u kontinentalnoj biogeografskoj regiji Hrvatske va tankovratić (Raguž 2012; Hmura i sur. 2013). Na području kontinentalne Briselska je birokracija podijelila EU državnim granicama. Tih devet regija regije L. hochenwartii zabilježen je u 8 u devet biogeografskih regija koje jesu: alpska, kontinentalna, medite- speleoloških objekata (Slika 4, Tablica su svaka za sebe karakteristične po ranska, panonska, stepska, borealna, 1): Pavlovica, Jama u Vrloj strani, vegetaciji, klimi, topografiji i geologiji. atlantska, crnomorska i makaronezij- Jamina, Provala, Špilja kod Juraševe Granice regija utvrđene su tako da ska. Od navedenih se kroz Hrvatsku livade, Židovske kuće, Pećinik i Đulin omogućuju praćenje trendova očuva- protežu prve četiri, a u prve tri je zabi- ponor – Medvedica. Zoogeografski nja vrsta i staništa u sličnim uvjetima lježen L. hochenwartii. gledano područje istraživanja podi- diljem Europe ne vodeći računa o jeljeno je na dva dijela: Žumberačko

40 SUBTERRANEA CROATICA 18/2015 gorje (Pavlovica, Jama u Vrloj strani, Jamina, Provala, Špilja kod Juraševe livade, Židovske kuće) i područje oko grada Ogulina (Pećinik i Đulin ponor – Medvedica). Biospeleološka istraživa- nja provedena su u svim navedenim speleološkim objektima kontinentalne biogeografske regije.

Terensko uzorkovanje i prikupljane podataka o stanju vrste i staništa

Terenska istraživanja provedena su u dva navrata u razdoblju između 15.6.2014. i 29.6.2014. Prema dosa- dašnjem biospeleološkom iskustvu Slika 6 Broj jedinki vrste L. hochenwartii utvrđenih vizualnom metodom (stupci) i temperatura zraka i literaturi (Hmura i sur. 2013), jedna (linija) u istraživanim speleološkim objektima. od praktičnih metoda za utvrđivanje Datumi istraživanja: plavi stupac 19.6.2014. (Jamina) i 20.6.2014. (Provala), crveni stupac 28.6.2014. vrste L. hochenwartii jest vizualno pre- traživanje onih dijelova speleoloških objekata gdje vrsta inače obitava. Za nju je značajno da se često hrani na vertikalnim, zasiganim i nezasiganim špiljskim stijenama (Slika 2). Tu se hrani organskim česticama koje u špi- lju donosi procjedna kišnica i ostatcima uginulih organizama, tako da ju je relativno lako uočiti i sakupiti ručno entomološkom pincetom.

Također, u svrhu praćenja stanja vrste provedena je metodologija postav- ljanja živolovnih zamki sa standar- diziranim mamcem, koje su stajale u Slika 8 Broj jedinki vrste L. hochenwartii utvrđenih metodom živolovnih zamki u istraživanim speleološkim objektima. pojedinom objektu 7-10 dana (Vrezec & Kapla, 2007; Slika 5). Ovakve su ži- L. hochenwartii zabilježene u pojedi- i 21 jedinka u drugom, 28.6.2014. U volovke modificirane tzv. Barberove nom speleološkom objektu popisane. Provali je utvrđeno znatno manje zamke, odnosno plastične posude Većina jedinki ulovljenih u zamke jedinki, 6 u prvom terenskom izlasku promjera 10 cm s poklopcem na koje- puštena je neozlijeđena natrag u (20.6.2014.) i svega 1 jedinka u dru- mu su izbušene rupe promjera 7 mm. svoje prirodno stanište. Nekoliko je gom, 28.6.2014. Koristeći se živolov- Unutar te posude u gazu se objesi primjeraka pohranjeno u nepropu- kama, dodatno je utvrđen tankovratić mamac za privlačenje špiljskih ku- snim plastičnim bočicama za uzorke s i za jamu Pavlovicu. Živolovkama je kaca, obično smjesa ribe iz konzerve odgovarajućim postotkom etanola te tankovratić očekivano uhvaćen i zabi- i sira parmezana. Također se unutar je zabilježen na etiketi točan lokalitet, lježen u Jamini i Provali (Slika 8). posude stavi nekoliko kamenčića, koji datum, legator (sakupljač) i postotak omogućuju jedinkama tankovratića alkohola. Ostala prateća podzemna da se sakriju ako u istu posudi uđu i fauna prikupljana je i bilježena u po- druge vrste kornjaša. Dizajnirana me- sebno dizajnirane terenske obrasce. U toda živolovki predviđa postavljanje svim istraživanim spelološkim objek- zamki te kontrolu nakon maksimal- tima mjerena je temperatura zraka, no 10 dana. Ostavljanjem živolovki vode i supstrata te relativna vlaga zra- više od 15 dana dolazi do interakcije ka uz pomoć mobilnih mjernih istru- s drugom grabežljivom faunom. Vrlo menata: TESTO Mini Thermometer i je važno da zamke budu živolovne termohigrometar Kestrel 3000. (bez konzervansa) kako bi se spriječilo usmrćivanje životinja. Pozicija po- Rezultati i rasprava stavljenih zamki obilježi se na nacrtu ili skici speleološkog objekta što omo- Na području Žumberačkoga gorja tan- gućuje ponavljanje metode. kovratić je zabilježen vizualnom metodom u Jamini i Provali (Slika 6, 7). U Živolovne zamke postavljene su u Jamini su ovom metodom zabilježene Pavlovici, Jami u Vrloj strani, Jamini, ukupno 52 jedinke L. hochenwartii: 31 u Slika 5 Živolovna zamka prekrivena glonđama, Jamina, PP Žumberak - Samoborsko gorje. Provali i Pećiniku. Sve su jedinke vrste prvome terenskom izlasku (19.6.2014.) Foto: Tvrtko Dražina

41 SUBTERRANEA CROATICA 18/2015

Slika 10 Naplavljeni otpad u kanalu špiljskog sustava Slika 9 Krupni otpad u jami Pavlovica, PP Žumberak - Samoborsko gorje. Đulin ponor – Medvedica. Foto: Tamara Čuković Foto: Tamara Čuković Ekološki uvjeti koji u prevladavaju tankovratića koje su zabilježene u objekte potencijalno može definirati Jamini i Provali odgovaraju ovoj istra- ovim objektima čine rubni areal veće kao mjesta gdje L. hochenwartii ne živanoj vrsti te su u ovim objektima metapopulacije tankovratića koji obi- obitava. U suradnji s javnim usta- zabilježene brojne i stabilne popu- tavaju u Gorskom kotaru, odnosno u novama, lokalnim, regionalnim i dr- lacije. Radi se o jednim od najvećih alpinskoj regiji. Jedinke iz Gorskoga žavnim institucijama valja sanirati špilja na području Žumberačkog gor- kotara po nekim se morfološkim ilegalna odlagališta otpada u okolici ja, složene i razgranate morfologije. karakteristikama odvajaju od ostalih i u samim speleološkim objektima, Tlocrtna duljina Provale je 1862 m, a te su opisane kao zasebna podvrsta spriječiti daljnju devastaciju staništa dubina 57 m, dok je Jamina dugačka L. h. croaticus (Pretner 1955). Do te napraviti generalni plan za oču- 143 m i duboka 30 m. Oba se objekta danas je opisano ukupno šest ra- vanje podzemnih staništa i vrsta. L. javljaju u gornjokrednim karbonatnim zličitih podvrsta L. hochenwartii, ali hochenwartii u slučaju špiljske faune naslagama (vapnenac i breča) u koji- njihov je taksonomski status upitan i staništa predstavlja vodeću vrstu ma je i zabilježen najveći broj špilja za (Raguž 2012). Našim istraživanjima (eng. flagship species) čijom zašti- žumberačko područje (Buzjak 2002). tankovratić je utvrđen jedino u špi- tom možemo senzibilizirati širi krug Smatramo da je potrebno provesti lji Pećinik i to metodom živolovki. ljudi za problematiku ugroženosti i dodatna biospeleološka istraživanja Pećinik je mala špilja, oko 250 m du- zaštite špiljske faune i podzemnih te postaviti trajne mjerne uređaje u žine s manjim vodenim tokom, a ulaz staništa, kao riznice prirodnoga, geo- ovim špiljama kako bi se mogli utvrditi se nalazi visoko u stijeni te je teško loškog, biološkog i vodnog bogatstva osnovni čimbenici koji utječu na popu- pristupačan (Jalžić i sur. 2010). Tipski Hrvatske. lacijske trendove vrste L. hochenwartii. je lokalitet za kornjaša Croatotrechus Jama Pavlovica nalazi se neposredno tvrtkovici te je stanište i drugih vrsta Prijedlog budućih istraživanja uz makadamsku cestu u blizini sela podzemne vodene i kopnene faune i akcijskih mjera Keseri. Nakon 10-ak metara vertikal- (Casale & Jalžić 1999). U špiljskom nog skoka dolazi se na policu koja je sustavu Đulin ponor – Medvedica 1. Trajni biospeleološki monitoring prepuna raznovrsnog otpada (Slika 9), ovim istraživanjem, ali i prethodnim stanja faune i staništa u Jamini i čime je ovo podzemno stanište pot- istraživanjima članova HBDS-a, tan- Provali, koje predstavljaju jezgru po- puno devastirano. Usprkos onečišće- kovratić nije zabilježen. Usprkos na- pulacije L. hochenwartii za područje nju, koristeći se živolovkama zabilje- stojanjima lokalnih speleologa, ovaj kontinentalne biogeografske regije žili smo dvije jedinke L. hochenwartii. je špiljski sustav i dalje onečišćen Hrvatske. Slika 1 Tankovratić u Jamini, PP Žumberak – Samoborsko gorje. Foto: Tvrtko Dražina Uz ilegalna odlagališta otpada (jama krupnim otpadom koji se može naći Pavlovica) negativan utjecaj na tan- kroz gotovo cijelome podzemnom 2. Uklanjanje krupnog otpada iz spele- kovratića na području Žumberka jesu prostoru (Slika 10) te je prisutan vonj oloških objekta unutar PP Žumberak širenje naselja, izgradnja prometnica, kanalizacije u zraku. - Samoborsko gorje i postavljanje poljoprivredna proizvodnja uz upo- rešetki koji će onemogućiti buduće rabu pesticida i umjetnih gnojiva. Na temelju iskustva istraživača po- devastacije. Navedena se mjera po- Smatramo da je zbog izoliranosti ove nekad je neophodan izrazito velik najprije odnosi na jamu Pavlovicu u populacije i relativno malog područja lovni napor kako bi se prikupile nove kojoj je usprkos onečišćenju zabilje- na kojem živi iznimno važno uspo- jedinke troglobiontnih vrsta koje žena vrsta L. hochenwartii. staviti trajni nadzor stanja podzemne su zabilježene za pojedini speleo- faune i sačuvati speleološke objekte loški objekt. Stoga smatramo da se 3. Osmisliti trajno rješenje protiv od daljnjih ugroza! objekti u kojima L. hochenwartii nije onečišćenja špiljskog sustava Đulin utvrđen ovim projektom ne smiju ponor – Medvedica u suradnji s grad- Iako Pećinik i špiljski sustav Đulin maknuti s popisa potencijalnih sta- skim, županijskim i državnim institu- ponor – Medvedica po zoogeo- ništa za ovu vrstu. Tek dugogodiš- cijama radi očuvanja jedinstvenoga grafskoj podjeli EU-a pripadaju njim monitoringom i prikupljanjem geomorfološkog i biospeleološkog kontinentalnoj regiji, populacije velikog seta podataka pojedine se objekta.

42 SUBTERRANEA CROATICA 18/2015

Slika 1 Tankovratić u Jamini, PP Žumberak – Samoborsko gorje. Foto: Tvrtko Dražina Osvrt na hrvatsko nazivlje rodu Leptodirus, on dolazi od grčke riječi L. hochenwartii. leptos što znači tanak i deiros što znači Robert Baković, Anđela Ćukušić, Lana vrat.. Nadalje, Schmidt (1832) u radu u Đud, Ivan Fiolić, Dajana Hmura, Matea Brojne vrste beskralježnjaka koje kojem je opisao vrstu koristi njemačko Jagić, Alen Kirin, Marinko Malenica, nalazimo u hrvatskoj fauni nemaju ime Enghalskäfer, što u prijevodu znači Marta Malenica, Ruđer Novak, Andrej svoje hrvatsko ime pa se u stručnim uskovratni ili tankovratni kornjaš. Turina i Vedran Vučić. Velika zahvala i znanstvenim krugovima koriste i Predragu Radi - Peđi, koji je „bandu” njihovi znanstveni, latinski nazivi. L. Zahvala HBSD + SOŽ primio na proslavu svojeg hochenwartii je, možemo reći, u ovom rođendana u vikendici u Matešama. smislu iznimka i u literaturi se susre- Ovaj bi dio mogao biti i zaseban Zora je bila tako lijepa i maglovita… će više hrvatskim naziva: dugovratić, članak, pun anegdota i u najmanju tankovratni podzemljar, tankovratnik, ruku zanimljivih događaja i razgovo- Hvala Upravi PP Žumberak – tankovratić. Autori ovog članka nakon ra. Ipak, bolje da neke stvari ostanu Samoborsko gorje koja nam je konzultacija s kolegama entomolo- interne i u našim sjećanjima. Autori omogućila spavanje u prostorijama zima smatraju da je najprimjereniji iskreno zahvaljuju svim ljudima koji Eko-centra Budinjak. Ovo istraživanje hrvatski naziv upravo tankovratić. su aktivno sudjelovali na terenskim financirao je Državni zavod za zaštitu Naime, ako pogledamo korijen riječi u istraživanjima (abecednim redom): prirode.

43 SUBTERRANEA CROATICA 18/2015

Literatura

Antić D.Ž., Reip H.S., Dražina T., Rađa Hmura D., Čuković T., Bregović P., Dražina T., Kletečki E., Komerički A., T., Makarov S.E., 2014: Three new mo- 2013: Program praćenja stanja vrste Lukić M. & Pavlek M., 2009: Crvena notypic genera of Trichopolydesmidae Leptodirus hochenwartii Schmidt, 1832 knjiga špiljske faune Hrvatske, from Croatia, Balkan Peninsula na važnim područjima za očuvanje Ministarstvo kulture, Državni Zavod (Diplopoda, Polydesmida). Zootaxa vrste i daljnja istraživanja na potenci- za zaštitu prirode, Zagreb, pp. 371. 3884 (2), 101–121. jalnim novim nalazištima u Hrvatskoj. Hrvatsko biospeleološko društvo, Pretner E., 1955: Rodovi Oryotus L. Bilandžija H., Morton B., Podnar Zagreb, 67 str. Miller, Pretneria G. Müller, Astagobius M., Ćetković H., 2013: Evolutionary Reitter in Leptodirus Schmidt history of relict Congeria Jalžić B., Bedek J., Bilandžija H., (Coleoptera). Acta Carsologica 1, (Bivalvia:Dreissenidae): unearthing Bregović P., Čuković T., Ćukušić A., 43–71. the subterranean biodiversity of the Cvitanović H., Dražina T., Đud L., Dinaric Karst. Frontiers in Zoology 10: Gottstein S., Hmura D., Kljaković Raguž N., 2012: Rasprostranjenost, 5, p. 17. Gašpić F., Komerički A., Kutleša P., morfološke i taksonomske zna- Lukić M., Malenica M., Miculinić čajke vrste Leptodirus hochenwartii Buzjak N., 2002: Speleološke po- K., Ozimec R., Pavlek M., Raguž N., Schmidt, 1832 (Insecta, Coleoptera, jave u Parku prirode „Žumberak – Slapnik R. & Štamol V., 2013: Atlas Leiodidae) u Hrvatskoj. Diplomski rad. Samoborsko gorje”. Geoadria 7 (1), špiljskih tipskih lokaliteta fau- Prirodoslovno matematički fakultet, 31–49. ne Republike Hrvatske, Svezak 2. Sveučilište u Zagrebu, 54 str. Hrvatsko biospeleološko društvo, Casale A., Jalžić B., 1999: Croatotrechus Zagreb, pp. 238. Schmidt F., 1832: Beitrag zu Krain’s (new genus) tvrtkovici n. sp., a new Fauna. Leptodirus Hochenwartii, n. g., n. species of eyeless trechine bee- Jalžić B., Bedek J., Bilandžija H., sp. Illyrisches Blatt. 3, 9–10. tle from Gorski kotar (Coleoptera, Cvitanović H., Dražina T., Gottstein S., Carabidae, Trechini). Natura Croatica 8 Kljaković Gašpić F., Lukić M., Ozimec Sturm J. H. C. F. (1849): Leptodirus. (2), 137–145. R., Pavlek M., Slapnik R. & Štamol V., Halswalzenkäfer. Gattung der Familie 2010: Atlas špiljskih tipskih lokaliteta der Scydmaenides. Deutschlands Giachino P.M., Bregović P. Jalžić faune Republike Hrvatske, Svezak Insecten 20, 91–100. B., 2011: Five new species of the 1. Hrvatsko biospeleološko društvo, genus Leptomeson Jeannel, 1924 Državni zavod za zaštitu prirode, Vrezec A., Kapla A., 2008: From Croatia and Bosnia and Zagreb, pp. 261. Kvantitativno vzrčenje hroščev Herzegovina (Coleoptera, Cholevidae, (Coleoptera) v Sloveniji: Referenčna Leptodirinae) Natura Croatica 20 (2), Ozimec R., Bedek J., Gottstein S., Jalžić študija. Acta entomologica slovenica 355–374. B., Slapnik R., Štamol V., Bilandžija H., 15 (2), 131–160.

The protection of underground by protecting the slender-necked beetle (Leptodirus hochenwartii Schmidt, 1832)

The slender-necked beetle (Leptodirus hochenwartii Schmidt, 1832) was the first troglobitic invertebrate to be described. Thus the year 1832 is considered to mark the beginning of the study of biospeleology in Croatia.

This beetle has a very narrow pronotum (first segment of the thorax), thickened abdomen and extremely elon- gated appendages. The ecology and etiology of this coleopteran is little known because research has never been systematic implemented. It is a detritivore, feeding on various organic remains which it finds underground. Apart from its attractive appearance and historical importance, this species is important from the aspect of conser- vation. Leptodirus hochenwartii is included in European Union legislation and is included in the list of species which form a part of the ecological network Natura 2000. Thus the slender-necked beetle has evolved from a small insect to a powerful tool in the protection of the underground fauna and the habitats in which it resides. Since 2008 members of Croatian Biospeleological Society (CBSS) have been actively working on research and protection of the species.

To date the species has been found in over 50 caves in Croatia. The slender-necked beetle has been found on Žumberak Mountain, Gorski kotar, Učka Mountain, Ćićarija Mountain and Velebit Mountain. During 2014 research was conducted on Žumberak Mountain and in the Ogulin city locality and a part of these results are described in this article.