Svi Na Ulice Djeco, Upoznajte Svoj Grad!

broj 20 / 21 K jesen / zima 2012. Besplatno kvartovsko glasilo

svi na ulice djeco, Upoznajte svoj grad!

2012” ROPE U sjedstva E u T ELJTON F : CU ju ORT H “S poznati iz s POVIJESNI Interv Kreće umrežavanjeMali Hollywood gzalas gtrešnjevkerebački | jesenh / zima | str.u 1sred Knežije Amar Bukvić centara za kulturu uvodnik

Riječ urednice

Dragi Trešnjevčani, za razliku od svih prijašnjih brojeva, u ovome smo Glasu Trešnjevke prešli gra- nice naših gradskih četvrti. Najprije smo Novosti iz četvrti svratili do Praga. Ondje je naime skloplje- no prijateljstvo između Trešnjevke sjever i gradske četvrti Prag 4 koje podrazumijeva zajedničke seminare iz gospodarstva, kulture, znanosti, umjetnosti, obrazovanja, Idemo u turizma i zaštite okoliša. Zatim smo po primjere dobre prakse otišli do Njemačke CeKaTe gdje smo od Anke M. Leitzgen, novinarke i dječje književnice, doznali kako djeca samostalno mogu utjecati na izgled grada i kako bismo mogli pomoći našoj djeci da i sama otkriju svoj grad, da osjete što im je u njemu dobro, a što nije, da kažu kako bismo ga mogli još bolje urediti... Kad smo se umorili od putovanja, odlučili smo Europu dovesti k nama. Tako je Centar za Trešnjevačka posla kulturu “Trešnjevka” zaslužan za to što je hrvatskoj metropoli pripala čast ugo- stiti kongres Europske mreže centara za kulturu (ENCC) “Shortcut Europe 2012”, koji je rezultirao pokretanjem inicijative za osnivanje zagrebačke, a zatim i hrvatske mreže centara za kulturu. Prije nego što smo ugostili više od 300 sudionika iz cijele Europe, u Centru za kulturu pridru- žilo nam se nekoliko filmskih redatelja iz regije, i to na 6. PSSST!-u Festivalu od 7 do 107 nijemog filma. Kako dobar film ne ide bez dobre glazbe, za vas smo otkrili gdje je u našem naselju oaza zaljubljenika u škri- panje gramofonske igle. Kad smo već kod nostalgije, odlučili smo vas podsjetiti i na to gdje se nalazio mali Hollywood, što se događa s napuštenim lokalima u našem kvartu te ima li još Trešnjevčana koji nisu zaboravili na štrikanje. Za sam smo kraj, kao i uvijek, popričali s poznatim susje- dom, Amarom Bukvićem, te otkrili zašto i on voli život na zapadnome dijelu grada.

Anita Končar Poznati iz Povijesni Kvartovski susjedstva feljton metronom

glas trešnjevke | jesen / zima | str. 2 sadržaj sadržaj

Trešnjevka sjever Trešnjevka jug Riječ imaju predsjednici str. 4-6 str. 7-9 str. 10

6. pssst! Festival nijemog Kreće umrežavanje zagrebačkih filma centara za kulturu str. 11 str. 12-13

Projekt: Kvartura Retrovizor Najave Pregled događanja u CeKaTeu “Profesor Baltazar” dolazi u CeKaTe str. 14 str. 15 str. 16

Sigurnost Napušteni lokali Kolumna Nives Opačić Stara dizala na Trešnjevki O Tratinskoj praznini Štacun str. 17 str. 18-19 str. 20

Visoka Sava Štrikanje je opet Recikliranje Projekt: uvijek budi gorka sjećanja u modi čuva prirodu Šarengradska str. 21 str. 22 str. 23 str. 24

Dječji vrtić “Bajka” Djeco, otkrijte Zbor Župe sv. Josipa Osamdeset im je godina tek! svoj grad! “Izvor” str. 25 str. 26–27 str. 28–29

Curling klub “ Vis” Psi ne smiju s Vinil osvaja nove vama na plac! naraštaje str. 30 str. 31 str. 32–33

Svjetsko prvenstvo Kolumna: Liječnik Kolumna: Dubravke Događanja u barmena Ivo Belan Miljković knjižnicama str. 34 str. 35 str. 36 str. 37

Intervju: Amar Bukvić, Mali Hollywood Najave događanja: nagrađivani mladi glumac usred Knežije Klizanje, “Cirkus”, predstava str. 38–39 str. 40–42 str. 42–43

glas trešnjevke | jesen / zima | str. 3

Novosti IZ četvrti

sim uobičajenih aktivnosti povezanih s komunalnim akcijama, u četvrti Trešnjevka sjever sklopilo se i jedno Olijepo i zanimljivo prijateljstvo. Naime, Trešnjevka sjever sprijateljila se s gradskom četvrti Prag 4. Tekst: Vesna Rems Dobrin U Pragu je 28. rujna 2012. godine u staroj vijećnici Nuselská radnice potpisan sporazum o prijateljstvu između Gradske Treščetvrti Trešnjevka sjever i Gradske četvrti Prag 4. Sporazum su potpisali predsjednik Vijeća gradske četvrti Trešnjevka sjever Željko Sladović i zamjenik načelnika Praga 4 Jiří Bodenlos, a potpisivanja su nazočili Jaromil Kubiček, predsjednik Vijeća češke nacionalne manjine Grada Zagreba, Juraj Bahnik, predsjednik Upravnog odbora Česke besede, Tihomir Majić, savjetnik Skup gradskih zagrebačkoga gradonačelnika, a sa češke strane Pavel Caldr četvrti Trešnjevka i Karel Šplichal, vijećnici četvrti Prag 4. njevsjever i Prag 4 Jednota foto:

kaTom je prigodom predsjednik Vijeća gradske četvrti Trešnjevka sjever Željko Sladović izjavio kako su Česi u prošlosti pridonijeli razvoju Zagreba te istaknuo kako u Zagrebu postoji nekoliko ulica koje nose imena slavnih Čeha poput Lhotkine, Smetanine, Dvoržakove, Masarykove, a o srdačnim vezama koje sežu u daleku prošlost svjedoči i to što u najužem središtu Zagreba postoji Praška ulica još od 1928. godine. Također je istaknuo kako i Hrvatska i Češka pripadaju slavenskom dijelu Europe te je zaželio da se i Zagreb, poput Praga, decentralizira ulaskom u Europsku uniju. SjeDvije gradske četvrti sporazumom su se obvezale da će razvijati prijateljske odnose te surađivati u društvenom, gospodarskom, znanstvenom i umjetničkom životu i time pridonijeti daljnjem produbljivanju prijateljskih odnosa između Praga i Zagreba te Hrvatske i Češke. Sporazumom su planirana kulturna doga- đanja, seminari iz gospodarstva, kulture, znanosti, umjetnosti, obrazovanja, turizma i zaštite okoliša.

verglas trešnjevke | jesen / zima | str. 4 novosti iz četvrti

Uređivanje prostora Nove zelene površine mjesne samouprave Premda se plan malih komunalnih ak- Najviše izmjena pretrpjela je stavka cija mijenjao tri puta (zbog rebalansa uređivanja prostora mjesne samouprave. u proračunu je 500.000 kuna manje), U tijeku je sanacija krova u prostorija- većina je akcija iz plana ili odrađena ma Mjesnog odbora “Silvije Strahimir ili pri kraju. Planirani parkovi i zelene Kranjčević”. Odgađa se saniranje dvo- površine uređeni su prema planu, osim rane u Odboru “Ante Starčević i “Rudeš” parka u Mjesnom odboru “Nikola Tesla” te uređenje sanitarnog čvora u Rudeškoj u Zorkovečkoj i igrališta u Novoj cesti cesti jer postupak javne nabave nije nasuprot Doma sportova. mogao biti proveden. Park u Zorkovečkoj ulici djelomično je uređen: postavljene su nove klupe i ko- ševi za smeće, a staza je obnovljena. Dok se ne riješe imovinsko-pravni odnosi, park se neće temeljito rekonstruirati. Prometna studija Da bi se poboljšala prometna situacija u četvrti Trešnjevka sjever, Gradski ured za prostorno uređenje, izgradnju grada, graditeljstvo, komunalne poslove 5 i promet naručio je prometnu studiju. Najveći su problemi četvrti prenapu- čenost. Ondje je mnogo automobila, vrtića, škola i ustanova, a nedovoljno parkirnih mjesta. Prostor Na javnom natječaju posao je dobila nekadašnje vojarne u tvrtka Prometis d.o.o. koja će do kraja Selskoj cesti godine ponuditi prijedlog nove prometne studije. Očekuju se inovativna Uređenju igrališta u Novoj cesti na kuć- rješenja koja se tiču jednosmjernih uli- nom broju 4 također su se ispriječili ca, semafora, parkiranja, biciklističkih neriješeni imovinsko-pravni odnosi pa staza… svega povezanog s prometom. se akcija prenosi u 2013. godinu. Novac Krajem godine Prometis će predstavit (oko 500.000 kuna) koji je bio planiran studiju vijećima mjesnih odbora i vijeć- za tu akciju prenamijenjen je za uređe- nicima Gradske četvrti nakon čega se nje drugih parkova i dječjih igrališta. očekuju eventualne dopune. Još jedna dobra vijest za ljubitelje nepoznatizagreb.blog.hr

parkova: u Gradskom uredu za pro- foto: storno uređenje, izgradnju grada, graditeljstvo, komunalne poslove i promet odlučili su da će se na prostoru nekadašnje vojarne u Selskoj cesti sagraditi veliki park s dječjim igralištem. Grad je za projekt izdvojio novac iz svog proračuna, a projektno- tehnička dokumentacija već je gotova.

glas trešnjevke | jesen / zima novosti iz četvrti

Asfaltiranje Uređenje Zagorske Sokolgradske ulice ulice zagreb.hr foto:

Asfaltiranje prometnica U prošlom smo broju Glasa Trešnjevke najavili obnovu Velebitske, Šibenske, Trsatske i Rabarove ulice financiranu iz gradskog proračuna. Budući da je srezan proračun za pojačano održa- vanje ulica, neizvjesno je hoće li se do kraja godine te akcije provesti ili će biti prebačene u sljedeću godinu. foto: Anita Končar 6 U međuvremenu je preuređena Vinkovačka i Biokovska ulica. Budući da su brojni građani tražili da se zaštite djeca koja po opasnoj prometnici šeću Kasni sanacija zbog do Osnovne škole “Voltino”, Gradski postavljanja plinskih cijevi ured za izgradnju obavio je sve pla- U Mjesnom odboru “Nikola Tesla” u nirane radove: promijenjene su insta- Žumberačkoj ulici također se odgađaju lacije, saniran je kolnik, signalizacija, radovi. Planira se naime izmjena plin- postavljene su arhitektonske barijere skih instalacija. Nakon što Gradska s uspornicima… plinara obavi svoj dio posla, na ulice Novi je sloj asfalta nanesen i u Jezerskoj će se nanijeti novi asfaltni sloj. i Ulici Roberta Frangeša Mihanovića u Zbog istih razloga Podgorska ulica u Rudešu, Raškoj na Voltinom, u Puljskoj, Mjesnom odboru “Nikola Tesla” površ- na dijelu Zagorske ulice te u Pruginoj no je sanirana, a temeljito će se urediti ulica na Ljubljanici. U Ulici Roberta nakon obnove plinskih instalacija. Frangeša Mihanovića sagrađeno je i Novac koji je u proračunu malih ko- novo veliko dječje igralište. munalnih akcija bio namijenjen za Nakon dugotrajne obnove svih insta- uređivanje Žumberačke ulice, kao i lacija u Sokolgradskoj ulici, napokon iznos predviđen za uređenje prosto- počinje asfaltiranje koje će biti gotovo rija mjesne samouprave (ukupno oko do kraja godine. 800.000 kuna), potrošit će se za ure- U planu je Gradskog ureda i saniranje đenje Pazinske, ulice Trešnjevac, Ulice Čakovečke ulice, a u tijeku je izrada Florijana Andrašeca i dio Voltinog od projektno-tehničke dokumentacije. kućnog broja 13 do broja 36.

glas trešnjevke | jesen / zima novosti iz četvrti Treš Gradnja škole i vrtića foto: njevu naselju Vrbani III arhiva GT foto: Anita Končar

a sjednici Vijeća gradske če- Tekst: Vesna Rems Dobrin tvrti Trešnjevka jug održane N29. listopada još je jednom ka promijenjen plan malih komunalnih akcija. Novim izmjenama iznos za saniranje javnoprometnih površina i objekata niži je za oko 50.000 kuna, u proračunu je oko 700.000 kuna manje za uređenje prostorija mjesne samouprave, a gotovo 300.000 kuna više namijenjeno je za uređenje dječjih igrališta i zelenih površina. Tijekom 2012. najviše su se uređivali parkovi jug i igrališta pa krenimo redom.

glas trešnjevke | jesen / zima | str. 7 novosti iz četvrti foto: nepoznatizagreb.blog.hr

Polivalentno sportsko Staza igralište u MO-u “Gajevo” uz potok Črnomerec Počela je prva faza uređenja dječjeg igrališta u Mjesnom odboru “Gajevo”, na parceli južno od Ulice Bernarda Vukasa i uz istočnu stranu Ulice Antuna Stipančića. Park i igralište planirani su na parceli površine 9600 četvornih metara na čijem je istočnom dijelu brdo koje je zimi sanjkalište. Novim krajobra- Uređeno igralište uz znim rješenjem zacrtano je postavljanje: Ožujsku i Travanjsku ulicu visećih greda, mrežne penjalice, vrtuljka, Završilo je uređenje dječjeg igrališta njihalice na opruzi, dvosjedne ljuljačke, uz Ožujsku i Travanjsku ulicu u naselju zagreb.hr ljuljalice na opruzi, klatilice na opruzi, Vrbani, najveća ovogodišnja akcija u penjalice, kućice za igru i kombinirane četvrti Trešnjevka jug. Riječ je o parceli foto: sprave s toboganima. Sprave će djeci od oko 3000 četvornih metara koja je Mjesni odbor omogućiti razne aktivnosti, a ispod svih na jugu i istoku omeđena prometnicom “Gajevo” sprava sigurnost će jamčiti antitrau- i parkiralištem, a na sjeveru zemljištem matska podloga. Na ulazu u igralište dječjeg vrtića. Na zapadnoj je strani postavit će se stalak za bicikle, a obnovit pješačka zona koja završava u pretpro- će se i parkovna oprema – klupe i koševi storu osnovne škole. Ulaganje je teško za smeće. Živica će se oblikovati od 1,796.000 kuna, a obuhvaća rekonstruk- ružmarinolisne vrbe i drijena, a posadit ciju podloge, nove klupe, koševe, sprave će se američki hrast, crvenolisni javor, na igralištu te sadnju drveća i grmlja. 8 jarebika i tulipovac. Prva bi faza trebala Postavljena su dva stalka za bicikle, stajati 979.000 kuna. koševi za otpatke, dvadesetak novih U drugoj bi se fazi, koja bi trebala po- klupa te dječje sprave (penjalica, njiha- četi 2013. godine, gradilo polivalentno lice kornjača i konj, vrtuljak te ljuljačka). sportsko igralište. Da bi se izbjegla monotonost, parkovna je podloga u raznim bojama i od raznih materijala: betonski opločnici, antitra- Napreduje gradnja dječjeg umatske podloge te prirodni materijali vrtića i škole u naselju Vrbani iii poput obla riječnog šljunka i impregni- U prošlom smo broju izvijestili o po- ranih drvenih tlakovica. Posađeno je četku gradnje vrtića i škole u naselju raznovrsno ukrasno bilje: vrbe, tulipovci, Vrbani III, jednom od najvećih grad- dudovi, budleje, drijenovi i lozice. skih problema i rak-rani mnogih mladih obitelji s djecom koje su se doselile u novosagrađeno naselje. S veseljem Čage u Domu kulture “Prečko” se može uočiti kako radovi napreduju Nastavljaju se čage subotom u Domu prema planu i trebali bi biti gotovi u kulture u Prečkom na kojima svira le- proljeće sljedeće godine. Podsjetimo, genda hrvatskog rocka Walter Neno u vrtiću će biti smješteno 12 odgojnih Neugebauer i njegov band The Cadillac. skupina, a školu će polaziti 480 učenika. Upad stoji 30 kuna, a u cijenu je uklju- U istom naselju sagradit će se i trgo- čeno piće dobrodošlice. U dolazećoj su vački centar. Objekti će biti sagrađeni sezoni čage planirane: 12. siječnja, 9. do proljeća sljedeće godine. veljače, 9. ožujka i 13. travnja.

glas trešnjevke | jesen / zima foto: nepoznatizagreb.blog.hr novosti iz četvrti

9 Uređeno igralište uz Ožujsku i Travanjsku ulicu foto: arhiva GT

Novo ruho rudeškog parka Još radova… Uređeno je dječje igralište u Ulici Iako je zima, uređuje se središnji park Ferdinanda Budickog u Rudešu. U na Srednjacima smješten između uli- parku je postavljeno 12 novih klupa i ce Srednjaci i dječjeg vrtića. Kao što pet koševa za otpatke te su zasađeni je planirano, radovi će biti gotovi do zagreb.hr

novi grmovi forzicije. Zadržana je vrlo kraja godine. foto: gusta parkovna vegetacija te raspored Sanira se i ulica Jarun u kojoj su smje- Sanacija staza i rasvjete jer odlično povezuju štene obiteljske kuće i koja se proteže ulice Jarun okolne zgrade i parkiralište. od crkve Svete Mati Slobode pa sve do Dječje igralište dobilo je antitraumatske jezera. Uklonjen je sloj stara i oštećena ploče, dvije nove ljuljalice (dupin i cvijet), asfalta i nanijet će se dva nova sloja. vrtuljak s klupom, dvosjednu ljuljačku, Mnogobrojni zahtjevi građana da se klatilicu i kućicu za igru. Radovi su sta- uredi staza uz potok Črnomerec urodili jali 429.000 kuna. su plodom: za tu je akciju naime odre- đeno više novca. Tako je za sanaciju staze dugačke 261 metar izdvojeno 185.000 kuna iz proračuna malih komunalnih akcija.

glas trešnjevke | jesen / zima novosti iz četvrti

Vijeće gradske četvrti trešnjevka sjeveR I u recesijskim vremenima zajednički se brinemo za našu gradsku četvrt

Dragi sugrađani, moji Trešnjevčani! Evo nas na kraju još jedne kalendarske godine ovim recesijskim vremenima odradimo što tijekom koje smo se zajednički brinuli za sve više, da pogasimo goruće probleme i da naš probleme naše gradske četvrti, a najviše za one zajednički prostor učinimo što ugodnijim za povezane s prometom, parkiranjem, parkovi- život. Drago mi je što ste se aktivirali i angaži- ma i dječjim igralištima. rali i što već sad imam pune ladice prijedloga Kako je u gradskom proračunu novca iz za male komunalne akcije za sljedeću godinu. godine u godinu sve manje, tako i mi imamo Sve će se želje pažljivo razmotriti i o njima će sve manje novca za naše male komunalne se raspravljati pri izradi plana za 2013. godinu. akcije. Želja je, kao i obično, bilo mnogo više Dotad, ostajte mi zdravi i čili i svako dobro nego novca, ali eto – potrudili smo se da i u za dolazeće blagdane svim Trešnjevčanima želi,

Predsjednik Vijeća gradske četvrti Trešnjevka sjever Željko Sladović

10 Riječ predsjednika

Vijeće gradske četvrti trešnjevka jug Nastavit ćemo uređivati dječja igrališta

Dragi Trešnjevčani! Još je jedna godina na odlasku. Vijeće grad- planira donijeti izvješće i program rada. ske četvrti Trešnjevka jug do kraja ove go- Tijekom ožujka očekujemo završetak ovoga, dine pripremit će plan malih komunalnih trećeg uzastopnog mandata Vijeća gradske akcija za 2013. godinu. Plan i financijski plan četvrti Trešnjevka jug i raspuštanje svih vi- bit će doneseni početkom sljedeće godine. jeća u Zagrebu te raspisivanje novih izbora Nastavit ćemo uređivati dječja igrališta, po- i lokalnih izbora u Hrvatskoj. Želimo da u stavit će se moderne sprave i antitraumatske novom mandatu vijeća dobiju veće ovlasti, podloge sukladno projektima, sanirat će se ali i obaveze i mogućnosti djelovanja u korist nogostupi i ceste, a bit će obavljene i ostale naših sugrađana. male komunalne akcije. Želim svima sretan Božić te puno zdravlja Vijeće gradske četvrti do kraja veljače i radosti u sljedećoj godini!

Predsjednik Vijeća gradske četvrti Trešnjevka jug Saša Molan

glas trešnjevke | jesen / zima CeKaTe idemo u Te CeKa

Tekst: Anita Končar “Veliki Brcko” Foto: Bruno Konjević otputovao u Bugarsku Osamnaest filmova iz deset zemalja 6.6.natjecalo sepspssst za nagradu nazvanusst po ! prvome junaku hrvatskog nijemog filma

akon tri dana projekcija, više od 800 minuta nijemih filmova i jednako toliko minuta vrhunske glazbe, završio je počet- Nkom studenoga 6. PSSST! Festival nijemog filma, koji je i ove godine organizirao Centar za kulturu “Trešnjevka”. Kako Festival od prošle godine ima i natjecateljski dio programa te nagradu žirija, stručno oko komisije presudilo je u korist bugarskog filma “Putovanje” festivalfestivalredateljskog dvojca Radostine Neykove i Vladislava Budinova pa je tako “Veliki Brcko” otputovao u Sofiju.S druge strane, srce publike i najviše glasova osvojio je argentinski film “Luminaris” redatelja Juana Pabla Zaramella. Na natječaj za ovogodišnji PSSST! pristiglo je više od stotinu prijava iz cijeloga svijeta, a 18 filmova iz 10 zemalja natjecalo se za nagradu nazvanu po prvome junaku hrvatskog nijemog filma.N eke od njih predstavili su i sami autori, gosti Festivala, poput Jo Shaw (Velika Britanija) i Radostine Neykove (Bugarska) te Milana Džaje iz Bosne i Hercegovine. Tijekom triju festivalskih dana dvorana Centra nijemognijemogza kulturu “Trešnjevka” bila je nezaobilazno okupljalište svih nostal- gičara, a ljubitelji sedme umjetnosti mogli su pogledati izvrsna filmska ostvarenja Oktavijana Miletića i nijeme klasike danske kinematografije, jedne od najvažnijih u Europi. Ovogodišnjoj nijemoj sezoni dodali smo i “Umjetnika” Michela Hazanaviciusa koji su poklonici PSSST!-a mogli pogledati dva puta – u originalnoj verziji i uz pratnju festivalskog benda. Budući da je upravo glazba nezaobilazni dio ovog jedinstvenog festivala, za zvučnu podlogu svih filmova ove su se godine pobrinuli VitomirI vanjek na klaviru, američki džezist Joe Kaplowitz sa svojim sastavomT he Kind Pirates filmafilmate Oridano Gypsy Jazz Band. Dobru glazbu, još bolje filmove – i klasike i one Radostina Neykova, redateljica novijih izdanja – moći ćete poslušati i pogledati dogodine, i to na 7. PSSST!-u. pobjedničkog filma “Putovanje” s “Velikim Brckom”

glas trešnjevke | jesen / zima | str. 11 CeKaTe

Kongres “shortcut europe 2012”

Više od 300 sudionika iz cijele Europe raspravljalo je o novoj ulozi centara za kulturu, kulturnim smjernicama Krećei strategijama koje će pomoći da centri postanu susretišta različitih umjetničkih i kulturnih praksi

Tekst: Anita Končar umrežavanjeFoto: Branimir Butković zagrebačkih12 Ovogodišnji kongres or- ganizirali su: Europska ongres Europske mre- na više polja te mreža centara za kulturu za kulturu koje že centara za kulturu – potraga za no- (ENCC), Centar za kulturu bi trebalo početi K (ENCC) “Shortcut Europe vom publikom, “Trešnjevka”, Centar za kulturu osnivanjem za- centara2012”, koji se održavao od 15. do 17. od lokalnog do Pučkog otvorenogza učilišta grebačke mreže. studenoga u Pučkom otvorenom globalnog plana. Zagreb, Centar za kulturu Tijekom tri- učilištu, završen je usvajanjem Prijedlog sadr- i informacije “Maksimir”, ju dana više od Prijedloga strateškog razvoja kul- ži i promjenu Centar za kulturu “Peščenica”, 300 sudionika turnih centara: od mikrolokaliteta paradigme: od Kulturno-informativni iz cijele Europe do europskog okruženja. situacije u kojoj centar (KIC) i Narodno raspravljalo je Tim je prijedlogom usvojen su “kulturne sveučilište “Dubrava”. i o novoj ulozi kulturuplan da se kulturni centri prila- organizacije centara za kul- gođavaju interesima kulturnih odlučivale što ćemo gledati” turu, kulturnim smjernicama potreba korisnika, uvjetima do digitalnog svijeta u kojem i strategijama koje će pomoći tržišta kao i promjeni zakono- su ljudi interaktivni, uključeni da centri postanu susretišta ra- davstva. Prijedlog podrazumi- i angažirani u programiranje i zličitih umjetničkih i kulturnih jeva i sinergiju diverzificiranih produkciju. praksi, programa izvrsnosti, kulturnih aktivnosti – amateri- Uz zaključke koji su doneseni, interkulturalnog dijaloga i pra- zam i profesionalizam, mladi i kongres je za Hrvatsku važan i va žarišta kulture u lokalnim stari te lokalno i međunarodno. zbog toga što samim održava- zajednicama. Dogovorena je i međusobna njem poziva na što hitnije osni- Otvarajući kongres rav- suradnja kao i umrežavanje vanje nacionalne mreže centara nateljica Centra za kulturu

glas trešnjevke | jesen / zima CeKaTe

Kreće umrežavanje

13 dr.sc. Daniela Sudionici kongresa na zagrebačkih Angelina Jelinčić primanju u palači Dverce Među brojnim predavači- ma na kongresu su uvodna “Trešnjevka” Ljiljana Perišić ti, sudionici- izlaganja održali: Sanjin Sudionike kon- istaknula je kako su zagrebački ma je obećao Dragojević, Vjeran Katunarić, gresa u ime po- centri za kulturu prvi put za- predsjednik Milena Dragićević Šešić, krovitelja, Grada centara za jedno domaćini toga velikoga zagrebačke Gabriele Gerbasits, a nosi- Zagreba, u pala- i važnoga kongresa Europske gradske skup- telji panela i okruglih stolova či Dverce primili mreže centara za kulturu. štine Davor bili su: Daniela Angelina su gradonačelni- “Sljedeće godine i Hrvatska po- Bernardić. Jelinčić, Ivo Peeters, Ognjen kova zamjenica staje punopravnom članicom “Grad Čaldarović i Saša Božić. Jelena Pavičić Europske unije pa se nadamo da Zagreb obve- Vukičević te će se nakon ovoga kongresa i u zan je potaknuti osnivanje zagre- pročelnik Gradskog ureda za kulturu Hrvatskoj osnovati naša nacio- bačke mreže centara za kulturu obrazovanje kulturu i šport Ivica nalna mreža centara za kulturu i time pridonijeti osnivanju hr- Lovrić. Osim druženja u Dvercu, te da ćemo i mi postati puno- vatske mreže kulturnih centara. za sve sudionike tog sastanka pravni članovi ENCC-a”, rekla To je umrežavanje nužno kako zagrebački centri za kulturu je ravnateljica Centra za kulturu bismo u konačnici postali puno- ogranizirali su i bogat poprat- “Trešnjevka”. Inače, ENCC je mre- pravni članovi Europske mreže ni program – koncerte, posjete ža nacionalnih mreža koju čini centara za kulturu, jedne od naj- muzejima i kazališne predstave. više od 2500 centara za kulturu važnijih mreža kad su u pitanju diljem Europe. civilno društvo i kultura, čiji je Da se promjene na planu jezik univerzalan”, istaknuo je umrežavanja mogu očekiva- Bernardić na otvaranju kongresa.

glas trešnjevke | jesen / zima CeKaTe

agrebački centri za kulturu pokrenuli su ove godine KvARTuru – projektno umrežavanje niza programa Zvisoke kulturne i umjetničke razine. Svaki centar nositelj je jednog programa, a umrežavanjem se određeni program odvija u centru nositelju programa, ali i u svim ostalim centrima koji su članovi KvARTure. Tako su programi dostupni većem broju posjetitelja u svim dijelovima grada Isprepletanjem raznolikih programa na više lokacija KvARTura okuplja, povezuje i potiče na međusobnu suradnju velik broj udruga, umjetnika, aktivista, studenata i samostalnih istraživača, a građanima pruža mogućnost sudjelovanja u nizu raznovrsnih i besplatnih sadržaja. Time se, u skladu sa suvremenim trendovima u kulturi, dinamizira i suradnja među samim centrima, omogućava protočnost ideja, programa, inicijativa i sličnog profili- rajući centre u jednu prepoznatljivu i jasno određenu kulturnu scenu na ukupnoj zagrebačkoj kulturnoj karti. Projekt KvARTuru je realiziralo šest centara sa sljedećim programima: ..Centar za kulturu “Trešnjevka”: LICE U’LICE, KvARTura fotografske radionice istraživanja vizualnog mreža centara identiteta kvarta te završna izložba – ..Centar za kulturu i informacije “Maksimir”: LICE S za kulturu PLAKATA, oslikavanje trajnih murala i ukazivanje na nedovoljnu prisutnost umjetnosti u svakodnevici Tekst: Veselko Leutar Foto: Mairann Makrai ..Kulturni centar “Peščenica”: PUNOGLAFKA, 14 glazbeno-scenska predstava o neprihvatljivom ponašanju mladih ..Centar mladih “Ribnjak”: LAND ART, Svaki centar nositelj predavanja i instalacije u prirodi ..Centar za kulturu i film “August Cesarec”: je jednog programa, a ZAGREB NA KVADARAT, istraživačke radionice o umrežavanjem se određeni specifičnostima pojedina kvarta u urbanom prostoru ..Centar za kulturu i obrazovanje “Susedgrad”: program odvija u centru BOŽIĆNI STUDIO, likovne radionice o ekološkim i nositelju programa, ali i kulturološkim aspektima kićenja božićnoga drvca u svim ostalim centrima Ove je godine u središtu pozornosti, većim dijelom, bilo propitivanje posebnosti urbanog prostora, identiteta i koji su članovi KvARTure memorije kvarta. Riječ je o iznimno aktualnim temama koje trajno određuju našu prošlost, ali iz kojih stvaramo i vizije za budućnost. Time se centri još jednom potvrđuju kao mjesta u kojima se živi i stvara lokalna kultura, ali i kao mjesta stvaranja kulturnog identiteta. U duhu heterogenosti programa centara, i KvARTura je svojim raznolikim sadržajima (kazalište, radionice, tri- bine, predstave, izložbe, istraživanja) ukazala i skrenula pozornost na brojne teme te privukla velik broj građana, posebice mladih. Namjera je sljedeće godine KvARTuru proširiti s programima ostalih zagrebačkih centara i time predstaviti posebnosti svih zagrebačkih kvartova.

Više na http://www.facebook.com/kvartura glas trešnjevke | jesen / zima CeKaTe Retrovizor

TNT-ove PREDSTAVE Nakon ljetne pretpremijere na Prvome ljetnom diskontu OBITELJSKI FESTIVAL kulture i svečane premijere polovinom listopada predsta- u PARKU va “Bobočka” koja se izvodi u Teatru na Trešnjevci (TNT) i dalje je rasprodana. Večernji program obilježen je i Trešnjevčani su prvi dan jeseni, 23. ruj- gostovanjem varaždinskoga HNK i Gradskoga kazališta na, proslavili uz druženje u Parku Stara “Zorin doma” čija je predstava “Igre parova” Matjaža Trešnjevka. Ove godine tema Obiteljskog Župančiča u režiji Zvonimira Ilijića izvedena četiri puta. festivala bila je: “Upoznajmo susjede – sav Vrhunac je ipak bio u Noći kazališta, 17. studenoga, kad taj šareni svijet na Trešnjevci”, a za dobru su i sudionici kongresa Shortcut Europe 2012. uživali zabavu pobrinuli su se: Udruga za promi- u dvjema predstavama: “S/nalazim/se” i “I živjeli su canje meksičke kulture “Ameally”, Centar sretno...?” Nine Horvat i Marine Petković Liker. promicanja brazilske kulture “Capoeira Amazonas”, Iranski kulturni centar, Izviđački odred “Plamen”, Konfucijev institut Sveučilišta u Zagrebu te Udruga za promicanje afričke kulture “Dyally”. Za najmlađe bila je organizirana i edu- kativno-poticajna igra. Tijekom ljetnih praznika svi su školarci mogli sudjelovati POVEDI NAS u UMJETNOST u besplatnim radionicama “Cool School”. VEČER INKLUZIJE

IZLOŽBA CRTEŽA NAKON 50 GODINA

U sklopu europskog projekta “Guide KULTURNE MEMORIJE us into arts” (GUIA), 11. listopada U sklopu projekta “Kulturne memo- održana je manifestacija pod nazivom rije” 11. studenoga Centar za kulturu “Povedi nas u umjetnost / večer inklu- “Trešnjevka” ugostio je dr. sc. Džemala zije”. Na pozornici Centra za kulturu Sokolovića iz Norveške koji je govorio o “Trešnjevka” predstavili su se mladi svom filmu i istraživanju dobra. Riječ je o ljudi s intelektualnim teškoćama koji su interdisciplinarnom projektu koji se bavi U Galeriji “Modulor” od 23. listopada do prevladali vlastiti hendikep i dokazali problematikom povezanom s propitivanjem 10. studenoga mogla se pogledati izložba da mogu ravnopravno nastupati uz različitih načina konstruiranja javnog crteža “Nakon pedeset godina” autora profesionalne izvođače. Publika je mo- sjećanja te ulogom kulturnih memorija Tomislava Premerla i Hrvoja Devidea. gla uživati i u irskom plesu te nastupu u formiranju kolektivnog identiteta. Tom su izložbom prikazali duh vremena udaraljkaško-inkluzivnog glazbenog šezdesetih godina prošlog stoljeća (doba sastava Vatreni afrički bubnjari. Inače, -a 51, Novih tendencije, Gorgone EXAT GUIA je međunarodni projekt u kojem i dr.), koje su kao autori živjeli, iskusi- sudjeluje osam partnera iz Europe, a cilj li, mislili i djelovali. Osobni doprinos je projekta razmjena iskustava, znanja i autora Tomislava Premerla i Hrvoja metodologije rada različitim umjetnič- Devidea tim godinama bio je zanimljiv i kim izrazima u radu s osobama s intelek- zbog potpunija uvida u povijest hrvatske LJETNI DISKONT KULTURE tualnim teškoćama. likovnosti. Galerija je polovinom rujna ugostila i izložbu “Stadsbiografie” koja se do 22. rujna, osim u Centru za kulturu “Trešnjevka”, mogla pogledati i u Galeriji PU i u Teatru ITD-a. Izložba je to desetak SVEČANOST GLAZBE fotografa (tzv. biografa grada) koji nekoli- Sedmu godinu uzastopce Zagrebački ko godina pohađaju fotografske radionice glazbeni podij organizirao je u Parku Stara u DeMarkten centru, a pod vodstvom dvo- Trešnjevka koncert u povodu Svjetskoga jice fotografa, Kurta Deruytera i Kristofa dana glazbe nazvan “Svečanost glazbe - Vadina. Svaki od njih fotografijama je Fête de la musique”. Poseban naglasak ovo- pokazao kako vidi svoj grad – Bruxelles. godišnjega koncerta bio je na sudjelovanju i glazbenom doprinosu mladih glazbenika, Tijekom ljeta u atriju Centra za kultu- a u programu koji se održao i u novouređe- ru “Trešnjevka” održan je Prvi ljetni nom atriju Centra za kulturu “Trešnjevka” diskont kulture s bogatim programom. nastupili su: Puhački orkestar ZET-a, Tako su posjetitelji CeKaTea tri mjeseca Djevojački ansambl “Zlatne note”, mogli uživati u trešnjevačkim plesnja- BeBop sax quartet te Vitomir Ivanjek. cima, modnom buvljaku, predstavama te programima za djecu i mlade.

glas trešnjevke | jesen / zima | str. 15 Najave događanja u CeKaTeu

“Profesor Baltazar” dolazi u CeKaTe

Gotovo svakog tjedna bit će odigrana barem jedna večernja predstava za odrasle, jutra su namijenjena školskoj 16 publici, a nedjeljne matineje onima najmlađima

Tekst: Želimir Ciglar TNTFoto: Bruno Konjević

ahvaljujući novouređenoj dvorani I dalje će tri nedjelje u mjesecu biti rezervirane Centra za kulturu “Trešnjevka”, Teatar za dječje predstave, a jedna će biti dar Zagreb Z na Trešnjevci (TNT) širom je otvorio filma i CeKaTea, i to sve do kraja školske godine. vrata kazališnim profesionalcima i amaterima, Riječ je naime o “Profesoru Baltazaru”, ali i o onima koji počinju i onima koji su već legende filmovima iznenađenja. hrvatskoga kazališta. Nakon što je Ivica Boban s Poslije Kazališta “Moruzgva”, koje je premi- netom diplomiranim glumcima napravila novi jerom “Bobočke” u kojoj glumi Ecija Ojdanić iskorak u svom redateljskom i pedagoškom obilježilo početak sezone, i Dječje kazalište opusu predstavom radnog naslova “Samo “Smješko” uskoro će imati u TNT-u premije- bez emocija, molim”, Ivica Kunčević priprema ru predstave Ivana Kušana “Ljubav ili smrt” Držićeva “Skupa” i Rostandova “Cyrana” u u režiji Renate Carole Gatice. TNT je širom sklopu svoje Umjetničke udruge “Teatar ma- otvorio vrata i Umjetničkoj udruzi “Tirena” nje-više”. Odlučio se za Gorana Grgića, Natašu koja je 17. studenoga dvjema predstavama Dangubić, Filipa Ridickog i Žarka Savića kao studenata i mladih glumaca obilježila Noć glumce obiju predstava. Gotovo svakog tjedna kazališta u Centru za kulturu “Trešnjevka”. bit će odigrana barem jedna večernja predstava Ideja repertoara koji nezavisne skupine veže za odrasle, jutra su namijenjena školskoj publici, temom igre oko ljubavi i smrti već se dobrim a nedjeljne matineje onima najmlađima. dijelom ostvarila, a tako će biti i do kraja sezone.

glas trešnjevke | jesen / zima

trešnjevačka posla SIGURNOST Redovito održavanje jedini je “lijek” za stara dizala Tekst i foto: Anita Končar Obvezan je redovni mjesečni servis, a jednom na godinu kontrolira se je li dizalo redovito i kvalitetno održavano te radi li tvrtka održavatelj prema pravilima

izala u zagrebačkim zgrada- dijelovi moraju se zamijeniti”, kažu ma prosječno su stara 40 go- u GSKG-u. Ddina, a stanari na Črnomercu, Ako se pri održavanju dizala utvrde Medveščaku i centru u svojim zgrada- neispravnosti koje mogu dovesti do ma koriste se dizalima koja imaju i više opasnog pogonskog stanja, dizalo se od šest desetljeća. Iako je situacija na mora privremeno staviti izvan upora- Trešnjevki nešto bolja – dizala su u pro- be dok se one ne otklone, a održavatelj sjeku stara 20 godina – Trešnjevčani, dizala mora o nedostacima odmah na žalost, ne mogu odahnuti jer se obavijestiti vlasnika i upravitelja. Ako zbog katnosti i intenzivnija korištenja vas ipak zadesi sudbina hrvatskih po- 17 dizala troše brže pa su i kvarovi češći. litičara i dizalo odbije poslušnost, u Da nije tako teško zaglaviti u dizalu, GSKG-u savjetuju kako bi bilo dobro podsjetio nas je slučaj kad je hrvatski da predstavnik suvlasnika, ili neka predsjednik Ivo Josipović potkraj ruj- druga osoba koju suvlasnici ovlaste, na zapeo u dizalu Srpske pravoslavne posjeduje ključeve od zajedničkih pro- opće gimnazije, a to neugodno isku- stora, a među njima i strojarnice dizala. stvo doživjela je i bivša premijerka Jadranka Kosor koja je pak zaglavila Tko nadzire uređaje? u dizalu zgrade u kojoj živi. Koliko U GSKG-u ističu kako se re- se često dizala servisiraju i jesu li ona dovni pregled dizala mora oba- trešnjevačka opasna, upitali smo viti najmanje jednom na godinu i Gradsko stambeno-komunalno gos- obavlja ga ovlaštena organizacija podarstvo (GSKG) koje trenutačno u (u Zagrebu su to Zavod za ispi- Zagrebu održava 2469 dizala, a od tivanje kvalitete, Zavod za inte- toga na trešnjevačkom području brine gralnu kontrolu i Zagrebinspekt). se za njih 414. Pregled obuhvaća niz provjera “Prema tehničko-tehnološkim norma- ispravnosti i pregleda usklađe- ma, amortizacija je od 15 do 25 godina, nosti s tehničkim normativima. no dizala su u pogonu zahvaljujući “Ako dizalo ne zadovoljava odredbe dobrom i redovitom radu naših održa- Pravilnika i osjetno se narušava vatelja. Pravilnikom o sigurnosti diza- sigurnost korisnika, ovlaštena će la propisano je da se njihovo redovito organizacija dizalo privremeno održavanje mora obavljati najmanje staviti izvan uporabe te će o tome jednom na mjesec, i to tako da se bez odmah izvijestiti mjerodavno inspek- odgode moraju otkloniti svi nedostaci cijsko tijelo, održavatelja i vlasnika u njihovu radu, a neispravni i oštećeni dizala”, objašnjavaju u GSKG-u.

glas trešnjevke | jesen / zima | str. 17 trešnjevačka posla

NAPUŠTENI LOKALI O tratinskoj praznini Potez od Tehničkog muzeja do prvih blokova Tratinske do nedavno tretiran je kao ledina u društvenom vlasništvu

18 Tekst i foto: Bojan Mucko

eparnom stranom Tratinske probijam se najbolje u... jedan od tratinskih frizerskih salona. pješice u smjeru Trešnjevačkog placa. Sjedite, listate nasumično odabran časopis NJesenja je večer – atmosfera klišeizirane i čekate na svoj red. Mušterija prije vas skoro je noir priče – kapi kiše prigušeno zrcale i umnoža- gotova. Fen utihne na trenutak, a vi se uhvatite vaju ulicu s tamnih vozila utvrđenih na pločniku u osluškivanju razgovora. Frizerka je odavno duž ulice. Skrećem u haustor lijevo na pola puta odustala od pokušaja zakupa gradskog loka- do Badalićeve. Prijateljev stan na prvome katu la – uz prekompliciranu proceduru, previsoku orijentiran je prema ulici. Provirujem kroz prozor rentu i traljavo provedene natječaje, lokali se dnevne sobe i brojim prazne izloge zatvorenih često dobivaju preko veze (ili “rezervirani” zjape uličnih lokala... Tridesetak samo do placa, šez- prazni). Mušterija je donedavno vodila obližnju desetak u Ilici, stotine po cijelom gradu... Tkivo knjižaru, no zbog ekonomske krize i posljedične zagrebačkih ulica razvodnjeno je prazninama nelikvidnosti poslovanja upravo je zatvara. U koje točkasto ritmiziraju donjogradska pročelja procesu je jednostavno prestala podmirivati (mjestimično se stapajući u kontinuirane poteze). davanja, kao i plaćati (i onako previsoki) gradski Samo siluete prolaznika povremeno nastanjuju zakup, ali srećom – unatoč dugu od nekoliko napuštene interijere; proklize uz police odražene stotina tisuća kuna – nitko ju nije ni pokušao u praznim izlozima, nestanu na korak, dva, pa se izbaciti iz lokala. Gospođa se potpuno otvorila ponovno pojave stopljene s novim kulisama. U frizerki: “Čujte, ak’ znate nekog ko je zainteresi- mislima prolazim kroz razgovore s obrtnicima ran za taj prostor – mislim lokacija je sjajna – ja čije radnje odavde prvi put vidim iz ptičje per- sam ga spremna prepustiti za sitnu lovu...”, a spektive. Kako rastvoriti narativnu kompleksnost onda je zvuk fena ponovno prigušio razgovor. tratinske praznine – u koju ulogu pozicionirati Nešto poslije stojite u prodavaonici preko čitatelje/ice? Ili bolje – kamo? Za početak, možda puta frizerskog salona. Trgovac se približio sta-

glas trešnjevke | jesen / zima trešnjevačka posla

klenim vratima i rukom vam pokazuje prema ulici: “Vidite li kakve zgrade ovdje?” Pogledom preletite preko prolaznika i tramvaja do pročelja iz prve polovice dvadesetoga stoljeća na suprotnoj strani ulice pa potvrdno klimnete na retoričko pitanje. Priča je bazirana na istraživanju fenomena masovnog Ali, prema gruntovnici, ne bi ih trebalo biti. Potez zatvaranja črnomerečkih i trešnjevačkih poslovnih lokala. Vidi: Mucko, Bojan. 2012. Ispražnjeno od Tehničkog muzeja do prvih blokova Tratinske u povratu (prilog etnografiji praznine). Zagreb: do nedavno tretiran je kao ledina u društvenom Heinrich Böll Stiftung, Udruga za interdisciplinarna vlasništvu. Da mu se radnja nalazi zapravo usred i interkulturalna istraživanja (uiii) livade, doznao je slučajno, nakon što je prije sedam godina pokušao otkupiti prostor koji od devedesetih zakupljuje od Grada. Zakon koji (zasad samo deklarativno) omogućuje prodaju eura. A prostori na manje atraktivnim lokacijama gradskih prostora, stupio je na snagu tek ove ostaju opterećeni dugovima i prazni godinama... godine pa se trgovac tad mogao obratiti jedino “Ali osnovni problem s Tratinskom neriješeni mjerodavnoj državnoj agenciji. Ondje međutim su pravno-imovinski odnosi” – ponukan temom u zbog kaotičnosti zemljišnih knjiga nisu uspjeli razgovor se gledajući preko novina za susjednim ustvrditi je li lokal u državnom ili gradskom vla- stolom uključio i urar iz susjedstva. “Osamdeset sništvu. Četiri godine nakon što je slučaj proslije- ti je posto u povratu, i to neriješenom. Konkretno, đen DORH-u, umjesto odgovora na upit o moguć- jedan lokal, pregovaram već godinu dana s jed- nosti otkupa došla mu je nova, državna uplatnica, nom gospođom da ga kupim. Njoj je međutim a on se, ako mu do kraja godine ne omoguće vraćeno pola lokala, a pola lokala još uvijek je otkup, sprema zatvoriti lokal (upravo kao i po- u vlasništvu države Hrvatske. Dok god ona nije stolar u produžetku ulice, a baš kao i jedan ilički stopostotni vlasnik, ona ga ne može niti iznajmit krojač). Srest ćete ih možda ponovno tek sljede- niti ga može prodat, ne? Recimo da ti sad oćeš 19 će godine u novim radnjama nekog perifernog uć u taj lokal – vrlo ti je to malo čudna situacija. trgovačkog centra ili ih više nećete ni sresti. Prvo, lokal je devastiran. Trebaš 10 hiljada eura Razgovor iz frizerskog salona ponovno vam da ga središ. Onda, ak’ ti ne’ko kaže: ‘Znate, meni padne na pamet predvečer tog dana, nakon što ćete plaćati dvije hiljade, a državi još dvije hiljade’, u kvartovskom kafiću sretnete starog prijatelja – onda znaš. Nije ti jasno, ne? A ljudi se i boje, mi- odvjetnika po struci. On vam, na temelju jednog sle: ‘Gle, ako uđem unutra, pa me država izbaci...’ svog davnog slučaja, objasni da je zakonski do- A nitko ti ne garantira povrat uloženih sredstava.” ista moguće ući u podzakup već zakupljena pro- Sutradan u Ozaljskoj krojačica vam neće stora (mimo javnog natječaja), platiti sve dugove dopustiti simplifikacije: “Ovo je duboka tema dotadašnjeg zakupca, pa krenuti iznova sa svojim koja ne završava na tome da su država ili poduzećem ili obrtom. Nakon što podmirite nje- grad zli, nego s našim stavom pasivna podr- gove dugove, zakupac raskida ugovor s gradom žavanja. Di možemo – muljamo i mi.” Vrata i prepušta vam prostor uz određenu, neslužbenu dnevne sobe odjednom se zatvore uz glasan i simboličnu naknadu od uobičajenih par tisuća prasak. Propuh je pa zatvaram prozor.

glas trešnjevke | jesen / zima trešnjevačka posla

Nives Opačić: Štacun

Na kraju Kostelske ulice prema Krapinskoj ulici ima jedna mala trgovina mješovitom robom koja se zove štacun. Ničim se ona ne ističe, mala stiješnjena prodavaonica, no ja svaki put kad prođem tom ulicom kao da želim provjeriti zove li se još uvijek tako. Jer danas je teško odoljeti raznim shopping centrima, marketima i sličnima - ne samo mjestima nego i imenima.

oliko god bi se po pjesmi Ja sam talijanizma stazzone nije daleko ni do Varaždinec, domovine sin („imel današnje talijanske riječi stazione, što je Kjesam jen štacun, pak sam z nje- danas prvotno stanica, postaja, a negdaš- ga zletel vun“) moglo zaključiti kako je nja značenja prodavaonice / trgovine 20 štacun kajkavska riječ, podrijetlo joj je preuzela je uglavnom bottega(i kod nas ipak malo zapletenije. Istina je da tu riječ dijalektno butiga). poznaju i Slovenci, kao štacuna, štacunica, Štacun se javlja i u obliku stačun (pro- uz izvedenicu štacunar, pa bi ta blizina mjena st / št može se objasniti lingvistič- upućivala i na podrijetlo same riječi (jer kim postupkom metateze ili premetanja hrvatski kajkavski dijalekt i slovenski slogova), no oba oblika mogu potjecati iz jezik imaju mnoge riječi zajedničke). No istoga vremena – onoga kad su Talijani ona je i k Slovencima došla iz istoga vrela, s Apeninskoga poluotoka obavljali tr- a to je bila mletačka, zapravo furlanska, govačke poslove kod nas (na isti je na- riječ stazona, stazon i značila je trgovinu, čin nastao npr. i račun – od ratione). Ne prodavaonicu (od latinskog stare, stajati, zaboravimo da u Zagrebu (i ne samo u stati; statio, stanje, bivalište). Od staroga njemu) imamo i Vlašku ulicu, koja se tako zove upravo po Talijanima, što dokazuje njihovo bivanje i na ovim prostorima u davnoj prošlosti. Kao što se u češkom i u poljskom jeziku Talijanima kaže Vlasi. Dućan je orijentalizam i potječe od turskoga dükkan, a ovo od arapskoga dukkān, što i u tim jezicima znači prodavaonicu, trgovinu. Dakle, mali trešnjevački štacun, neu- gledan i skroman, pruža (kao i sve male i skromne stvari) obilje zanimljivoga lingvističkog materijala. Kad se već jedan takav nalazi na području naše općine, bila bi šteta to ne zapisati barem u kvartovskom glasilu.

glas trešnjevke | jesen / zima trešnjevačka posla

POPLAVA NA TREŠNJEVKI Visoka Sava uvijek budi gorka sjećanja Iako danas kanal Sava-Odra čuva Tekst: Petra Trešnjevku i Zagreb od poplava, fotografije Kostanjšak svjedoče zašto je posljednjih desetljeća malo toga sagrađeno uza samu rijeku

ad se u listopadu razina Save opasno digla, stanovnici Trešnjevke prisjetili su se poplave K koja je 1964. godine odnijela ljudske živote i uništila domove. Iako danas kanal Sava-Odra čuva Trešnjevku i Zagreb 21 od poplava, fotografije svjedoče o šteti koju je gradu nanijela rijeka Sava te nude odgovor na pitanje zašto je posljednjih desetljeća malo toga sagrađeno uza samu rijeku. U nedjeljno jutro 25. listopada 1964. voda je počela nadirati. Unatoč tomu, mnogi građani nisu ozbiljno shvatili upozorenja. Tri četvrtine Trešnjevke bilo je poplavljeno, a domovi 66.000 stanovnika ugrože- ni; neposredno je bilo ugroženo 50.000 ljudi. Tad je naime većina stanovnika stanovala u prizemnim i podrumskim stanovima, a malo njih u višekatnicama. U poplavi je bilo i poginulih: to su uglavnom bili stariji građani koji se nisu mogli evakuirati. Poplava je oštetila škole, ustanove za kulturu i brojna poduzeća – štete su bile ogromne. Nakon dva dana spašavanja i evakuiranja slijedilo je uklanjanje vode, saniranje nastale štete i pokušaj ponovna oživljavanja poplavljena područja. Ponovna gradnja uništene četvrti zahtijevala je mnoge žrtve da bi Trešnjevka mogla nastaviti živjeti.

*Fotografije: Monografija “Crvena Trešnjevka” koju su 1982. godine izdali Institut za historiju radničkog pokreta “Spektar” i Skupština Općine Trešnjevka

glas trešnjevke | jesen / zima trešnjevačka posla

KUTAK ZA KREATIVCE Štrikanje, šivanje i kukičanje opet su u modi Ozaljska i Trakošćanska ulica na Trešnjevki pravi su mali raj za sve one koji žele vlastitim rukama napraviti nešto što mogu koristiti, nositi i ponosno pokazati

Tekst: Petra Kostanjšak

zaljska i Trakošćanska ulica sigurno nećemo vidjeti na nekome na Trešnjevki pravi su mali raj drugome hodajući gradskim ulicama. Oza sve one koji žele vlastitim Danas se mnogi mladi ljudi, za rukama napraviti nešto što mogu ko- koje je donedavno štrikanje, šivanje ristiti, nositi i ponosno pokazati.Tako ili kukičanje bilo neistražen teritorij, ćete u tim dvjema ulicama na samo zanimaju za vještine kojima vladaju nekoliko stotina metara, ako dobro njihove majke i bake. Naštrikati kapu otvorite oči, pronaći prodavaonicu vune i šal, sašiti kaput – to su vještine koje i pozamenteriju te nekoliko radnji za mogu grijati u hladnim zimskim dani- krojačke popravke i prepravke. Dalje, ma. Što se tiče cijena vune ili tkanina, 22 prema Domu sportova, nalazi se po- one ovise o kvaliteti ili sastavu ma- znata prodavaonica s materijalima, a u terijala, ali za početnike postoje, na Ozaljskoj pak organiziraju se tečajevi primjer, ostaci materijala, restlovi, koji šivanja za početnike i napredne. se mogu kupiti po vrlo povoljnoj cijeni. U razdoblju kad je radnih mjesta Ako nemate nekoga od koga ćete sve manje i kad kupovna moć slabi, “naslijediti” te vještine, zahvaljujući ljudi opet počinju razvijati vještine novim tehnologijama danas se gotovo za koje se mislilo da su pred izu- sve može pronaći na internetu – op- miranjem. Te vještine potiču ljude sežne upute i filmići, na primjer kako na korištenje i prepravljanje svojih napraviti coflek koji će biti ukras starih stvari, bilo da je riječ o odjeći na kapi ili na bilo kojem odjevnom ili, recimo, namještaju, te istodobno predmetu. U moru korisnih informa- bude kreativnost i pozitivne osjećaje. cija izdvajamo hrvatsku internetsku A da ne spominjemo kako su komadi stranicu www.stvaraonica.hr na odjeće ili stvari koje sami izradimo kojoj oni željni kreativna stvaranja zapravo jedinstvene i takve primjerke razmjenjuju ideje i korisne savjete.

glas trešnjevke | jesen / zima trešnjevačka posla

RECIKLIRANJE ČUVA PRIRODU Stara računala, lijekove i gume donesite u Zagorsku bb! Svaka gradska četvrt trebala bi imati najmanje jedno reciklažno dvorište, a s obzirom na veličinu i naseljenost, Trešnjevka će u budućnosti trebati više takvih dvorišta

Tekst: Petra Kostanjšak Foto: Bruno Konjević

eciklažno dvorište hvaća većina građana, ali uvi- smeća. Neki od tih predmeta si- 23 u Zagorskoj bb slavi jek ima prostora za podizanje gurno se mogu reciklirati čime Rprvi rođendan. Taj ve- ekološke svijesti. Iako ponekad smanjujemo količinu otpada i liki zeleni otok gdje građani ne obraćamo pažnju ili u žurbi štedimo energiju. besplatno mogu odložiti razne ne odvajamo otpad, svima su Ono što danas najviše za- vrste otpada iz svojih domova nam dobro poznati spremnici brinjava elektronički je otpad otvoren je u prosincu 2011. kao raznih boja namijenjeni za od- čije komponente sadrže opasne osmo zagrebačko reciklažno laganje papira, starih baterija i tvari. Budući da je to, logično, dvorište. Tako je i Trešnjevka biootpada. U cijelome gradu količinski najbrže rastući otpad, sudjelovala u projektu koji je u ima oko 6000 takvih spremnika, potrebno je paziti da svoja stara Zagrebu počeo još 1988. Tad je a postoje i dvorišta gdje možete ili pokvarena računala, televi- naime počelo odvajanje otpada donijeti dvadesetak vrsta otpa- zore i slične uređaje ne ostav- koji se može reciklirati i ponov- da, poput stiropora, motornih ljamo na divljim odlagalištima. no upotrijebiti, a istodobno se ulja, akumulatora, guma, lije- Svaka gradska četvrt trebala bi počela voditi briga o štetnom kova, otapala, boja, pesticida i imati najmanje jedno reciklaž- otpadu koji iz naših kućansta- slična otpada. no dvorište, a s obzirom na ve- va najčešće završava u prirodi U Hrvatskoj se godišnje na ličinu i naseljenost, Trešnjevka oko nas umjesto u reciklažnim odlagališta odloži više od mi- će u budućnosti trebati više dvorištima i zelenim otocima. lijun tona otpada, što znači da takvih zelenih otoka. Danas je ipak u našem gradu svatko od nas dnevno stvori iz- to komunalni standard koji pri- među pola i jednoga kilograma

Reciklažno dvorište za građane otvoreno je radnim danom od 6.30 do 20 sati, a subotom do 14 sati

glas trešnjevke | jesen / zima trešnjevačka posla

PROJEKT Za gradnju Šarengradske čeka se novac iz Unijinih fondova Produženje i proširenje te prometnice najavljuje se od 2009. godine, a u sklopu je plana rasterećenja prometne Savske ceste

Tekst i foto: ako su u sklopu plana rasterećenja borata i rješavanju imovinsko-pravnih Anita Končar izuzetno prometne Savske ceste odnosa”, kažu u Uredu za prostorno ure- 24 IGradski ured za strategijsko plani- đenje. Ističu da je za drugu etapu, dionicu ranje i Gradski ured za izgradnju grada još od Zagrebačke avenije do Jadranskog 2009. godine najavljivali kako je projekt mosta, u tijeku izrada idejnog projekta produženja i proširenja Šarengradske za ishođenje lokacijske dozvole. ulice prioritet, taj projekt još nije rea- Što se pak troškova projekta tiče, kad liziran. Naime, o mogućnostima koje se izuzmu oni za imovinsko-pravne po- Šarengradska ulica nudi intenzivno se slove, procijenjena je vrijednost radova počelo govoriti nakon predstavljanja 75 milijuna kuna za prvu etapu i 180.000 projekta “Civitas Elan”. Prema tom pro- kuna za drugu etapu. Iako se konkretni jektu, Savska cesta bila bi zatvorena za pomaci još ne vide, ne može se reći da se osobne automobile, a sav bi promet, osim ništa ne radi. Naime, Grad Zagreb kandi- javnog prijevoza, bio preusmjeren na dirao je prvu etapu gradnje Šarengradske Šarengradsku koja bi imala dva prometna ulice za strukturne fondove Europske traka u oba smjera. unije, a taj je prijavljeni projekt vrijedan U kojoj je fazi dugonajavljivani projekt, 20 milijuna kuna. Ako se novac za projekt pitali smo Gradski ured za prostorno odobri, da bi Šarengradska dobila nove uređenje. Iz Ureda su nam odgovorili obrise, morat će se još riješiti i imovinsko- kako je planirana gradnja Šarengradske pravni odnosi kojima će se, kako nam je ulice od Vukovarske ulice do Jadranske odgovoreno iz Grada, pristupiti kad budu avenije podijeljena u dvije etape: prva je stvorene pravne pretpostavke odnosno etapa od Vukovarske ulice do Zagrebačke nakon izrade procjendbenih elaborata za avenije, a druga od Zagrebačke avenije prvu etapu. Slična je situacija i s drugom do Jadranskog mosta. etapom za koju je još potrebno ishoditi “Za prvu etapu od Vukovarske ulice do lokacijsku dozvolu, izraditi i potvrditi Zagrebačke avenije ishođena je lokacijska parcelacijski elaborat te procjendbeni dozvola, izrađen je parcelacijski elaborat elaborat, nakon čega slijedi i rješavanje čije je potvrđivanje u tijeku, nakon čega imovinsko-pravnih odnosa. će se pristupiti izradi procjendbenih ela-

glas trešnjevke | jesen / zima od 7 d o 107 DJEČJI VRTIĆ “BAJKA”

Osamdeset im Tekst: Anita Končar Ilustracija: je godina tek! arhiva vrtića Jedan od najstarijih zagrebačkih vrtića jedini u Zagrebu nudi smjenski program

ječji vrtić “Bajka” jedan je od triju najstarijih za- Kako je nastala “Bajka” grebačkih vrtića. Ove godine naime slavi 80 go- U studenome 1932. godine otvorena je Ddina postojanja. Trenutačno u njemu boravi oko 780 ustanova pod nazivom Gradsko dječje mališana, a s obzirom na dugu tradiciju, teško je i zamisliti sklonište za radničku djecu na Selskoj koliko je djece upravo u tome vrtiću napravilo prve korake i cesti. Nakon oslobođenja 1945. godine izgovorilo prve riječi. ustanova nastavlja djelovati kao vrtić za Iza vrtića osam je desetljeća , no smjenski rad, po čemu djecu zaposlenih i nezaposlenih rodite- je taj vrtić jedinstven u Zagrebu, slavi gotovo 30 godina lja, samohranih majki i za ratnu siročad. djelovanja. Naime, “Bajka” je jedini zagrebački vrtić u Važan je datum u djelovanju vrtića otva- kojem djeca mogu boraviti u dvjema smjenama. ranje centralnog objekta u Zorkovačkoj “Posljednjih 15 godina postoje dvije skupine tog progra- ulici 21 1980. godine, kao i proširenje ma, sa oko 50 upisane djece, što je stalan broj i zainteresiranih zgrade 1983., čime je omogućen smje- roditelja i upisane djece. Te su skupine jedan tjedan u smjeni štaj dviju skupina u smjenskom boravku. od jutra do oko 16 sati, a drugi tjedan u smjeni od 11 do 21 U ožujku 1985. godine otvoren je novi sat. Taj program namijenjen je roditeljima koji uglavnom objekt u Humskoj ulici, a 1991. mijenja rade u uslužnim djelatnostima”, objasnila je ravnateljica se ime vrtića i na prijedlog odgojiteljice vrtića Vesna Hrvoj. Marije Cikojević dobiva ime “Bajka”. Iako su u tome programu svega dvije skupine, ravnateljica “Bajke” smatra da je relativno slaba informiranost roditelja o tome programu u drugim dijelovima grada vjerojatno razlog zašto nema i više zainteresiranih. Osim toga što u vrtiću mogu boraviti i u poslijepodnevnim sati- ma, djeci se nude brojni dodatni programi. Tako u “Bajci” mogu učiti engleski jezik, polaziti sportski program ili ritmiku, a i sudjelovati u programu rada sa životinjama, razvijanja ljubavi prema Zagrebu... Iako se imaju čime pohvaliti, obljetnicu će, kako nam je kazala ravnateljica, obilježiti skromno, u skladu s vremenima, i prezentacijom stručnih sadržaja. “Već neko vrijeme snimamo edukativan film o Zagrebu, kao dopunu našem programu. Vjerujemo da to opet radimo prvi u Zagrebu pa će promocija tog filma biti dio obilje- žavanja obljetnice uz, najvjerojatnije, neku humanitarnu akciju, jer je humanitarni rad i pomaganje drugima tradicija vrtića”, istaknula je Hrvoj.

glas trešnjevke | jesen / zima | str. 25 od 7 do 107

NAJMLAĐI STANOVNICI Djeco, svoj otkrijte

26 grad! Anke M. Leitzgen, njemačka novinarka i dječja književnica, napisala je knjigu u kojoj daje mnoštvo ideja kako djeca samostalno mogu utjecati na izgled grada

Autor: Vanja Radovanović

jeco – otkrijte svoj cite što vam nedostaje, što vam upravo zbog toga je važno da grad!, poziva Anke treba, kreativno uljepšajte svoju baš djeca nauče gledati oko DM. Leitzgen, njemačka okolinu! sebe i pitati se: Kako se osjećam novinarka i dječja književnica, Posljednjih godina i u na ovom mjestu? Kojih se dijelova sa željom da najmlađi stanov- Hrvatskoj raste svijest kako i grada bojim? Zašto? Gdje se osje- nici osvoje gradove u kojima sami građani mogu pomoći ćam osobito ugodno? Zbog čega žive. S tom mišlju napisala je pri rješavanju malih i velikih volim upravo ovo mjesto? Kako knjigu u kojoj s jedne strane problema u svojim gradovima. bi se ovaj kutak mogao učiniti još pokazuje i objašnjava što se sve Nije tu ništa čudno jer tko bi ljepšim? Gdje nedostaje klupa za u jednom gradu može otkriti, bolje mogao znati što je po- sjedenje? Na sva ova pitanja a s druge daje mnoštvo ideja trebno učiniti da bi grad dobro djeca mogu posve sigurno istog kako djeca samostalno mogu funkcionirao od njegovih sta- trena spontano odgovoriti. utjecati na izgled grada: Djeco, novnika? Ta je svijest, na žalost, No, djeca i omladina dosad uočavajte izgled zgrada, pročelja, U Hrvatskoj još uvijek nedo- su na ovom polju bila zane- vrata, prozora, primijetite natpise voljno razvijena – ponajviše jer marena, njihov odnos prema oko sebe, osjetite kako pojedini se još ni mi sami nismo navikli životnoj okolini uvijek je pro- dijelovi grada djeluju na vas, re- razmišljati na takav način. I matran samo kao pasivan, oni

glas trešnjevke | jesen / zima od 7 do 107

još uvijek ne mogu odlučivati GT: Anke, zašto je za grad i za djecu u njemu važno da ga djeca upoznaju? o svojoj okolini i budućnosti. - Bez obzira na to živi li neko dijete na selu ili u gradu, ono bi trebalo Zašto? Zbog čega i djeca ne bi poznavati svoju okolinu jer samo ono mjesto koje dobro poznajemo može podigla svoj glas i radoznalo, nam biti dom. I upravo taj osjećaj doma, pripadnosti, treba svako dijete ali i kritički, pogledala oko kako bi moglo reći: Ovdje se osjećam dobro, ovdje su moji korijeni. A sebe i dala svoje prijedloge za grad je prije svega potrebno da svojoj djeci daruje mogućnost kva- aktivno sudjelujući u kreira- litetna života kako bi ona odrastala otvorenija, kreativnija i zdravija. nju gradskoga života? Upravo o tome piše Anke GT: Što u stvari trebaju djeca u gradu? M. Leitzgen u svojoj knjizi - Prije svega, moraju se osjećati dobrodošlom. Tomu pripada i briga Otkrij svoj grad (Entdecke de- za njihovu sigurnost. Kako bi se djeca razvijala u skladu sa svojom ine Stadt, Beltz Verlag, 2011.), dobi i dobro se osjećala, potrebna je i mogućnost odvajanja od rodite- i to tako da oni, mladi, na to lja kako bi sama mogla doći do škole, igrališta ili prijatelja. U tom je otkrivanje grada ne gledaju smislu nužno potreban prometni plan koji će voditi računa i o dječjim kao na (još jedan) teret, već potrebama. Osim toga, djeca trebaju mjesto za igru. Ne znam kako je kao na uzbudljivo istraživanje u Hrvatskoj, ali u Njemačkoj često nedostaju dvije stvari: dobra mjesta – gradski safari. za igru i tolerantni susjedi. Zaigrana djeca stvaraju buku i ona se, na Tim povodom postavio žalost, često doživljava kao neugodna. Mnoga su igrališta u Njemačkoj sam autorici knjige (koja, na osmišljena tako da se na njima djeca nerado zaustavljaju. Možda se zbog žalost, još nije prevedena na praznih igrališta okolni stanovi lakše iznajmljuju? Takav mi je način hrvatski) nekoliko pitanja: razmišljanja potpuno stran. Djeca su, na posljetku, naša budućnost.

GT: Što djeca mogu učiniti kako bi svoj grad učinila ljepšim? - Puno toga! Na primjer, mogu pomoći kako bi grad postao zeleniji. Tko želi postati vrtni gusar (Gartenpirat ili guerilla gardener), treba posve malo opreme: izvijač kojim će napraviti rupu u zemlji i nekoliko sjemen- ki suncokreta koje će ubaciti u rupu. Nakon toga potrebno je, naravno, povremeno posjetiti biljke i zaliti ih. Osim toga, umjetnost u gradu može biti vrlo zabavna. Kredom se mogu pisati poruke po pločniku, stabla se mogu zamatati šarenim špagicama, malene origami-figurice mogu se objesiti na drveće, grmlje ili rukohvate – mašta nema granica. Sve to ne čini grad samo ljepšim, nego, kad djeca aktivno sudjeluju *Fotografije su iz knjige autorice Anke u njegovu oblikovanju, mijenja i njihov odnos prema gradu. On im postaje važan zbog toga što oni sami u njemu nešto mogu učiniti. A kad je nekomu nešto važno, tad se i brine za to.

Nakon razgovora s Anke M. programima za djecu i omladi- Leitzgen promotrimo što bismo nu (ali i za roditelje!) postupno na tome polju mogli učiniti i mi pojačavala svijest kako i djeca sami, u Zagrebu i na Trešnjevki, imaju pravo (i dužnost!) na su- kako bismo mogli pomoći našoj djelovanje u oblikovanju grada. djeci da i sama otkriju svoj grad, Na posljetku, upravo će ona za 20, da osjete što im je u njemu dobro, 30 ili 40 godina upravljati ovim a što nije, da kažu kako bismo ga gradom i čim prije mu proniknu mogli još bolje urediti kako bi on u dušu i osjete ga, tim prije bit zaista postao grad prijatelj djece će sposobna postati njegovi do- (kako već, uz ne osobito puno bri upravljači. Stoga, krenimo u pokrića, godinama piše na vele- akciju, pomaknimo se korak ili plakatima na ulazu u grad). Jedno dva u stranu te dajmo i djeci glas! od mjesta na kojima već postoji klica takva pristupa Centar je za kulturu “Trešnjevka“ i bilo bi *Fotografije su iz knjige “Otkrij svoj prekrasno kad bi se prikladnim grad” autorice Anke M. Leitzgen

glas trešnjevke | jesen / zima | str. 27 od 7 do 107

ZBOR ŽUPE SV. JOSIPA “IZVOR” Kad se čovjek zarazi glazbom, teško od nje može pobjeći Trideset članova zbora djeluje i živi kao jedna velika obitelj koju spaja prijateljstvo i ljubav prema glazbi i Bogu

Tekst: Martina Cikojević Foto: arhiva Zbora “Izvor”

jernici Župe svetog Josipa na Trešnjevki i svjetovne pjesme. Iako je uglavnom riječ o rado ih slušaju svake nedjelje na svetoj obradama, imaju i nekoliko svojih pjesama, Vmisi, a šira publika mogla ih je upozna- onoliko, kako kaže naša sugovornica, koliko 28 ti gledajući HTV-ovu zabavnu emisiju “Do im to dopuštaju privatne i poslovne obveze. posljednjeg zbora” u kojoj su zasjali u finalu i Najvažnija im je ljubav prema glazbi, a upravo osvojili prestižno drugo mjesto. Riječ je o Zboru su se zbog toga lani prijavili na spomenutu mladih “Izvor” koji će sljedeće godine proslaviti HTV-ovu zabavnu emisiju. jubilarnu 20. godišnjicu postojanja. “Čim smo čuli za projekt, odmah smo htjeli ići “Željeli bismo napraviti veliki koncert s puno u to. Nije bilo nikakvih nedoumica. Pripreme su gostiju i puno drage nam publike. Intenzivno bile zabavne i zapravo nismo osjećali nikakav ćemo se početi pripremati početkom sljedeće pritisak jer smo ondje došli prije svega zbog godine kad ćemo imati jasniju sliku onoga što uživanja u pjevanju i glazbi. Naravno, nismo ćemo i kako ćemo organizirati”, kazala je Ivana željeli biti neozbiljni i svatko je dao čitava sebe Jelinčić, dugogodišnja voditeljica i jedna od u svaki nastup koji smo odradili”, ispričala je osnivačica Zbora “Izvor”. Dodala je da zbor Jelinčić. Istaknula je da je zbor tom emisijom ima oko 30 članova među ko- najviše profitirao kad je jima nisu svi župljani Župe HUMANITARNE AKCIJE riječ o jačem zajedništvu sv. Josipa. Unatoč tomu, svi Osim pjevanja i koncerata, članovi Zbora članova i međusobnom djeluju i žive kao jedna velika “Izvor” često pomažu svojoj zajednici pa prijateljstvu. Na pitanje obitelj koju spaja prijateljstvo se odazivaju i sudjeluju u raznim huma- kako su birali pjesme za i ljubav prema glazbi i Bogu. nitarnim akcijama, i u svojoj župi i šire. nastupe u HTV-ovim emi- “Kad se čovjek inficira Župa sv. Josipa poznata je po akcijama sijama, voditeljica zbora glazbom, teško od nje može svog Caritasa, a u njima sudjeluju i čla- kazala je da se time nisu pobjeći”, slikovito je opisala novi zbora. “Važno je da se humanitarnim previše opterećivali te da voditeljica zbora te dodala akcijama da sva podrška, pa i mi to rado su htjeli biti “svoji”, što ih da “Izvor” pjeva i duhovne činimo. Svake godine skupljaju se sredstva je na kraju krajeva vjero- da se pomogne onima kojima je to najpo- trebnije, a redovito sudjelujemo i u izradi raznih prigodnih čestitki i ukrasa za Božić ili Uskrs”, kazala je naša sugovornica Ivana Jelinčić.

glas trešnjevke | jesen / zima od 7 do 107

ZAJEDNIŠTVO Članovi Zbora mladih “Izvor” oku- pljaju se na probama u crkvi sv. Josipa dva do tri puta na tjedan. Vrlo su povezani pa se druže i privatno. Snimili su i dva albuma pod naslovima “Izvor” (2003.) i “iZVORni Božić” (2007.). Izdavač je obaju albuma Glas Koncila.

Zbor mladih “Izvor” sudjelovao je u HTV-ovoj emisiji “Do posljednjeg zbora” u kojoj su u finalu osvojili prestižno drugo mjesto

jatno i dovelo do same završnice. Velika podrška svim članovima zbora bile su njihove obitelji i prijatelji, ali i župljani crkve sv. Josipa, koji su im tijekom nedjeljne svete mise nakon finala 29 emisije velikim pljeskom zahvalili na dostojnom predstavljanju župe i prekrasnom pjevanju. “To je bio poseban trenutak i naravno da nam je podrška obitelji, prijatelja i župljana bila iznimno važna”, rekla je Ivana Jelinčić te dodala kako je i sama bila izuzetno ponosna ŽUPA SVETOG JOSIPA na zbor i sve članove, jer su svi do jednoga Crkva sv. Josipa jedna je od desetak crkava čiju je gradnju ostavljali svoje srce na sceni. Da je darovitost i potaknuo nadbiskup i kardinal blaženi Alojzije Stepinac. energija članova “Izvora” doista posebna i da Kardinal Stepinac vizionarski je osjetio budući razvoj grada su je prepoznali oni koji se razumiju u glazbu, i potrebu da tadašnji siromašni zapadni dijelovi gradske dokazuje i to što je “Izvor” pjevao uz bok jed- periferije dobiju svoja duhovna središta. Godine 1934. na nom od najvećih pjevača današnje hrvatske mjestu gdje je današnja crkva bila su samo polja kukuruza glazbene scene, Oliveru Dragojeviću, koji ih je i tzv. bugarski vrtovi, a oko 5000 stanovnika živjelo je pozvao da s njim kao gosti pjevaju na koncertu u uglavnom u malim sirotinjskim jednokatnicama. Ljetos je Sloveniji. Osim Olivera, “Izvor” već godinama Župa sv. Josipa proslavila svoju 75. obljetnicu postojanja. surađuje i sa sestrama Ivanom i Marijom Husar, U župi djeluje nekoliko zborova. Uza Zbor mladih “Izvor”, Ivanom Kindl, Ivom Gamulinom te Petrom tu su još i Dječji zbor “Anđeli s Trešnjevke”, zatim Zbor Antolić. Također, dobru suradnju ostvarili su krizmanika, Mješoviti zbor, Tamburaška sekcija i Zbor i s pobjednicima HTV-ove emisije, Gradskim gospođa. Župa ima i nekoliko pokreta i udruga te progra- zborom “Josip Kaplan” iz Rijeke, s kojima su ma za mlade, a posebno se diče župnim Caritasom čija je zajedno nastupali na koncertu u pulskoj Areni, zadaća objediniti dobročinstva župljana i pomoći da vjera a trenutačno dogovaraju i susret u Zagrebu. bude ljubavlju djelotvorna. Volonteri u župnom Caritasu pokretači su svih humanitarnih akcija: potiču cijelu župnu zajednicu na sudjelovanje u akcijama kojima će se pomoći potrebitima. Redovito dijele hranu i odjeću korisnicima koji su u obnovljenoj kartoteci registrirani kao župljani te po mogućnosti i onima izvan župe.

glas trešnjevke | jesen / zima od 7 do 107

Curling-klub “Vis” Curling mogu trenirati

Tekst: Martina Cikojević svi, Foto: privatni album ali za masovniji odaziv potrebna je posebna dvorana koju 30 Zagreb i Hrvatska još uvijek nemaju Što je curling? Curling se najčešće uspoređuje s boćanjem iako su razlike znatne. U ekipi je četvero igra- natoč slaboj popularno- ča koji naizmjenično usmjeravaju curling-ka- suočava s lošim uvjetima za igru. men, težak oko 20 kilograma, prema ucrtanoj sti i nedostatku odgo- meti udaljenoj oko 40 metara na ledenom tere- Odgovarajućeg prostora nema, a i varajućeg prostora za nu. U jednoj igri baca se 16 kamena, svaka eki- led za taj sport zahtijeva posebnu U pa po osam. Ekipa čiji je kamen na kraju igre trening, curling će, zahvaljujući pripremu, koju nije moguće obaviti najbliži centru dobiva jedan ili više bodova. naporu sedamdesetak entuzi- Svi koji su zainteresirani za treniranje curlin- u kratkom razdoblju nakon tre- jasta odnosno aktivnih igrača ga mogu se javiti na e-adresu [email protected] ninga klizača ili hokejaša. Ipak, amatera, 2013. godine obilježiti kako je istaknuo naš sugovornik, svoje prvo desetljeće postojanja u Hrvatskoj. Naime, sportaši se snalaze i u tim uvjetima, a najviše ih drži curling je relativno mlad zimski olimpijski sport, a volja i ljubav prema tom sportu koji svoje porijeklo vuče osim šest klubova koji djeluju u Zagrebu, postoji još iz Škotske, a najveću je popularnost stekao u Kanadi. jedan klub u Slavonskom Brodu. Jedan je od naju- Što se interesa za curling u Hrvatskoj tiče, Skendrović spješnijih curling-klubova u Hrvatskoj Curling-klub je rekao da su u postojećim klubovima svoje prve po- “Vis” s Trešnjevke koji ima šestero članova. teze, uza starije sportaše, napravili i mnogi mladi, no “Klub ‘Vis’ drugi je najtrofejniji curling-klub kad je o tome riječ, ponovno se dolazi do problema s u Hrvatskoj. Godine 2010. osvojili smo Prvenstvo prostorom. “Curling mogu trenirati svi uzrasti, no za Hrvatske, a čak tri puta bili smo državni viceprvaci i masovniji odaziv i uključenje juniora bila bi potrebna osvajači trećeg mjesta”, kazao je Alberto Skendrović, dvorana za curling koju Zagreb i Hrvatska još uvijek predsjednik Curling-kluba “Vis”. Dodao je da je i ove nemaju”, rekao je Skendović te dodao da se curlin- godine “Vis” postigao odlične rezultate među kojima gom mogu baviti i osobe s posebnim potrebama, što je izdvojio osvajanje prvog mjesta Otvorenog prvenstva je u svijetu prilično razvijeno. Hrvatska se pak može Zagreba 2012. Na žalost, kako to obično biva s malim pohvaliti svojim trostrukim državnim prvakinjama u i slabo poznatim sportovima u Hrvatskoj, i curling se curlingu u čijem su sastavu gluhe djevojke.

glas trešnjevke | jesen / zima od 7 do 107

PRAVILA, PRAVILA Psi ne smiju s Tekst: Petra Kostanjšak vama na plac! Foto: privatni album U četvrtima Trešnjevka sjever i jug za pse je uređeno igralište kraj starog okretišta tramvaja na Vrbanima, a zasad se ne planira gradnja novih Prostor za slobodno takvih igrališta na Trešnjevki kretanje pasa uz nadzor vlasnika:

a trešnjevačkim ulicama sve je više ljubimaca pa je Trešnjevka sjever: za vlasnike pasa uvijek aktualno pitanje gdje smiju, 1. križanje Zagrebačke ceste i Ulice a gdje ne smiju šetati svog ljubimca. Naravno, to je N Roberta Frangeša Mihanovića Tekst: Martina Cikojević važno jer imati psa znači brigu, ali i poštovanje pravila jer u Foto: privatni album suprotnom vlasnici mogu platiti između 600 i 1000 kuna 2. površina uza Zagrebačku aveniju kazne. Ako niste znali, na trešnjevački plac ne možete ići sa iza restorana u Rudeškoj ulici 87 svojim ljubimcem jer to nije dopušteno, a ondje često vre- 3. na zelenoj površini iza zgrade baju komunalni redari i hvataju prekršitelje koji uglavnom u Hanamanovoj ulici od kućnog “nastradaju” iz neznanja. broja 20 do kućnog broja 30 Ove su godine na trešnjevačkom području komunalni 31 redari u prekršaju uhvatili 35 vlasnika pasa, doznajemo od 4. zelena površina u Voltinom Davora Jelavića, pročelnika Gradskog ureda za prostor- naselju, nasuprot okretišta no uređenje, izgradnju grada, graditeljstvo, komunalne autobusne linije 118, između poslove i promet. To su bili građani koji su pse šetali na Baštijanove ulice i ulice Voltino nedopuštenim mjestima, oni koji su ih puštali s povodca 5. zapadno od toplane, površina ondje gdje to nije dopušteno ili ih ostavili bez nadzora, a u tu omeđena Krapinskom i Selskom skupinu spadaju i oni koji nisu čistili za svojim ljubimcem. ulicom (između teniskog igrališta, Uz tržnice, psima je zabranjeno kretanje ograde bunara i pješačke staze) po dječjim igralištima, cvjetnjacima, neograđenim sportskim terenima, 6. površina između Ulice F. grobljima, kupalištima, neogra Andrašeca i željezničke pruge đenim dvorištima škola i vrtića. Također, morate znati da pas Trešnjevka jug: mora biti mikročipiran, na lancu i 1. površina južno od Zagrebačke pod vašim nadzorom. Opasne pse avenije u Prečkom vlasnici smiju izvoditi na javne po- vršine samo ako su pod nadzorom, 2. površina između Zagrebačke na lancu i imaju brnjicu. U četvrtima avenije i Jarunske ulice omeđena Trešnjevka sjever i jug za pse Štritofovom ulicom i Ulicom braće je uređeno igralište kraj sta- Domany, uz potok Črnomerec rog okretišta tramvaja na 3. površina uza Zagrebačku ave- Vrbanima, a doznajemo niju, od Petrovaradinske do da se, na žalost, zasad ne Baranovićeve ulice do tramvaj- planira gradnja novih skog okretišta na Vrbanima III igrališta na Trešnjevki. 4. površina između Selske ceste, Zagrebačke avenije i Zadarske ulice

glas trešnjevke | jesen / zima odod 7 7 do do 107 107

GRAMOFONSKE PLOČE Vinil osvaja nove naraštaje Dirty Old Shop u Tratinskoj ulici oaza je zaljubljenika u škripanje 32 gramofonske igle

Tekst: Davor Ivanov Foto: privatni album

ako se u dobu MP3-a, iTune- izdavačke tvrtke specijalizira- ba nezavisnih rock-bendova. sa, YouTubea i ostalih glaz- ne za izdavanje i distribuciju Koriste ih DJ-i jer ploče omogu- Ibenih servisa čini kako su ploča. Kaže kako je zbog nepre- ćuju izravnu manipulaciju me- dobre stare ploče pale u zabo- stanih promjena u glazbenoj dijem, za razliku od neizravne rav, zaljubljenici u vinil i škri- industriji i dostupnosti glazbe na CD-u koja omogućuje tek panje gramofonske igle ipak još na različitim medijima vinil iz zaustavljanje ili prekidanje pronalaze mjesta gdje caruje masovne upotrebe prešao u uži zvuka. vinil. Jedno od njih glazbena krug kolekcionara i glazbenih “Pad prodaje nosača zvuka je oaza smještena u Tratinskoj fanova. glazbena industrija djelomično ulici na Trešnjevki, prodavao- Gramofonske su se ploče nadoknađuje povećanom po- nica Dirty Old Shop. kao medij za pohranu glazbe nudom i prodajom popratnih Svojom netipičnom ponu- počele koristiti pedesetih godi- proizvoda kao što su majice i dom glazbe i popratnih proi- na prošlog stoljeća, a tržištem ostali artikli glazbene, filmske zvoda Dirty Old Shop već go- su vladale do potkraj osamde- i ostale tematike, ali promje- dinama privlači zaljubljenike setih, kad prevlast odnose digi- ne koje se događaju na tržištu u vinil te u glazbene žanrove talni mediji koji su se pokazali smanjuju potrebu za specija- punk, rock i metal. unosnijima za izdavačke kuće. liziranim prodavaonicama jer Vlasnik Igor Banjanin zalju- Unatoč manama, ploče i navedeni proizvodi postaju bljenik je u glazbu, a na otva- danas imaju brojne ushićene samo još jedan artikl u super- ranje prodavaonice odlučio pobornike. Predmet su obo- marketima”, kaže Banjanin i se prije pet godina, što je bio žavanja brojnih audiofila, a na dodaje kako još uvijek postoji logičan nastavak već postojeće njima se nerijetko izdaje glaz- određeni broj kupacakupaca kojimakojima

glas trešnjevke | jesen / zima od 7 do 107

33 U prodavaonici se u svečanim prigodama održavaju i koncerti

pri prikupnji kupnji proizvoda proizvoda poveza po- zbog majica i bedževa. glazbene scene (punk, metal, vezanihnih s glazbom, s glazbom, filmom filmom i stri -i “Prodajemo starija, ali i re- indie…). pomstripom posebnu posebnu čar čar predstavlja predstav- centna izdanja. Omjer se razli- “Mlađe se generacije zani- ljaposjet posjet malim malim specijaliziranim specijalizira- kuje ovisno o tome govorimo li maju za gramofonske ploče, prodavaonicamanim prodavaonicama koje kojesu i susa- o novim ili rabljenim izdanji- te komade crne – iako ne samo stajalištai sastajališta istomišljenika, istomišljenika, za ma. Što se tiče novih, prevla- crne – plastike koji predstavlja- razliku od bezlične kupnje u davaju recentna izdanja – iako ju neku nostalgičnu, posebnu prodajnim centrima. ima mnogo reizdanja starijih vrijednost i duh prošlih vre- Uz nove i rabljene ploče, naslova. Kad je riječ o rablje- mena. Dodatnom interesu i CD-e, DVD-e, majice s glazbe- nima, više je, naravno, starijih kod starijih i mlađih generacija nom, filmskom i stripovskom naslova”, kaže Banjanin. pridonosi i to što većina novih tematikom, knjige, postere, Iako tvrdi kako je nemogu- vinilnih izdanja nisu samo no- bedževe i magnete, svoje vjer- će generalizirati populaciju sači zvuka. Uz glazbu naime ne posjetitelje ta prodavaonica koja posjećuje prodavaonicu, dobivate i bogato opremljen privlači i prodajom ulaznica Banjanin kaže kako je u veći- paket pun raznih dodataka i za koncerte poznatih i manje ni slučajeva ipak riječ o stu- informacija što predstavlja širi poznatih bendova. Unatoč dentima ili mlađoj zaposlenoj aspekt zadovoljstva”, ističe velikoj ponudi CD-a, DVD-a populaciji. Tomu je vjerojatno Banjanin. i ostalih digitalnih nosača sli- razlog i žanrovska ponuda u ke i zvuka, najviše se prodaju prodavaonici koja, uz klasičan gramofonske ploče, a brojni rock, obuhvaća i brojna izda- kupci u prodavaonicu dolaze nja nezavisne i alternativne

glas trešnjevke | jesen / zima od 7 do 107

SVJETSKO PRVENSTVO BARMENA u PEKINGU

Barmen Danijel Koktel Magic Furčić osvojio je zlatnu medalju Emerald pomeo u kategoriji pjenušavih konkurenciju koktela

Tekst: Anita Končar RECEPT: Magic Emerald Foto: privatni album 1 cl Vodka Arctic Mint 1 cl Monin Green Apple Liquer 2 cl Finest Call Sour Apple mix 0,5 cl Monin Matcha Green Tea syrup 9 cl Piper Heidsleck Champagne dash Fresh Lime Peel

lavni američki književnik zaslužan za najbolji rezultat u ćem piću sa šampanjcem, uspio Ernest Hemingway prosla- posljednjem desetljeću. Koliko je zasjesti na tron, a osim zlata sa Svio je koktel mojito. Tajni je bio dug njegov put do zlatne Svjetskog prvenstva, dobitnik agent 007 James Bond proslavio medalje, ispričao nam je na de- je i nagrade Hrvatske turistič- je martini. Hrvatsku je, i to na gustaciji pobjedničkoga koktela ke zajednice. Njegov je uspjeh u Svjetskom prvenstvu barmena koja je organizirana u “Day cafeu” kategoriji pjenušavih koktela još održanom u listopadu u Pekingu, na Knežiji, kafiću u kojem najbolji i veći kad se zna da će mnogi isku- proslavio barmen Danijel Furčić hrvatski barmen i radi. sni barmeni reći kako je upravo koji je u kategoriji pjenušavih kok- “Nakon ovoga idem u mirovinu, miješanje koktela sa šampanjcem tela osvojio zlatnu medalju kok- barem što se tiče natjecanja u pravo umijeće jer je teško skriti telom Magic Emerald. Prvenstvo Hrvatskoj. Nepisano je pravilo miris tog pića. Naime, stručni barmena održava se u organiza- da kad jednom pobijediš na natje- ocjenjivački sud koktele boduje u ciji Svjetske federacije barmena canju, više u njima ne sudjeluješ”, nekoliko kategorija: miris, izgled (IBA) koja okuplja desetke tisuća rekao je Furčić koji je godinama i okus. Upravo zbog tih svojstava majstora u pripremanju koktela, čekao svoj trenutak pa je čak prije koje bi dobar koktel trebao zado- a ove je godine u natjecanju sudje- državnog natjecanja najavio kako, voljavati, hrvatski svjetski prvak lovalo 56 barmena. Za razliku od u slučaju lošijeg plasmana, plani- smatra kako je, unatoč izuzetno prijašnjih godina, kad su se svi oni ra shaker objesiti o klin i završiti dobroj ponudi koktela u Zagrebu, borili za jednu medalju, propo- natjecateljsku karijeru. Naime, tržište preplavljeno nekvalitetno zicije su ove godine promijenje- više mu je puta za dlaku izmaklo spravljenim koktelima. ne pa su se tako koktel-majstori prvo mjesto na državnom prven- “Volim popiti dobar mojito. Iako natjecali u više kategorija. Iako stvu pa je, kako sam kaže, već ih nude na svakom koraku, ve- hrvatski barmeni već godinama dobio nadimak – Vječito Drugi. ćinom su loši jer ih rade priučeni, na svjetskim natjecanjima posti- Zahvaljujući zelenom koktelu kvazibarmeni”, objasnio je Furčić. žu iznimne rezultate, Furčić je Magic Emerald, osvježavaju-

glas trešnjevke | jesen / zima od 7 do 107

Praznici teško padaju na želudac

Velike količine masne hrane i raznovrsni slatkiši lako izazovu razne smetnje jer naš probavni sustav nije navikao na toliko jaku i iznenadnu agresiju

Piše: Dr. Ivo Belan

oš malo pa ćemo se oprostiti od Izbjegavajte pjenušava pića, brandy, stare godine. Tih dana bit će ve- cherry i pivo. Što se tiče mamurnosti, Jselo. Na žalost, bit će i onih stvari najsigurniji su votka, džin i bijelo koje nam mogu pokvariti, zagorčati vino. Ako ste tijekom noći puno veselje i raspoloženje. Ako na vrije- popili, preporučujem ujutro jednu me o njima razmislimo, lakše ćemo se žustru šetnju na svježem zraku, a od njih obraniti ili ih potpuno izbjeći. nakon toga dobar dug san. Praktički neće biti onoga koji neće Budući da se tijekom praznika i tih dana malo više popiti. Važno je da puno pije i puno i dobro jede, nije u tome ne pretjeramo. Postoji jedan čudo što se mnogi žale na probavne trik koji može puno pomoći onima smetnje. To najbolje znaju liječnici koji odlaze na proslave. Ako prije kad ugledaju svoje pune čekaonice polaska pojedete šačicu maslina ili tih dana. Velike količine masne hrane, popijete žličicu ulja, može se lako raznovrsni slatkiši i slično vrlo lako dogoditi da tijekom veselice hrabro izazovu takve smetnje, kao i poreme- ostanete na nogama – pjevajući ili ćaje krvnog tlaka. Naš probavni sustav držeći govore. Sreća je u tome što nije navikao na toliko jaku i iznenadnu se tad i dobro jede. Hrana u želucu agresiju. Sve se to teško probavlja. Uz ponešto odgađa resorpciju alkohola to, u tom se razdoblju manje kreće, pa će onda i njegova koncentracija u uglavnom se sjedi, pije i jede. U lak- krvi biti niža. šim slučajevima najčešći su simptomi Ono što najviše muči čovjeka osjećaj punoće i neugodna nadutost, nakon lude proslave je mamurluk. a u težima mučnina, povraćanje i bo- Kako si pomoći kad je u pitanju lovi u trbuhu. Sve to čovjeku može mamurnost? Ima nekoliko načina: pokvariti raspoloženje. Posebnu brigu popiti čašu mlijeka, popiti puno o svemu ovome moraju voditi oni koji vode prije odlaska u krevet, jaka već otprije imaju problema sa srcem i crna kava, žličica sode bikarbone u krvnom cirkulacijom. čaši hladne vode, čaša-dvije rasola, Nakon svega nameće se samo je- voćni sokovi i vitamini, uz dobar dan zaključak: uživanja tijekom pra- doručak. Američki trinkeri otkrili znika i blagdana jedva da se čovjek i su da izvrsno djeluje i četvrt do pola može odreći (to nitko i ne želi!), samo litre soka od rajčice. Imajte na umu da u njima budimo malo umjereniji. ćete lakše podnijeti bijelo vino nego Dragi moji čitatelji, želim vam crno te radije izaberite hladnije piće. svako dobro u novoj godini!

glas trešnjevke | jesen / zima | str. 35 od 7 do 107

prosinac 2012. smo Još živi! Riječ, slika, Piše: S vremena na vrijeme pojavi se tako neki prorok Dubravka Miljković s propovijedima kako je smak svijeta na pomolu zvuk ko ovo čitate, velike su šanse žena. U opsadi koja je trajala bi značilo: koja sam ja ovca kad da nas je zaobišao još pedeset i jedan dan (!!!), tijekom sam pustio da me ta žena tako A jedan – smak svijeta. Da, ožujka i travnja 1993. godine prevesla! Nezgodno. Bezbolnije da, s vremena na vrijeme pojavi ubijeno je nekoliko policajaca. je stvar riješiti na drugi način: se tako neki prorok s propovi- Kad su ipak shvatili da ne mogu Zahvaljujući našoj velikoj žrtvi i jedima kako je smak svijeta na pobijediti, a predati se nisu htjeli, molitvi – smak je svijeta odgođen. pomolu. Neke takve odmah za- davidovci su zapalili cijeli kamp. No sad nas opet vreba 21. pro- tvore u ludnicu, no neki prije toga Potom ih se desetak, zajedno s sinca 2012. Netko je, naime, uspiju napraviti štetu pa završe Koreshom, upucalo. Ostali su smislio kako je, prema kalendaru u zatvoru ili se ubiju. Jedan od spašeni, uključujući svu djecu. Maja, to i kraj kalendara, tj. ve- njih bio je David Koresh koji je William Kamm smak svijeta prori- lika ciklusa od milijun i 872.000 sebe smatrao suvremenim Isusom 36 cao je za 2000. godinu. Tad je dana, koliko ih je prošlo od 11. Kristom. Uspio je okupiti više ogroman meteor trebao pogoditi kolovoza 3114. godine prije nove od stotinu ljudi u sektu koju je Sunce te je to trebalo izazvati ere, od zore posljednjeg razdoblja nazvao Granom davidovaca. Učio kataklizmu na Zemlji. Nakon što kreacije. I potpuno je logično da ih je kako su samo ljudi u sekti svijet bude tako uništen, jedino će onda krećemo ispočetka. Nakon dobri ljudi – svi izvan sekte su Kammovi sljedbenici ostati živi. što se sve uništi. U Hrvatskoj zli. Svoju su dobro naoružanu Među njima je tad bilo i više ti- u povodu smaka svijeta nisu nastambu podigli blizu mjesta suća Hrvata (pa ne bismo, srećom, zabilježene ( ili barem nisu obje- Waco u Teksasu. Koresh je imao potpuno izumrli ). Ne zna se je li lodanjene) mahnitosti kakve su apsolutnu vlast nad životima Kamm predvidio kako će ovogo- zasipavale NASA-ine stručnjake, svojih sljedbenika. Uvjerivši ih dišnji smak dočekati u zatvoru. na primjer: razmišljam o tome da kako je on taj koji na sebe preu- ubijem svoju djecu i sebe kako zima sve njihove grijehe, muškar- I gospođa Keech bila je šefica bih nas poštedjela patnji na cima je zabranio alkohol i seks. nekakve sekte, a prorekla je da kraju svijeta. Pritisnuti međutim On sam postao je ocem barem će 21. prosinca 1954. godine doći izglednim krajem (zbog bolesti sedamnaestero djece. Djevojčice do smaka svijeta. Od sljedbenika i/ili starosti) ljudi rade životne su smjele dokasna spavati, a se očekivalo da rasprodaju svu inventure: što su sve još mogli dječaci su morali ustajati već u svoju imovinu, sklone se u neka- a nisu. Zapravo je to vrlo dobro 5.30 radi gimnasticiranja i dru- kvu špilju i tamo mole. Odande učiniti ponekad. Dakle, da za gih vrsta pravog vojničkog drila. će ih, prije 21. prosinca, spasiti godinu dana stvarno bude smak Poticao ih je da se međusobno svemirski brod s planete Klarion. svijeta, kako biste proveli tu žestoko bore, nametao im gle- Kad je 21. prosinac došao i pro- godinu? Što biste radili drukčije? danje nasilničkih ratnih filmova, šao, a svijet ostao ondje gdje je i Možete li i sad nešto promijeniti, batinao ih za svaku sitnicu. Kad bio, sljedbenici gđe Keech našli bez prijetnje smakom svijeta? bi neka djevojčica navršila jeda- su se u čudu: ostali su bez posla, naest godina, dao bi joj da nosi kuće, neki i bez obitelji, a na kra- Davidovu zvijezdu – znak da je ju i bez smaka svijeta. Reklo bi spremna postati mu jednom od se – zadavit će gđu Keech. Ali, to

glas trešnjevke | jesen / zima Trešnjevačke knjižnice Tekst i foto: Maja Cvek

KNJIŽNICA “TIN UJEVIĆ” KNJIŽNICA” VOLTINO” TOMISLAV OSMANLI - MLADEN SOKELE: IZLOŽBA KNJIŽEVNI SUSRET FOTOGRAFIJA “CRTEŽI SVJETLOM”

Početkom rujna Centar za kul- Knjižnica “Voltino” potkraj ruj- turu “Trešnjevka” u suradnji na ugostila je izložbu Mladena Riječs izdavačkom kućom Sandorf Sokelea., Prvislika njegovi radovi , organizirao je trodnevnu prikazuju detalje iz prirode. književnu akciju “Sandorfova Promatrajući u Koncertnoj dvo- avantura” tijekom koje je pred- rani “Vatroslav Lisinski” igru stavljeno nekoliko knjiga. Tako svjetla, izabrao je sasvim nov se u Knjižnici “Tin Ujević” pred- pristup fotografiranju kojim zvukstavio i makedonski prozaist, dobiva neočekivana fotografska dramski autor, filmski i kaza- rješenja. Istražuje i fotografira lišni kritičar Tomislav Osmanli, zanimljive urbanističko-arhitek- Autor romana Tomislav Osmanli ovaj put kao autor romana “21. tonske detalje te novim načinom (Dvadeset i prvo): Knjiga utvara” rada dobiva intrigantne fotogra- za koji je u Makedoniji dobio pri- fije. Autor je dosad izlagao na znanje Roman godine Utrinskog skupnim izložbama, a ovo mu je vesnika 2010. Za hrvatske čita- prva samostalna izložba. Svoje telje knjigu je preveo Borislav je radove nekoliko puta donirao Pavlovski. Uz predstavljanje Udruzi roditelja djece s ošteće- nekoliko novih pisaca (pjesnika nim vidom “Oko”. Pokrenuo je i prozaista) koji su se pojavili i amaterski umjetnički projekt u makedonskoj književnosti u galeriji smještenoj u stubištu u 21. stoljeću, govorilo se i o stambene zgrade u Malešnici sporim pomacima u izdavačkoj u kojoj prolaznici mogu ra- Izložba fotografija Mladena Sokelea djelatnosti te o prilično teškom zgledati izložene fotografije. stanju na književnoj sceni. KNJIŽNICA “KNEŽIJA” KNJIŽNICA “STAGLIŠĆE” KAKO JE PETIT POBJEGAO GLAGOLJICA U GOSTIMA NA MJESEC

U povodu Europskog dana je- Za najmanje posjetitelje knjižni- zika prof. dr. sc. Darko Žubrinić ce polovinom listopada pripre- i dramski umjetnik Stjepan mljena je priča Martine Krpan Bahert održali su 26. rujna zani- “Kako je Petit pobjegao na mljivo predavanje o hrvatskoj Mjesec”. To je priča medvjediću glagoljičnoj baštini. Brojnim Petitu koji zbog svakodnevnih korisnicima knjižnice, kao i maminih zanovijetanja odluči “Kako je Petit pobjegao na Mjesec” učenicima obližnjih osnovnih pobjeći čak na Mjesec. Zapravo, škola, Žubirnić je opširno opi- to je priča o gotovo svakom dje- sao Baščansku ploču (za koju tetu, odrastanju i problemima kaže da je legitimacija hrvat- koje ono nosi. Uz aktivno sudje- ske kulture), Istarski razvod, lovanje djece, priču je kao kaza- Vinodolski zakonik, Misal po lišnu predstavu izvrsno pred- zakonu rimskog dvora i najsta- stavila Dražena Šola Vrbanek, riju tiskanu hrvatsku početnicu. a mali su glumci za nagradu Odlomke iz tih starih dokume- dobili svježe pečene kokice. nata čitao je Stjepan Bahert.

glas trešnjevke | jesen / zima | str. 37 poznati iz susjedstva poznati IZ SUSJEDSTVA

Nagrađivani mladi glumac potječe Glumac iz umjetničke obitelji Bukvić – otac Amir bivši je glumac i dramatičar, a sestra Aida redateljica

Amar 01 Najširoj javnosti postali ste poznati po ulozi ustaše Vilka Oreškovića u “Ponosu Ratkajevih”. Jeste li strepili kako će taj negativni lik ustaše biti prihvaćen u javnosti i hoće li Vas predodrediti za slične uloge? Bukvić - Prije svega, u seriju “Ponos Ratkajevih” ušao sam jer mi se uloga Vilka Oreškovića jako svidjela. Nisam strepio od toga kako će javnost reagirati, a kad bi mi ljudi na ulici prišli Tekst: Nina Ožegović govoreći kako sam “odvratan” u seriji, to bi mi imponiralo Foto: arhiva GT jer je to samo značilo da dobro obavljam svoj posao. 02 Za ulogu u hit-predstavi Ivice Boban “Kako misliš mene nema” u Teatru “Exit” dobili ste četiri nagrade, a među ladi zagrebački glumac Amar njima i Nagradu hrvatskoga glumišta za najboljega Bukvić široj publici najpo- mladoga glumca u 2007. godini. Što je ta uloga značila Neobičaznatiji je po ulozi ustaše Vilka n izbor: M u Vašoj karijeri? Oreškovića u domaćoj sapunici “Ponos gluma 38 Ratkajevih” kad su ga mediji proglasili - Predstava “Kako misliš mene nema” bila je svojevrsna novom glumačkom senzacijom. No, taj prekretnica u mojoj glumačkoj karijeri. Nastala je iz dijela nagrađivani glumac podrijetlom iz umjet- ispita na zagrebačkoj Akademiji dramskih umjetnosti 2007. ničke obitelji – otac Amir bivši je glumac i godine, u kojoj smo Filip Juričić i ja pokušali, transformirajući dramatičar, a sestra Aida redateljica – već se u različite karaktere, dati sliku našeg društva. Na žalost, je prije zabljesnuo, i to u hit-predstavi malo mladih glumaca dobije takvu prigodu da se u vrlo “Kako misliš mene nema” Ivice Boban, ranoj fazi karijere uspije afirmirati na takav način – imala praizvedene u kazalištu “Exit”, za koju je je više od 200 izvedbi – što je upravo ta predstava za mene ilidobio neke od najvažnijih kazališnihmolekularna na- i Filipa Juričića učinila. grada kao što su Zlatni smijeh na Danima 03 Od prošle godine stalni ste član ansambla Kazališta satire, Zlatni lav na festivalu u Umagu te “Gavella” u kojem ste već surađivali s vrlo zanimljivim Nagradu hrvatskoga glumišta za najbo- redateljima: Krešimirom Dolenčićem u komadu “Nosi nas ljeg mladog glumca u 2007. godini. Nakon rijeka”, Oliverom Frljićem u “Prolazi sve” i Aleksandrom toga glumio je u popularnim domaćim Popovskim u “Antigoni”. Što ste naučili od njih? Koji Vam serijama “Bibin svijet”, “Stipe u gostima” je najbliži po senzibilitetu? i “Najbolje godine”, a zadnje dvije sezone ostavlja sve veći trag u matičnom kazali- - Svaki od njih trojice na svoj je način vrlo zanimljiv i od štu, u “Gavelli”. Na sceni toga kazališta svakoga sam ponešto naučio, ali moram nekako obraniti i biologija?debitirao je lani u ulozi Jerka u predstavi nas glumce pa reći da se nadam kako su i oni nešto naučili “Nosi nas rijeka” splitskog dramatičara i od mene. glumca Elvisa Bošnjaka, a uslijedile su 04 Koliko je obiteljsko okružje – otac bivši glumac i dramski role u predstavi “Prolazi sve” osječkog pisac i sestra redateljica – utjecalo na Vašu odluku da autora Davora Špišića. Ove jeseni po- se posvetite glumi? Budući da ste završili program kazao je glumačko umijeće u političkoj međunarodne mature, jeste li pomišljali na neke druge drami “Antigona” Jeana Anouilha, u kojoj pozive? igra Hemona, a dokazao se i kao mane- ken promovirajući mušku kolekciju za - Vjerovali ili ne, imao sam fazu u životu kad me posebno domaći modni brand Jet Lag. zanimala molekularna biologija. No, kad je došlo vrijeme

glas trešnjevke | jesen / zima | str. 38 poznati iz susjedstva

Neobičan izbor: odluke, gluma je prevagnula. Uvijek sam se ponosio svojim 07 Glumili ste u vrlo različitim ocem,gluma a već sam od malih nogu često bježao iz vrtića kako kazališnim projektima, zatim bih provodio vrijeme s tatom u kazalištu. Kazalište je za na televiziji u sapunicama 39 mene svojevrstan hram umjetnosti. Iako sam u kazalištu te na filmu. Možete li nam doživljavao i teške trenutke i bio pretrpan poslom, to su za otkriti osjećate li se prije mene daske koje život znače. svega kazališnim glumcem? 05 Možete li se prisjetiti najranijih početaka, na primjer, - Uvijek sam imao različite zabavne “uloge” u zoološkom vrtu, te nam ispričati što je periode interesa u glumi, no najviše utjecalo na Vaše formiranje? trenutačno sam se nekako najviše usmjerio prema - Posuđivao sam glasove životinjama u zoološkom vrtu pa ili molekularnakazalištu. Mogu čak reći da bi kod nastambe krokodila, na primjer, moj glas rekao: sam se malo i zaželio snimanja. “Bok, ja sam krokodil!” Od pravih uloga izdvojio bih ulogu patuljka Tupka u “Snjeguljici i sedam patuljaka” u izvedbi 08 Kako biste predstavili sebe kao ZKM-ova učilišta. Moj je glumački uzor, kao i većini glumaca, osobu – svoje vrline i mane? Al Pacino, i svaki put kad gledam “Kuma” pomislim, po ne - U životu, a i u poslu, najveća znam koji put, da je taj čovjek izmislio glumu. mi je mana nestrpljivost, a 06 Kako ste se osjećali dok ste na predstavi “Djeca sa o vrlinama je malo bahato CNN-a” surađivali sa svojom sestrom Aidom Bukvić i ocem govoriti u svoje ime. Amirom Bukvićem? biologija? 09 Kako ste se odlučili za život - Ta predstava govori o mladiću Dini iz Srebrenice i djevojci na Trešnjevki? Dori iz Vukovara koji su preživjeli strahote rata, što je - Roditelji su kupili stan pa dijelom zabilježila i CNN-ova kamera. Predstava je idejno tako na Trešnjevki odnosno bila zamišljena kao obiteljski projekt, a glume još i Iva na Vrbanima živim otkad znam Mihalić, Branka Cvitković i Dražen Kuhn. Sa svojom sestrom za sebe. Jako volim zapadni najviše volim raditi, a s tatom i dan-danas redovito radim dio Zagreba, no i centar mi je na svakoj svojoj ulozi. Igrati tu predstavu posebno mi je u posljednje vrijeme postao zadovoljstvo, a stajati na sceni zajedno s ocem čini me izrazito drag. iznimno sretnim.

glas trešnjevke | jesen / zima povijesni feljton

HRVATSKI FILM Mali Hollywood usred Knežije

Da bi pokrenuo hrvatsku filmsku industriju, imućni filmski entuzijast Franjo Ledić sagradio je 1926. filmski laboratorij i atelje pokraj Horvaćanskoga zavoja

Teks: Juraj Kukoč Foto: Bruno Konjević

za dugačke zgrade na nih filmova, uglavnom kratkih i matografiju došao je 1925. Franjo Horvaćanskom zavoju, na di- srednjometražnih, čime se htje- Ledić, ne bez iskustva i financijsko- Ijelu ledine gdje se među zgra- lo parirati stranim filmovima na ga zaleđa. Naime, boravio je neko dama nalazi nekoliko kućica stare kinorepertoaru. Nakon desetak vrijeme u Njemačkoj. Ondje je bio Knežije koje su preživjele nalet produciranih filmova, nekih pri- filmski radnik, a čak je u njemačkoj moderne stanogradnje, nalaze se lično ambicioznih (primjerice, produkciji režirao film A“ ngelo, ostaci velebnog filmskog studija. “Grička vještica” i “Matija Gubec” misterij Zmajgrada”, egzotičnu Ozbiljno? Najozbiljnije. Dobro, prema Zagorkinim scenarijima) pustolovnu priču s elementima možda ne baš velebna. poduzeće je zbog neisplativosti strave snimljenu u dvorcu u Iloku. Da bi pokrenuo hrvatsku film- prestalo snimati igrane filmove, a “Angelo” je, navodno, bio hit, a sa- sku industriju, imućni filmski nakon toga samo je pokoji filmski čuvano je samo nekoliko kadrova entuzijast Franjo Ledić ondje je entuzijast snimio profesionalni izvučenih iz Ledićeva filmskog 1926. sagradio filmski laboratorij igrani film. žurnala Zvono. Nakon što je napi- i atelje koji je nazvao jugoslaven- Na žalost, svi su ti igrani filmovi sao i objavio knjigu o filmskoj glumi skim Hollywoodom. U Hrvatskoj izgubljeni! Potkraj dvadesetih i tri- (to mu je djelo sačuvano), odlučio su se u tome dobu snimali filmovi, desetih 20. stoljeća profesionalna je sagraditi vlastiti filmski studio. ali teško bi se to moglo nazvati je igrana produkcija u Hrvatskoj Prva mu je ideja bila sagraditi stu- filmskom industrijom. Postojala je zamrla, ali je upravo tad hrvatska dio pod nazivom Ocean film na filmska produkcija koja se uglav- prijeratna kinematografija doži- Maksimirskoj cesti, ali se morao nom sastojala od dokumentaraca vjela svoje vrhunce u amaterskom zadovoljiti nešto skromnijim studi- i dokumentarnih snimki. Godine opusu Oktavijana Miletića i konti- om na Horvaćanskom zavoju koji je 1917. poduzeće Croatia (od 1919. nuiranoj proizvodnji obrazovnih nazvao Jadran filmom (Jadran film nazvano Jugoslavijom) počelo je filmovaŠ kole narodnog zdravlja. iz doba socijalističke Jugoslavije s pustolovinom snimanja igra- U tada slabašnu hrvatsku kine- nema nikakve veze s Ledićevim).

glas trešnjevke | jesen / zima | str. 40 povijesni feljton

Prva ideja Franje Ledića bila je sagraditi studio pod nazivom Ocean film na Maksimirskoj cesti, ali se morao zadovoljiti nešto skromnijim studiom na Horvaćanskom zavoju koji je nazvao Jadran filmom

Tako je Ledić na Knežiji sagra- krv” (“Dobrotvorka Balkana”). slaba razina režije i glume, ali i dio svoj jugoslavenski Hollywood Mnogi su tadašnji producenti i re- velik trud i entuzijazam njegovih koji se sastojao od dvorane za sni- datelji besplatno nabavljali statiste. tvoraca. Film počinje zabavom u manje, pomoćnih tehničkih prosto- Obećali bi im naime da će se vidje- ciganskom logoru kraj Save koju rija, kućica za glumce te uredskih ti na velikom platnu u filmskom poremete žandari. Nakon toga i sanitarnih prostorija. Studiom je spektaklu. Neki su naivcima čak počinje žandarska potjera za na- dominirao njegov jedini povišeni i naplaćivali tu “uslugu”! šim junakom Brnjom Ajvanarom dio – dvokatnica u kojoj je bila smje- Franjo Ledić krenuo je tim pu- koja završi njegovim spektaku- štena uprava studija – a na vrhu tem, doduše, bez naplaćivanja. larnim skokom sa Savskog mosta krova bila je platforma, sagrađena Osim brojnih statista, u filmu su (sam se pad u vodu, doduše, ne vjerojatno radi snimanja s visine, iz glumili filmski diletanti zvučnih vidi). Nakon toga junakova lju- ptičje perspektive. U jednom broju imena: Gabriela Savina, Omer bovca Miralda pomogne Brnji u svojeg filmskog žurnalaZvono , u ben-Ali, slovenski snimatelj Anton prerušavanju i bijegu posudivši kojem su objavljivane reportaže iz Harry Smeh i Diana Nera. mu svoje haljine. raznih krajeva Jugoslavije (najviše Ledić, na žalost, film nikad nije Teško je reći koliko je Ledićev iz Ledićeve rodne Bosne), Ledić je dovršio, a od snimljenog mate- Jadran film služio za samo snima- odlučio pohvaliti se i svojim studi- rijala napravio je devetominut- nje. Sačuvani fragment “Ciganske om Jadran filmom. Zahvaljujući ni filmić “Ciganin hajduk Brnja krvi” u cijelosti je bio snimljen u tomu imamo sačuvane snimke ek- Ajvanar” koji je vjerojatno bio eksterijeru. Osim tog igranog filma, sterijera studija te Ledićev krupni promotivni materijal za privla- Ledić je snimao i razne naručene, plan. Kad je 1926. dovršio gradnju čenje budućih ulagača. Prema namjenske filmove pa je nešto od studija, Ledić je počeo svoj iznimno Ledićevim riječima, prikazivao toga sigurno bilo snimano u hali ambiciozni projekt – snimanje pu- se i u kinu. Taj je materijal saču- sama studija. Na žalost, Ledić je stolovnog spektakla “Ciganska van, a u njemu se može uočiti ubrzo shvatio da se njegov ambici-

glas trešnjevke | jesen / zima | str. 41 povijesni feljton kvartovski Metronom

ozni plan ne isplati i koju godinu nakon gradnje Jadran filma prodao je studio veleposjedniku Ivanu Kiseljaku. On je ondje uredio imanje te je u bivšoj dvorani za snimanje počeo uzgajati svinje! Oni koji svakodnevno prolaze pokraj lokacije Ledićeva studija začudit će se kad spoznaju da ostaci studija još uvijek postoje. Zbog izrasla žbunja i drveća skoro se ne vide: nazire se tek ruševni vrh bivše dvokatne uprave studija. Zgrade su dan-danas solidno očuvane pa ondje žive skvoteri i skitnice. 42. malonogometni Donedavno, prije nego što se urušilo, turnir “Kutija šibica stanara je bilo i u potkrovlju spomenute 2012“ dvokatnice. Bilo bi sjajno kad bi se taj Dom sportova, prosinac objekt obnovio i u njemu ustanovio filmski muzej. Možda u nekim boljim Prema mišljenju mnogih nogometnih zna- vremenima – ako ne bude prekasno. laca upravo u prosincu se održava najveći malonogometni turnir na ovim prostorima. Naravno, riječ je o 42. po redu turniru pod imenom Kutija šibica koji organizira podruž- 42 nica Zagrebačkog Holdinga Upravljanje športskim objektima. Iako se turnir održava u nekoliko dvorana po Zagrebu, četvrtfi- nale, polufinale i finale igrat će se Du omu sportova u dvorani II 26., 27. i 28. prosinca.

Romeo i Julija na ledu Dom sportova, 23. prosinca, 20 sati

Klizači grupe Moscow Stars on Ice u Zagrebu 23. prosinca publici će predstaviti poznatu ljubavnu priču o Romeu i Juliji na ledu velike dvorane Doma sportova. Ova ruska grupa umjetničkih klizača djeluje od 1986. godine, a čine ju olimpijski, svjetski i europ- ski prvaci u klizanju kao i svjetski poznati cirkuski umjetnici. Tako će zagrebačka publika najpopularniju predstavu Williama Shakespearea, koja je dosada adaptirana za kazalište, film i operu, imati prilike vidjeti i na ledu. Cijena ulaznica kreće se od 140 do 290 kuna ovisno o mjestu sjedenja, a u ponudi su popusti za grupe. Djeca do četiri godine ulaze besplatno, kao i osobe u invalidskim kolicima, dok pratnja plaća punu cijenu ulaznice.

glas trešnjevke | jesen / zima kvartovski metronom kvartovski Tekst: Metronom Petra Kostanjšak

Glas Trešnjevke

Glavna urednica Anita Končar

Zamjenica glavne urednice Petra Kostanjšak

Art direktor Trpimir Ježić

Novinari Nina Ožegović, Davor Ivanov, Martina Cikojević, Želimir Ciglar

Kolumnisti Nives Opačić, Dubravka Miljković, Cirkus Mother Africa Ivo Belan KC Dražen Petrović, Lektura 23. veljače, 20 sati Ana Stipčić Suradnici Afrički šou pod nazivom Cirkus Mother Maja Cvek, Vesna Rems Dobrin, Veselko Leutar, Juraj Kukoč, Africa, koji u svojim izvedbama predstavlja Vanja Radovanović, Bruno afričku glazbu i ples, po prvi puta stiže u Konjević, Bojan Mucko Zagreb 23. veljače 2013. godine. Više od 40 Nakladnik izvođača iz Afrike dva sata izvodi predstavu Centar za kulturu Trešnjevka čiji su dijelovi zajedno povezani u cjelinu Park Stara Trešnjevka 1 10 000 Zagreb pod imenom “Mother Africa”. Šou cirkusa Uz potporu gradskih četvrti 43 uključuje akrobacije, sinkroniziranu glaz- Trešnjevka sjever i Trešnjevka jug benu pozadinu kao i kostime inspirirane Za nakladnika tradicionalnim afričkim plesačima. Cijene Ljiljana Perišić ulaznice kreću se između 180 kuna za mjesta Tisak na donjim tribinama pa sve do 290 kuna za Vemako tisak mjesta u VIP parteru, a mogu se kupiti na Dinamika izlaženja svim prodajnim mjestima Eventima. kvartalno Telefon 01 30 27 411 Rekreativno klizanje 01 30 27 032 klizalište Doma sportova, Faks sezona 2012./2013. 01 30 24 247 e-adresa Sezona klizanja za rekreativce na klizalištu [email protected] Doma sportova počela je u listopadu, a MB trebala bi, kao i svake sezone, potrajati do 3239632 ožujka iduće godine. Na klizalištu mogu kli- Žiro-račun zati klizači svih uzrasta uz glazbenu pratnju ZABA 2360000-1101429565 i videospotove. Za najmlađe rezervirani su jutarnji termini, a ostali se mogu rekreirati Naklada 5000 primjeraka u popodnevnim i večernjim terminima. Cijena ulaznice iznosi 15 kuna, a cijena ISSN 1846–503X posudbe klizaljki također iznosi 15 kuna. Pretplata za 10 ulaza košta 120 kuna.Više informacija o točnim terminima klizanja za građane mogu se pronaći na stranici www.sportskiobjekti.hr.

glas trešnjevke | jesen / zima K

PRAZNIKE

Galerija Modulor RADIONICE ZIMSKE TREŠNJEVCI siječnja 2013., COOL NA do 11. SCHOOL Najzabavniji zimski 7. ZIMA praznici su oni provedeni Od u kreativnoj sobi Soba je rezervirana za od 10 do 13 satirazgibavanje prstića šivanjem, lijepljenjem, oslikavanjem…sve to kako bi nastao samo tvoj čarobni zimski vrt za po doma

Pridruži nam se, zabavi se s prijateljima, upoznaj nove prijatelje, nauči nešto novo i ponesi u novo polugodište lijepe uspomene s praznika…

Radionice su besplatne za polaznike www.cekate.hglas trešnjevker | jesen / zima | str. 4