Plan ukupnog razvoja – Analiza situacije - OPĆINA ZAGVOZD

PLAN UKUPNOG RAZVOJA Analiza situacije Općina Zagvozd

1 Izradio: MICRO projekt d.o.o. Plan ukupnog razvoja – Analiza situacije - OPĆINA ZAGVOZD

SADRŽAJ

1 UVOD ...... 5

1.1 ZAŠTO PLAN UKUPNOG RAZVOJA – PUR? ...... 5 1.2 SAŽETAK PROJEKTA UKUPNOG RAZVOJA ...... 8 1.3 INTEGRALNI - ODRŽIVI RAZVITAK UNUTAR PUR-A ...... 10 1.4 FINANCIRANJE RAZVOJA JLS-A ...... 11 1.5 POVEZIVANJE PUR-A S PLANIRANJEM LOKALNOG PRORAČUNA...... 12 1.6 SUDIONICI IZRADE PUR-A ...... 12

2 STRUKTURNA ANALIZA SITUACIJE ...... 14

2.1 OPĆENITO O OPĆINI ZAGVOZD ...... 14 2.1.1 GEOGRAFSKI POLOŽAJ SPLITSKO-DALMATINSKE ŽUPANIJE I OPĆINE ZAGVOZD ...... 14 2.1.2 KLIMATSKE ZNAČAJKE OPĆINE ZAGVOZD ...... 18 2.1.3 POVRŠINA OPĆINE, BROJ STANOVNIKA I GUSTOĆA NASELJENOSTI ...... 19 2.2 GOSPODARSTVO ...... 20 1.2.1. PREGLED KLJUČNIH GOSPODARSKIH SEKTORA ...... 20 2.2.1.1 Kratki pregled gospodarstva Splitsko-dalmatinske županije ...... 21 2.2.1.2 Obrtništvo općine Zagvozd ...... 25 2.2.1.3 Trgovačka društva općine Zagvozd ...... 26 2.2.2 POLJOPRIVREDA ...... 28 2.2.2.1 Pedološke značajke ...... 28 2.2.2.2 O poljoprivrednoj proizvodnji ...... 29 2.2.3 INSTITUCIJE I STRUČNE SLUŽBE ZA POLJOPRIVREDU I STOČARSTVO TE EDUKACIJSKE INSTITUCIJE ...... 36 2.2.4 POLJOPRIVREDNE UDRUGE I ZADRUGE NA PODRUČJU ŽUPANIJE I OPĆINE ...... 37 2.2.5 ŠUMARSTVO ...... 38 2.2.6 TURIZAM ...... 39 2.2.7 BANKARSTVO I FINANCIJSKE USLUGE ...... 39 2.2.8 GOSPODARSKA UDRUŽIVANJA ...... 40 2.2.9 RADNA SNAGA – ZAPOSLENOST/ NEZAPOSLENOST ...... 41 2.2.10 STANOVANJE I STANOVNIŠTVO ...... 45 2.2.11 SWOT ANALIZA GOSPODARSTVA...... 48 2.3 DRUŠTVENE DJELATNOSTI ...... 49 2.3.1 NADLEŽNOSTI ...... 52 2.3.2 OBRAZOVANJE ...... 53 2.3.3 KULTURA ...... 57 2.3.4 ŠPORT I REKREACIJA ...... 63 2.3.5 ZDRAVSTVO I SOCIJALNA SKRB ...... 64

2 Izradio: MICRO projekt d.o.o. Plan ukupnog razvoja – Analiza situacije - OPĆINA ZAGVOZD

2.3.6 VATROGASNA ZAŠTITA...... 65 2.3.7 SWOT ANALIZA DRUŠTVENIH DJELATNOSTI ...... 66 2.4 ZAŠTITA OKOLIŠA – OPĆENITO ...... 68 2.4.1 GOSPODARENJE ČVRSTIM OTPADOM ...... 69 2.4.2 ISPUST OTPADNIH VODA...... 75 2.4.3 ONEČIŠĆENJE PRIRODNIH RESURSA ...... 76 2.4.3.1 Onečišćenje zraka ...... 76 2.4.3.2 Onečišćenje vode ...... 76 2.4.3.3 Onečišćenje tla te degradacija zemljišta i poljoprivrednog potencijala ...... 77 2.4.3.4 Parkovi prirode i nacionalni parkovi ...... 78 2.4.4 SWOT ANALIZA ZAŠTITE OKOLIŠA ...... 80 2.5 INSTITUCIJE ...... 81 2.5.1 STRUKTURA DRŽAVNE ADMINISTRACIJE ...... 81 2.5.2 STRUKTURA ŽUPANIJSKE ADMINISTRACIJE ...... 82 2.5.3 STRUKTURA ADMINISTRACIJE OPĆINE ZAGVOZD ...... 84 2.5.3.1 Samoupravni djelokrug općine ...... 85 1.1.3.2. Tijela Općine Zagvozd ...... 85 1.1.3.3. Ustrojstvo i rad javnih službi ...... 86 1.1.3.4. Mjesna samouprava ...... 86 1.1.3.5. Posebni zakoni koji se odnose na Općinu Zagvozd ...... 86 2.5.4 AKTIVNO VOĐENJE PRORAČUNA OPĆINE ZAGVOZD ...... 87 2.5.4.1 Proračun Općine Zagvozd ...... 87 2.5.4.2 Transparentni proračunski proces ...... 87 2.5.5 FINANCIRANJA JAVNIH POTREBA ...... 88 2.5.5.1 Prihodi proračuna Općine Zagvozd ...... 91 2.5.5.2 Zaduživanje lokalne samouprave ...... 92 2.5.5.3 Krediti i druga zaduženja općine Zagvozd ...... 93 2.5.5.4 Javno-privatno partnerstvo ...... 93 2.5.6 KREIRANJE INTERESNIH PARTNERSTAVA ...... 93 2.5.6.1 Sudjelovanje građana ...... 93 2.5.7 SWOT ANALIZA INSTITUCIJA ...... 94 2.6 PROSTORNO UREĐENJE ...... 95 2.6.1 UVOD ...... 95 2.6.2 POSTUPAK PROSTORNOG UREĐENJA ...... 95 2.6.3 POSTUPAK PROVEDBE PROSTORNIH PLANOVA ...... 95 2.6.4 PRILAGODBE I UNAPREĐENJA FIZIČKE INFRASTRUKTURE ...... 98 2.6.4.1 Vodnogospodarski sustav ...... 98 2.6.4.2 Energetski sustav ...... 99 2.6.4.3 Pošta i javne telekomunikacije ...... 100 2.6.4.4 Promet ...... 101 2.6.5 SWOT ANALIZA PROSTORNOG PLANIRANJA ...... 105

3 POVEZNICE SA REGIONALNO-OPERATIVNIM PROGRAMOM SPLITSKO- DALMATINSKE ŽUPANIJE ...... 107

3 Izradio: MICRO projekt d.o.o. Plan ukupnog razvoja – Analiza situacije - OPĆINA ZAGVOZD

4 STRATEGIJA RAZVOJA OPĆINE ZAGVOZD ...... 108

5 MJERE RAZVOJA OPĆINE ZAGVOZD ...... 109

6 POSTUPAK PRAĆENJA I AŽURIRANJA PROVEDBE PUR-A ...... 110

6.1 ODGOVORNOST ZA PROVEDBU PUR-A ...... 111 6.1.1 POSTUPCI UPRAVLJANJA ...... 112 6.1.2 PRAĆENJE I OCJENJIVANJE ...... 112 6.1.3 ORGANIZACIJA I JAMČENJE TIJEKA INFORMACIJA I RAZMJENE INFORMACIJA ...... 112

7 ZAKLJUČAK...... 114

4 Izradio: MICRO projekt d.o.o. Plan ukupnog razvoja – Analiza situacije - OPĆINA ZAGVOZD

1. UVOD

1.1. Zašto Plan ukupnog razvoja – PUR?

→ Stihijski razvoj nikada nije dobrodošao, jer ne znamo do čega vodi, kako će utjecati na ukupan život pučanstva na određenom području te u što će pretvoriti bliži i dalji okoliš. Stihijski razvoj do sada je svuda u svijetu rezultirao negativnim posljedicama, koje se često ne mogu u kraćem vremenu ispraviti. Daleko veća sredstva treba utrošiti na ispravljanje negativnih posljedica stihijskog razvoja određenog područja, nego što bismo utrošili na osmišljavanje i plansko vođenje razvoja bilo kojeg zadanog područja.

Iz tog razloga se sve države, osobito razvijene, odlučuju na vođeni ili upravljani razvoj svojih dijelova, što rezultira ukupnim planirano vođenim razvojem cijele države.

Isto tako je upravljani razvoj bitno „spustiti“ na niže razine, na županije i jedinice lokalne samouprave ( gradove i općine). Jedinica lokalne samouprave je osnovna razvojna jedinica koja mora djelatno raditi na svom razvoju i oblikovati ga, te osigurati kontinuitet upravljanja razvojem. Stručnjaci za gospodarski razvitak usvojili su strateško planiranje i koriste ga kako bi lokalna zajednica preuzela odgovornost za svoju gospodarsku budućnost.

→ Također je Vlada RH identificirala potrebu za definiranjem regionalne politike zbog sve većeg produbljivanja društveno-razvojnih nejednakosti te povećanja neujednačenosti uvjeta života u različitim dijelovima zemlje kao i među različitim društvenim skupinama.

Isto tako ta potreba je identificirana jer je to politika EU te je cilj EU socijalna i ekonomska kohezija tj. smanjenje razlika u stupnju razvijenosti raznih regija unutar same Unije. Ovaj cilj ostvaruje se pomoću strukturnih i kohezijskih fondova. Europska regionalna politika izvorno je zajednička politika koja se temelji na financijskoj solidarnosti kroz spomenute fondove. Ona dopušta prijenos više od 35% proračuna Unije uglavnom od najbogatijih država članica na najmanje razvijene regije. Primjena strukturnih i kohezijskih fondova bitno utječe na povećanje konkurentnosti regije i pridonose poboljšanju života njihovih građana, posebno u siromašnijim područjima.

„Strategija regionalnog razvoja“ traži od Republike Hrvatske definiranje jasnog smjera razvoja te za taj isti razvoj osiguranje sredstava, a od nižih razina ( regija, lokalnih gradova i općina) uključivanje u tako definirani razvoj.

Stoga je bilo potrebno na svim razinama razvoja postaviti sustav koji će omogućit

5 Izradio: MICRO projekt d.o.o. Plan ukupnog razvoja – Analiza situacije - OPĆINA ZAGVOZD

planiranje nacionalnog/ regionalnog/ lokalnog razvoja tj. sustava koji će omogućiti:

1. jasno definiranje potreba u razvoju

2. usuglašavanje oko razvojnih prioriteta te

3. razvijanje ideja i predlaganje takvih projekata koji opravdavaju investiranje javnih sredstava u pojedina područja.

Izgradnja takvih sustava ključna je i za buduće korištenje europskih fondova – kako pretpristupnih tako i strukturnih.

Regionalna politika shvaćena je kao integralni dio sveukupne strategije za održivi nacionalni razvoj i konkurentnost. Štoviše, s obzirom na nastojanja RH da u potpunosti integrira svoje gospodarstvo i tržište u globalni kontekst, a posebice u jedinstveno tržište Europske unije, posebno je važno da svi dijelovi zemlje budu sposobni natjecati se u takvom okruženju.

Održivi društveno-gospodarski razvoj nije moguće postići isključivo programima koji se oblikuju na središnjoj – nacionalnoj razini, odnosno primjenjujući tzv. pristup odozgo. Razvojni izazovi razlikuju se od područja do područja i zahtijevaju specifična rješenja te aktivno uključivanje lokalnih sudionika razvoja te je stoga potrebno osposobiti lokalne sudionike razvoja kako bi uspješno obavljali ulogu koju imaju u razvoju svojih područja.

Instrument za provedbu ovih prioriteta regionalne politike su Programi razvoja županija i širih regija ili programi razvoja manjih područja – gradova i općina.

Budući da je izrađen Regionalno-operativni program (ROP) za splitsko-dalmatinsku županiju iz gore elaboriranog logično proizlazi potreba za strateškim planiranjem ukupnog razvoja gradova i općina koji se u sklopu iste županije nadalje nalaze.

Zbog toga je općina Zagvozd prišla provedbi projekta „Plana ukupnog razvoja“.

Plan ukupnog razvoja općine Zagvozd će svim sudionicima razvoja općine omogućiti dogovor o smjeru budućeg razvoja, a poglavarstvo općine uputiti na najučinkovitije i najprikladnije projekte, aktivnosti i ulaganja koja odgovaraju tako definiranom razvoju što nadalje služi kao podloga za predviđanje proračuna – financijskog plana lokalne samouprave.

Isto tako njegova specifična namjena je odrediti gdje općina ekonomski želi biti u odnosu na regiju i državu u cjelini te odrediti optimalan put za postizanje toga cilja.

Strateški plan ukupnog razvoja utvrđuje prioritete razvoja i pomaže usmjeriti resurse kako bi se oni što efikasnije upotrijebili.

6 Izradio: MICRO projekt d.o.o. Plan ukupnog razvoja – Analiza situacije - OPĆINA ZAGVOZD

Sveobuhvatan plan obično pripremaju stručnjaci, ali samu strategiju određuje radna skupina u kojoj će biti zastupljeni svi oni od kojih će se tražiti da provedu plan.

Npr. strateško planiranje razvoja bavi se pitanjima koja utječu na: 1. zapošljavanje 2. prihod 3. privlačenje investicija 4. pristup kapitalu 5. komunalne usluge i 6. prometnu infrastrukturu te 7. na druge čimbenike izravno povezane sa održivim gospodarskim rastom i napretkom. Jednako je tako važno to što strateško planiranje rješava samo ona pitanja koja se mogu promijeniti ili na koje se može utjecati. Usredotočuje se na resurse na koje će imati utjecaj. Provođenje te praćenje i ažuriranje ovog plana razvoja označava slijedeći logičan korak u strateško-gospodarskom razvoju općine Zagvozd.

Iako hrvatsko zakonodavstvo ne nalaže izradu Plana ukupnog razvoja Općine općinsko poglavarstvo smatra svojom temeljnom obvezom izraditi razvojni dokument koji će odraziti postojeće interese i razvojne potrebe općine i označiti početak uspješnog i održivog procesa razvoja.

7 Izradio: MICRO projekt d.o.o. Plan ukupnog razvoja – Analiza situacije - OPĆINA ZAGVOZD

1.2. Sažetak projekta ukupnog razvoja

Dokument „Strateški plan ukupnog razvoja općine Zagvozd“ je strukturiran u nekoliko dijelova.

U prvom poglavlju se daju odgovori na pitanja o tome što strateški plan razvoja predstavlja, tko ga je izradio, kome je on namijenjen, koja je njegova svrha, zašto se prišlo izradi tog plana, koje su okolnosti prethodile razvoju ovog dokumenta…

U drugom poglavlju se nalazi strukturna analiza postojeće situacije u gradu Zagvozdu. Analizirana su se slijedeća područja: 1. gospodarstvo općine Zagvozd 2. društvene djelatnosti općine Zagvozd 3. zaštita okoliša općine Zagvozd 4. institucije u općini Zagvozd 5. prostorno uređenje općine Zagvozd

Nakon svakog analiziranog područja nalazi se SWOT analiza, koja sadrži procjenu snaga, slabosti, prilika i prijetnji tog određenog analiziranog područja.

U trećem poglavlju nalaze se definirane poveznice ROP-a županije sa Planom ukupnog razvoja našeg grada.

U četvrtom poglavlju se nalazi navedena Strategija razvoja naše jedinice lokalne samouprave ( Prilog 1).

Unutar Strategije razvoja nalaze se definirani ključni problemi pojedinog područja iz strukturne analize te ciljeve u razvoju svakog pojedinog područja. Članovi koji su činili radnu skupinu naveli su važne probleme iz svakog analiziranog područja te su utvrdili prioritetne probleme koje je potrebno riješiti sukladno značaju koji oni imaju. Što je neki problem dobio više glasova u glasovanju od strane radne skupine to je veće njegovo značenje.

Nakon što su se izglasali prioritetni problemi u svakom od područja odredili su se strateški ciljevi razvoja tog područja. Određivanje prioriteta razvoja je neophodno za razvoj grada jer su resursi kojima raspolaže jedinica lokalne samouprave manji od mogućnosti koji se pred nju postavljaju.

Nakon definiranih strateških ciljeva prišlo se utvrđivanju vizije u razvoju općine.

8 Izradio: MICRO projekt d.o.o. Plan ukupnog razvoja – Analiza situacije - OPĆINA ZAGVOZD

Da bi se određeni strateški ciljevi razvoja mogli ostvariti potrebno je razviti strategije – pomoću kojih će se ti postavljeni ciljevi ostvariti.

U petom poglavlju se nalaze navedene i razrađene Mjere/ projekti koje proizlaze iz Strategije razvoja naše jedinice lokalne samouprave ( Prilog 2).

U šestom poglavlju se nalaze navedeni načini praćenja, monitoringa i ažuiranja izrađenog Plana ukupnog razvoja.

Sva ulaganja u društveno-gospodarski razvoj općine Zagvozd, bilo od strane državnih ministarstava, međunarodnih donatora ili Županije, odnositi će se samo na one projekte koji jasno dostižu ciljeve i odgovarajuće prioritete, osiguravajući dosljedan i koordinirani planirani razvoj i upravljanja gradom. Cilj je da se Strateški plan ukupnog razvoja općine Zagvozd prepozna kao učinkovit okvir za financiranje jasnih razvojnih prioriteta.

9 Izradio: MICRO projekt d.o.o. Plan ukupnog razvoja – Analiza situacije - OPĆINA ZAGVOZD

1.3. Integralni - održivi razvitak unutar PUR-a

Cilj planiranja ukupnog razvoja države, regija ili jedinica lokalne samouprave je integralni tj. održivi razvitak. Održivi razvitak mora postati dominantna odrednica u svim strategijama razvoja pa tako i u strategiji razvoja općine Zagvozd.

Integralni razvitak nije usporedno ostvarivanje gospodarskih, socijalnih ( društvenih) i ekoloških ciljeva već je to ostvarenje jednog cilja koji integrira svo troje.

Samo uz razumijevanje integracije moguće je kombinirati kratkoročnu svrhu gospodarskog razvitka koja je u tranzicijskim zemljama od ključnog značaja, sa srednjoročnom svrhom društvene ravnoteže razvitka te dugoročnom svrhom zaštite prirodnih bogatstava.

Proces održivog razvitka nije moguće započeti jačanjem gospodarskog razvitka u cilju odgovaranja na postojeći pritisak, ne uzimajući u obzir pritom društvena razvojna načela i ekološke zahtjeve ( te se zbog toga jedan veliki dio PUR-a odnosi na dio o zaštitu okoliša). Iako postoje različiti vremenski okviri, a stoga i razni pritisci na čimbenike, razvojna nastojanja ne smiju biti usmjerena samo na goruće probleme, nego od samog početka trebaju uzimati u obzir i društvene i ekološke aspekte. U protivnom, nastojanja da se zaobiđu gospodarski problemi ugrožavaju održivost razvitka što nadalje znači da ja važno u razvoju bilo koje države, regije ili jedinice lokalne samouprave uključiti ciljeve zaštite okoliša. To znači uvođenje zaštite okoliša kao jedne od dimenzija u sve velike teme ekonomskog i socijalnog razvoja koje su u 21. stoljeću pred nama: od gradnje prometne infrastrukture, restrukturiranja i privatizacije energetskog sektora, do drugačijeg oblikovanja turističkog proizvoda, prilagodbe poljoprivrede, očuvanja Jadranske obale, otoka i mora te politike zapošljavanja. Okoliš se nikada ne smije zaboraviti, okoliš se ne smije ni zbog čega zanemariti.

Zbog navedenog, u razvoju općine je od vrlo velikog i nužnog značaja u svakom segmentu važno uključiti zaštitu okoliša kako se sam koncept održivog razvoja ne bi narušavao.

10 Izradio: MICRO projekt d.o.o. Plan ukupnog razvoja – Analiza situacije - OPĆINA ZAGVOZD

1.4. Financiranje razvoja JLS-a

Lokalne samouprave odgovorne su za osnovne mreže infrastrukture poput lokalnih prometnica, objekata za rekreaciju, a u nekim slučajevima i za vodovodnu i kanalizacijsku infrastrukturu. Trošak uspostavljanja i odražavanja mreža infrastrukture i usluga u lokalnim samoupravama znatan je i ima tendenciju rasta. Zbog tog pritiska lokalne samouprave su prisiljene potražiti alternativne mehanizme financiranja i upravljanja za poslove vezane uz infrastrukturu, svjesne da će učinkovito pružanje usluga biti ključno u premošćivanju budućih nedostataka u financiranju infrastrukture. Potraga je uglavnom usmjerena na uključivanja privatnog sektora i sredstava privatnog sektora za pružanje usluga vezanih za infrastrukturu lokalnih samouprava ( javno-privatno partnerstvo).

Tržište za kreditiranje investicijskih projekata lokalnih samouprava u RH je relativno novo, ali se vrlo brzo razvija. Tržište za komercijalne kredite postaje sve konkurentnije, kapitalno financiranje sve je dostupnije iz sve većeg broja državnih i međunarodnih financijskih institucija u sve višim iznosima, a lokalne samouprave počinje sve više koristiti nove oblike financiranja, uključujući i izdanja javno uvrštenih obveznica i leasing.

Međunarodne financijske institucije i državni fondovi koji daju potpore i izravne kredite lokalnim samoupravama, kao što su Europska banka za obnovu i razvoj, Europska investicijska banka, Fond za regionalni razvoj i Hrvatska banka za obnovu i razvoj (HBOR) imaju dobro razrađene postupke podnošenja i razmatranja zahtjeva tako da nastoje upoznati lokalne samouprave s tim postupcima i uvjetima za dobivanje raspoloživih sredstava.

Lokalne samouprave sada koriste i leasing do određene mjera kao mehanizam financiranja, ali primjena ove vrste financiranja je ograničena na prijevozna sredstva poput automobila, autobusa i kamiona. Leasing tvrtke tvrde kako je veći dio leasinga lokalnih samouprava ispod praga javnog nadmetanja. Leasing trenutno ne predstavlja značajan faktor u financiranju lokalnih samouprava za nefinancijsku imovinu, iako bi se to u budućnosti moglo promijeniti kako lokalne samouprave budu sve bolje razumijevale ovu tehniku financiranja.

Mogući izvori financiranja za jedinice lokalne samouprave koji su trenutno dostupni u Hrvatskoj:

. domaći izvori financiranja

. strani izvori financiranja

11 Izradio: MICRO projekt d.o.o. Plan ukupnog razvoja – Analiza situacije - OPĆINA ZAGVOZD

5 osnovnih mogućih izvora financiranja jedinica lokalne samouprave su:

 krediti poslovnih banaka

 financiranje leasingom ( operativni i financijski leasing)

 izdavanje obveznica ( moguće samo za određene JLS-e koji zadovolje uvjete)

 krediti i potpore državnih financijskih institucija ( HABOR, Fond za regionalni razvoj, Fond za razvoj i zapošljavanje, Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, Fond za obnovu i razvoj grada Vukovara, Hrvatske vode i Ministarstva vlade RH)

 krediti i potpore međunarodnih financijskih institucija ( Svjetska banka, Europska banka za obnovu i razvoj, Europska investicijska banka, Programi financiranja EU – fondovi, Veleposlanstva stranih zemalja i strane udruge).

1.5. Povezivanje PUR-a s planiranjem lokalnog proračuna

U trenutku kada se plan ukupnog razvoja izradi i kada ga usvoji općinsko vijeće njegova provedba treba započeti što je prije moguće kako bi se izbjegao vremenski jaz između razrade programa i provedbe, a time i rascjep dvaju strana iste medalje. Što je vremenski odmah veći, veći je i rascjep pa je teže povezati dvije strane. Realizacije programa zahtijeva stoga strogo vezivanje planiranja projekta s godišnjim ili višegodišnjim proračunskim planiranjem u lokalnoj zajednici.

Proračun lokalnih zajednica mora biti zasnovan na operativnom planu koji proizlaze iz Plana ukupnog razvoja. Kako bi se srednjoročni operativni plan, koji pokriva razdoblje od nekoliko godina proveo, plan aktivnosti treba podijeliti na godišnje planove aktivnosti, koji sadrža projekte ili specifične korake projekata u slijedećoj godini.

Izrada proračuna za slijedeću fiskalnu godinu mora biti izravno povezana s izradom godišnjih planova aktivnosti. Povezanost između programa ukupnog razvoja i proračuna je ključan preduvjet uspješnog započinjanja i upravljanja održivim razvitkom.

1.6. Sudionici izrade PUR-a

Za izradu „Strateškog plana ukupnog razvoja općine Zagvozd“ primijenjena je suvremena metodologija izrade, vođena radnom skupinom u suradnji sa

12 Izradio: MICRO projekt d.o.o. Plan ukupnog razvoja – Analiza situacije - OPĆINA ZAGVOZD

konzultantskom kućom MICRO projekt d.o.o. koja je bila angažirana na istom od strane općine Zagvozd.

Radnu skupinu su sačinjavali lokalni tim stručnjaka ( 17 članova) pod stručnim vodstvom načelnika Miroslava Gaće u kojem su bili zastupljeni svi entiteti koji su relevantni za postavljanje i određivanje plana ukupnog razvoja općine Zagvozd i to:

- Ivan Buljubašić, umirovljenik, predsjednik LU „Zec“

- Boženko Dedić, građevinski tehničar

- Mate Rako, bankarski službenik

- Mario Orlje, obrtnik ugostitelj

- Ivo Buljubašić, upravitelj građevinskih strojeva, poduzetnik

- Dragan Svaguša, trgovački umirovljenik

- Luka Lizatović, obrtnik kamenoklesar

- Marko Zec, trgovac

- Frane Lucetić, učitelj

- Ljubomir Serdarević

- Stjepan Bakota

- Svaguša Mirjana

- Ivan Kristić

- Jure Bakota, poduzetnik

- Matija Čagalj

- Miroslav Gaće Gradonačelnik.

Dokument je proizišao iz radionica i niza diskusija koje su tijekom studenog 2006. godine održane u općini Zagvozd. Ovim putem zahvaljujemo svima koji su svojim angažmanom omogućili izradu ovog dokumenta.

13 Izradio: MICRO projekt d.o.o. Plan ukupnog razvoja – Analiza situacije - OPĆINA ZAGVOZD

2. STRUKTURNA ANALIZA SITUACIJE

2.1. Općenito o općini Zagvozd

2.1.1. Geografski položaj Splitsko-dalmatinske županije i općine Zagvozd

Splitsko-dalmatinska županija, svojim smještajem na središnjem dijelu Jadranske obale, ima povoljan geografski položaj, reljef i klimu što se pozitivno odrazilo na njen razvoj te značaj kojeg zauzima u Republici Hrvatskoj. Splitsko-dalmatinska županija jedna je od najvećih županija u Hrvatskoj, čije je administrativno i gospodarsko središte, grad Split drugi po veličini grad u Hrvatskoj.

Splitsko-dalmatinska županija zauzima 14 106,40 km2, od čega na površinu mora odlazi 9 576,40 km2, a na površinu kopna 4 523,64 km2 ( 8% površine RH). Kopneni dio omeđen joj je dvjema županijama- Šibensko- kninskom i Dubrovačko- neretljanskom te susjednom državom Bosnom i Hercegovinom dok morski graniči s Italijom. Prema popisima iz 2001. godine ukupan broj stanovnika iznosio je 463 676. Sjedište županije je u Splitu. Županija obuhvaća 16 gradova i 39 općina.

Slika 1. Županije RH i položaj Splitsko-dalmatinske županije u Hrvatskoj

14 Izradio: MICRO projekt d.o.o. Plan ukupnog razvoja – Analiza situacije - OPĆINA ZAGVOZD

Županija je sastavljena od:

16 gradova: Hvar, Imotski, Kaštela, Komiža, Makarska, Omiš, sinj, Solin, Split, Stari Grad, Supetar, Trilj, Trogir, Vis, Vrgorac i Vrlika

39 općina: Baška Voda, Bol, Brela, Cista Provo, Dicmo, Dugi Rat, Dugopolje, Gradac, Hrvace, Jelsa, Klis, Lećevica, Lokvičići, Lovreć, Marina, Milna, Muć, Nerežišće, Okrug, Otok, Podbablje, Podgora, Podstrana, Postira, Prgomet, Primorski Dolac, Proložac, Pušišća, Runovići, Seget, Selca, Sućuraj, Sutivan, Šestanovac, Šolta, Tučepi, Zadvarje, Zagvozd i Zmijavci

Slika 2. Prikaz Splitsko-dalmatinske županije

Reljef županije karakteriziraju tri vrlo različita područja: - Zaobalje koje karakterizira veliko prostranstvo, te kontinentalna obilježja klime i reljefa - Priobalje koje je omeđeno planinama Vilaja, Kozjak, Mosor, Biokovo i more sa prosječnom širinom pojasa od oko 5 km - Otočno područje sastoji se od 74 otoka i 57 hridi i grebena o sa izrazitom mediteranskom klimom i blagim reljefom.

15 Izradio: MICRO projekt d.o.o. Plan ukupnog razvoja – Analiza situacije - OPĆINA ZAGVOZD

Županija je niske nastanjenosti, izražen je stupanj urbanizacije koji iznosi visokih 66,9% u 40 naselja gradske strukture, dok u ostalih 319 naselja živi 33% županijskog stanovništva.

Strukturu prostora županije čine: - poljoprivredne površine - 991,4 km2 ili 22% od ukupne površine županije; - šumske površine 2 051,6 km2 ili 45,4% od ukupne površine; - izgrađene površine 120 km2 ili 2,65%; dok preostalih - 29,95% županije čine vodene površine, zaštićene cjeline i neplodne površine.

16 Izradio: MICRO projekt d.o.o. Plan ukupnog razvoja – Analiza situacije - OPĆINA ZAGVOZD

Slika 3. Položaj Općine Zagvozd u Splitsko-dalmatinskoj županiji

Općina Zagvozd se nalazi unutar prostorne cjeline dijelu Imotske krajine ( kao prostorne cjeline) u zaobalnoj mikroregiji.

Općina Zagvozd je smještena 173 km istočno od glavnog grada županije Splita, na sjevernoj strani planine Biokovo. Geografski položaj Općine Zagvozd u unutrašnjem dijelu Splitsko-dalmatinske županije je povoljan, obzirom na blizinu priobalnog dijela županije, no loša prometna povezanost još uvijek onemogućava ostvarivanje gospodarske koristi povoljnog položaja. Značajan impuls gospodarskog razvitka Općine Zagvozd leži u otvaranju Tunela Sv. Ilija kao poveznice imotske krajine i makarske rivijere. Realizacija navedenog tunela još je u fazi razmatranja. Otvaranje tunela otvara mogućnost da izlazak s autoceste Zagreb - Dubrovnik bude na području Općine što bi se pozitivno odrazilo na razvoj ovog kraja.

Slika 4. Udaljenost Općine Zagvozd od priobalja (30 km)

17 Izradio: MICRO projekt d.o.o. Plan ukupnog razvoja – Analiza situacije - OPĆINA ZAGVOZD

2.1.2. Klimatske značajke općine Zagvozd

Klima Splitsko-dalmatinske županije je pretežito blaga mediteranska, koju u primorskom pojasu zamjenjuje oštrija, submediteranska, a u kopnenim predjelima kontinentalna i planinska. Klima u Zagvozdu poprima karakteristike kontinentalnih predjela: duga, sparna, i suha, ljeta, te oštre i hladne zime mahom uvjetovane spuštanjem hladnog zraka sa Dinare. Nerijetko u ekstremnim kontinentalnim klimatskim uvjetima dalmatinsko, pa tako i zagvoško područje znaju pogoditi velika suša i led. Vjetar koji najčešće puše u ovom području svakako je bura. Prosječni broj sunčanih sati godišnje je 2388. Prosječna vlažnost zraka tipična za ovo podneblje je oko 50%.

Temperaturne prilike u Dalmaciji (2005.g)

Srednja godišnja temperatura zraka priobalja i zaobalja iznosi 15.70 C, a otoka za stupanj više. Najhladniji kalendarski mjesec u godini je siječanj kada srednja mjesečna temperatura zraka u priobalju i zaobalju iznosi 7,30 C, a otoka 8,40 C, a najtopliji mjesec je srpanj sa srednjom mjesečnom temperaturom u priobalnom i zaobalnom dijelu od 24,90 C, te na otocima od 24,40 C.

Klima je na sjeveru Hrvatske kontinentalna, centralna Hrvatska ima pretplaninsku i planinsku klimu, a u primorskom dijelu klima je mediteranska ( sa suhim i toplim ljetima te vlažnim i blagim zimama).

Zimska temperatura se kreće od 5-10 stupnjeva u priobalju; ljetne temperature od 26- 30 stupnjeva u obalnoj regiji.

Prepoznatljivi vjetrovi su bura, sjeveroistočni vjetar koji donosi hladnoću, maestral koji je znak lijepog vremena i obično počinje puhati oko 11 sati i jugo, vlažan vjetar koji puše sa jugoistoka.

18 Izradio: MICRO projekt d.o.o. Plan ukupnog razvoja – Analiza situacije - OPĆINA ZAGVOZD

2.1.3. Površina općine, broj stanovnika i gustoća naseljenosti

Površina Hrvatske je 56.542 km2 s dodatnom površinom pripadajućih teritorijalnih voda od 31.067 km2, znači sveukupna površina 87.609 km2.

Stanovnika ima 4.437.460, a glavni grad je Zagreb koji broji 779.145 stanovnika, dok Općina Zagvozd danas broji 1.642 stanovnika.

Tablica 1. Broj stanovnika mjesta u Općini Zagvozd

BROJ NASELJE POPISA STANOVNIKA

Biokovsko Selo 99

Krstatice 199

Rastovac 222

Rašćane Gornje 50

Zagvozd 965

Župa 98

Župa Srednja 9

UKUPNO 1.642

Izvor: Državni Zavod za statistiku, Popis stanovništva - općina Zagvozd (2001.)

Općina Zagvozd zaprema površinu od 124,09 km2, prostorno je 5. po veličini među 39 jedinica lokalne samouprave Splitsko-dalmatinske županije i čini 0,88% njene ukupne površine. Iako je prostorno Općina Zagvozd u samom vrhu među općinama Splitsko- dalmatinske županije bilježi znatno manji broj stanovnika u odnosu na veći broj prostorno manjih općina (prema broju stanovnika Općina Zagvozd zauzima 29 mjesto među ostalim općinama). Na području Općine Zagvozd prema popisima iz 2001. godine živi 1.642 stanovnika, što predstavlja 2,74% stanovništva županije. Prosječna gustoća naseljenosti 2001. godine iznosila je oko 13,2 stanovnika na km2, što je niže od državnog prosjeka (78 st/km2) te prosjeka županije (102,1 st/km2).

19 Izradio: MICRO projekt d.o.o. Plan ukupnog razvoja – Analiza situacije - OPĆINA ZAGVOZD

2.2. Gospodarstvo

1.2.1. Pregled ključnih gospodarskih sektora

Gospodarski razvitak pojedinih područja određuju, s jedne strane prirodni elementi kao što su geografski položaj, raspoloživi resursi, klimatska obilježja te tržišni uvjeti, tehničko tehnološki napredak i izgrađenost infrastrukture s druge strane. Ključni gospodarski sektori smatraju se oni sektori koji najviše doprinose razvoju općine. To znači da znatan broj gospodarskih subjekata obavlja posao unutar iste djelatnosti, upošljavaju velik broj djelatnika, ostvaruju značajne prihode te doprinose punjenju proračuna općine. Iako postoje resursi koji bi mogli biti osnova za razvoj određenih gospodarskih grana promatrat će se trenutno najznačajnije djelatnosti u Općini Zagvozd.

Gospodarstvu Općine Zagvozd analizirati će se u 5 osnovnih područja, i to: 1) Ugostiteljstvo 2) Transport 3) Trgovina 4) Građevina 5) Poljoprivreda

S obzirom na navedene elemente kao glavni subjekti unutar Općine Zagvozd isticali su se sljedeće djelatnosti: 1. Ugostiteljstvo 2. Transport 3. Trgovina

20 Izradio: MICRO projekt d.o.o. Plan ukupnog razvoja – Analiza situacije - OPĆINA ZAGVOZD

2.2.1.1. Kratki pregled gospodarstva Splitsko-dalmatinske županije

Tablica 2. Udio pojedinih djelatnosti Splitsko- dalmatinske županije

DJELATNOSTI % Trgovina 44,5 Prerađivačka industrija 25,1 Građevinarstvo 12,4 Promet, skladištenje i veze 5,2 Poslovanje nekretninama 5,2 Turizam 3,6 Ribarstvo 0,9 Poljoprivreda, lov i šumarstvo 0,8 Ostale djelatnosti 0,5 Izvor: Hrvatska gospodarska komora

Graf 1. Djelatnosti Splitsko-dalmatinske županije

21 Izradio: MICRO projekt d.o.o. Plan ukupnog razvoja – Analiza situacije - OPĆINA ZAGVOZD

Industrija

Splitsko-dalmatinska županija ima dugu industrijsku tradiciju i raspolaže respektabilnim potencijalom. Ova grana gospodarstva ostvaruje udio od 25.1% u ukupnom prihodu gospodarstva, no i generira 70% ukupnih gubitaka gospodarstva županije. Daljnji razvoj treba biti utemeljen na modernizaciji tehnologije i koncipiran na održivom razvoju jer se time postiže industrija koja će biti fleksibilna i konkurentna svim promjenama i izazovima na svjetskom tržištu.

Brodogradnja

Brodogradnja Splitsko-dalmatinske županije sastoji se od brodogradilišta, brodoremonta te većeg broja proizvođača koji grade i vrše remont malih plovnih jedinica.

Brodogradilišta grade sljedeće tipove brodova:- tankeri, product carrierri, bulk carrierri, kontejnerski brodovi, refrigerate cargo brodovi, putnički brodovi, dokovi i drugi brodovi i plovni objekti specifičnih namjena.

Brodogradnja Splitsko-dalmatinske županije je usmjerena na zahtjevnije i složenije projekte, a ne na serijsku proizvodnju. Prilikom izrade projekata svakog novog broda koriste se domaća i inozemna znanja i dostignuća. Iznos godišnje proizvodnje i remonta iznosi preko 300 milijuna USD.

Strojogradnja

Proizvodnja strojogradnje uvelike je namijenjena brodogradnji i nautičkom programu. Proizvodnja obuhvaća razne tipove motora , brodsku i nautičku opremu, alatne strojeve, naprave, sofisticirane strojarske konstrukcije, servis brodskih i vanbrodskih motora.

Elektroindustrija

Elektroindustrija Splitsko-dalmatinske županije obuhvaća sljedeće poslove: projektiranje, konstruiranje, proizvodnja, montaža i ispitivanje elektrouređaja, elektroničke opreme, solarnih ćelija i solarnih uređaja.

Tekstilna industrija

Tekstilna industrija obuhvaća proizvodnju pamučne trikotaže, rublja i konfekcije i spada među industrijske djelatnosti koje ostvaruju značajan izvoz.

22 Izradio: MICRO projekt d.o.o. Plan ukupnog razvoja – Analiza situacije - OPĆINA ZAGVOZD

Prerada plastičnih masa

U preradi plastičnih masa, najznačajnija je proizvodnja auto-dijelova i nautičkog programa, a prate ih proizvodnja medicinske plastike, program puhane ambalaže, program za kućanstvo i široku potrošnju, folije, umjetne kože, ambalaže te program za druge industrije.

Industrija građevinskog materijala

U industriji građevinskog materijala posebno su značajne proizvodnje cementa, građevinsko- arhitektonskog kamena i gipsa. Proizvodnja cementa ima značajnu ulogu u ukupnoj industrijskoj proizvodnji Hrvatske.

Poljoprivreda

Prema statističkim podacima za 2003. godinu, Splitsko- dalmatinska županija obuhvaća 273.365 ha poljoprivredne površine, što je 8,8% ukupnih poljoprivrednih površina Republike Hrvatske. Oranice i vrtovi zauzimaju 42.525 ha, voćnjaci 2.879 ha, maslinici 3.959 ha, vinogradi 6.233 ha, livade 3.054 ha, a pašnjaci 214.715 ha površine. Poljoprivreda danas traži čvršću vezu s turističkim djelatnostima. Turizam omogućava nevidljivi izvoz prehrambenih proizvoda njihovim plasiranjem kroz ugostiteljske objekte.

Turizam

Splitsko-dalmatinska županija je druga županija u RH po ostvarenim dolascima u 2005. godini. Ostvareno je 8 028 642 noćenja ( 14% više nego prošle godine ), od čega su domaći turisti ostvarili 10,02 % ( 804 837 ), a strani turisti 89,98% ( 7 223 805 ) noćenja.

Trgovina

Djelatnost koja zauzima visokih 45% udjela u ukupnom gospodarstvu županije. Broj maloprodajnih trgovina na području Splitsko- dalmatinske županije dosegao je brojku od oko 3.000 i pretežito su koncentrirane u gradskim i prigradskim naseljima, dok rastući broj seoskih naselja sve više ovisi o pokretnim trgovinama u opskrbljivanju dobrima za svakodnevnu potrošnju. Razlog tomu je proces depopulacije prostora sa seoskim naseljima, a koncentracije stanovnika u gradskim i prigradskim sredinama i uskom obalnom pojasu, čemu se trgovina kao djelatnost u primarnoj funkciji opskrbljivanja samo prilagođava.

23 Izradio: MICRO projekt d.o.o. Plan ukupnog razvoja – Analiza situacije - OPĆINA ZAGVOZD

Graditeljstvo

Na području Splitsko-dalmatinske županije danas djeluje 245 tvrtki za izvođenje i 128 tvrtki za arhitektonsko projektiranje visokogradnje i niskogradnje i tvrtke za proizvodnju kamena, cementa, cigle i željeza. Građevinarstvo je s udjelom od 12 % treća djelatnost u županiji i ima visoki potencijal s obzirom na stečene reference na domaćem i inozemnom tržištu.

Gospodarska slika Općine Zagvozd djelomično odgovara prikazanom stanju gospodarstva županije. U Općini su najzastupljenije djelatnosti trgovina, građevina i transport, koje su i među značajnijim djelatnostima cijele županije. Udio prerađivačke industrije u svim djelatnostima unutar županije iznosi 25,1% i druga je najznačajnija djelatnost dok prerađivačku djelatnost Općine Zagvozd čini samo jedno poduzeće. S obzirom da je proizvodnja ključna djelatnost u gospodarskom razvoju trebalo bi usmjeravati napore prema razvoju ove djelatnosti kako na razini općine tako i razini županije. Trgovina koja zauzima najveći udio u gospodarstvu cijele županije nema značajniju ulogu s obzirom da se pretežno plasiraju uvezena dobra.

Poljoprivredna proizvodnja Općine susreće se s identičnim problemima kao i županija: usitnjenost posjeda, needuciranost poljoprivrednika, iseljavanje ruralnih krajeva, prirodna razvojna ograničenja, nedovoljno razrađene mjere i instrumenti poljoprivredne politike, nedovoljna institucionalna potpora te nedovoljan broj poslovnih subjekata u poljoprivredi. Turizam kao značajna djelatnost županije nije zastupljen unutar Općine iako bi u budućnosti, otvaranjem Tunela Sveti Ilija, mogao dobiti na značenju.

24 Izradio: MICRO projekt d.o.o. Plan ukupnog razvoja – Analiza situacije - OPĆINA ZAGVOZD

2.2.1.2. Obrtništvo općine Zagvozd

Obrtnik je fizička osoba koja samostalno i trajno obavlja jednu ili više gospodarskih djelatnosti radi postizanja dobiti/ dohotka koja se ostvaruje proizvodnjom, prometom ili pružanjem usluga na tržištu.

Registracija obrta se provodi na način da obrtnik podnosi prijavu za upis u Obrtni registar koji vodi nadležni županijski ured. Za obrtnike čije je sjedište na području Općine Zagvozd, ured za gospodarstvo Imotski. Upisom obrta u Obrtni registar obrtnik je dužan početi s obavljanjem obrta u roku od godine dana od dana izdavanja obrtnice.

Broj registriranih obrta na području Općine Zagvozd je 38 prema podacima Središnjeg obrtnog registra.

Tablica 3. Broj obrtnika prema pojedinim djelatnostima

Udio Broj pojedinih Djelatnost obrtnika djelatnosti Trgovina 7 18,42% Prijevoz 16 42,11% Ugostiteljstvo i turizam 5 13,16% Građevina 10 26,32% Ukupno 38 100,00%

Graf 2. Obrtnici po djelatnostima

Obrtnici - djelatnosti

18% 26% Trgovina Prijevoz Ugostiteljstvo i turizam 13% Građevina 43%

Izvor: Obrtnička komora Splitsko dalmatinske županije

U strukturi obrtnika dominiraju: 1. prijevoznici kojih ima ukupno u posljednjoj godini 16; potom slijede 2. građevinari kojih ima 10 i 3. trgovine kojih ima 7.

25 Izradio: MICRO projekt d.o.o. Plan ukupnog razvoja – Analiza situacije - OPĆINA ZAGVOZD

Proizvodnih obrta na području Općine nema registrirano, dok ugostiteljstvom se bavi 5 obrtnika.

Broj uposlenih osoba u registriranim obrtima je 69, pa se može zaključiti da je prosječan obrt na području Općine Zagvozd mali obiteljski sa jednim do dva zaposlenika.

2.2.1.3. Trgovačka društva općine Zagvozd

Trgovačko je društvo pravna osoba čiji su osnivanje i ustroj uređeni Zakonom o trgovačkim društvima. Upis društva u Sudski registar uređen je Zakonom o sudskom registru i Pravilnikom o načinu upisa u Sudski registar.

Poduzetnici su prilikom otvaranja poduzeća i registriranja dodatnih djelatnosti upućeni na Trgovački sud u Splitu koji je nadležan za cijelo područje Splitsko- dalmatinske županije.

U postupku prve registracije i svih ostalih promjena na trgovačkom sudu potrebno je koristiti usluge javnih bilježnika. Na području Općine Zagvozd trenutno ne postoji javni bilježnik.

Na području Općine Zagvozd je registrirano 12 trgovačkih društava koji zapošljavaju 102 djelatnika prema podacima Hrvatske gospodarske komore.

Tablica 4. Poduzeća po svojoj veličini Veličina poduzeća Broj poduzeća Malo 9 Neodređeno 3 Ukupno 12

Izvor: Hrvatska gospodarska komora

Na području Općine Zagvozd ne djeluje niti jedno poduzeće koje spada u kategoriju velikih i srednjih poduzeća.

26 Izradio: MICRO projekt d.o.o. Plan ukupnog razvoja – Analiza situacije - OPĆINA ZAGVOZD

Tablica 5. Prikaz poduzeća koji spadaju u kategoriju malih Redni Djelatnost Skraćena tvrtka/naziv Zaposleni broj BIOKOVSKA KOSA, 0 1 Trgovina poljoprivredna zadruga, u stečaju 2 Postavljanje instalacija GRAMET, d.o.o. 3 Proizvodnja proizvoda od 1 3 I.B.S. POLIMER, d.o.o. plastike i trgovina 4 Transport MAMID d.o.o. 2 5 Građevina NOVOGRADNJA-TRANS,d.o.o. 2 Trgovina (tehničkim 7 6 SELAK-PROMET d.o.o. aparatima) 7 Građevina SERDAR-GRAĐENJE d.o.o. 7 8 Građevina ŠKILJO-GRADNJA d.o.o. - Proizvodnja 9 9 TKAONICA d.o.o. pozamanterije

Izvor: Hrvatska gospodarska komora, Registar poslovnih subjekata

Tablica 6. Poduzeća kojima veličina nije određena Redni Djelatnost Skraćena tvrtka/naziv Zaposleni broj 1 Trgovina (računalima) SILVESTRIA d.o.o. - Poslovanje s - 2 VELIKI ZMAJ d.o.o. nekretninama Trgovina na malo - 3 ZAGVOŠKA - IMOTSKI d.o.o. (mješovite robe)

Izvor: Hrvatska gospodarska komora, Registar poslovnih subjekata

Na području Općine Zagvozd djeluje 12 trgovačkih društava koja pripadaju sljedećim djelatnostima:

i. trgovina

ii. građevina

iii. transport

iv. proizvodnja

Najzastupljenije djelatnosti su trgovina, građevina i transport dok proizvodne djelatnosti su svedene na samo dvije vrste proizvodnje:

- tekstil, u okviru tvrtke Tkaonica d.o.o.

27 Izradio: MICRO projekt d.o.o. Plan ukupnog razvoja – Analiza situacije - OPĆINA ZAGVOZD

- plastika, u okviru tvrtke I.B.S POLIMER.

Najveći broj djelatnika zapošljava „Tkaonica“ , njih 9, a zatim je slijede trgovinsko poduzeće „Selak“ promet te građevinsko poduzeće „Serdar“ građenje sa po 7 zaposlenih.

2.2.2. Poljoprivreda

2.2.2.1. Pedološke značajke

U pedološkom pogledu kako na području županije, tako i na području Općine Zagvozd najveći dio tala su marginalno pogodna ili potpuno nepovoljna za poljoprivredu. Tek manji dio može se klasificirati kao srednje pogodno tlo uz veća ograničenja, a unutar tih cjelina su manja područja osobito vrijednih obradivih tala.

Zagorski pojas, kojeg obuhvaća Općina Zagvozd, smješten je iznad kopnenog priobalnog područja, iza primorskog brda Biokovo. Ovo je tipično kraško područje koje sadrži sve karakteristične kraške elemente nepovoljne za razvoj poljoprivrede. Prevladavaju kamenjari, goleti i siromašni pašnjaci, pa je uočljiv nedostatak obradivih površina. U obradive površine u Zagori ubrajaju se pedosekvence na zaravljenim terenima koji obično ne obiluju tlom za obradu. Povoljniji uvjeti za poljoprivredu su u dolinama i uvalama, gdje se nalazi tlo crvenica. Za poljoprivredu značajne površine su kraška polja koja su još uvijek izložena eroziji i okršavanju kod izvršenja meliorativnih radova potrebno je poduzeti sve protuerozijske mjere. Za razliku od kraških polja, manje poljoprivredne površine razbacane u kršu su znatno raširenije i obično teško pristupačne. Te površine su nepogodne za suvremenu poljoprivrednu proizvodnju, a zbog njihove usitnjenosti nije moguće izgraditi pristupne putove i sustave navodnjavanja.

Prema klimatskim i pedološkim značajkama očito je da se na području Općine Zagvozd može organizirati mediteranska poljoprivreda, osobito vinove loze. Postojeće poljoprivredne površine potrebno je sačuvati za buduću kvalitativnu (zbog oskudnosti površine ne može se govoriti o kvantitativnoj) usmjerenu poljoprivrednu proizvodnju (proizvodnja zdrave hrane). Većina poljoprivrednih površina na području Općine Zagvozd rascjepkana je na manje parcele što je i tipična situacija za krška podplaninska područja.

28 Izradio: MICRO projekt d.o.o. Plan ukupnog razvoja – Analiza situacije - OPĆINA ZAGVOZD

2.2.2.2. O poljoprivrednoj proizvodnji

Tablica 7. Broj kućanstava za poljoprivrednu proizvodnju s ukupno raspoloživim zemljištem

Skupine ha zemljišta, površina Ukupnoraspoloživa poljoprivredn parcelapoljoprivrednogkorištenogaBroj ih kućanstava prema ukupno raspoloživom Korišteno poljoprivredno zemljište, ha zemljištu Ostalo zemljište, ha zemljište, Ostalo ukupnokorišteno Broj kućanstava Broj uzeto u zakup u uzeto danozakup u u vlasništvu vlasništvu u zemljišta

Splitsko- 31.953 39.372,03 20.054,39 19.140,15 1.456,18 541,94 19.317,64 146.289 dalmatinska županija Zagvozd 514 384,28 109,32 108,61 0,71 - 274,96 3.160

Izvor: Državni zavod za statistiku, Popis poljoprivrede 2003.godina

Na području Općine Zagvozd postoji 514 poljoprivrednih kućanstva (od ukupno 31 953 na razini cijele županije) koja se bave poljoprivredom, što iznosi 1,61% na razini županije, koja raspolažu sa sveukupno 384,28 ha poljoprivrednog zemljišta. Veći dio zemljišta je u vlasništvu članova kućanstva (108,61 ha), dok je ostatak dan u zakup (0,71 ha). Ukupno korišteno poljoprivredno zemljište zauzima 109,32 ha površine i podijeljeno je na 3.160 parcela.

Svako poljoprivredno kućanstvo u prosjeku raspolaže sa (384,28 : 514 kućanstva) 0,75 ha poljoprivrednog zemljišta.

Ostalo zemljište u Općini Zagvozd, tj. ono što se ne koristi u poljoprivredne svrhe (neobrađeno poljoprivredno zemljište, šumsko zemljište, dvorištima, putovima, kamenolomima, pješčarama, ribnjaci, močvare te površine pod kanalima i drugim vodenim površinama) iznosi 274,96 ha, a sastoji se od šumskog zemljišta (92,95 ha), neobrađenog poljoprivrednog zemljišta (115,78 ha) i ostalog zemljišta.

29 Izradio: MICRO projekt d.o.o. Plan ukupnog razvoja – Analiza situacije - OPĆINA ZAGVOZD

Tablica 8. Broj kućanstava prema prodaji poljoprivrednih proizvoda u 2002. godini

Skupine poljoprivrednih kućanstava prema Splitsko- Zagvozd korištenome poljoprivrednom zemljištu dalmatin ska županija Broj žitarica 36 0 kućanstava industrijskog te aromatskog bilja 72 1 koji je ostvario krmnog bilja 134 0 prihod od povrća 945 0 prodaje cvijeća i ukrasnog bilja 53 0 voća i grožđa 1.899 14 vina i rakije te te maslinova ulja i 1.425 2 goveda i kravljeg mlijeka 486 2 svinja 196 2 ovaca i koza te ovčjeg i kozjek mlijeka 607 4 peradi i jaja 123 2 dopunskih djelatnosti i ostalog 1.030 0

Izvor: Državni zavod za statistiku, Popis poljoprivrede 2003. godina

Tablica 9. Struktura korištenog poljoprivrednog zemljišta

Opis Splitsko % Zagvozd % dalmatinska Oranice i vrtovi 4.898,18 24,42% 32,55 29,77% Povrtnjaci 495,48 2,47% 13,47 12,32% Livade 2.745,86 13,69% 16,65 15,23% Pašnjaci 5.258,12 26,22% 23,29 21,30% Voćnjaci 4.005,30 19,97% 3,41 3,12% Vinogradi 2.645,73 13,19% 19,95 18,25% Rasadnici i košaračka vrb 5,72 0,03% - - Ukupno korišteno 20.054,39 100,00% 109,32 100,00% zemljište Neobrađeno zemljište 6.714,37 115,78 Šumsko 11.183,34 92,95 Ostalo 1.419,93 66,23 Sveukupno 19.317,64 274,96 Izvor: Državni zavod za statistiku, Popis poljoprivrede 2003.g.

U strukturi korištenog poljoprivrednog zemljišta na području Općine Zagvozd koje iznosi 384,28 ha u poljoprivredne svrhe se koristi malo manje od polovine zemljišta, tj. 109,32 ha.Veliki dio je neobrađeno zemljište 115,78 ha, dok je 92,95 ha šumskog zemljišta te preostalih 66,23 ha ostalog nepoljoprivrednog zemljišta.

U strukturi korištenog poljoprivrednog zemljišta najveći udio imaju oranice i vrtovi sa 32,55 ha, potom slijede pašnjaci sa 23,29 ha i vinogradi sa 19,95 ha.

Udio plantažnih vinograda u ukupnim vinogradima iznosi samo 3,3%, dok plantažnih voćnjaka na području Općine Zagvozd nema. 30 Izradio: MICRO projekt d.o.o. Plan ukupnog razvoja – Analiza situacije - OPĆINA ZAGVOZD

Tablica 10. Struktura oranica i vrtova u županiji i Općini Zagvozd

Oranice i vrtovi Splitsko- dalmatinska % Zagvozd % županija Žitarice 2.635,64 49,24% 1,13 2,49% Krumpir 715,04 13,36% 19,69 43,32% Mahunasto povrće na suho zrno 36,81 0,69% 0 0,00% Uljano sjemenje i plodovi 0,82 0,02% 0 0,00% Duhan 0,27 0,01% 0 0,00% Šećerna repa 0,17 0,00% 0 0,00% Krmno bilje 648,89 12,12% 11,73 25,81% Predivo bilje 0 0,00% 0 0,00% Ostalo povrće 793,24 14,82% 12,9 28,38% Bilje za uporabu u parfumeriji i 231,92 4,33% 0 0,00% farmaciji Cvijeće i ukrasno bilje, sjemenje i 16,88 0,32% 0 0,00% sadni materijal Ugari 272,9 5,10% 0 0,00% Ukupno 5.352,58 100,00% 45,45 100,00%

Izvor: Državni zavod za statistiku, Popis poljoprivrede 2003.g.

Oranice i vrtovi su zemljišta koja se redovito obrađuju i kultiviraju te se nalaze pod sustavom plodoreda. Najveći udio u oranicama i vrtovima na području županije imaju žitarice, krumpir i krmno bilje, dok na području Općine Zagvozd imaju žitarice, mahunasto povrće na suho zrno i krmno bilje. Općenito je niska razina površine koja se koristi za uzgoj voća i povrća, a uzgoj je sveden samo na četiri skupine poljoprivrednih kultura: žitarice, krumpir, mahunasto povrće na zrno, krmno bilje i ostalo povrće.

31 Izradio: MICRO projekt d.o.o. Plan ukupnog razvoja – Analiza situacije - OPĆINA ZAGVOZD

Tablica 11. Struktura vinograda u županiji i gradu

Udio vinograda Splitsko Općine dalmatinska Zagvozd u Vinogradi Županija (ha) % Zagvozd % županiji Ukupna površina 2.645,73 100 19,95 100 0,75 Rodna površina 2.602,56 100 19,9 100 0,76 Ukupan broj trsova 14.425 100 180 100 1,25 Broj trsova sposobnih za rod 14.169 100 179 100 1,26 PLANTAŽNI VINOGRADI Ukupna površina 1.111,30 42,00% 0,66 3,31% 0,06 Rodna površina 1.096,18 42,12% 0,66 3,32% 0,06 Ukupan broj trsova 5.282 36,62% 4 2,22% 0,08 Broj trsova sposoban za rod 5.204 36,73% 4 2,23% 0,08 VINOGRADI- neplantažirani Ukupna površina 1.534,43 58,00% 19,29 96,69% 1,26 Rodna površina 1.506,39 57,88% 19,24 96,68% 1,28 Ukupan broj trsova 9.143 63,38% 176 97,78% 1,92 Broj trsova sposoban za rod 8.965 63,27% 175 97,77% 1,95

Izvor: Državni zavod za statistiku, Popis poljoprivrede 2003.g.

Prema popisu poljoprivrede u 2003.g. u Općine Zagvozd se nalazi 0,75% ukupne površine vinograda županije tj. 19,95 ha. Na razini županije i na razini općine vinogradi koji su plantažirani imaju vrlo mali udio u cjelokupnoj površini vinograda, kao što vidimo od 3,31- 3,32% tj. to isto tako znači da od 96,69- 96,68% vinograda predstavljaju one koji nisu plantažirani.

32 Izradio: MICRO projekt d.o.o. Plan ukupnog razvoja – Analiza situacije - OPĆINA ZAGVOZD

Tablica12. Voćnjaci masline

Masline

Od toga: plantažne Ukupan Broj Ukupan Broj Ukupna broj rodnih broj rodnih površina Rodna stabala stabala stabala stabala (ha) površina

Splitsko- dalmatinska 858.057 744.711 75.733 65.702 263,6 228,48 Općina Zagvozd 948 677 - - - -

Izvor: Državni zavod za statistiku, Popis poljoprivrede 2003.g.

Na području Općine Zagvozd prema popisu poljoprivrede iz 2003. bilo je 948 stabala maslina, što je iznosilo 0,11% ukupnog broja maslina u županiji. Na području općine ne postoji plantažne sadnje maslinika, što upućuje na zaključak da su sve maslina u posjedu malih obiteljskih gospodarstava na dosta rascjepkanim posjedima.

Broj rodnih stabala je iznosio 677, što je 71,41% od ukupnog broja stabala, dok je na razini županije taj udio nešto veći, 86,79%.

Općeniti problem u županiji i općini, kako je i vidljivo iz analize je da su poljoprivredna zemljišta mala i rascjepkana što ne pogoduje učinkovitoj proizvodnji.

33 Izradio: MICRO projekt d.o.o. Plan ukupnog razvoja – Analiza situacije - OPĆINA ZAGVOZD

Tablica13. Broj i demografija ljudi u poljoprivrednim kućanstvima

RADNA SNAGA u Splitsko- poljoprivredni dalmatinska Općina m kućanstvima županija % Zagvozd % Broj kućanstava 31.953 514 Broj članova prvih 8 kućanstava 110.022 100 1.450 100 Muški članovi 56.379 51,24 761 59,38 Ženski članovi 53.643 48,76 689 40,62 Demografska struktura 110.022 100 1.450 100 Do 25 godina 30.223 27,47 308 21,24 Od 26- 34 12.780 11,62 117 8,07 Od 35- 44 14.281 12,98 197 13,58 Od 45- 54 16.231 14,75 217 14,97 Od 55- 64 13.690 12,44 178 12,28 Više od 64 godine 22.817 20,74 433 29,86

Od ukupnog broja stanovnika Općine Zagvozd (1642 stanovnika) njih 1.450 bavi se uzgojem poljoprivrednih proizvoda što predstavlja 88,3% stanovništva općine.Iako na području Općine Zagvozd 514 kućanstava obavlja poljoprivrednu proizvodnju samo njih 27 ostvaruje prihode od svog djelovanja što navodi na zaključak da ostatak poljoprivrednih kućanstava poljoprivredno djeluje za vlastite potrebe. S obzirom da na području Općine nema registriranog poljoprivrednog subjekta sva navedena kućanstva spadaju u kategoriju obiteljskih poljoprivrednih kućanstava (OPG).

Tablica 14. Radna snaga u poljoprivrednim poslovnim subjektima na nivou Županije

RADNA SNAGA Splitsko-dalmatinska % u poljoprivrednim županija poslovnim subjektima Broj poslovnih 62 subjekata Broj stalno 509 100 zaposlenih djelatnika

Muški članovi 251 49,31% Ženski članovi 258 102,79% Demografska 509 100 struktura Do 25 godina 16 3,14% Od 26- 34 92 18,07% Od 35- 44 166 32,61% Od 45- 54 185 36,35% Od 55- 64 49 9,63% Više od 64 godine 1 0,20% Ukupno 509 100,00%

34 Izradio: MICRO projekt d.o.o. Plan ukupnog razvoja – Analiza situacije - OPĆINA ZAGVOZD

Izvor: Državni zavod za statistiku, Popis poljoprivrede 2003.g.

Struktura radne snage u poljoprivrednim kućanstvima i u poslovnim subjektima je vidljiva u gornjoj tablici kao i njihova demografska struktura.

Tablica15. Stočna proizvodnja ( uzgoj)

STOKA, PERAD I Udio domaćih OSTALE ŽIVOTINJE- Splitsko- životinja Općine poljoprivredna dalmatinska Zagvozd u kućanstva županija % Zagvozd % županiji Goveda 8.386,00 1,89% 76,00 1,16% 0,91% Svinje 24.058,00 5,42% 248,00 3,80% 1,03% Ovce i koze 65.434,00 14,74% 959,00 14,70% 1,47% Konji 644,00 0,15% 25,00 0,38% 3,88% Magarci, mazge i mule 1.413,00 0,32% 32,00 0,49% 2,26% Kunići 12.503,00 2,82% 119,00 1,82% 0,95% Perad 318.014,00 71,64% 4.950,00 75,87% 1,56% Pčelinje zajednice 13.439,00 3,03% 115,00 1,76% 0,86% UKUPNO 443.891,00 100,00% 6.524,00 100,00%

Tablica 16. Stočna proizvodnja (poslovni subjekti)

STOKA, PERAD I OSTALE Broj poslovnih ŽIVOTINJE- poslovni subjekata Splitsko- subjekti dalmatinska županija % Goveda 5 20,00% Svinje 3 12,00% Ovce i koze 1 4,00% Konji 0 0,00% Magarci, mazge i mule 0 0,00% Kunići 1 4,00% Perad 12 48,00%

Pčelinje zajednice 3 12,00% UKUPNO 25 100,00%

Izvor: Državni zavod za statistiku, Popis poljoprivrede 2003.g.

U gornjoj tablici je vidljiva zastupljenost uzgoja pojedinih životinja u stočnoj proizvodnji. I na razini županije i na razini općine najveću zastupljenost u uzgoju imaju ovce i koze te perad (i kada je riječ o poljoprivrednim kućanstvima i kada je riječ o poslovnim subjektima), a najmanju goveda, konji, magarci, mule i mazge.

35 Izradio: MICRO projekt d.o.o. Plan ukupnog razvoja – Analiza situacije - OPĆINA ZAGVOZD

2.2.3. Institucije i stručne službe za poljoprivredu i stočarstvo te edukacijske institucije 1. Hrvatski zavod za poljoprivrednu savjetodavnu službu (HZPSS) je stručna vladina ustanova u poljoprivredi, nadležna za posredovanje u provođenju mjera potpore razvitku obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava ( OPG-a) i ruralnih prostora u cjelini. Njen cilj je pomaganje obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima pri donošenju odluka kroz osiguranje kvalitetnih informacija, bolju suradnju sa svim institucijama, tvrtkama i pojedincima važnim za uspješnu poljoprivredu. U općini Zgvozd ne postoji ured HZPSS-a, dok u Splitsko dalmatinskoj županiji djeluje 14 savjetnika od kojih su po dva u Sinju, Braču i Makarskoj i po jedan u Trogiru, Omišu, Splitu, Imotskom, Vrgorcu, Solinu, Sućurju i Starigradu koji pomažu obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima bilo preko telefona, bilo izlaskom direktno na teren. 2. Poljoprivredno savjetodavna služba ( gore navedena ) i Hrvatski stočarski selekcijski centar pružaju stručnu potporu poljoprivrednicima i stočarima. 3. Inicijative za poljoprivredne kredite, investicije i druge mjere za poljoprivredni razvoj potiču se putem Županijskog odjela za gospodarstvo, razvitak i obnovu - odsjek za poljoprivredu.

Unatoč naporima Poljoprivredne savjetodavne službe, još uvijek se pruža premalo usluge i edukacije za seoska gospodarstva i poljoprivredne proizvođače. Mnoge obiteljske farme odabiru vrstu i količinu usjeva nasumce, bez pravog marketinškog ili prodajnog usmjerenja.

Temeljni cilj poljodjelske politike je poticanje razvijanje suvremenog, djelotvornog, konkurentnog i ekološki čistog poljodjelstva, te učinkovitije proizvodnje poljodjelskih proizvoda, na način koji štite prirodne potencijale. U tu svrhu potrebno je poljoprivrednicima omogućiti pristup znanju i informacijama pogotovo u segmentu ekološke proizvodnje.

Posebni vid turističke ponude je seoski turizam, čiji se razvoj potiče poglavito afirmacijom zaobalnog dijela kroz revitalizaciju sela i “stanova“. Ovaj vid turističke ponude usko je vezan za poljoprivrednu djelatnost koju je potrebno temeljiti na tradicionalnim granama proizvodnje i prirodnim posebnostima, te na obiteljskim gospodarstvima mješovite poljoprivredne proizvodnje.

36 Izradio: MICRO projekt d.o.o. Plan ukupnog razvoja – Analiza situacije - OPĆINA ZAGVOZD

2.2.4. Poljoprivredne udruge i zadruge na području županije i općine

Tablica 17. Poljoprivredne zadruge u blizini Općine Zagvozd

Zadruge Poljoprivredna zadruga Biorine Poljoprivredna zadruga Runovići Poljoprivredna zadruga Krajina- Šestanovac

Izvor: Hrvatski zavod zadruga

Na području Splitsko- dalmatinske županije nalazi se sveukupno 45 poljoprivrednih zadruga i 30 poljoprivrednih udruga. Na području općine djelovala je samo jedna poljoprivredna zadruga koja je u procesu likvidacije.

Zadruga kao oblik udruživanja nudi najveću stabilnost i sigurnost proizvođaču. Uloga zadruge je prijem i osiguranje plasmana proizvoda poljoprivrednog proizvođača. To će se najlakše osigurati ako zadruga može za više proizvođača organizirati preradu njegove sirovine, odnosno proizvodnju gotovog ili barem poluproizvoda. Time bi se ublažio sezonski pritisak na tržište, ujednačile bi se cijene tijekom godine i stabilizirala ponuda i potražnja. Povećao bi se uz cijenu i obrt kapitala koji sadašnju poljoprivrednu proizvodnju praktično uništava.

Seljak se udružuje u zadrugu radi tržišta. Da bi došao do tržišta mora investirati u doradu, preradu, hladnjače, trgovačku infrastrukturu, a to ne može uspješno uraditi svako seljačko gospodarstvo zasebno. To je osnovni razlog da se grade zadružne vinarije, uljare, mljekare, hladnjače.1

1 Hrvatski zadružni savez 37 Izradio: MICRO projekt d.o.o. Plan ukupnog razvoja – Analiza situacije - OPĆINA ZAGVOZD

2.2.5. Šumarstvo

Tablica 18. Površine šuma na području županije i Općine Zagvozd

Površine šume Ukupno zemljište ha Od toga- šume %

Splitsko- dalmatinska 20.054,39 11.183,34 55,77 županija

Općina Zagvozd 384,28 92,95 24,19

Na području Splitsko-dalmatinske županije 11.183,34 ha zemljišta zauzimaju šume, što predstavlja 55,77% ukupnog zemljišta županije, dok u općini Zagvozd zauzimaju 92,95 ha zemljišta, što predstavlja 24,19% zemljišta općine i 0,12% ukupnog zemljišta županije. Šumske površine na području Općine Zagvozd pod jurisdikcijom su šumarije Imotski.

Tablica 19. Struktura šuma na području Općine Zagvozd

Struktura šumapovršina u ha % Obraslo 7.071 66,55% Neobraslo šumsko zemljište 3.554 33,45% Ukupno 10.625

Izvor: Hrvatske šume d.o.o., ispostava Imotski

Prema podacima Hrvatskih šuma, ispostava Imotski površina neobraslog šumskog zemljišta iznosi 3.554 hektara s udjelom od 33,45% dok je obrasle površine dvostruko više od neodrasle i zauzima udio 66,55.

Tablica 20. Struktura obraslih površina

Struktura obraslih šuma ha % Visoke šume 723 10,22% Niske (degradirane panjače, šikare i šibljaci) 6.348 89,78% Ukupno 7.071

Izvor: Hrvatske šume d.o.o., ispostava Imotski

U strukturi obraslih površina dominira nisko raslinje (degradirane panjače, panjače, šikare i šibljaci) i zauzima udio od 89,78% dok udio visokog raslinja samo 10,22%.

38 Izradio: MICRO projekt d.o.o. Plan ukupnog razvoja – Analiza situacije - OPĆINA ZAGVOZD

2.2.6. Turizam

Prema podacima Ureda državne uprave Imotski- ureda za gospodarstvo trenutno na području Općine Imotski nema prijavljenih pružatelja turističkih usluga. S obzirom na očuvanost okoliša, obuhvat prostora Parka prirode Biokovo, lovnih površina te manifestacija koje se održavaju tijekom ljetnog perioda Općina Zagvozd ima potencijala za bavljenje seoskim i lovnim turizmom. Ukoliko bi se otvorio Tunel sv. Ilija udaljenost Općine Zagvozd od mora iznosila bi svega 5 kilometara što bi dodatno podiglo atraktivnost ovog kraja i omogućilo razvoj turizma i ugostiteljstva.

2.2.7. Bankarstvo i financijske usluge

Financiranje poduzetništva u Općini Zagvozd se obavlja putem: 1) Programa kreditiranja poslovnih banaka 2) Programa kreditiranja Hrvatske banke za obnovu i razvita ( HBOR-a) 3) Programa poticanja poduzetništva koje provode razna ministarstva i jedinice lokalne uprave i samouprave

U Općini Zagvozd postoji jedna poslovnica banaka i to : 1. HVB Splitske banke koja nudi usluge financiranja i praćenja poslovanja malih poduzetnika i druga

Kreditni poticaji i potpore poduzetništvu su najvećim dijelom vezani sa programe kreditiranja putem HBOR -a.

Glavni programi kreditiranja HBOR -a unutar kojim se nalazi veliki broj kreditnih linija su: „Malo i srednje poduzetništvo“, „Razvitak gospodarskih djelatnosti“, „Turizam“, Ulaganje u temeljni kapital“, „Financiranje izvoza“ i „Infrastruktura“.

39 Izradio: MICRO projekt d.o.o. Plan ukupnog razvoja – Analiza situacije - OPĆINA ZAGVOZD

2.2.8. Gospodarska udruživanja

Poduzetnici su bez obzira na pravni oblik obvezni članovi Hrvatske obrtničke komore (HOK, www. hok.hr), odnosno Hrvatske gospodarske komore (HGK, www.hgk.hr). Članice Županijske komore Split mogu od stručnih službi ove komore dobiti sve informacije o zakonskim odredbama iz područja ekonomske politike i svih sektora gospodarstva(trgovina,industrija, turizam, graditeljstvo, poljodjelstvo, nakladništvo itd), deviznoga, financijskoga i poreznoga sustava, carinskoga sustava s primjenom carinskih tarifa, bankarstva s podacima o kreditima, informacije o procesu restrukturiranja i privatizacije hrvatskih tvrtki, mogućnostima investiranja itd. Osim informiranja članicama pruža i savjete u svezi primjene ISO normi i unapređenja kakvoće proizvoda i usluga, prezentacije inovacija i patenata, primjene licencija; savjete i informacije u pogledu mogućnosti otvaranja tvrtki i osnivanja stranih predstavništava, pravne savjete itd.

40 Izradio: MICRO projekt d.o.o. Plan ukupnog razvoja – Analiza situacije - OPĆINA ZAGVOZD

2.2.9. Radna snaga – zaposlenost/ nezaposlenost

Prema podacima Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje (HZMO), Središnja služba u Zagrebu, u skladu sa Zakonom o mirovinskom osiguranju iz radnog odnosa po svim osnovama doprinos uplaćuju 197 osoba sa područja Općine Zagvozd kao što je i prikazano u tablici 20.

Tablica 21. Osiguranici mirovinskog osiguranja prema osnovama osiguranja za Općinu Zagvozd

Broj Opis osiguranika % Radnici i s njima izjednačene osobe 102 51,78% Obrtnici 35 17,77% Poljoprivrednici 23 11,68% Samostalne profesionalne djelatnosti 0 0,00% Radnici kod samostalnog obveznika uplate doprinosa 34 17,26% Ostalo 3 1,52% Ukupno 197 100,00%

Izvor: Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje ( HZMO)

U ukupnom broju osoba koji uplaćuju mirovinsko osiguranje udio vlasnika obrta iznosi 17,77%, dok udio osoba koji su zaposleni u obrtima iznosi 17,26%.

Poljoprivrednika ima samo 23 i čine udio od 11,68%, dok osoba koje se bave samostalnom profesionalnom djelatnošću nema.

Najveći broj zaposlenih radi u trgovačkim društvima, njih 102 i čine 51,78%.

41 Izradio: MICRO projekt d.o.o. Plan ukupnog razvoja – Analiza situacije - OPĆINA ZAGVOZD

Tablica 22. Stanovništvo prema završenoj školi i obrazovnim područjima

Fakulteti umjetnosti i Osnovna Srednje Više Visoke umjetničke Škola škola škole škole akademije Nepoznato Ukupno Opći program 808 24 - - - - 970

Obrazovanje 1 9 1 - - 12 Humanističke znanosti i umjetnost 0 2 13 1 - 16 Društvene znanosti, poslovanje i pravo 51 4 1 - - 63 Prirodne znanosti 0 - 1 - - 1 Inženjerstvo, prerađivačka industrija i građevinarstvo 160 2 1 - - 172 Poljoprivreda 6 - - - - 6 Zdravstvo i socijalna skrb 9 - 5 - - 15 Usluge 107 1 - - - 108 Nepoznato 10 - 4 - 22 36 Općina Zagvozd 808 368 18 26 1 22 1.399

Izvor: Državni zavod za statistiku (Popis 2001.)

Prema popisu iz 2001. na području Općine Zagvozd bilo je 1.399 stanovnika koji su bili stariji od 15 godina. U strukturi prema završenoj školi i obrazovnim područjima najviše je bilo onih koji su završili osnovnu školu, njih 808 što je bilo 57,76% i 754 onih koji su završili srednju školu, što je predstavljalo 26,3% od ukupnog broja onih koji su stariji od 15 godina. Broj radno sposobnog stanovništva iznosi 879 od kojih je 148 nezaposlenih.

Završenu višu školu ima 18 stanovnika što je bilo 1,29% ukupnog stanovništva, a od obrazovnih područja prevladavaju usluge, obrazovanje i društvene djelatnosti, dok je najmanje zdravstvenog i poljoprivrednog smjera te prirodne znanosti.

U ukupnom broju stanovnika koji su stariji od 15 godina 1,93% ima završen fakultet, njih 27. Humanističke znanosti i zdravstvo je završilo skoro trećina njih, slijede inženjerstvo, prirodne i društvene znanosti te obrazovanje koje je završilo četvero osoba.

U nastavku je prikazan pregled nezaposlenih osoba prema stupnju obrazovanja i prema starosnoj strukturi.

42 Izradio: MICRO projekt d.o.o. Plan ukupnog razvoja – Analiza situacije - OPĆINA ZAGVOZD

Tablica 23. Pregled nezaposlenih osoba prema stupnju obrazovanja na dan 31.10. 2005.

Broj STUPANJ OBRAZOVANJA nezaposlenih Udio Bez škole i nezavršena osnovna škola 6 4,05% Završena osnovna škola 59 39,86% Srednja škola 81 54,73% Viša škola, stručni studij 2 1,35% Visoka škola, akademija, magisterij, doktorat 0 0,00% Ukupno 148 100,00%

Graf 3. Struktura obrazovanja stanovništva

Stupanj obrazovanja stanovništva

1,35% 4,05%

39,86% 54,73%

Bez škole i Završena osnovna škola Srednja škola nezavršena osnovna škola Viša škola, stručni studij Visoka škola, akademija, magisterij, doktorat

Izvor: Hrvatski zavod za zapošljavanje- ispostava Imotski

Prema podacima Hrvatskog zavoda za zapošljavanje u Općini Zagvozd bilo je evidentirano 148 nezaposlenih osoba.

U strukturi je najviše onih koji su završili srednju školu (54,73%) i osnovnu školu 39,86%. Nezaposlenih sa završenim fakultetom, magisterijem ili doktoratom nema dok nezaposlenih sa višom školom je dvoje i bez škole šestero.

43 Izradio: MICRO projekt d.o.o. Plan ukupnog razvoja – Analiza situacije - OPĆINA ZAGVOZD

Tablica 24. Pregled nezaposlenih osoba prema starosnoj strukturi

Broj Godine života nezaposlenih % 15- 19 6 4,05% 20- 24 17 11,49% 25- 29 20 13,51% 30- 34 17 11,49% 35- 39 22 14,86% 40- 44 21 14,19% 45- 49 23 15,54% 50- 54 12 8,11% 55- 59 8 5,41% 60- 64 2 1,35% 65 i više 0 0,00% Ukupno 148 100,00%

Graf 4. Nezaposlenost prema godinama života

Nezaposlenost prema godinama života

1,35% 4,05% 8,11% 5,41% 11,49%

15,54% 13,51%

11,49% 14,19% 14,86%

15- 19 20- 24 25- 29 30- 34 35- 39 40- 44 45- 49 50- 54 55- 59 60- 64 65 i više

Izvor: Hrvatski zavod za zapošljavanje- ispostava Imotski

Promatrajući starosnu strukturu nezaposlenih osoba može se zaključiti da je broj nezaposlenih poprilično ravnomjerno raspoređen. Ipak, moglo bi se izdvojiti broj nezaposlenih koji imaju od 45- 49 godina kojih ima najviše i to 23, osoba životne dobi od 40 do 44 godine (21) i onih u skupini od 25-29 godina kojih je 20.

Ono što se još može istaknuti je to da udio nezaposlenih osoba mlađih od 30 godina u ukupnom broju iznosi 29,05%.

44 Izradio: MICRO projekt d.o.o. Plan ukupnog razvoja – Analiza situacije - OPĆINA ZAGVOZD

2.2.10. Stanovanje i stanovništvo

Prema podacima iz Popisa stanovništva iz 2001. napravljene su sljedeće tablice i analizirano stanovanje na području Općine Zagvozd.

Tablica 25. Stanovi prema načinu korištenja

Stanovi Stanovi koji se u Stanovi za stalno stanovanje koriste povremeno kojima u vrijeme se Ukupno privremeno sezonskih samo nenastanje stanovi za radova u obavlja ukupno nastanjeni ni napušteni odmor prirodi djelatnost Splitsko- dalmatins ka županija broj 190.429 162.337 138.491 20.968 2.878 22.498 645 4.949 Zagvozd broj 911 884 553 288 43 15 12 - 2 m 52.742 50.977 33.690 15.379 1.908 1.090 675 -

Izvor: Državni zavod za statistiku, popis 2001.

Potrebno je napomenuti da je ovdje izraz stanovi označava sve vrste stambenih jedinica. Na području Općine Zagvozd 2001. je bio 911 stambenih jedinica što je tada bilo 0,48% svih stambenih jedinica na području Splitsko-dalmatinske županije. Od ukupnog broja njih 97,04% služi za stalno stanovanje, dok se ostali koriste za odmor ili za sezonske radove u poljoprivredi.

U nastavku su prikazani stanovi prema broju osoba na području Općine Zagvozd i u cijeloj županiji.

45 Izradio: MICRO projekt d.o.o. Plan ukupnog razvoja – Analiza situacije - OPĆINA ZAGVOZD

Tablica 26. Stambene jedinice prema broju kućanstava, članovima kućanstava i ukupnom broju osoba

Nastanjeni stanovi stanovi u kojima stanuju Ostale nastanjene stanovi u kojima samo priv. prostorije i objekti Kolektivni ukupno stanuju kućanstva prisutne koji nisu stanovi stanovi

Broj broj ukupni broj broj Broj prostorija broj broj članova stanova broj osoba stanova kućanstava stanova i objekata kućanstava kućanstava broj Splitsko- dalmatinsk a županija 138.491 459.077 137.566 142.041 925 221 218 467 129 Zagvozd 553 1.578 553 553 - - - - -

Izvor: Državni zavod za statistiku, popis 2001.

U Općini Zagvozd je 2001. bilo 553 stambenih jedinica u kojima stalno prebivaju 553 kućanstva dok privremeno prisutnih osoba i kolektivnih stanova nema.

Tablica 27. Struktura stanovništva prema životnoj dobi

Splitsko- dalmatinska županija Zagvozd Spol sv. sv. m ž Ukupno 463.676 1.642 797 845 0-6 god. 38.425 101 47 54 0-14 god. 85.585 243 106 137 0-17 god. 104.973 299 130 169 0-19 god. 118.027 354 156 198 Fertilno žensko svega (15-49) godina - - - 275 stanovništvo od toga 20-29 godina - - - 67

Radni kontingent 296.386 879 512 367 60 i više godina 91.874 554 217 337 65 i više godina 66.251 444 174 270 75 i više godina 23.480 186 54 132 Prosječna starost 38,1 44,6 42,3 46,8 Indeks starenja 77,8 156,5 139,1 170,2 Koeficijent starosti 19,9 33,9 27,4 40,1

Izvor: Državni zavod za statistiku, popis 2001. 46 Izradio: MICRO projekt d.o.o. Plan ukupnog razvoja – Analiza situacije - OPĆINA ZAGVOZD

Stanovništvo Općine Zagvozd karakterizira proces starenja. Indeks starenja iznosi 156,5 što znači da se 2001. godine udio stanovništva iznad 60 godina u stanovništvu do 19 godina povećao za 56,5% u odnosu na 1991.godinu.

Koeficijent starosti Općine Zagvozd iznosi 33,9, a označava udio stanovništva iznad 60 godina u ukupnom stanovništvu Općine (trećina stanovništva je iznad 60 godina). S obzirom na gospodarsku sliku ruralnog dijela Splitsko dalmatinske županije cjelokupno područje , pa tako i Općine Zagvozd, zahvaćeno je procesom iseljavanja stanovništva mlađe životne dobi.

47 Izradio: MICRO projekt d.o.o. Plan ukupnog razvoja – Analiza situacije - OPĆINA ZAGVOZD

2.2.11. SWOT analiza gospodarstva

Prednosti Nedostaci

Čistoća zraka, vode i okoliša Nerazvijena komunalna infrastruktura Općina Zagvozd zauzima prostor Parka prirode Nerazvijena poslovna infrastruktura Biokovo Poljoprivredna proizvodnja na malim, Prostorni položaj – blizina Splita, Imotskog, rascjepkanim, ne plantažiranim Makarske, plaža, susjedne države posjedima; veliki broj vlasnika parcela Klimatski uvjeti su pogodni za razvoj turizma zemljišta; Kulturne i sakralne znamenitosti kao preduvjet za Ne postojanje „Centra za edukaciju u razvoj turizma poduzetništvu, poljoprivredi, turizmu“ Nezagađenost poljoprivrednih zemljišta kao Neriješeni imovinsko-pravni odnosi i preduvjet za razvoj eko turizma nepostojanje zemljišnika Tradicija Glumci u Zagvozdu (10 godina) Proizvodnja ograničena (samo dva Stara Napoleonova cesta kao preduvjet za razvoj proizvodna poduzeća) turizma (segment kao dodatak turističkoj ponudi) Starost i nedostatak radno sposobnog Povoljni uvjeti za razvoj stočarstva i tradicija stanovništva stočarstva Nepostojanje prostornog plana Povoljni uvjeti za razvoj voćarstva, uzgoja Događaj Glumci u Zagvozdu nije ljekovitog bilja i proizvodnje meda, pčelarstva komercijalno eksploatiran Tradicija starih obrta (kovači, izrađivači gudačkih Nedovoljno iskorištavanje tradicija instrumenata, tkanje) proizvodi koji se mogu Nedostatak zadruga i udruženosti u plasirati u turizam poljoprivredi Tradicija u obradi kamena Nepostojanje veterinarske stanice i Raznolikost geografske strukture veterinara u općini Endemske biljne i životinjske vrste kao kuriozitet Prostor za izgradnju uzletno sletne staze za zmajarenje

Prilike Prijetnje Razvoj turizma (seoskog, manifestacijskog, lovnog, planinarstvo, speleologija, ekstremni Devastacija prostora nestručno sportovi….) postavljenim i prekomjernim brojem Izgradnja tunela Sv. Ilija potaknula bi kamenolomima gospodarski razvoj Općine Zagvozd (turizam, Razvoj zagađivačkih industrija u ugostiteljstvo, stvoriti interes za poduzetničkom susjednim općinama zonom) Prolaskom autoceste Zagreb - Dubrovnik znatno će se poboljšati prometna povezanost Općine Zagvozd s ostalim dijelom Hrvatske Iskorištavanje poticaja, državnih potpora, fondova EU (PPDS lll) Usvajanje prijedloga Masterplana turizma na nivou županije koji predlaže jedinstveni

48 Izradio: MICRO projekt d.o.o. Plan ukupnog razvoja – Analiza situacije - OPĆINA ZAGVOZD

turistički prostor kao spoj plaže i Biokova

2.3. Društvene djelatnosti

U razmatranju plana razvoja općine Zagvozd potrebno je posvetiti posebnu pozornost institucijama društvenih djelatnosti. Pod tim podrazumijevamo status i razvoj:

- općinskih udruga i zadruga

- funkcioniranje sustava zdravstvene zaštite i socijalne skrbi

- obrazovanja te

- objekte i institucije koja svojim djelovanjem i postojanjem promiču kulturni te športski život općine.

Gledano i s makro (nacionalnog i županijskog) i mikro (gradskog ili općinskog) aspekta, jedinice udruga i zadruga mogu, između ostalog, svojim djelovanjem lančano utjecati na razvoj. Kooperacija više jedinica istih ili sličnih interesa, djelatnosti i orijentacija na užem i širem i općine, može vršiti značajan upliv na pozitivnu promjenu u internom okruženju Općine, ali i cijele manje regije.

Kod presjeka sustava društvenih djelatnosti potrebno je posvetiti posebnu pažnju sustavu obrazovanja, sustavu zdravstvene zaštite i socijalne skrbi i institucijama istih. Važno je promotriti potrebu stanovništva za istim, njihovu ''gravitaciju'' za susjednim općinama u pogledu istih, te nužnost izgradnje, modifikacije ili prenamjene ovakvih institucija. Zbog izrazite disproporcije u rasporedu stanovništva Zagore, ovakvi se 'zahvati' nameću kao prirodni i logični.

Neposredno i indirektno, obrazovne institucije svojim djelovanjem mogu utjecati na gospodarstvenu sliku općine. U Regionalnom operativnom programu Županije, kao jedan od osnovnih županijskih problema generalno se ističe i neadekvatna povezanost i strukturna neusklađenost obrazovanja s gospodarstvom. Paralelno s tim zaključkom, važno je sagledati i sustav obrazovanja odraslih na području Općine, te nužnost izgradnje istog.

49 Izradio: MICRO projekt d.o.o. Plan ukupnog razvoja – Analiza situacije - OPĆINA ZAGVOZD

Kulturna baština na području čitave Zagore, priobalja i otoka nameće se kao izvanredan turistički potencijal. Veliki broj gradova i općina na području Dalmacije u tom pogledu skriva vrijedne istražene i neistražene arheološke lokalitete, stare sakralne objekte i stambene objekte, zavičajne muzeje, te tradicionalna kulturna lokalna, regionalna i nacionalna događanja, te manje pučke manifestacije. Ukoliko postoje isti objekti i događanja, važno je ukazati i na njihov ulogu i udio u ukupnom razvoju Općine.

50 Izradio: MICRO projekt d.o.o. Plan ukupnog razvoja – Analiza situacije - OPĆINA ZAGVOZD

Tablica 28. Kategorizacija postojećih institucija i funkcija društvenih djelatnosti Općinsko središte Naselja Središnje funkcije Zagvozd Biokovsko Selo Krstatice Rastovac Župa Rašćane Gornje Župa Srednja Općinsko vijeće Načelnik i donačelnici Općinsko Uprava poglavarstvo - - - - - . Jedinstveni upravni odjel Dobrovoljno vatrogasno društvo Udruga građana udruga građana udruga građana Udruga građana, Političke stranke (Udruga Udruga građana (Speleološko političke stranke i (općinska prijatelja - (Etno eko - - društvo druge udruge organizacija HDZ, te Biokovskog udruga Vrdol) ''Krstatice'') podružnica HSP) Sela) rimokatolička rimokatolička pripada župi pripada župi rimokatolička crkvena župa pripada župi sv. pripada župi sv. Vjerske zajednice crkvena župa (Gospa Presv. Srca Gospe od župa (Sv. Ivan (sv. Srce Ivana Krstitelj Ivana Krstitelj od Karmela) Isusova Karmela Krstitelja) Isusovo) Dječji vrtić (Područni odjel Dječjeg vrtića Prosvjeta, školstvo i Imotski) - područna škola područna škola - - - obrazovanje Matična osnovna škola (OŠ Zagvozd) Dvorana za kulturne Kultura i umjetnost potrebe (Dom ------kulture) Sport i rekreacija nogometna igrališta - Boćalište - - boćalište - Ambulanta (opće Zdravstvo i socijalna medicine) Zagvozd ------skrb Stomatolog Ljekarna 51 Izradio: MICRO projekt d.o.o. Plan ukupnog razvoja – Analiza situacije - OPĆINA ZAGVOZD

2.3.1. Nadležnosti

Uprava općine Zagvozd zasniva se na postavkama iz zakonske regulative te odrednicama Statuta Općine. Ona uključuje:

- Općinsko Vijeće (jedanaest članova)

- načelnika i dva donačelnika

- Općinsko poglavarstvo (pet članova) te

- jedinstveni upravni odjel koji prati i organizira sav informacijski, pravni i računovodstveni protokol. Zakonski izbori vijeća mjesnih odbora naselja Općine, još nisu provedeni 2.

U Splitsko-dalmatinskoj županiji trenutno egzistira 2.219 udruga osnovanih i usuglašenih temeljem Zakona o udrugama. Prije nego se fokusiramo na djelatnosti udruga u Zagvozdu, potrebno je obratiti pozornost na osnovni problem rada udruga koji prožima veliki broj udruga na području Splitsko-dalmatinske županije.

Najveći problem u radu udruga jest da je članstvo udruga needucirano za rad u njima, ciljevi udruga su nejasni, aktivnosti nekontinuirane, a iz tog i drugih razloga veliki broj udruga egzistira samo na papiru. Udruge se oslanjaju samo na financiranje jedinica lokalne samouprave, koje nemaju adekvatne programe za rad s udrugama 3.

U mnogim mjestima u Splitsko-dalmatinskoj županiji često je upitna i interakcija građanske inicijative, ponajviše zbog nedostatka edukacije po pitanju partnerstva. Trenutno ne postoji dovoljno razumijevanja za razvoj skupnih aktivnosti i umrežavanje različitih inicijativa. Ukoliko razumijevanje i motivacija postoje unutar domene građanske inicijative, obično ne postoji stimulacija od strane institucija lokalne samouprave.

Udruge u općinama Zagore kroz redovite aktivnosti i djelovanja, animiraju sredinu u kojoj su nastale te organizirano i postupno mobiliziraju njihov razvoj. Općina Zagvozd bilježi udruge koje aktiviraju pozitivne razvojne promjene, a kao takve važno ih je navesti u segmentu društvenih djelatnosti Općine. To su:

 Planinarsko društvo ''Sveti Jure''  Kulturna udruga ''Glumci u Zagvozdu''

2 Izvor: informacije dobivene od Jedinstvenog upravnog odjela Općine Zagvozd 3 Izvor: Regionalni operativni program Splitsko dalmatinske županije (Udruge i partnerstvo): Splitsko dalmatinska županija, Ekonomski fakultet Sveučilišta, Split 2006. 52 Izradio: MICRO projekt d.o.o. Plan ukupnog razvoja – Analiza situacije - OPĆINA ZAGVOZD

 Limena glazba Zagvozd  Lovačka udruga ''Zec''  Dobrovoljno vatrogasno društvo Zagvozd  Udruga prijatelja ''Joško Tomičić''  Speleološko društvo ''Krstatice''  Udruga prijatelja ''Biokovskog Sela''  Etno-eko udruga ''Vrdol''

2.3.2. Obrazovanje

Predškolsko obrazovanje

Premali broj djece u Županiji obuhvaćen je programima predškolskog odgoja i obrazovanja, a institucije predškolskog odgoja nisu jednako dostupne svima. Na području Hrvatske situacija je slična. Potrebno je osiguravanje prostornih, financijskih i kadrovskih uvjeta za uključivanje što većeg broja djece u programe predškolskog odgoja. Pored toga, jedinice lokalne samouprave trebaju ponuditi i povoljnije uvjete pohađanja predškolskih ustanova djeci bez oba roditelja, djeci poginulih branitelja i vojnih invalida domovinskog rata te djeci stalnih korisnika socijalne pomoći 4.

- Dječji vrtić Imotski/Područni odjel Zagovzd

U pogledu organizacije predškolskog obrazovanja na području Općine Zagvozd djeluje jedino vrtić koji se nalazi u prostorijama zagvoške osnovne škole. Prvotno je djelovao u sklopu osnovne škole, a kasnije kao područni odjel Dječjeg vrtića Imotski. Vrtić uvijek ima jednu odgojnu grupu sa 6-satnim programom. Za školsku godinu 2005./2006. vrtić je imao 23 polaznika. Na površini od 115 m2 smještene su sljedeće prostorije: igraonica, kuhinja, WC, hodnik s garderobom.

Vrtić nema dječjeg igrališta i trenutno se koriste ona koja su u posjedu škole (jedno travnato i jedno malo asfaltno).

U okviru punog dnevnog radnog vremena vrtića (samo jutarnja smjena od 7 – 13 sati) od ponedjeljka do petka radi samo jedna odgojiteljica. Pored nje u vrtiću su zaposleni i spremačica, ravnatelj, pedagog, tajnik i računovođa koji ne rade puno radno vrijeme.

Program vrtića je sličan programima koji se provode u vrtićima susjednih Općina, a koji prati osnove programa svih vrtića u Republici Hrvatskoj. Druženja djece organiziraju se i van vrtića (zajednički izlet u Košute djece i roditelja). Vrtić priprema i

4 Izvor: Regionalni operativni program Splitsko dalmatinske županije (Obrazovanje): Splitsko dalmatinska županija, Ekonomski fakultet Sveučilišta, Split 2006. 53 Izradio: MICRO projekt d.o.o. Plan ukupnog razvoja – Analiza situacije - OPĆINA ZAGVOZD

dječje predstave prigodom božićnih i uskrsnih blagdana, maskenbala te povodom završne svečanosti s podjelom diploma na kraju školske godine.

Iako bi vrtić u Zagvozdu, nota bene, trebao vlastitu zgradu kako bi svoje prostorije mogao odvojiti od zgrade osnovne škole, trenutno ne iziskuje neke veće modifikacije (potrebno je napraviti WC za odgajatelje te odvojiti kuhinju od skladišnog prostora).

Objekt vrtića bi trebao imati poseban ustroj, organizacijsko uređenje i građevinska rješenja od onog koja su trenutno ponuđena vrtiću u Zagvozdu. Potrebno je fizički razdvojiti ta dva obrazovna segmenta kako bi se s neovisnosti mogla podići i kvaliteta njihove cjelodnevne edukacije kojoj stremi obrazovni sustav u Europskoj uniji i u svijetu.

Osnovnoškolsko obrazovanje

Što se tiče osnovnoškolskog obrazovanja na području Županije, poznato je kako se, između ostalog kao najveći problemi tretiraju financiranje i organiziranje prijevoza učenika, te sanacija osnovnoškolskih objekata. Većina osnovnoškolskih objekata je u vrlo zapuštenom stanju, a osnovne škole su u 2005. po javnom natječaju iskazale potrebu za sanacijom takvog stanja kako bi se osigurala sigurnost boravka učenika i nastavnika.

- Osnovna škola Zagvozd5

Zgrada današnje osnovne škole u Zagvozdu izgrađena je 1968. godine. Prije toga nastava se održavala u Domu kulture koji je sagrađen pedesetih godina dvadesetog stoljeća. Škola je osmoljetka i trenutno ima 135 polaznika (ravnomjeran odnos dječaka i djevojčica). Pored matične škole, OŠ Zagvozd vodi i četiri područne i to:

 Područnu školu u Rastovcu - kombinacija od prvog do četvrtog razreda (jedan

odjel)

 Područnu školu u Krstaticama - kombinacija od prvog do četvrtog (jedan odjel) i

 Područnu školu Dobrinče (ne nalazi se na području Općine) - kombinacija od

prvog do četvrtog (jedan odjel)

5 Izvor: podaci su dobiveni od Osnovne škole Zagvozd 54 Izradio: MICRO projekt d.o.o. Plan ukupnog razvoja – Analiza situacije - OPĆINA ZAGVOZD

 Područnu školu u Slivnu (ne nalazi se na području Općine) – dvorazredna

kombinacija od prvog do četvrtog te posebni odjeli za polaznike od petog do

osmog razreda 6.

Škola je smještena u zapadnom dijelu naselja Zagvozd, a u njezinoj su neposrednoj blizini: vatrogasni dom, općina, ambulanta, ljekarna, pošta i banka.

Osnovna škola ima tri etaže, ukupne površine 2.400 m2. Na prvoj etaži su gimnastička dvorana i radionice. Na drugoj etaži 6 učionica, 4 WC-a knjižnica i prostor za Vrtić (115 m2). Na trećoj etaži je 5 učionica, 4 WC-a, zbornica i 3 kancelarije.

Dvorište škole zauzima 3.000 m2. Jedan dio dvorišta ekološki upotpunjuje i uljepšava vrt uređen dalmatinskim biljem, a drugi dio dva školska igrališta (travnato i asfaltno). Osnovna škola u Zagvozdu treba višenamjensku sportsku dvoranu.

U školi se trenutno ništa ne preuređuje, adaptira niti nadograđuje, ali je potrebno izvršiti potpunu rekonstrukciju zgrade - posebno krovište, a elektroinstalacija aluminijska, nema gromobrana i fasadu.

Škola ima 40 zaposlenih (ravnatelja, dva stručna suradnika (pedagoga i knjižničara), 26 učitelja, tajnika, računovođu i devet djelatnika koji rade kao pomoćno tehničko osoblje.

Nastavni plan i program je kvantitativno i kvalitativno sličan programu drugih škola u susjednim općinama, te se provodi u skladu s predloženim i donesenim programom Ministarstva. Škola radi od početka rujna do kraja prosinca, te od sredine siječnja do sredine lipnja. U ostalim periodima, traju praznici i škola ne radi. Dok je zatvorena, škola preko ljeta, nema drugu namjenu.

Tijekom školske godine organiziraju se druženja učenika na jednodnevnim izletima, ekskurzijama, te športskim natjecanjima u ovoj i susjednim školama.

Značajne manifestacije koja se događaju u prostorima škole su: Dani kruha, Dan škole, Sv. Nikola, te božićna i uskrsna priredba.

Učenici škole uključeni su u različite fakultativne aktivnosti: sport, glazbenu školu – (glazbena škola Imotski, Limena glazba Zagvozd), a sudjeluju i u radu kulturne udruge ''Glumci u Zagvozdu''. Ipak, prema primjedbama stanovnika Općine, nedostaju organizirana okupljanja djece van škole jer osim Limene glazbe nema dr. udruge koja animira djecu tokom godine.

6 Napomena: područna škola Dobrinče i Slivno se ne nalaze na području Općine Zagvozd 55 Izradio: MICRO projekt d.o.o. Plan ukupnog razvoja – Analiza situacije - OPĆINA ZAGVOZD

OŠ Zagvozd ima organiziranu nastavu za obrazovanje odraslih za završetak osnovne škole 7.

Srednjoškolsko obrazovanje i institucije za obrazovanje odraslih

Na području Općine Zagvozd ne postoji srednja škola. Najbliže srednje škole su u Imotskom (20 km) i sljedeće škole: gimnazije, ekonomska, upravna, tehnička (elektrotehničari, strojarski tehničar i računalni tehničar), kemijska te obrtnička (frizeri, kuhari, vozači, vodoinstalateri, bravari, limari, elektromonteri, konobari, automehaničari i slično). Imotski jednako tako za odrasle osobe nudi i edukaciju u vidu obrtničkih zanimanja.

Problem obrazovanja u Općini Zagvozd

Obrazovanje na području Općine Zagvozd jedan je od krucijalnih društvenih problema. Općina Zagvozd samo je jedna u nizu velikog broja jedinica lokalne samouprave u teškim gospodarskim prilikama koje ne mogu samostalno financirati predškolsko obrazovanje. Nedostatak su i zastarjeli objekti, namještaj i mala ulaganja u dodatnu opremu u obrazovnim jedinicama (klupe se i sjedalice u mnogim školama u Županiji nisu obnavljale u posljednjih 20 godina). Sama Općina Zagvozd trenutno nema adekvatan ustroj predškolskog obrazovanja (vrtić se nalazi u prostorijama škole, nema dječjeg igrališta).

Minimalni pomak koji se zasad mora napraviti za razvoj obrazovanja je poboljšanje postojećih objekata (igralište za dječji vrtić i sportska dvorana za osnovnu školu). Ustanove predškolskog i osnovnoškolskog obrazovanja moraju imati bar uporišne preduvjete za kvalitetno obrazovanje svojih polaznika.

Oplemenjivanje obrazovnog sustava nužna je predispozicija za podizanje kvalitete življenja nekog područja. Razvoja obrazovnog sustava nekog manjeg područja može stimulirati razvoj njegova gospodarstva. Kod stvaranja korelacije između gospodarstva i obrazovanja na takvoj mikrorazini, važnu ulogu ima lokalna samouprava koja mora poticati razvoj edukacije u smjeru privrednih grana za koje drži da su perspektivne za razvoj Općine.

Na području imotskog kraja, ali i čitave Dalmacije postoje osobe kompetentne da govore o svojim iskustvima i saznanjima (udruge, zadruge, fakulteti, instituti, poduzeća), a njihov angažman je poželjan. Organizirani seminari, predavanja i praktičan rad stručnih osoba za stanovnike Općine traže poticaj jedinice lokalne samouprave i nužni su kako bi znanjem, novim idejama, rješenjima i motivacijom

7 Izvor: Osnovna škola Zagvozd 56 Izradio: MICRO projekt d.o.o. Plan ukupnog razvoja – Analiza situacije - OPĆINA ZAGVOZD

osvježili viziju stanovništva o njihovoj Općini. Ovakav edukativni model neophodan je za budući razvoj Zagvozda.

2.3.3. Kultura

Stari sakralni objekti8

Sakralni objekti na području Općine vrlo su velike vrijednosti i važnosti jer su nastale u okolnostima burne povijesti. Crkve Uznesenja Marijina, Sv. Svetih na Butigama i Sv. Križa u Rastovcu podignute su između 1626. i 1636. godine. U povijesnim spisima godine 1715. godine Zagvozd se opisuje kao selo jedinstveno i neobično po tome što jedino u Otomanskom carstvu ima tri crkve9.

Zagvozd je stara glagoljaška župa Imotske krajine. Nekad je obuhvaćala prostor i današnje župe Medov Dolac sa selima Dobrinče i Medov Dolac. Za vrijeme drugog crkvenog sabora u Solinu 533. god Zagvozd se spominje prvi put i to pod imenom Montanense. Glagoljašku župu prvi je opisao Bartul Kačić u izvješću papi Urbanu VIII., 1626. godine.

 Župska crkva Velike Gospe (Uznesenja Marijina)

Sačuvana je predaja s kojom se slažu i stručnjaci kako je crkva zidana 1630 g. Pošto Turci nisu davali dozvole za gradnju novih crkava osim na mjestima gdje su te već postojale, možemo zaključiti da je i prije dobivene dozvole postojala crkva. Crkva je popločana grubo tesanim kamenom, vratnice su rad starih domaćih majstora. Čitava je pokrivena kamenim pločama kako su se u stara vremena pokrivale sve važnije kuće (tradicionalna arhitektura). Neki dijelovi crkve renovirani su 1973., a posljednja restauracija izvršena je pod nadzorom Regionalnog zavoda za čuvanje starina u Splitu.

 Sveti križ u Donjem Rastovcu

Po mišljenju stručnjaka crkva je zidana nešto prije crkve Velike Gospe. Nekada je to bila župska crkva Zagvozda. Restaurirana je 1973. Pokrivena je domaćim kamenim pločama. Interijer crkve podsjeća na podzemne katakombe prvih kršćana. Na zidu apside crkve visi umjetnička slika sv. Križa nepoznatog autora iz 16. stoljeća. Prema stručnim mišljenjima, slika je visoke umjetničke vrijednosti i najstarija takva u imotskom kraju.

 Crkva Svih Svetih na Butigama

8 Izvor: Župe Imotske krajine, Franjevački samostan Imotski, Tisak Slobodna Dalmacija 9 Izvor: informacije višeg kustosa Muzeja hrvatskih arheoloških spomenik, gdina Ljubomira Gudelja 57 Izradio: MICRO projekt d.o.o. Plan ukupnog razvoja – Analiza situacije - OPĆINA ZAGVOZD

Iz natpisa s pročelja ove crkvice vidi se da je crkvica posvećena 20. siječnja 1644. Zidovi crkvice išarani su križevima od posvete. Nad crkvicom su kamene ploče bačvastog oblika. Crkvica danas služi kao kapela za čuvanje sv. Sakramenta.

 Kapela Gospe od Zdravlja u Donjem Rastovcu

Kapelu je svojim novcem zidao don Andrija Lončar za svoju privatnu uporabu uz rodnu kuću. Ispred kapele nalazi se veliki kameni mlin za masline. Kapelica krije originalnu škrinju sa starinskim kovanim kvakama i štampanim propovijedima fra Filipa iz Očevije, fascikul glagolskog brevijara, glagolski misal pisanih latinicom i glagoljicom. Ovi artefakti nisu sačuvani u cijelosti, ali predstavljaju duhovnu literaturu glagoljaškog popa.

 Sveti Stjepan u Donjem Rastovcu

Crkvica Svetog Stjepana, jedna od najljepših crkvica u Zagvozdu, sagrađena je 1863.. Okićena je stoljetnim kljenom i kostelama. Karakteristični bačvasti svod crkve, natkrivaju kamene ploče krovišta. U svojoj jednostavnosti, privlači svojim savršenim proporcijama, golim bijelim kamenom i jednostavnim oltarom.

Arheološki spomenici

 Stećci

Stećci su autohtoni srednjevjekovni nadgrobni spomenici, ukrašeni plastičnim prizorima iz života, lova, viteških turnira i natpisima. Općina Zagvozd broji niz ovakvih spomenika pored starih cesta u mjestima Župa Biokovska, Rastovac i Zagvozd. Najpoznatiji je stećak sarkofag ''Vukov greb''.

 Manastirine

Oko 150 m na istok od crkve Svih Svetih i današnje nove župske crkve nalazi se mjesto 'Manastirine'. To su razasuti veliki blokovi klesanog kamenja, ruševine starog zdanja franjevačke rezidencije. Za razliku od samostana ova se crkvena rezidencija sukladno crkvenim zakonima razlikovala od samostana, koji su u imotskom kraju u prošlosti postojali samo na izvoru rijeke Vrljike i na Otoku na prološkom Blatu.

 Dvori Hasan-age Arapovića

Ostaci kule u predjelu koji se zove Turski Klanac. U neposrednoj blizini na Rudinama vide se ostaci stare kule. Do danas su sačuvana 2 bunara. To su ostaci kule glasovitog Hasan-age Arapovića. Povijest i priča vezana za ovu povijesnu osobu prenosila se

58 Izradio: MICRO projekt d.o.o. Plan ukupnog razvoja – Analiza situacije - OPĆINA ZAGVOZD

generacijama stanovnika Zagvozda, ali i šire sve dok je 1774. nije zapisao talijanski putopisac i etnograf Alberto Fortis, nazvavši je iliričkom baladom. Walter Scott, J.W. Goethe, Aleksandar Sergejevič Puškin samo su neka od poznatijih imena koja su prevodila ovu baladu.  Zagvoška prapovijesna nalazišta

Najstarije tragove prisutnosti ljudi na području Općine Zagvozd skrivaju ostaci niza prapovijesnih gradina i grobnih gomila-tumula. Brojni prapovijesni objekti nisu istraživani, kao ni brojne vrtače koje kriju historijske materijalne dokaze. Po pronalasku primjeraka bizantskog novca (11. stoljeće), dviju grčko ilirskih kaciga, kamenih sjekira, keramičkih posuda iz brončanog doba lako je zaključiti kako je zagvoško podneblje veliki arheološki potencijal.

59 Izradio: MICRO projekt d.o.o. Plan ukupnog razvoja – Analiza situacije - OPĆINA ZAGVOZD

Kulturne manifestacije i događanja

Tablica 29. Tradicionalna godišnja događanja u Općini Zagvozd MJESEC DOGAĐAJI ORGANIZATOR PUČKE SVEČANOSTI Siječanj/  Pokladna promenada kroz Zagvozd do Doma kulture uz veljača limenu glazbu CRKVENE SVEČANOSTI Limena glazba Ožujak/travanj  Uskrsne svečanosti - prigodni crkveni koncert prigodom Zagvozd misnog slavlja DRŽAVNI PRAZNIK  Koncert Limene glazbe Zagvozd na Trgu glumaca – budnice za Dan državnosti CRKVENE i PUČKE SVEČANOSTI Limena glazba Lipanj  Dan naselja i župe u Krstaticama (Sv. Ivana Krstitelja) – Zagvozd limena glazba  Dan Župe –župa Presveto Srce Isusovo (crkva sv. Ivana Krstitelja) – limena glazba  Ribarska noć u Zagvozdu – pučka fešta KULTURNI DOGAĐAJI  Glumci u Zagvozdu – zagvoški događaj godine, kazališne KU Glumci u Srpanj/kolovoz predstave, koncerti, folklorne priredbe, izložbe Zagvozdu CRKVENE i PUČKE SVEČANOSTI  Dan Općine Zagvozd i zaštitnice Gospe od Karmela SPORTSKI PROGRAM Članovi udruge Kolovoz  Ženski malonogometni turnir – trodnevni turnir Limena glazba humanitarnog karaktera Zagvozd OSTALE PRIREDBE Limena glazba  Darovi sv. Nikole – glazbeno scenska priredba, darovi za Zagvozd djecu KU Glumci u Prosinac Zagvozdu. CRKVENE SVEČANOSTI Limena glazba  Božićni koncert – jedno satni koncert Limene glazbe u crkvi Zagvozd, Gospe od Karmela Osnovna škola Zagvozd

Glumci u Zagvozdu

Kulturna manifestacija Glumci u Zagvozdu tradicionalno se već osam godina održavala u Zagvozdu. Ova kulturna priredba festivalskog karaktera okuplja eminentne kazališne i glazbene umjetnike, folklorne skupine te općenito estradne zvijezde iz cijele Hrvatske. Manifestacija tradicionalno traje od kraja lipnja/ srpnja do sredine kolovoza.

60 Izradio: MICRO projekt d.o.o. Plan ukupnog razvoja – Analiza situacije - OPĆINA ZAGVOZD

Povodom ''Glumaca u Zagvozdu'' održavaju se besplatne kazališne predstave, izložbe, koncerti, te folklorne priredbe. U početku je realizacija ideje o kazališnim događanjima na području Općine zahtijevala tek skroman budžet i entuzijazam Vedrana Mlikote i Darke Ćurde, idejnih tvoraca manifestacije, te njihovih prijatelja i kolega glumaca.

Širo Guberina, Josip Genda, Zijah Sokolović, Ecija Ojdanić, Goran Višnjić, Arijana Čulina, ansambl Lado, Miroslav Škoro neka su od vrlo poznatih imena koja su do sada gostovala u Zagvozdu. Velika zasluga opstanka manifestacije pripada i svim mještanima koji su pripomagali njezinoj organizaciji (primjerice, kako Zagvozd nema hotela, mještani su u tu svrhu prilagođavali svoje domove).

Kada se 2001. g. ova manifestacija pokazala kao ozbiljna, atraktivna, tradicionalna u svojoj realizaciji, zauzela je svoje mjesto u kulturnom životu Hrvatske, pa se logično ukazala i potreba za efikasnijom i kvalitetnijom organizacijom susreta. Iste je godine osnovana i Kulturna udruga ''Glumci u Zagvozdu'', logistička baza organizacije susreta.

Medijskom promocijom ''Glumci u Zagvozdu'' danas su postali najveća zagvoška atrakcija. Trg ispred zagvoškog Doma kulture, na kojem se i održavaju predstave, u čast njegovih sudionika i organizatora nazvan je "Trgom glumaca". Danas je ova manifestacija najživlji segment kulturnog i turističkog života Zagvozda tijekom kojega Zagvozd pohodi oko 30.000 posjetitelja.

- Dan Općine

16. srpnja, Župa Zagvozd slavi Gospu od Karmela, svoju nebesku zaštitnicu. Isti je dan i Dan Općine Zagvozd. Proslava započinje prvom jutarnjom misom, te svečanom procesijom u kojoj djevojke u bjelini pronose cvijećem urešen Gospin kip kroz mjesto. Uz marijanske pjesme i zagvošku limenu glazbu, Gospa se unosi u novu župnu crkvu u središtu mjesta, gdje se obično nastavlja svečano misno slavlje. Ovakvo crkveno slavlje karakteristično je za mnoga mjesta dalmatinskog podneblja koja slave dan zaštitnika grada ili općine. Dan Općine Zagvozd održava se tijekom ''Glumaca u Zagvozdu'' i ovakva se svečanost odlično uklapa u cijeli kompleks događanja koja obilježavaju ljetno razdoblje u Zagvozdu, upotpunjavajući i animirajući turističku ponudu Općine. Večernje slavlje Dana Općine već tradicionalno nekoliko godina za redom obilježavaju koncerti poznatih domaćih glazbenih imena.

- Ribarska noć u Zagvozdu

Iako atipična za naselja u Zagori, ribarska noć u Zagvozdu već se pet godina održava na području Općine. Ova pučka fešta započela je kao komorna rođendanska zabava, a postupno se pretvorila u pravu turističku atrakciju, na kojoj je, prema navodima prisutnih stanovnika Općine, 2005. godine prisustvovalo i oko dvije tisuće ljudi. Kod

61 Izradio: MICRO projekt d.o.o. Plan ukupnog razvoja – Analiza situacije - OPĆINA ZAGVOZD

organizacije ribarske noći, jela, pića i svu potrebnu logistiku osiguravaju sponzori i mještani, a organizacija samog događaja plod je volonterskog rada i entuzijazma mještana Zagvozda. Na Ribarskoj noći sudjeluju i glazbene skupine iz različitih krajeva Hrvatske, koji uveličavaju ovu manifestaciju svojom nazočnosti i glazbenim izvedbama.

Kulturne udruge

 Kulturna udruga ''Glumci u Zagvozdu''

KU ''Glumci u Zagvozdu'' registrirana je 2001. godine iako je s organizacijom kulturnog događanja ''Glumci u Zagvozdu'' započela još 1998. godine. Udruga brine o kulturnim i zabavnim događanjima Općine, a prioritet njezina djelovanja je organizacija spomenute ljetne kulturne manifestacije. Zahvaljujući organizaciji ovog značajnog kulturnog događanja tijekom srpnja i kolovoza kroz Zagvozd prodefilira nekoliko desetaka tisuća posjetitelja s područja čitave Hrvatske. Rad u KU ''Glumci u Zagvozdu'' je volonterski, i isključivi je plod entuzijazma i volje svih stanovnika Zagvozda.

 Udruga prijatelja ''Joško Tomičić''

Udruga okuplja prijatelje Joška Tomičića koji organiziraju koncerte i gostovanja glazbeno - scenskih skupina u spomen na pokojnog glazbenika i poznatog Zagvožđana.

 Limena glazba ''Zagvozd''

Limena glazba Zagvozd djeluje od 1997. Od ukupno 36 članova, aktivno je 14 puhača. Članovi udruge prate sva važnija događanja na području Zagvozda. Osim glazbenih nastupa na području Zagvozda, udruga posljednje dvije godine organizira ženski malonogometni turnir od organizacije kojeg su prihodi namijenjeni u humanitarne svrhe. Udruga Limene glazbe Zagvozd sviranju trube obučava svoje najmlađe članove (osnovnoškolski uzrast), a o njima i ovisi budućnost i opstanak ove zagvoške udruge.

62 Izradio: MICRO projekt d.o.o. Plan ukupnog razvoja – Analiza situacije - OPĆINA ZAGVOZD

2.3.4. Šport i rekreacija

U domeni Općine Zagvozd gotovo da nema sportskih udruga, a postoje tek dva sportska objekta (od kojih je tek jedno nešto veće nogometno igralište - 50x100 m). Kako je među mlađim naraštajima (predškolska i osnovnoškolska populacija) ustoličen interes za sportske aktivnosti i igre, izgradnja objekta za ovu namjenu nužna je kako bi nadoknadila potrebe istih, ali i ojačala siromašan sportski život na prostoru Općine. Poticaj svakako treba doći od strane lokalne Uprave i Županije. Iako Županija trenutno ne može financirati izgradnju neke tipske sportske dvorane, s obzirom na financijsku preopterećenost u sanaciji i izgradnji objekata u osnovnom i srednjem školstvu, na postojećem nogometnom igralištu koje se nalazi u blizini škole mogu se napraviti izvesti neke modifikacije i poboljšanja.

Zagvozd

 Lovačka udruga ''Zec'' Lovačka udruga ''Zec'' postoji već više od 50 godina, a svojim reguliranim djelovanjem doprinosi uspostavi ekološke i prirodne ravnoteže zagvoškog zaleđa. Udruga okuplja oko 250 – 300 lovaca, te stvara program razvoja lovstva u lovištu i gospodari lovištem po načelu zaštite i čuvanja divljači. Udruga surađuje i s drugim lovačkim društvima na području Hrvatske, a bila je i domaćin izložbi lovačkih trofeja i susreta lovaca. Lovci lovačke udruge ''Zec'' više nemaju pod ingerencijom atraktivno biokovsko lovište koje su napučili 'lovački' zanimljivom divljači kao što su mufloni, divokoze i divlje svinje. Danas je udruga u posjedu lovišta Zagvozd (7.500 hektara) i državnog lovišta Osoje (3.500 hektara). Udruga je u posjedu nekoliko lovačkih koliba i nema vlastiti lovački dom, koji će joj u bližoj budućnosti nedostajati ukoliko namjerava utjecati na razvoj lovnog turizma na području Općine.

 Planinarsko društvo ''Sv. Jure'' Društvo postoji već 10 godina, djeluje na volonterskoj bazi od 96 članova i zahvaljujući njihovom entuzijazmu i simboličnim donacijama, pomaže u razvoju ove vrste rekreativnog turizma na području Zagvozda. U posjedu društva je i planinarski dom koji u jednakoj mjeri i relativno često posjećuju i domaći i strani turisti. Prema riječima, predsjednika društva, koji je ujedno i predsjednik lovačke udruge ''Zec'', planinu Biokovo i planinarsko društvo često posjećuju speleolozi, biolozi i alpinisti.

Krstatice

 Speleološko društvo Krstatice Stručni speleološki rad i speleološka istraživanja djelatnost su speleološkog društva Krstatice. Društvo okuplja i organizira druženja speleoloških radoznalaca i stručnjaka.

63 Izradio: MICRO projekt d.o.o. Plan ukupnog razvoja – Analiza situacije - OPĆINA ZAGVOZD

2.3.5. Zdravstvo i socijalna skrb

U nizu aktualnih problema sustava zdravstva i socijalne skrbi Splitsko – dalmatinske županije svakako treba izdvojiti:  porast troškova medicinskog materijala i vanjskih troškova  problem naplate potraživanja od HZZO-a;  zastarjeli objekti (u svim objektima u vlasništvu Županije) rekonstrukcija i adaptacija kojih je nužna;  nezadovoljavajuća pokrivenost Županije službama hitne medicinske pomoći, sanitetskim vozilima  nedovoljni kapaciteti u ustanovama socijalne skrbi.  nezadovoljavajuća razvijenost različitih oblika pomoći kroz vaninstitucionalni sustav skrbi 10

- Dom zdravlja Imotski/Ambulanta Zagvozd

Prema riječima, djelatnice ambulante Zagvozd, doktorice opće prakse, ambulanta Zagvozd kao institucija primarne zdravstvene zaštite djeluje kao ogranak Doma zdravlja u Imotskom. Smještena je u centru Općine, a sa radom je počela sedamdesetih godina. U ambulanti rade dvije doktorice opće medicinske prakse, dvije medicinske sestre, laborantica i stomatolog. U zgradi se nalazi i apoteka. Iako ispravni, oprema i inventar ambulante su već zastarjeli. Regularno radno vrijeme ambulante u jutarnjoj smjeni je od 7:30 do 14:30, a u popodnevnoj smjeni od 13:30 do 20:30, iako su njezini djelatnici u stanju 24-satne pripravnosti.

Trend porasta privatnih i dobro opremljenih zdravstvenih ustanova na području RH i Splitsko dalmatinske županije, zasjenjuju problemi objekata javnog zdravstva. Osim što velikim financijskim poteškoćama izazivaju ozbiljne probleme u financiranju modernizacije svojih objekata i opreme, uzrokuju i pad zdravstvenog standarda u Županiji. Loša briga o zdravlju i zdravstvenim uslugama na regionalnoj razini govori kako bi se trebalo više poraditi na osiguranju njihove kvalitete i dostupnosti.

Na prostoru Općine Zagvozd trenutno ne postoji niti jedna ustanova za socijalnu skrb. Ovakvi uvjeti nisu pogodni za egzistenciju osamljenih starih i nemoćnih osoba na području Općine Zagvozd. Nedostatak nije samo u kapacitetima ustanova socijalne skrbi, nego i u deficitu izvaninstitucionalnoj skrbi (npr. pomoć starijim osobama u vlastitim domaćinstvima). Ti se oblici, između ostalog, mogu se manifestirati kroz udruge ili društva koje će moći pružati takvu vrstu usluga. A oni također sastavni dio proaktivne demografske politike za zdraviji i dinamičniji život Općine.

10 Izvor: Regionalni operativni program Splitsko dalmatinske županije (Zdravstvo i socijalna skrb): Splitsko dalmatinska županija, Ekonomski fakultet Sveučilišta, Split 2006. 64 Izradio: MICRO projekt d.o.o. Plan ukupnog razvoja – Analiza situacije - OPĆINA ZAGVOZD

2.3.6. Vatrogasna zaštita

Dobrovoljno vatrogasno društvo Zagvozd DVD Zagvozd, volonterska je vatrogasna jedinica službeno registrirana 1978., ali važno je istaknuti da prvi zagvoški vatrogasci organizirano djeluju još od 1964. godine. Prema riječima, dozapovjednika DVD-a Jakova Čaglja, DVD Zagvozd ima oko četrdesetak članova. DVD Zagvozd u suradnji s njima sudjeluje u gašenjima požara na području čitave Splitsko-dalmatinske županije. Mali požari i požarne stihije na području Imotske krajine vrlo su učestale, pogotovo u ljetnom razdoblju i na području Biokova. DVD trenutno u posjedu ima tri 3 vatrogasna vozila, a u planu je nabaviti još jedno koje bi bilo bolje prilagođeno vožnji na nepristupačnom krškom terenu11.

Imotska krajina broji tri dobrovoljna vatrogasna društva (Imotski, Lovreć, Zagvozd) i jednu profesionalnu vatrogasnu stanicu (Imotski). Dobrovoljno vatrogasno društvo Zagvozd kao dio većeg sustava vatrogasne zaštite (Imotske Krajine) u bliskoj budućnosti uklopiti će se u još bolje organiziran sustav zaštite i spašavanja stanovnika, objekata, prirodnih, kulturnih i ostalih dobara od vatrenih stihija.

Aktivnosti koje Splitsko dalmatinska Županija predlaže i ističe kao vitalne za provođenje mjere unapređenja sustava zaštite i spašavanja su sljedeće:  Analiza postojećeg stanja u svim službama zaštite i spašavanja  Izrada programa zaštite i spašavanja za područje županije  Kreiranje obrazovnih programa za sudionike zaštite i spašavanja (edukacije i obuke na terenu)  Povezivanje sudionika zaštite i spašavanja sa Sveučilištem i ostalim obrazovnim institucijama na svim razinama na kojima je suradnja, u cilju obostrane koristi  Opremanje postojećih objekata i poligona za obuku  Adaptacija postojećih raspoloživih objekta kao smještajnih kapaciteta za operativne grupe, kako za vrijeme redovnih i izvanrednih aktivnosti  Posebni programi edukacije/obuke u kojima bi sudjelovali gospodarstvenici prema specifičnim potrebama, ali i stanovništvo  Potpora u stvaranju jedinstvene baze podataka o nesrećama i katastrofama12

11 Izvor: podaci dobiveni od Dobrovoljne vatrogasne postrojbe Zagvozd i pronađeni na Internet stranici DVD-a Zagvozd (www.dvdzagvozd.izhr.com) 12 Izvor: Regionalni operativni program Splitsko dalmatinske županije (Mjere i prioriteti): Splitsko dalmatinska županija, Ekonomski fakultet Sveučilišta, Split 2006. 65 Izradio: MICRO projekt d.o.o. Plan ukupnog razvoja – Analiza situacije - OPĆINA ZAGVOZD

2.3.7. SWOT analiza društvenih djelatnosti Prednosti Nedostaci

 Bogato, raznoliko i turistički atraktivno  Nezadovoljavajuća pokrivenost Općine arheološko i povijesno nasljeđe programima i institucijama socijalne skrbi  Organizacija tradicionalnih i turistički  Deficit kulturnih objekata (muzejski prostor, afirmiranih kulturnih i pučkih događanja scenska grupa, scenski prostor) i potrebita (Glumci u Zagvozdu, Ribarska noć) aktivnija istraživanje povijesne ostavštine, te  Dobro organiziran sustav vatrogasne prezentacija iste zaštite  Strukturna neusklađenost obrazovanja i  Snažan utjecaj kulturnih udruga (Glumci gospodarstva Općine (neadekvatna povezanost u Zagvozdu, Limena glazba Zagvozd) na obrazovanja s gospodarstvom) – nepoticanje društvenu, ali i gospodarsku domenu edukacije odraslih (turizam) razvoja mjesta  Nedostatak zatvorenog športskog prostora (športska dvorana) i više sportskih igrališta  Zastarjeli inventar sustava zdravstvene zaštite

Prilike Prijetnje  Poticanje razvoja sportskih aktivnosti i  Zapuštanje kulturne baštine (arheološki gradnje sportskih objekata (mogućnost lokaliteti) izgradnje sportske dvorane)  Promjene u sustavu predškolskog obrazovanja (mogućnost izgradnje dječjeg vrtića)  Mogućnost promocije imena Općine zbog vrijednih povijesnih nalazišta (uređenje arheoloških lokaliteta)  Organizacije i drugih kulturnih manifestacija na području Općine (važne su ideje i motivacija kulturnih udruga)  Suradnja na zajedničkim projektima razvoja s drugim Općinama  Mogućnost razvoja lovnog turizma (Lovačka udruga ''Zec'')

66 Izradio: MICRO projekt d.o.o. Plan ukupnog razvoja – Analiza situacije - OPĆINA ZAGVOZD

Zaključak

Niz slabosti koje karakteriziraju domenu društvenih djelatnosti Općine Zagvozd, povlače za sobom potrebu o velikom broju zahvata koji moraju unijeti pozitivne promjene. Obrazovni sustav Općine Zagvozd trebao bi se više uskladiti s gospodarskim razvojem općine i mogućnostima razvoja koje se pružaju u tom segmentu ukupnog razvoja. Stručna edukacija (seminari, predavanja) za pojedince zainteresirane za gospodarske inicijative na području Općine Zagvozd može doprinijeti razvoju ideja, napraviti mali korak ka pozitivnim privrednim pomacima.

Športski aktivitet općine trenutno je ograničen zbog nedostatka sportskih sadržaja. Ipak, u tu kategoriju ulaze i lovišta lovačke udruge Zec čije aktivnosti pružaju mogućnosti za razvoj lovnog turizma užeg i šireg područja Zagvozda.

Teško je zaobići snažan utjecaj kulturne udruge Glumci u Zagvozdu. U organiziranje manifestacije koja se održava jednom godišnje na prostoru Općine participiraju gotovo svi stanovnici. Ovakav način društvene kohezije važna je predispozicija za razvitak Općine. Glumci u Zagvozdu udruga su koja je profilirala imidž Općine i koja odlično brine o njezinoj promociji na nacionalnoj razini. Na primjeru uspjeha te udruge, Općina Zagvozd mora poraditi na još boljoj promidžbi povijesne ostavštine i formirati i druge udruge ili poslovne subjekte koji mogu osigurati angažman novih i svježih dotoka znanja, financijskih i materijalnih sredstava te ljudskih potencijala.

Ignoriranje i zapuštanje kulturno povijesne ostavštine koja se nalazi na prostoru općine može se negativno odraziti na njezinu turističku atraktivnost. Zagvozd je povijesno mjesto bogato pričama iz starih vremena, ali bez oblikovanja mjesta koje će ih akumulirati (muzejski prostori, arheološki 'parkovi') ne postoji mogućnost realizacije kvalitetne prezentacije kulturne baštine.

Jedan od gorućih problema je i nedostatak institucionalne i izvaninstitucionalne socijalne skrbi (dom za stare i nemoćne osobe, centar za pomoć i njegu i sl.). Podizanje kvalitete života u općini nije moguće bez formacije ovih ustanova jer su organizirana socijalna skrb, integracija ugroženih skupina stanovništva i ulaganje u zdravu obitelj, civilizacijski dosezi suvremenog društva koji proaktivno sudjeluju u populacijskoj politici.

U vidu svega gore navedenog, svaki stanovnik općine mora imati potpunu i aktivnu ulogu u društvenom, ekonomskom i kulturnom životu, te podršku lokalne samouprave u kreiranju i realizaciji konkretnih i investicijski stabilnih ideja. To je osnovni pomak koji je potreban kako bi se dinamizirale pozitivne društvene promjene Općine Zagvozd.

67 Izradio: MICRO projekt d.o.o. Plan ukupnog razvoja – Analiza situacije - OPĆINA ZAGVOZD

2.4. Zaštita okoliša – općenito

Pod pojmom zaštita okoliša podrazumijeva se:

- cjelovito očuvanje kvalitete okoliša

- očuvanje prirodnih zajednica te

- racionalno korištenje prirodnih izvora i energije.

Cilj planiranja ukupnog razvoja neke države, regije ili jedinice lokalne samouprave je integralni tj. održivi razvitak. Održivi razvitak mora postati dominantna odrednica u svim strategijama razvoja.

Integralni razvitak nije usporedno ostvarivanje:

- gospodarskih

- socijalnih, društvenih i

- ekoloških ciljeva, već je to ostvarenje jednog cilja koji integrira svoje troje. Samo uz razumijevanje integracije moguće je na bilo kojoj razini kombinirati kratkoročni gospodarski razvitak koji je u tranzicijskim zemljama od ključnog značaja sa srednjoročnom svrhom društvene ravnoteže razvitka te dugoročnom svrhom zaštite prirodnih bogatstava.

Proces održivog razvitka nije moguće započeti jačanjem gospodarskog razvitka u cilju odgovaranja na postojeći pritisak, ne uzimajući u obzir pritom društvena razvojna načela i ekološke zahtjeve.

Iako postoje različiti vremenski okviri, a stoga i razni pritisci na čimbenike, razvojna nastojanja ne smiju biti usmjerena samo na goruće probleme, nego od samog početka trebaju uzimati u obzir i društvene i ekološke aspekte. U protivnom, nastojanja da se zaobiđu gospodarski problemi ugrožavaju održivost razvitka što nadalje znači da ja važno u razvoju bilo koje države, regije ili jedinice lokalne samouprave uključiti ciljeve zaštite okoliša.

To znači uvođenje zaštite okoliša u sve velike teme ekonomskog i socijalnog razvoja koje su u 21. stoljeću pred nama: od gradnje prometne infrastrukture, restrukturiranja i privatizacije energetskog sektora, do drugačijeg oblikovanja turističkog proizvoda, prilagodbe poljoprivrede, očuvanja Jadranske obale, otoka i mora te politike zapošljavanja.

68 Izradio: MICRO projekt d.o.o. Plan ukupnog razvoja – Analiza situacije - OPĆINA ZAGVOZD

Za zemlje koji su kandidati za ulazak u EU se smatra da povećana potrošnja i promjena standarda življenja vjerojatno dodatno opteretiti ionako preopterećene sustave gospodarenja otpadom i komunalnu infrastrukturu.

Kako su lokalne vlasti često upravo one koje nose teret provedbe zahtjeva zakonodavstva EU-a o otpadu, namjerava se poboljšati njihova uključenost u pripremu zakonodavstva i pružiti podršku njihovoj međusobnoj razmjeni iskustava i najboljih praksi.

Iz navedenih razloga zaštitu okoliša te sve relevantne njezine odrednice potrebno je uzeti u obzir prilikom planiranja gospodarskog i sve druge vrste razvoja općine Zagvozd. Potrebno je prilikom planiranja razvoja očuvati razvojni potencijal općine Zagvozd, a to je moguće samo na način da se prostor/okoliš koristi planirano i racionalno, te da se na području općine Zagvozd osigura kvalitetan život i gospodarski razvoj.

Budućim Prostornim planom biti će utvrđeni ciljevi i interesi koji se na području općine Zagvodz trebaju ostvariti, imajući na umu činjenicu da korištenje prostora treba osigurati sanaciju, zaštitu i unapređenje stanja u kojem se okoliš nalazi.

2.4.1. Gospodarenje čvrstim otpadom

Nacionalna strategija zaštite okoliša i Nacionalni plan djelovanja na okoliš utvrdile su neodgovarajuće gospodarenje otpadom sadašnji najveći problem zaštite okoliša RH. Neuređeni sustav gospodarenja otpadom negativno se odražava na sastavnice okoliša kao što su voda, zrak, more i tlo te na klimu, ljudsko zdravlje i drugi živi svijet. Osobito su ugrožene podzemne vode koje su glavni izvor zaliha pitke vode i temeljni nacionalni resurs.

Za njegovo rješenje potrebno je izgraditi i urediti cjeloviti sustav gospodarenja otpadom Rh kako bi se:

- uklonio odbačeni otpad

- sanirala postojeća neuređena odlagališta koja ugrožavaju okoliš i zdravlje ljudi

- i najvažnije učinkovito upravljalo tokovima različitih vrsta otpada, od proizvođača otpada do njegovog sigurnog odlaganja

22 pravna instrumenta određuju i reguliraju postupanje s otpadom te uspostavu i rad postrojenja za zbrinjavanje otpada. Od njih su najvažniji Zakon o otpadu, 4 pravilnika ( o vrstama otpada s katalogom otpada, uvjetima postupanja s otpadom i postupanja s ambalažnim otpadom) te jedna uredba ( o uvjetima za postupanje s opasnim otpadom). Uz to, za komunalni je otpad važan i Zakon o komunalnom gospodarstvu.

69 Izradio: MICRO projekt d.o.o. Plan ukupnog razvoja – Analiza situacije - OPĆINA ZAGVOZD

Vrste otpada za zbrinjavanje: → Komunalni otpad je - otpad iz kućanstva; otpad koji nastaje čišćenjem javnih i prometnih površina; otpad sličan otpadu iz kućanstva koji nastaje u gospodarstvu, ustanovama i uslužnim djelatnostima → Glomazni otpad iz kućanstva se sastoji od kućanskih aparata, dijelova putničkih automobila, automobilskih guma, pokućstva, većih elektroničkih aparata i sličnih proizvoda koji su postali otpad → Zeleni otpad je otpad nastao košnjom trave, obrezivanjem drveća, čišćenjem korova, lišća, otpad iz vrtova, vočnjaka i vinograda i drugi otpad biljnog porijekla podesan za kompostiranje. → Građevinski otpad je otpad od iskopa, otpad s gradilišta, otpad od rušenja, lomljeni materijal od razgradnje i rekonstrukcije cesta i slično. → Industrijski otpad je onaj otpad koji nastaje u proizvodnim procesima u industriji, gospodarstvu ili obrtu, a po sastavu i svojstvima se razlikuje od komunalnog otpada. → Tehnološki otpad je popularno i neformalno ime za elektroničke proizvode na "izdisaju radnog vijeka" i ubraja se u opasne otpade zbog niza štetnih kemijskih spojeva. Riječ je o otpadu koji se sastoji od više od tisuću raznih materijala, od kojih su neki vrlo visoke razine toksičnosti i istog reciklažnog potencijala, pa se, primjerice, spaljivanjem plastičnih materijala računala stvara otrovni plin dioksin. → Opasni otpad je svaki otpad koji sadrži tvari koje imaju neko od slijedećih svojstava: eksplozivnost, reaktivnost, zapaljivost, nadražljivost, štetnost, toksičnost, infektivnost, kancerogenost, mutagenost, teratogenost, ekotoksičnost, svojstvo oksidiranja, svojstvo nagrizanja i svojstvo otpuštanja otrovnih plinova kemijskom reakcijom ili biološkom razgradnjom. Komunalni, industrijski, ambalažni, građevni, električki i elektronički otpad i otpadna vozila svrstavaju se u opasni otpad ako imaju neko od svojstava opasnog otpada. → Neopasni otad je otpad koji nema neko od svojstava opasnog otpada

Gospodarenje otpadom uključeno je u sve razine – nacionalna, regionalna, lokalna i mjesna, te u gotova sva područja gospodarstva – proizvodnje, potrošnje i svakodnevnog života, te uključuje veliki broj raznovrsnih sudionika te će iz tih razloga sve jedinice lokalne samouprave imati određenu ulogu u procesu gospodarenja otpadom na svojoj razini što će predstavljati dio nacionalnog uređenja gospodarenja otpadom.

Uloga regija tj. županija ( Splitsko-dalmatinske županije) te jedinica lokalnih samouprava te samim time i općine Zagvozd u procesu gospodarenja sa otpadom je navedena u slijedećim prikazima:

70 Izradio: MICRO projekt d.o.o. Plan ukupnog razvoja – Analiza situacije - OPĆINA ZAGVOZD

Slika 5. Sudionici gospodarenja otpadom: Regionalna razina - Županijske vlasti / Grad Zagreb – Donošenje planova gospodarenja otpadom – Određivanje lokacija u prostornim planovima i izdavanje dozvola za odlagališta neopasnog i inertnog otpada – Osiguravanje uvjeta i provedba mjera za gospodarenje proizvodnim, ambalažnim, građevinskim i drugim otpadom – Izdavanje odgovarajućih dozvola – Prikupljanje podataka o otpadu (Katastar emisija u okoliš - KEO i dr.)

Lokalna i mjesna razina - Lokalne vlasti (općine i gradovi) – Donošenje planova gospodarenja otpadom i određivanje lokacija u prostornim planovima – Provedba mjera za gospodarenje komunalnim otpadom – Prikupljanje i dostavljanje podataka

Proizvođači i uvoznici proizvoda i otpada – Pravne i fizičke osobe aktivnošću kojih nastaje otpad (kućanstva, gospodarstvo, javni sektor ) sudjeluju u sustavu gospodarenja otpadom na razini države, jedinice regionalne i lokalne samouprave ovisno o načinu i stupnju organiziranosti, te znanju, svijesti i informiranosti – Donošenje planova gospodarenja otpadom – Dostavljanje podataka odgovarajućim tijelima

Planski dokumenti gospodarenja otpadom su:

- Strategija gospodarenja otpadom RH

- Županijski ( regionalni) plan gospodarenja otpadom

- Gradski tj. općinski plan gospodarenja otpadom te

- Plan gospodarenja otpadom proizvođača otpada

Prema Nacionalnoj strategiji upravljanja otpadom biti će izgrađeno 10-tak Regionalnih centara za gospodarenje otpadom ( za komunalni i neopasni otpad) u sklopu kojeg će se nalaziti i izgrađeno Sabirno mjesto za opasni otpad kojem će gravitirati sve regije i jedinice lokalne samouprave koje će se prema planu upravljanja biti usmjereni na taj regionalni centar. Na ovaj način će se obuhvatiti sustavno sakupljanje otpada, smanjiti nekontrolirani broj odlagališta otpada i direktno investirati u očuvanje okoliša. Centar će imati za funkciju izgraditi fizičku infra i

71 Izradio: MICRO projekt d.o.o. Plan ukupnog razvoja – Analiza situacije - OPĆINA ZAGVOZD

suprastrukturu u domeni prikupljanja i obrade otpada (komunalnog i tehnološkog), što je osnova za uspostavljanje sustava gospodarenja otpadom.13

Kao posljedica regionalnog plana gospodarenja otpadom jedinice lokalne samouprave će biti u obvezi izraditi Plan gospodarenja otpadom za svoje područje koje mora biti usklađeno sa Strategijom i Planom gospodarenja otpadom RH te sa Strategijom zaštite okoliša Republike Hrvatske i programima zaštite okoliša.

Plan gospodarenja otpadom grada, odnosno općine, pa tako i općine Zagvozd će prema zakonu trebati sadržavati:  mjere odvojenog skupljanja komunalnog otpada,  mjere za upravljanje i nadzor odlagališta za komunalni otpad,  popis otpadom onečišćenog okoliša i neuređenih odlagališta,  redoslijed aktivnosti sanacije neuređenih odlagališta i otpadom onečišćenog okoliša,  izvore i visinu potrebnih sredstava za provedbu sanacije. 1415

Ovaj plan mora donijeti gradsko tj. općinsko vijeće. Poglavarstvo grada i općine dužna su jednom godišnje, do 30. travnja tekuće godine za prethodnu godinu, podnositi gradskom, odnosno općinskom vijeću Izvješće o izvršenju Plana gospodarenja otpadom, a poglavito o provedbi utvrđenih obveza i učinkovitosti poduzetih mjera.

Otpad čije se vrijedna svojstva mogu iskoristiti mora se odvojeno skupljati i skladištiti kako bi se omogućilo gospodarenje tim otpadom. Opasni otpad mora se skupljati, skladištiti i prevoziti odvojeno, svaka vrsta opasnog otpada za sebe i odvojeno od neopasnog i komunalnog otpada.

Što se tiče industrijskog otpada unutar određene jedinice lokalne samouprave proizvođač otpada namijenjenog zbrinjavanju može vlastiti proizvedeni otpad privremeno skladištiti na za to namijenjenom prostoru unutar svog poslovnog prostora i to najduže godinu dana računajući od dana proizvodnje tog otpada.

Proizvođači proizvoda moraju planirati svoju proizvodnju proizvoda i ambalažu za proizvode na način da se proizvodnja unapređuje primjenom čistih tehnologija, te na način koji omogućuje učinkovitu uporabu materijala i energije, potiče ponovnu uporabu i reciklažu proizvoda i uzima u obzir najprimjereniji postupak oporabe, obrade i odlaganje proizvode kojem je istekao rok trajanja kako bi se nepovoljni utjecaj na okoliš sve na najmanju moguću mjeru. Proizvođači moraju koristiti sirovine i

13 Regionalni operativni program Splitsko- dalmatinske županije 14 Nacionalna strategija zaštite okoliša 15 Zakon o otpadu 72 Izradio: MICRO projekt d.o.o. Plan ukupnog razvoja – Analiza situacije - OPĆINA ZAGVOZD

materijale, poluproizvode i ambalažu koji smanjuju uporabu energije i materijala i čijim se korištenjem smanjuje nastajanje otpada.

Odgovornosti općine i grada

U skladu s Nacionalnom strategijom gospodarenja otpadom općine i gradovi su dužni:  Izraditi Prostornim plan kojim se utvrđuju lokacije za građenje i postrojenja za gospodarenje otpadom  donositi Planove gospodarenja otpadom, usklađene s državnim planom gospodarenja otpadom  organizirati sakupljanje i sigurno odlaganje (komunalnog) otpada u skladu sa standardima i planom gospodarenja otpadom općine/grada  Sustavno educirati i informirati lokalne upravne strukture i stanovništvo  omogućiti odvojeno sakupljanje sekundarnih sirovina i bio-otpada  organizirati prijevoz do centara za gospodarenje otpadom  dostavljati podatke, izvještaje u skladu s propisima  stimulirati kupovanje ekološki prihvatljivih proizvoda.

Postojeća situacija u općini Zagvozd

Odlagalište otpada „Jezerice“

Odlagalište „Jezerice“ u neposrednoj je blizini grada Imotskog te služi kao mjesto za odlaganje ukupnog komunalnog i tehnološkog otpada s tog područja. Jezerice je vrtača sa promjerom u vrhu od oko 60 m, a duboka je 40 m . Vrtača je u IV vodozaštitnoj zoni. Visinski se nalazi iznad Imotskog u smjeru prema Posušju (BiH), u neposrednoj blizini naselja Vinjani. Nije poznato jesu li posebna geološka istraživanja izvršena na tom području, kako bi se mogao vidjeti utjecaj deponije na okoliš. Kraj je vjetrovit pa vjetar (jugo) nosi neugodne mirise na okolna naselja. Ovaj problem je potenciran u vrijeme paljenja otpada.

Odlagalište je u funkciji već 30 godina. Vozila dovoze otpad i istovare ga na sam rub vrtače, odakle u vrtaču gura buldožder. Gorivi dio i biorazgradivi dio otpada ostaju na padinama vrtače i tu se s vremenom otpad zapali, razgradi, čime se smanji volumen otpada.

Na samom ulazu u odlagalište se nalazi rampa, služba koja kontrolira odlaganje otpada. Na odlagalištu se može naći i glomazni otpad koji se kao sekundarna sirovina vraća industriji i na taj način umanjuje količinu takovog otpada na području deponije.

73 Izradio: MICRO projekt d.o.o. Plan ukupnog razvoja – Analiza situacije - OPĆINA ZAGVOZD

Količina otpada koji se odlaže, određuje se brojem vozila koja donose otpada tijekom godine. Procjena je da se godišnje odloži 4.655 tona otpada na deponij „Jezerce“. 16

Industrijski otpad

Na području općine Zagvozd djeluje pogon proizvodnje aluminijskih otvora po imenu Aldiko d.o.o. Otpad produciran proizvodnjom materijala, odnosno aluminijski otpad, ostatci stakla i okvira odlažu se na vlastite prostore poduzeća.

Prikupljanje tehnološkog i glomaznog otpada

Do sada nije bilo organizirano kontinuirano prikupljanje tehnološkog i krupnog otpada na području općine. Prolazeći kroz područje općine, uz cestu se mogu vidjeti olupine starih automobila ili metalnog pokućstva tipa stari štednjaci i hladnjaci, koji ukazuju na to da općina ima velik broj divljih odlagališta koja treba sanirati.

Akcije prikupljanja tehnološkog otpada, i to ponajviše metalnog otpada (glomazni metal, elektronički otpad, olupine automobila isl.) je sanirano u više navrata na području općine, ali samo kao kratkoročna rješenja. Potrebno je oformiti sustav koji će dugoročno riješiti problem odlaganja ove vrste otpada.

Prema ROP-u Splitsko-dalmatinske županije, jedan od ciljeva je i izgradnja Centra za gospodarenje otpadom. Na ovaj način će se obuhvatiti sustavno sakupljanje otpada, smanjiti nekontrolirani broj odlagališta otpada i direktno investirati u očuvanje okoliša. Centar će imati za funkciju izgraditi fizičku infra i suprastrukturu u domeni prikupljanja i obrade otpada (komunalnog i tehnološkog), što je osnova za uspostavljanje sustava gospodarenja otpadom.17

Akcije čišćenja i glumci u Zagvozdu

Osim što ovaj događaj ima velik kulturološki i jednim djelom turistički značaj na samu općinu, ostali ciljevi ovakvog okupljanja se odnose i na samo očuvanje okoliša i prirodne baštine:  Podizanje svijesti lokalnog stanovništva da odgovorno rukuju sa svojim otpadom, te da ga pravilno odlažu,  Pokušava se razviti pozitivan odnos lokalnog stanovništva prema zavičajnim vrijednostima i očuvanju istih

16 Prijedlog prostornog plan Splitsko- dalmatinske županije, Knjiga 3.

17 Regionalni operativni program Splitsko- dalmatinske županije 74 Izradio: MICRO projekt d.o.o. Plan ukupnog razvoja – Analiza situacije - OPĆINA ZAGVOZD

Za vrijeme ovog događaja je organizirana akcija čišćenja glomaznog otpada i divljih odlagališta.

Opasni otpad

Opasnog otpada na području općine nema. Akumulatori, baterije i sličan otpad nema organiziran sustav prikupljanja, već se najčešće odlaže na divljim odlagalištima.18

Osnovno je da se opasni otpad mora izdvojeno sakupljati, i skladištiti na strogo kontroliranim i opremljenim prostorima. Prijevoz opasnog otpada mora biti isključivo u skladu s propisima koji vrijede za prijevoz opasnih tvari. Obrada takvog otpada dozvoljena je samo u postrojenjima predviđenim za saniranje opasnog otpada.

2.4.2. Ispust otpadnih voda

U Hrvatskoj se pročišćava vrlo mali dio otpadnih voda, tako da su u panonskom području Hrvatske rijeke najčešće u cijelom toku za jednu razinu kvalitete ispod željene, uglavnom zbog bakterijskog onečišćenja (zbog izravnog ispuštanja otpadnih voda iz domaćinstava i poljoprivrednih uzgojnih jedinica).

Na cijelom području Hrvatske sustav odvodnje je građen prvenstveno u naseljima koja imaju status grada, središtima općina ili za potrebe gospodarskih pogona. Na kanalizacijski sustav je priključeno šezdesetak posto stanovnika (1998. godine). Industrijske otpadne vode često se ispuštaju u kanalizaciju (30% u 1996. godini) ili u vodo-tijekove, u mnogo slučajeva bez odgovarajuće prethodne obrade.

Republika Hrvatska ima vrlo mali broj uređaja za pročišćavanje otpadnih voda. Čak ni Zagreb nema izgrađen centralni uređaj za pročišćavanje voda. Postrojenja za obradu otpadnih voda na jadranskoj obali dijelom su modernizirana, posebno u ljetovalištima. Veliki gradovi, osim djelomično Rijeke gdje je nedavno izgrađeno novo postrojenje za obradu komunalnih otpadnih voda, u pravilu nemaju adekvatne uređaje. Nešto bolje stanje je samo u Istri. Najveći dio obrađenih otpadnih voda u RH (81% u 1997. godini) obrađuje se samo mehanički. Oko 6% od obrađivanih otpadnih voda obrađuje se biološki, a 13% se podvrgava predobradi u industriji.

18 djelatnici Općine Zagvozd

7 Državni plan za zaštitu voda 75 Izradio: MICRO projekt d.o.o. Plan ukupnog razvoja – Analiza situacije - OPĆINA ZAGVOZD

Kanalizacijski sustavu općini Zagvozd

U centru Zagvozda postoji kanalizacijski sustav, ali bez pročišćavanja. Fekalne vode se izlijevaju direktno u prirodnu jamu u trupu D-62 u naselju Zagvozd.19 Stoga je potrebno u budućnosti izraditi sustav za pročišćavanje otpadnih voda, takozvani kolektori.

2.4.3. Onečišćenje prirodnih resursa

Prema Nacionalnoj strategiji zaštite okoliša prirodnim resursima se smatraju zrak i njegova kakvoća, voda, more i tlo, isti mogu biti onečišćeni različitim negativnim društvenim čimbenicima, na području općine negativne čimbenike najčešće čine divlja odlagališta.

2.4.3.1. Onečišćenje zraka

U Hrvatskoj su od 1990. godine smanjene emisije u zrak iz najvećih izvora zagađivanja zraka (stacionarni i mobilni izvori), a posljedica je to opće gospodarske recesije i gospodarske preobrazbe.

Najviše zagađenja izazivaju procesi izgaranja i promet

Glavni onečišćivač zraka na području općine Zagvozd je neplanirano spaljivanje otpada. Na području općine postoji nekolicina divljih odlagališta na kojima je zastupljen komunalni, građevinski i glomazni otpad. Potrebno je divlja odlagališta u potpunosti sanirati i edukativnim akcijama eliminirati mogućnost nastajanja novih.

2.4.3.2. Onečišćenje vode

U obalnom području Istre i Dalmacije vodo-tokovi su obično vrlo čisti u blizini izvora, ali se njihova kvaliteta nizvodno smanjuje. Kvaliteta Rječine, donje Gacke i Like, te Cetine udovoljava zahtjevima. U primorsko-istarskom slijevu donji tokovi voda su znatno onečišćeni. U dalmatinskom slijevu vodotoci uglavnom odgovaraju I. i II. kategoriji, a onečišćeni su u pravilu tek u donjem dijelu sljevova.

Kakvoća podzemne vode ocjenjuje se (još uvijek) zadovoljavajućom. Primjećuju se utjecaji zagađivanja zbog poljoprivrednih aktivnosti.

19 djelatnici Općine Zagvozd 76 Izradio: MICRO projekt d.o.o. Plan ukupnog razvoja – Analiza situacije - OPĆINA ZAGVOZD

„Najčešći problemi u očuvanju čistih voda na razini države uključuju:

1. Postojeća razina onečišćenja voda (onečišćenje izvorišta voda, podzemnih i površinskih voda koje se koriste za opskrbu voda),

2. Stalno povećanje razine onečišćenja voda što uključuje:

a. nedostatak uređaja za pročišćavanje komunalnih i industrijskih otpadnih voda

b. slabo funkcioniranje izgrađenih uređaja za pročišćavanje otpadnih voda

c. nedostatna veličina kanalizacijskih sustava

3. Povremena intenzivna zagađenja (akcidentne situacije)

4. Nadzor nad provođenjem propisa zaštite voda je izdvojen od općeg nadzora nad provođenjem zaštite okoliša.

Što se mora napraviti:

1. U institucionalnom smislu učiniti zaštitu voda integralnim dijelom ukupne zaštite okoliša. To znači da administrativno organizacijske promjene u kojima regulatorni aspekti upravljanja vodama dolaze u opseg djelovanja Ministarstva zaštite okoliša i prostornog uređenja.

2. Uskladiti legislativni okvir s onim EU,

3. Stvoriti uvjete za primjenu učinkovitijih rješenja financiranja poslova zaštite voda (koncesije).“20

Unutar općine Zagvozd ne postoje sustavi čistih i otpadnih voda kojima je osnovna funkcija očuvanje vode kao prirodnog resursa.

2.4.3.3. Onečišćenje tla te degradacija zemljišta i poljoprivrednog potencijala

Od ukupne površine kopna Republike Hrvatske (5.654.526 ha) poljodjelsko tlo čini 57,95%, šumsko 34,43% i neplodno (tlo tehničke namjene) 7,62%.

20 Nacionalna strategija zaštite okoliša 77 Izradio: MICRO projekt d.o.o. Plan ukupnog razvoja – Analiza situacije - OPĆINA ZAGVOZD

Površine poljodjelskih tala u Hrvatskoj su u stalnom smanjenju. Ukupna površina poljodjelskih tala (oranica, vrtova, voćnjaka i livada, pašnjaka, ribnjaka, tršćaka i bara) iznosila je 1976. godine 3.306.837 ha, dok je u 1997. godini bila 3.016.000 ha.

Stanje humizacije poljodjelskih tala također nije povoljno. Gospodarski najvažnija poljodjelska tla na području Slavonije i Baranje koja zauzimaju više od polovice naših oranica, imaju u svojem oraničnom sloju prosječno 2,1 do 2,8% humusa, što je približno dva puta manje od sadržaja humusa u analognom šumskom tlu.

Tako nepovoljan nalaz stanja humanizacije poljodjelskih tala pripisuje se u prvom redu prošlom dugotrajnom razdoblju nekontrolirane i intenzivne agrotehnike te grabežljivog iskorištavanja naših tala. Šumska tla su relativno dobro očuvana, sa visokim stupnjem humusa, iako je i u njima prisutan pad sadržaja humusa od oko 40%.

2.4.3.4. Parkovi prirode i nacionalni parkovi

Park prirode „Biokovo“

Jednim svojim dijelom se park prirode „Biokovo“ proteže i nalazi u Općini Zagvozd, 40% općine je pod parkom prirode. Park prirode po definiciji je mjesto prirodno ili dijelom kultivirano područje s naglašenim, prirodnim, povijesnim, kulturološkim ili rekreacijskim vrijednostima. Park prirode Biokovo ima za cilj zaštiti prirodno područje od moguće gospodarske eksploatacije ili gradnje koji mogu uništiti postojeći okoliš parka. Planina Biokovo, sami park prirode se prostire na 19 550 ha. Na ovom području je osnovana i Javna ustanova koja upravlja zaštićenim dijelom planine Biokovo.

Biokovo sadrži šumske vegetacije, biljne vrste, ali isto tako i divljač, od kojih su najpoznatije divokoze ovog područja. Geomorfološki oblici, spilje i jame, koji su zastupljeni na ovom području su zanimljivi sportašima (paraglajderi), alpinistima, speleolozima, planinarima te turistima i izletnicima.21

21 Prijedlog prostornog plana Splitsko-dalmatinske županije, Knjiga 3. 78 Izradio: MICRO projekt d.o.o. Plan ukupnog razvoja – Analiza situacije - OPĆINA ZAGVOZD

Zaključak

Komunalni otpad s područja općine se deponira na odlagalište otpada „Jezerce“ na području grada Imotskog. Tehnološki i glomazni otpad nema planiran sustav sanacije, već se najčešće odlaže na divljim odlagalištima. U svrhe saniranja divljih odlagališta, potrebno je izraditi sustav kojim će se eliminirati postojeća divlja odlagališta. Do sada je obavljeno nekoliko akcija čišćenja otpada inicirano od strane lokalne zajednice, što je kratkoročno riješilo problem.

Do sada je izvršeno više akcija čišćenja nacionalne razine koje je imalo pozitivan učinak i na samu Općinu. Novčanim naknadama se nastojalo potaknuti stanovništvo na zbrinjavanje otpada i čišćenje okoliša. Strategija uključuje prikupljanje i reciklažu plastične pet ambalaže.

Većih industrijskih zagađivača na ovom području nema, najveći zagađivač zraka je ne planirano spaljivanje otpada. Poljoprivredni pesticidi koji služe za zaštitu biljnih kultura, iako korišteni u manjim količinama mogu negativno utjecati na okoliš.

Najveći problem očuvanja okoliša Općine je neplanirano upravljanje i sanacija otpada, stvaranje velikog broja divljih odlagališta.

79 Izradio: MICRO projekt d.o.o. Plan ukupnog razvoja – Analiza situacije - OPĆINA ZAGVOZD

2.4.4. SWOT analiza zaštite okoliša Prednosti Nedostaci  Nerazvijenost zagađivačke  Nepostojanje sustava za pročišćavanje industrije otpadnih voda  Netaknuta priroda  Nepostojanje „Plana gospodarenja otpadom na lokalnoj razini“  Nepostojanje udruga za zaštitu okoliša

Prilike Prijetnje

 Edukacija lokalnog stanovništva i  Povećanje broja divljih odlagališta podizanje svijesti očuvanja okoliša  Neplanirano spaljivanje otpada  Odlaganje otpada na regionalnom odlagalištu na Lećevici  Planirana pretovarna stanica na Golom brdu omogućit će zbrinjavanje kompletnog otpada s općine Zagvozd uz nepromijenjenu cijenu odlaganja otpada

80 Izradio: MICRO projekt d.o.o. Plan ukupnog razvoja – Analiza situacije - OPĆINA ZAGVOZD

2.5. Institucije

Zastupnički dom Sabora Republike Hrvatske donio je Zakon o područjima županija, gradova i općina u Republici Hrvatskoj (N.N., br. 90/92.). Trenutačno u Republici Hrvatskoj postoji 21 županija, 124 grada i 426 općina.

Uz zakone koji se odnose na sustav državne uprave u županijama te jedinice lokalne samouprave, postoje propisi i razvojni dokumenti na razini općine koji determiniraju njeno funkcioniranje i poduzimanje razvojnih aktivnosti na razini grada. Jedan od takvih propisa je Statut općine Zagvozd, a od ostalih dokumenata to je Prostorni plan županije Splitsko – dalmatinske, iz razloga što je Prostorni plan uređenja Općine Zagvozd u fazi donošenja.

2.5.1. Struktura državne administracije

Sustav državne uprave u Republici Hrvatskoj obuhvaća tijela državne uprave koja neposredno povezuje i usmjerava Vlada Republike Hrvatske. Tijela državne uprave na središnjoj razini su ministarstva i državne upravne organizacije. Ministarstva i državne upravne organizacije na lokalnim razinama osnivaju svoje područne jedinice i ispostave ukoliko se za to ukaže potreba.

U državne upravne organizacije se ubrajaju i razni Uredi Vlade, Agencije i Komisije Vlade, te pravne osobe sa javnim ovlastima koji svi zajedno imaju funkciju da provode Zakon, donose provedbene propise, obavljaju upravni i inspekcijski nadzor te provode druge uprave i stručne poslove. Sjedište ureda državne uprave u Splitsko-dalmatinskoj županiji je u gradu Splitu, Vukovarska ulica broj1.

Za obavljanje poslova iz djelokruga ureda državne uprave u Splitsko-dalmatinskoj županiji ustrojavaju se sljedeće unutarnje ustrojstvene jedinice:

1. Služba za zajedničke poslove 2. Služba za gospodarstvo 3. Služba za prostorno uređenje, zaštitu okoliša, graditeljstvo i imovinsko-pravne poslove 4. Služba za društvene djelatnosti 5. Služba za opću upravu

Za obavljanje poslova iz djelokruga ureda državne uprave u Splitsko-dalmatinskoj županiji izvan sjedišta ureda državne uprave osnovano je jedanaest (11) ispostava prema Uredbi o unutarnjem ustrojstvu ureda državne uprave u županijama (N.N. br. 21/02) od kojih je Ispostava u Imotskom nadležna za općinu Zagvozd.

81 Izradio: MICRO projekt d.o.o. Plan ukupnog razvoja – Analiza situacije - OPĆINA ZAGVOZD

2.5.2. Struktura županijske administracije

Zakonom o lokalnoj samoupravi i upravi iz 1992. godine vraćene su županije u naš pravni poredak kao jedinice lokalne samouprave i uprave, a gradovi i općine su postali jedinice lokalne samouprave.

Splitsko -dalmatinska županija u svojem sastavu ima 16 gradova, 39 općina, te 380 naselja.

Prema Zakonu o izmjenama i dopunama zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi (N.N. br. 129/05) Županija u svom samoupravnom djelokrugu obavlja poslove od područnoga (regionalnog) značaja, a osobito poslove koji se odnose na: . obrazovanje . zdravstvo . prostorno i urbanističko planiranje . gospodarski razvoj . promet i prometnu infrastrukturu . održavanje javnih cesta . planiranje i razvoj mreže obrazovnih, zdravstvenih, socijalnih i kulturnih ustanova . izdavanje građevinskih i lokacijskih dozvola, drugih akata vezanih uz gradnju te provedbu dokumenata prostornog uređenja za područje županije izvan područja velikoga grada . te ostale poslove sukladno posebnim zakonima. Posebnim zakonima kojima se uređuju pojedine djelatnosti odredit će se poslovi čije je obavljanje županija dužna organizirati, te poslovi koje županija može obavljati.

Tijela Županije su: . Župan, . Županijska skupština, . Županijsko poglavarstvo i . Upravna tijela

Za obavljanje upravnih i stručnih poslova iz samoupravnog djelokruga Županije osnivaju se upravni odjeli, zavodi i službe. Upravnim odjelima upravljaju pročelnici, zavodom ravnatelji, službom koja se ustrojava za rad Poglavarstva tajnik, a službom koja se ustrojava za rad Županijske skupštine tajnik Županijske skupštine.

82 Izradio: MICRO projekt d.o.o. Plan ukupnog razvoja – Analiza situacije - OPĆINA ZAGVOZD

U nastavku je prikazan i analiziran Godišnji obračun Proračun županije (kao jedinice lokalne samouprave) za 2005. godinu. Godišnji obračun Proračuna Splitsko- dalmatinske županije za 2005. godinu sadrži Račun prihoda i rashoda, te Račun financiranja.

Tablica 30. Godišnji obračun Proračuna županije za 2005. godinu22

Opis Plan 2005. Ostvarenje 2005. Indeks A. RAČUN PRIHODA I RASHODA 1. Prihodi poslovanja 325.431.732,56 327.289.920,03 100,57% 2. Prihodi od prodaje nefinancijske imovine 1.418.674,65 1.418.674,65 100,00% 3. Rashodi poslovanja 295.464.571,71 278.702.207,76 94,33% 4. Rashodi za nabavu nefinancijske imovine 59.875.777,16 52.147.713,27 87,09% 5. Ukupan manjak prihoda 28.489.941,66 2.141.326,35 7,52%

B. RAČUN ZADUŽIVANJA / FINANCIRANJA 6. Primici od financijske imovine i zaduživanja 5.260.000,00 5.217.794,23 99,20% 7. Izdaci za financijsku imovinu i otplate zajmova 7.863.472,04 7.862.661,80 99,99% 8. Manjak primitaka od finan. imovine i obveza 2.603.472,04 2.644.867,57 101,59%

C. UKUPNO PRIHODI I PRIMICI 1+2+6 332.110.407,21 333.926.388,91 100,55% D. UKUPNO RASHODI I IZDACI 3+4+7 363.203.820,91 338.712.582,83 93,26% E. MANJAK PRIHODA I PRIMITAKA (D-C) 31.093.413,70 4.786.193,92 15,39% F. VIŠAK PRIHODA I PRIMITAKA - PRENESENI 31.093.413,70 31.093.413,70 100,00% G. VIŠAK PRIH. I PRIM. ZA SLJ. RAZD. - 2006. (F-E) 0,00 26.307.219,78

Iz prethodne tablice Godišnjeg obračuna Proračuna županije može se zaključiti:

 Prihodi poslovanja kao glavne stavke proračuna županije (detaljnije će biti prikazani i razrađeni u nastavku) u 2005.g. su bili 327.289.920,03 Kn, nešto iznad plana proračuna (0,57%) više u odnosu na plan;

 Prihodi od prodaje nefinancijske imovine su iznosili 1.418.674,65 Kn;

 Rashodi poslovanja u 2005. su iznosili 278.702.207,76 Kn i manji su od onih predviđenih planom (94,33% od plana);

 Rashodi za nabavu nefinancijske imovine su iznosili 52.147.713,27 Kn (87,09% od plana);

 Na temelju stavki prihoda i rashoda vidljiv je manjak prihoda u iznosu od 2.141.326,35 Kn;

 Iz računa financiranja i zaduživanja vidljiv je manjak primitak u odnosu na izdatke u iznosu od 2.644.867,57 Kn;

22 Službeni glasnik županije broj 4, godina 2006. 83 Izradio: MICRO projekt d.o.o. Plan ukupnog razvoja – Analiza situacije - OPĆINA ZAGVOZD

 Ukupan manjak prihoda i primitaka u 2005. iznosi 4.786.193,92 Kn, koji je podmiren iz viška prihoda iz prethodne godine koji je iznosio 31.093.413,70 Kn.

2.5.3. Struktura administracije općine Zagvozd

Općina Zagvozd u svom samoupravnom djelokrugu obavlja poslove lokalnog značaja kojima se neposredno zadovoljavaju potrebe građana, a koji nisu Ustavom ili zakonom dodijeljeni državnim tijelima.

Temeljni zakoni koji reguliraju područje lokalne samouprave i uprave jesu: . Zakon o lokalnoj samoupravi i upravi (1992), . Zakon o financiranju jedinica lokalne samouprave i uprave (1993), . Zakon o područjima županija, općina i gradova u RH (1993, 1997), . Zakon o proračunu (1994) i . Zakon o Gradu Zagrebu (1997). . Europska povelja o lokalnoj samoupravi (koju je Republika Hrvatska je 1997. godine ratificirala na taj način prihvatila načela utvrđena tom poveljom). Područja općine Zagvozd čine naselja Biokovsko selo, Krstarice, Rašćane Gornje, Rastovac, Zagvozd, Župa i Župa Srednja. Granice općine idu rubnim granicama katastarskih općina: Zagvozd, Župa, Krstarice te granicama naselja Rašćane Gornje. Statut općine je najviši opći akt Općine Zagvozd s kojim moraju biti u skladu svi ostali opći akti.

Statutom23 se uređuje status i ustrojstvo općine Zagvozd i to:  samoupravni djelokrug općine Zagvozd  obilježja općine  ustrojstvo, ovlasti i način rada tijela  način obavljanja poslova  oblici konzultiranja građana  provođenje referenduma  mjesna samouprava  ustrojstvo i rad javnih službi

23 Statut općine Zagvozd i Izmjene i dopune statuta općine Zagvozd 84 Izradio: MICRO projekt d.o.o. Plan ukupnog razvoja – Analiza situacije - OPĆINA ZAGVOZD

 oblici suradnje s drugim jedinicama lokalne, te područne (regionalne) samouprave te  druga pitanja od važnosti za ostvarivanje prava i obveza.

2.5.3.1. Samoupravni djelokrug općine24 Općina u svom samoupravnom djelokrugu obavlja poslove lokalnog značaja kojima se neposredno ostvaruje potrebe građana, a koji nisu Ustavom ili zakonom dodijeljeni državnim tijelima i to osobito poslovi koji se odnose na :  uređenje naselja i stanovanja,  prostorno i urbanističko planiranje,  komunalno gospodarstvo,  brigu o djeci,  socijalnu skrb,  primarnu zdravstvenu zaštitu,  odgoj i osnovno obrazovanje,  kulturnu, tjelesnu kulturu i sport,  protupožarnu i civilnu zaštitu,  zaštitu i unapređenje prirodnog okoliša,  zaštitu potrošača.

1.1.3.2. Tijela Općine Zagvozd25

1. Predstavničko tijelo - Općinsko vijeće

Općinsko vijeće je predstavničko tijelo građana i tijelo lokalne samouprave koje donosi akte u okviru djelokruga Općine, te obavlja druge poslove u skladu sa zakonom i statutom. Općinsko vijeće ima 11 članova, koji dužnost obavljaju počasno i za to ne primaju plaću, a biraju se na redovnim izborima svake četiri godine. Općinsko vijeće ima predsjednika i dva potpredsjednika koji se biraju i razrješuju većinom glasova svih članova Općinskog vijeća. Predsjednik Općinskog vijeća saziva sjednice Općinskog vijeća, predsjeda sjednicama i predstavlja to tijelo.

2. Izvršna tijela

24 Statut općine Zagvozd i Izmjene i dopune statuta općine Zagvozd 25 Statut općine Zagvozd i Izmjene i dopune statuta općine Zagvozd 85 Izradio: MICRO projekt d.o.o. Plan ukupnog razvoja – Analiza situacije - OPĆINA ZAGVOZD

Općinsko poglavarstvo izvršno je tijelo općine Zagvozd. Poglavarstvo ima pet članova od kojih su načelnik i zamjenici načelnika po položaju članovi Općinskog poglavarstva. Članove Općinskog poglavarstva bira Općinsko vijeće na prijedlog načelnika većinom glasova svih članova na vrijeme od 4 godine. Općinski načelnik nositelj je izvršne vlasti i predsjednik Općinskog poglavarstva. Načelnik ima dva zamjenika koji su po položaju zamjenici predsjednika poglavarstva.

3. Općinska uprava

Za obavljanje poslova iz samoupravnog djelokruga Općine, kao i poslova državne uprave prenesenih na Općinu, u općini Zagvozd je ustrojen Jedinstveni upravni odjel. Jedinstvenim upravnim odjelom upravlja pročelnik kojeg na temelju javnog natječaja imenuje Poglavarstvo. Jedinstveni upravni odjel u općini Zagvozd ima tri uposlenika: pročelnicu, računovođu i komunalnog radnika. Sredstva za rad se osiguravaju u proračunu Općine, državnom proračunu ili iz drugih izvora utvrđenih zakonom.

1.1.3.3. Ustrojstvo i rad javnih službi

Za obavljanje odgovarajućih poslova iz svog samoupravnog djelokruga, općina može osnovati trgovačka društva i ustanove u svom vlasništvu sukladno zakonom. Općina nadzire rad i vodi brigu o racionalnom i zakonitom radu trgovačkih društava i ustanova u svom vlasništvu, koja su obavezna Općinu redovito izvještavati o svom radu, odnosno poslovanju, u rokovima kako odluči Općinsko vijeće. Općina Zagvozd, za sada, nema ni jedno trgovačko društvo koje je u vlasništvu općine, osim udjela u poduzeću Topana d.o.o. Imotski koje se bavi sakupljanjem otpada.

1.1.3.4. Mjesna samouprava

Mjesni odbori osnivaju se kao oblik neposrednog sudjelovanja građana u odlučivanju o lokalnim poslovima od neposrednog i svakodnevnog utjecaja na život i rad građana. Na području općine Zagvozd Mjesni odbori su Zagvozd, Župa, Krstarice, Rastovac i Biokovsko Selo – Rašćane Gornje.

Tijela mjesnog odbora su vijeće mjesnog odbora i predsjednik vijeća mjesnog odbora. Vijeće mjesnog odbora donosi godišnji program rada mjesnog odbora koji sadržava popis aktivnosti te izvore sredstava za njihovu realizaciju, te ga podnosi na potvrdu zboru građana.

1.1.3.5. Posebni zakoni koji se odnose na Općinu Zagvozd

Zakonom o područjima od posebne državne skrbi (N.N. 26/03) utvrđuju se područja o kojima Republika Hrvatska posebno skrbi i poticajne mjere za njihovu obnovu i razvoj. Prema spomenutom Zakonu područja od posebne državne skrbi su podijeljena u tri

86 Izradio: MICRO projekt d.o.o. Plan ukupnog razvoja – Analiza situacije - OPĆINA ZAGVOZD

skupine. Općina Zagvozd pripada trećoj skupini, prema kriteriju strukturnih poteškoća.

Poticaji na područjima od posebne državne skrbi Olakšice mogu ostvariti pravne osobe koje imaju sjedište na područjima posebne državne skrbi, kao i fizičke osobe koje imaju prebivalište i borave na tim područjima. Poticaji koji postoje za područja posebne državne skrbi razlikuju se ovisno o kojoj se skupini radi, a odnose se na porezne olakšice i to:  Povlastice pri oporezivanju dobiti;  Povlastice pri oporezivanju dohotka;  Povlastice pri oporezivanju nekretnina.

2.5.4. Aktivno vođenje proračuna općine Zagvozd

2.5.4.1. Proračun Općine Zagvozd

Prihode i rashode Općine planira Općinsko vijeće godišnjim proračunom. Proračun donosi Općinsko vijeće prije početka slijedeće kalendarske godine, a ukoliko ne donese, Vijeće mora donijeti Odluku o privremenom financiranju za razdoblje od tri mjeseca. Sve pokretne i nepokretne stvari, te imovinska prava koje pripadaju Općini čine njenu imovinu. Za izvršenje godišnjeg proračuna odgovorno je Općinsko vijeće, dok je nalogodavac za izvršenje godišnjeg proračuna u cjelini načelnik općine. Svrha proračuna je da odredi jasan, logičan plan za alokaciju resursa Općine. Kada je pravilno izrađen, proračun je sredstvo za službeno dokumentiranje financijskih i programskih smjernica općinskog vijeća, tijela krajnje odgovornog za dobrobit zajednice.

Proračun je višestruko značajan jer predstavlja: . Financijski plan . Strateški dokument . Pravni akt . Vodič za postupke upravljanja Općinom . Sredstva komunikacije s ukupnom javnošću koja sudjeluje ili u prihodovnoj ili u rashodovnoj strani proračuna, te ostalim interesnim skupinama

2.5.4.2. Transparentni proračunski proces

Transparentni proračunski proces uključuje širok opseg aktivnosti ili modela koji se koriste u svrhu optimiziranja i transparentnosti prikupljanja i korištenja proračunskih sredstava.

87 Izradio: MICRO projekt d.o.o. Plan ukupnog razvoja – Analiza situacije - OPĆINA ZAGVOZD

Postoje tri glavne aktivnosti koje na najbolji način ostvaruju cilj povećanja transparentnosti, a to su:

1. Proračunska poruka

2. Javna tribina

3. Proračun u malom

2.5.5. Financiranja javnih potreba

Prema funkcionalnoj klasifikaciji javnih izdataka općina, gradova i županija, postoji 12 skupina izdataka koji se financiraju iz proračuna lokalnih jedinica. To su: 1. Opće javne (administrativne) usluge. 2. Javni red i sigurnosni poslovi. 3. Obrazovanje (predškolski odgoj, osnovno i srednje obrazovanje. 4. Zdravstvo. 5. Socijalna sigurnost i skrb. 6. Stambeno-komunalna djelatnost. 7. Rekreacija (šport), kulturna, vjerska i ostale djelatnosti. 8. Poljoprivreda, šumarstvo, lov i ribolov. 9. Rudarstvo, industrija i graditeljstvo. 10. Prijevoz i komunikacije. 11. Drugi ekonomski poslovi i usluge. 12. Izdaci koji nisu svrstani prema glavnim skupinama (kamate, transakcije u vezi s javnim dugom, troškovi izdavanja vrijednosnih papira).

U nastavku će biti prikazani izdaci Proračuna općine Zagvozd prema vrstama izdataka za razdoblje 2003. – 2005.g., te plan za 2006., kojima se zadovoljavaju javne potrebe.

88 Izradio: MICRO projekt d.o.o. Plan ukupnog razvoja – Analiza situacije - OPĆINA ZAGVOZD

Tablica 31. Struktura rashoda općine Zagvozd26

Vrsta rashoda Ostvarenje 2003 Ostvarenje 2004 Ostvarenje 2005 Plan 2006 1. Rashodi poslovanja 1.198.429,00 744.369,00 713.904,00 1.336.000,00 1.1. Rashodi za zaposlene 385.332,00 193.672,00 143.258,00 284.500,00 1.2. Materijalni rashodi 639.542,00 392.795,00 383.542,00 614.500,00 1.3. Financijski rashodi 9.605,00 5.675,00 17.612,00 13.000,00 1.4. Subvencije 5.000,00 0,00 0,00 297.000,00 Pomoći dane u inozemstvo i unutar 1.5. opće države 0,00 0,00 0,00 0,00 Naknade građ. i kuć. na temelju osig. i 1.6. dr. naknade 43.360,00 64.563,00 86.082,00 100.000,00 1.7. Ostali rashodi 115.590,00 87.664,00 83.410,00 27.000,00 Rashodi za nabavu nefinancijske 2. imovine 1.044.393,00 1.194.538,00 2.087.408,00 3.241.000,00 Rashodi za nabavu neproizvedene 2.1. imovine 0,00 65.294,00 459.237,00 800.000,00 Rashodi za nabavu proizvedene 2.2. dugotrajne imovine 1.044.393,00 1.129.244,00 1.628.171,00 2.441.000,00 Rashodi za nabavu pl. metala i ostalih 2.3. pohranj. vrijed. 0,00 0,00 0,00 0,00 Rashodi za nabavu proizvedene 2.4. kratkotrajne imovine 0,00 0,00 0,00 0,00 Rashodi za dodatna ulaganja na 2.5. nefinan. imovini 0,00 0,00 0,00 0,00 UKUPNI RASHODI 2.242.822,00 1.938.907,00 2.801.312,00 4.577.000,00

Ukupni rashodi općine Zagvozd u 2004. godini su iznosili 1.938.907,00 Kn i smanjeni su u odnosu na prethodnu 2003. godinu za 303.915,00 Kn najviše zahvaljujući smanjenju materijalnih rashoda i rashoda za zaposlene.

U 2005. godine rashodi proračuna su znatno veći u odnosu na prethodnu godinu za 862.405,00 Kn i iznose 2.801.312,00 kn. Ovo povećanje je najviše zbog povećanog ulaganja za nabavu neproizvedene imovine i proizvedene imovine, dok su ostale stavke izdataka ostale na približnoj razini kao i prethodne godine.

Detaljan prikaz gradnje objekata i uređaja komunalne infrastrukture je prikazan kroz Program gradnje objekata i uređaja komunalne infrastrukture.

Na sjednici održanoj 27.12.2005. Općinsko vijeće donijelo Program gradnje objekata i uređaja komunalne infrastrukture u 2006. godini (prikazan u sljedećoj tablici).

26 Ministarstvo financija i Općina Zagvozd 89 Izradio: MICRO projekt d.o.o. Plan ukupnog razvoja – Analiza situacije - OPĆINA ZAGVOZD

Tablica 32. Program gradnje objekata i uređenje komunalne infrastrukture u 2006. i izvori financiranja

Visina Sufinanciranje Sufinanciranje Sufinanciranje Dotacije Br. Naziv projekta investicije općine županije države građana Izrada projektne dokumentacije za 1. vodovod Krstarice 240.000,00 70.000,00 100.000,00 70.000,00 Izrada projektne dokumentacije za Trg 2. glumaca 70.000,00 20.000,00 30.000,00 20.000,00 3. Detaljan plan uređenja Poslovne zone 310.000,00 20.000,00 180.000,00 110.000,00 Izrada geodetske podloge za Poslovnu 4. zone (ostatak radova) 90.000,00 90.000,00 Rekonstrukcija kanalizacijske mreže u 5. Zagvozdu 1.200.000,00 200.000,00 300.000,00 700.000,00 6. Izrada mrtvačniceu Rastovcu 77.000,00 57.000,00 20.000,00 Izgradnja 7 grobnica u nizu na groblju 7. Zagvozd 100.000,00 35.000,00 65.000,00 Izrada projektne dokumentacije za 8. mrtvačnicu Zagvozd 20.000,00 10.000,00 10.000,00 Projektna dokumentacija za vodovod 9. (Brzice, Prodani, Pruže i Piplice) 70.000,00 20.000,00 30.000,00 20.000,00 10. Izgradnja nerazvrstanih cesta 600.000,00 50.000,00 200.000,00 350.000,00 Izgradnja vodovodne mreže (Brzice, 11. Prodani, Pruže i Piplice) 400.000,00 100.000,00 100.000,00 100.000,00 100.000,00 Ukupno 3.177.000,00 672.000,00 950.000,00 1.370.000,00 185.000,00

Planiranim Programom gradnje najviše se planira izdvojiti za:

 Rekonstrukciju kanalizacijske mreže u Zagvozdu u iznosu od 1.200.000,00 Kn;

 Izgradnja nerazvrstanih cesta u iznosu od 600.000,00 kn;

 Izgradnja vodovodne mreže (Brzice, Prodani, Pruže i Piplice) u iznosu od 400.000,00 Kn;

 Detaljan plan uređenja poslovne zone u iznosu od 310.000,00 Kn;

 Izrada projektne dokumentacije za vodovod Krstarice u iznosu od 240.000,00 Kn.

Planirane investicije se financiraju iz sljedećih izvora:

 sufinanciranjem države u iznosu od 1.370.000,00 Kn;

 sufinanciranjem županije u iznosu od 950.000,00 Kn;

 sufinanciranjem općine u iznosu 672.000,00 Kn;

 dotacijama građana u iznosu od 185.000,00 Kn.

90 Izradio: MICRO projekt d.o.o. Plan ukupnog razvoja – Analiza situacije - OPĆINA ZAGVOZD

2.5.5.1. Prihodi proračuna Općine Zagvozd

Općina ostvaruje prihode kojima u okviru svog samoupravnog djelokruga slobodno raspolaže. Prihodi Općine moraju biti razmjerni s poslovima koje obavljaju njegova tijela u skladu sa zakonom.

Prihodi Općine su: 1. općinski porezi, naknade, doprinosi i pristojbe, 2. prihodi od stvari u vlasništvu i imovinskih prava Općine, 3. prihodi od trgovačkih društava i drugih pravnih osoba u vlasništvu Općine, odnosno u kojima ima udjele ili dionice, 4. prihodi od naknada za koncesije koje daje Općinsko vijeće, 5. novčane kazne i oduzeta imovinska korist za prekršaje koje propiše Općinsko vijeće u skladu sa zakonom, 6. udio u zajedničkim porezima s Republikom Hrvatskom, 7. sredstva pomoći i dotacija Splitsko – dalmatinske županije, Republike Hrvatske predviđena u županijskom, tj. državnim proračunom i 8. drugi prihodi određeni zakonom.

Prihode i rashode Općine planira Općinsko vijeće godišnjim proračunom. Ukoliko se godišnji proračun za slijedeću računsku godinu ne može donijeti prije početka godine za koju se donosi, vodi se privremeno financiranje i to najduže za razdoblje od tri mjeseca. Odluku o privremenom financiranju donosi Općinsko vijeće u skladu sa zakonom.

U sljedećoj tablici su prikazani ukupni prihodi i rashodi proračuna općine Zagvozd za razdoblje 2002. do 2005. godine.

91 Izradio: MICRO projekt d.o.o. Plan ukupnog razvoja – Analiza situacije - OPĆINA ZAGVOZD

Tablica 33. Proračun Općine Zagvozd za razdoblje 2002. - 2005.27

Opis Ostvarenje 2002. Ostvarenje 2003. Ostvarenje 2004. Ostvarenje 2005. A. RAČUN PRIHODA I RASHODA 1. Prihodi poslovanja 1.093.791,00 2.213.370,00 1.933.316,00 2.759.166,00 2. Prihodi od prodaje nefinancijske imovine 36.093,00 20.498,00 16.975,00 27.745,00 3. Rashodi poslovanja 665.114,00 1.198.429,00 744.369,00 713.904,00 4. Rashodi za nabavu nefinancijske imovine 450.083,00 1.044.393,00 1.194.538,00 2.087.408,00 5. Ukupan višak / manjak prihoda 14.687,00 -8.954,00 11.384,00 -14.401,00

B. RAČUN ZADUŽIVANJA / FINANCIRANJA 6. Primici od financijske imovine i zaduživanja 0,00 0,00 0,00 0,00 7. Izdaci za financijsku imovinu i otplate zajmova 0,00 0,00 0,00 0,00 8. Manjak primit. od finan. imovine i obv. 0,00 0,00 0,00 0,00

C. UKUPNO PRIHODI I PRIMICI 1+2+6 1.129.884,00 2.233.868,00 1.950.291,00 2.786.911,00 D. UKUPNO RASHODI I IZDACI 3+4+7 1.115.197,00 2.242.822,00 1.938.907,00 2.801.312,00 E. VIŠAK / MANJAK PRIHODA I PRIMITAKA -14.687,00 8.954,00 -11.384,00 14.401,00 F. VIŠAK / MANJAK PRENESENI 407.407,00 1.002.625,00 0,00 23.700,00 G. MANJAK PRIH. I PRIM. ZA SLJ. RAZD. 422.094,00 993.671,00 11.384,00 9.299,00

Iz prethodne tablice je vidljivo veliko povećanje proračuna u 2003. u odnosu na prethodnu godinu, kada su prihodi proračuna bili 2.233.868,00 Kn. Proračun u 2004. nešto manji od onog u 2003. Ostvareni prihodi proračuna u 2005. godini su bili 2.786.911,00 Kn i veći su od istih u 2004. za 836.620,00 Kn.

2.5.5.2. Zaduživanje lokalne samouprave

Financiranje Općine Zagvozd definirano je Zakonom o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi i njegovim naknadnim izmjenama i dopunama.

Na temelju Zakona o proračunu (N.N., br. 96/03), Ministar financija je donio Pravilnik o postupku zaduživanja jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave i davanju jamstva jedinica područne (regionalne) samouprave: . Jedinica lokalne samouprave se može zadužiti ako ispunjava uvjete iz odredbi Zakona o proračunu i Zakona o izvršavanju Državnog proračuna RH koje se odnose na zaduživanje i davanje jamstva u godini u kojoj se traži suglasnost za zaduživanje. . Jedinica lokalne samouprave ne može se zadužiti za izvanproračunske korisnike i/ili trgovačka društva osnovana u skladu sa Zakonom o komunalnom gospodarstvu. . Jedinica lokalne samouprave može dati jamstvo za investiciju koja se financira i ona mora biti planirana u proračunu za proračunsku godinu za koju se traži suglasnost za zaduživanje, te utvrđena u odluci o izvršavanju proračuna.

27 Ministarstvo financija i općina Zagvozd 92 Izradio: MICRO projekt d.o.o. Plan ukupnog razvoja – Analiza situacije - OPĆINA ZAGVOZD

. Prije podnošenja zahtjeva za izdavanje suglasnosti za zaduživanje jedinica lokalne samouprave za nabavu financijskog kredita provodi postupak javne nabave u skladu sa Zakonom o javnoj nabavi.

2.5.5.3. Krediti i druga zaduženja općine Zagvozd

Općina Zagvozd od kreditnih zaduženja ima kredit čiji godišnji anuitet u 2006.g. iznosi 3.444,44 Eura, i leasing kojim se financirala kupnja automobila sa godišnjim anuitetom od 2.812,32 Eura.

Ostala dugovanja općine prema dobavljačima (izvođačima):

 za vodovodnu mrežu u iznosu od 1.038.222,58 Kn;

 za nerazvrstanu cestu u iznosu 718.675,00 Kn.

Osim ovih dugovanja postoji i dug prema HBOR-u u iznosu od 1.814.838,82 Kn, koji otplaćuje županija Splitsko – dalmatinska.

2.5.5.4. Javno-privatno partnerstvo

Javno privatno partnerstvo podrazumijeva suradnju Općine sa partnerom iz privatnog sektora u realizaciji projekta. Javno-privatna partnerstva mogu imati oblik ugovora o upravljanju, zakupu, koncesiji, konceptu “izgradnja-vođenje-prijenos”, izravnoj privatizaciji ili složenijim poslovima, na primjer onima koji uključuju prodaju i nakon toga ponovno davanje u zakup istih prostora. U općini Zagvozd do sada nije bilo projekata koji su realizirani putem javno – privatnim partnerstva.

2.5.6. Kreiranje interesnih partnerstava

2.5.6.1. Sudjelovanje građana

Građani imaju mogućnost da biraju i daju poticaje za izbor predstavnika u predstavnička i izvršna tijela vlasti. Građani mogu neposredno sudjelovati u odlučivanju u lokalnim poslovima putem referenduma, mjesnog odbora i davanjem prijedloga u skladu sa zakonom i statutom. Suradnja s građanima se najviše očituje kroz izdavanje potrebnih dokumenata koje izdaju organi jedinice lokalne samouprave, tj. izravni kontakt, a osim toga informiranje se vrši putem sredstava javnog informiranja.

93 Izradio: MICRO projekt d.o.o. Plan ukupnog razvoja – Analiza situacije - OPĆINA ZAGVOZD

2.5.7. SWOT analiza institucija Snage Slabosti  Općina Zagvozd pripada  Velika dugovanja općine trećoj skupini područja  Mali prihodi općine i slaba posebne državne skrbi i s naplata istih time ima određene povoljnije  Nedovoljno razvijena uvjete za gospodarski razvoj komunikacija s građanima i privlačenje investicija  Nefunkcioniranje mjesnih odbora  Loša i nedovoljna komunikacija mjesnih odbora i Općine  Nedovoljan broj kadra u Općini  Nedovoljna razina edukacije kadra  Neadekvatan prostor Općine  Nepostojanje službene web stranice  Neadekvatna i nedovoljna elektronička i informatička oprema

Prilike Prijetnje  Konstituiranje rukovodstva mjesnih odbora  Dobra suradnja s Županijskim vlastima  Dodatna edukacija

94 Izradio: MICRO projekt d.o.o. Plan ukupnog razvoja – Analiza situacije - OPĆINA ZAGVOZD

2.6. Prostorno uređenje

2.6.1. Uvod

U vrijeme izrade strukturne analize Prostorni plan uređenja općine Zagvozd nije zgotovljen, stoga su se u analizi prostornog planiranja koristili podaci iz Prostornog plana uređenja županije Splitsko – dalmatinske koji je usvojen 2002. godine i Konzervatorskog elaborata o kulturnim dobima na području obuhvata Prostornog plana općine Zagvozd koji je napravljen u travnju 2005, te informacije dobivene od nadležnih organa općine.

Korištenje Prostornog plana županije u ovoj analizi osigurava usklađenost sa osnovnim konceptom upravljanja prostorom u općini Zagvozd i kvalitetnu podlogu za daljnje korake u izradi Plana ukupnog razvoja Općine. S druge strane suradnja sa nadležnim tijelima u izradi ovoga dijela strukturne analize osigurava ažurnost prezentiranih podataka.

2.6.2. Postupak prostornog uređenja

Postupak prostornog planiranja utvrđen je Zakonom o prostornom uređenju (N.N. br. 30/94., 68/98., 61/00.). Zakonom je propisano da dokument prostornog uređenja užeg područja mora biti usklađen s dokumentom šireg područja.

U postupku prostornog planiranja zakonodavac je velik značaj dao javnoj raspravi na kojoj sve zainteresirane strane mogu uputiti svoje prijedloge i komentare. Način i postupak provođenja javne rasprave propisan je Uredbom o javnoj raspravi u postupku donošenja prostornih planova (N.N. br. 101/98.). Po usvajanju plan se objavljuje u Službenim vijestima i stupa na snagu s utvrđenim datumom.

Sredstva za izradu dokumenata prostornog uređenja osiguravaju se u proračunu Općine. Postupak izmjene i dopune prostornog plana, kao i postupak stavljanja van snage postojećih prostornih planova također je propisan Zakonom o prostornom uređenju i u osnovi je isti kao i postupak za donošenje novog plana. Unutar definiranih okvira koje definira prostorni plan uređenja izrađuju se generalni urbanistički planovi ( GUP-ovi) i urbanistički planovi uređenja ( UPU-ovi). Obvezu izrade urbanističkog plana daje Prostorni plan županije, a definiranje granica područja za koje se izrađuju navedeni planovi trebaju biti definirani u Prostornom planu uređenja općine.

2.6.3. Postupak provedbe prostornih planova

Osnovni dokumenti prostornog uređenja su: 1. Strategija prostornog uređenja Republike Hrvatske

95 Izradio: MICRO projekt d.o.o. Plan ukupnog razvoja – Analiza situacije - OPĆINA ZAGVOZD

2. Prostorni planovi  prostorni plan županije  prostorni plan Grada Zagreba  prostorni plan uređenja područja posebnih obilježja  prostorni plan uređenja grada ili općine 3. Odluka o građevinskom području 4. Urbanistički planovi  generalni urbanistički plan  urbanistički plan uređenja  detaljni plan uređenja

Prostorni plan županije Prostorni plan županije razrađuje načela prostornog uređenja i smjernice Strategije prostornog uređenja Republike Hrvatske, te na temelju udjela u širim prostornim sustavima i značajkama obuhvaćenog područja određuje ciljeve i koncepciju prostornog razvoja, planiranu prostornu strukturu, organizaciju iskorištenje prostora županije.

Prostorni plan uređenja područja posebnih obilježja Prostorni plan uređenja područja posebnih obilježja utvrđuje ciljeve i osnove gospodarenja i upravljanja prostorom u skladu sa zajedničkim prirodnim, razvojnim, kulturnim i drugim obilježjima obuhvaćenog područja, te sadrži:  razgraničenje prostora prema namjeni i drugim obilježjima,  sustav infrastrukture,  razmještaj funkcija od važnosti za upravljanje područjem i korištenje prostora,  elemente planova užih cjelina kada se takvi planovi ne donose,  uvjete korištenja i zaštite prostora. Prostorni plan uređenja područja posebnih obilježja se donosi obavezno za nacionalne parkove i parkove prirode te za područja za koje je takva obveza određena Strategijom prostornog uređenja Republike Hrvatske ili prostornim planom županije odnosno prostornim planom Grada Zagreba. Na području općine Zagvozd je Park prirode planina Biokovo (dio) za koji je obavezan Prostorni plan uređenja područja posebnih obilježja.

Prostorni plan uređenja grada ili općine Prostorni plan uređenja grada ili općine sadrži i razrađuje koncepciju uređenja prostora i odredbe prostornog plana županije razgraničenjem prostora prema namjeni i drugim obilježjima, te pobližim određenjem drugih elemenata određenih tim planom.

96 Izradio: MICRO projekt d.o.o. Plan ukupnog razvoja – Analiza situacije - OPĆINA ZAGVOZD

Urbanistički planovi Pod pojmom urbanistički planovi podrazumijeva se Generalni urbanistički plan i Detaljni plan uređenja.

Generalni urbanistički plan Generalni urbanistički plan unutar svog obuhvata razrađuje elemente prostornih planova širih područja te određuje ciljeve, cjelovitu koncepciju uravnoteženog i održivog prostornog razvoja gradskog naselja u skladu s funkcijama tog naselja u širem prostoru, procesima urbanizacije i urbanim obilježjima te zajedničkim i specifičnim potrebama stanovništva.

Urbanistički plan uređenja Urbanistički plan uređenja razrađuje dijelove područja određene prostornim planom uređenja grada ili općine ili generalnim urbanističkim planom, razgraničavanjem javnih površina od drugih površina i užih provedbenih cjelina zajedničkih obilježja za koje određuje podjelu prostora na specifične cjeline u odnosu na dinamiku i način realizacije, regulacijske i građevinske linije, detaljnu namjenu površina s kapacitetima i uvjetima gradnje odnosno rekonstrukcije građevina, uvjete i uređenja i korištenja površina te uvjete korištenja građevina, osnove mreža i prostor infrastrukture s načinom priključka na šire sustave.

Detaljni plan uređenja Detaljni plan uređenja detaljno razrađuje odredbe plana višeg reda, te u svrhu svoje provedbe sadrži lokacijske uvjete za sve zahvate u prostoru, te druge uvjete i mjere od važnosti za realizaciju planiranog uređenja prostora te zaštitu okoliša, prirode, krajobraza, kulturnih dobara i drugih vrijednosti prostora.

Prostorni plan općine Zagvozd Prostorni plan općine Zagvozd će (po usvajanju istog) operativno provoditi Županijski ured državne uprave za prostorno uređenje, zaštitu okoliša, graditeljstvo i imovinsko- pravne poslove u Splitu, koji zaprima zahtjeve za izdavanje i izdaje lokacijske i građevinske dozvole u skladu s utvrđenim planom.

Lokacijska dozvola je dokument (upravni akt - rješenje) koji se izdaje na temelju dokumenta prostornog uređenja te posebnih zakona i propisa donesenih na temelju tih zakona, a određuje uvjete prema kojima će se provesti zahvat u prostoru – pod kojim se mora izraditi tehnička dokumentacija, odnosno prema kojoj će se graditi. Postupke izdavanja lokacijske dozvole uređuje Zakon o prostornom uređenju (N.N.br. 30/94, 68/98, 61/00 i 32/02). Građevna dozvola je dokument (upravni akt - rješenje) na temelju kojega se može započeti gradnja građevine. Njima se utvrđuje da je glavni, odnosno idejni projekt izrađen u skladu s propisima i utvrđenim uvjetima koje mora ispunjavati građevina na

97 Izradio: MICRO projekt d.o.o. Plan ukupnog razvoja – Analiza situacije - OPĆINA ZAGVOZD

određenoj lokaciji te da su ispunjeni svi potrebni preduvjeti za gradnju. Postupke izdavanja građevne dozvole uređuje Zakon o gradnji (N.N. br. 52/99, 75/99 i 117/01). Parcelacija građevinskog zemljišta u svrhu osnivanja građevinske čestice provodi se u skladu s lokacijskom dozvolom ili Detaljnim planom uređenja ako se na čestici predviđaju zahvati u prostoru.

Gospodarske zone na području općine Zagvozd

Na Području općine Zagvozd su planirane dvije poslovne zone: Brlozi i Golo Brdo. Prostorna dokumentacija za zone još nije izrađena, jer se čeka usvajanje Prostornog plana općine, nakon kojeg će uslijediti izrada urbanističkih planova uređenja za same zone. U sljedećoj tablici su prikazane glavne karakteristike ovih dvaju zona.

Tablica 34. Gospodarske zone na području općine Zagvozd

Naziv zone Brlozi Golo Brdo Osnovna namjena Servisna i uslužna Proizvodna Površina u ha 13,00 ha 31,00 ha Idejni projekti i geodetska podloga Projektna dokumentacija nije Postojeće stanje su napravljeni napravljena Udaljenost vodovoda 100 m od podsustava vodovoda 100 m od magistralnog vodovoda Za sada zona nije komunalno Za sada zona nije komunalno Infrastrukturna opremljenost opremljena opremljena Smještaj Zapadno od općinskog središta Uz cestu Zagvozd - Imotski Udaljenost od auto-ceste Neposredno uz autocestu Neposredno uz autocestu Ispitan interes za ulaganje u Postoji veliki broj upita i pisama Postoji veliki broj upita i pisama zonu namjere namjere Smanjeni troškovi komunalnog Smanjeni troškovi komunalnog Olakšice za investitore doprinosa i komunalne naknade doprinosa i komunalne naknade Predviđeni broj zaposlenih 100 200 Studija utjecaja na okoliš Nije napravljenja Nije napravljenja Vlasništvo zemljišta Hrvatske šume i dio privatno Hrvatske šume i dio privatno

2.6.4. Prilagodbe i unapređenja fizičke infrastrukture

2.6.4.1. Vodnogospodarski sustav28

Područje zaobalnog dijela županije, u koje spada općina Zagvozd, oskudijeva vodom radi toga što se gubi u pukotinama i najvećim dijelom otječe podzemnim tokovima.

Komunalno poduzeće „Vodovod“ Imotske krajine opskrbljuje vodom grad Imotski i okolna naselja s vodozahvata Opačca. Izgradnjom i dovršetkom sustava „Josip Jović“ voda će se zahvaćati i iz izvora Mukišnice (BiH).

28 Prostorni plan županije Splitsko - dalmatinske 98 Izradio: MICRO projekt d.o.o. Plan ukupnog razvoja – Analiza situacije - OPĆINA ZAGVOZD

Izgrađeni su cjevovodi Opačac-Karin-Poljica-Kosmatovica i Karin-Zmijavci-Runovići, a grade se cjevovodi Kosmatovica-Lovreč i Lovreč-Studenci, kao i mreže u naseljima do kojih su došli glavni cjevovodi. Pregledom postojeće tehničke dokumentacije, te terenskim determinacijama utvrđeno je da se opskrba vodom područja općine Zagvozda treba vezati uz rezervoar Kosmatovica. Izgrađenost vodovodne mreže29 postoji samo u jednom dijelu općine i to kroz sljedeće vodovode:  magistralni vodovod Kosmatovica – Zagvozd;  podsustav Golo Brdo – Mlikote – Tomičići – Svaguše;  podsustav Rašac (Zagvozd – Mucići – Milići);  podsustav Bunje (Zagvozd – Kristići – Katušići);  podsustav Rastovac (Zagvozd – G. Rastovac – D. Rastovac), te pripadajuća mjesna mreža. Ono što je potrebno napraviti za kompletiranje vodoopskrbe na području općine je izgradnja:  sekundarne mreže u naselju Zagvozd za zaseoke Brzice, Prodani, Pruže i Piplice; te  podsustave i mjesnu mrežu istočnog dijela općine, i to za Krstarice (Golo Brdo – Krstarice do zaseoka Blaževići) i Biokovsko Selo – Gornje Rašćanje.

2.6.4.2. Energetski sustav30

Osnovni energetski podsustavi su:

 Elektroenergetika koja se prema izvoru korištenja energetike dijeli na: program korištenja hidroenergije, program korištenja vjetroenergije, program korištenja energije sunca i program korištenja plina i  Plinoopskrba

Glavni pravci razvoja elektroenergetskog sustava su u izgradnji proizvodnih objekata koji koriste programe alternativnih izvora energije (energiju vjetra i energiju sunca). Proizvodni objekti elektroenergetskog sustava koji ne koriste te izvore energije ne mogu se graditi u obalnom i otočkom području Županije

Program korištenja hidroenergije koji se zasniva na vodnom sustavu rijeke Cetine gotovo je u cijelosti iskorišten u smislu proizvodnje električne energije. Mogućnost

29 Općina Zagvozd 30 Prostorni plan županije Splitsko - dalmatinske 99 Izradio: MICRO projekt d.o.o. Plan ukupnog razvoja – Analiza situacije - OPĆINA ZAGVOZD

dodatnog iskorištenja hidropotencijala Županije određuje se mogućnošću izgradnje ograničenog broja malih hidroelektrana, koje ne smiju imati utjecaj na ukupni režim vodotoka.

Među planiranim elektroprijenosnim trafostanicama na području Splitsko-dalmatinske županije je i ona u Zagvozdu – (TS 400/220/110 kV).

Planirani dalekovodi na području općine Zagvozd:

- DV 2 x 400 kV Konjsko – Zagvozd – Mostar - 2 DV 2 x 220 (400) kV Uvod DV 2 x 220(400) kV Plat - Zagvozd u TE Dobrogošće - DV 2 x 220 kV Uvod DV 220 kV Mostar – Zakučac u TS Zagvozd - 2 DV 110 kV Uvod DV 110 kV Kraljevac - Imotski u TS Zagvozd

Programom korištenja energije Sunca planira se izgradnja termoelektrane na energiju sunca, koja se PPSDŽ kao lokalitet za istraživanje određuje prostor Žeževačke ljuti (Općina Zagvozd i Šestanovac) zbog specifičnih zahtjeva (veličina prostora, voda, blizina prometnica i sl.). Kriterije za tu izgradnju potrebno je odrediti detaljnijom razradom na nivou Prostornog plana uređenja Općina, kao i prostor za smještaj termoelektrane koja koristi energiju sunca.

2.6.4.3. Pošta i javne telekomunikacije

Plan razvoja telekomunikacija, u planiranom razdoblju do 2015. godine, temelji se na prognozama komisija Europske unije koja je prilagođena trenutnoj situaciji.

Postojeći komutacijski čvorovi u analognoj tehnologiji u prvim godinama novog milenija zamijenit će se digitalnim, tako da se do 2005. godine očekuje 100% digitalna mreža i na komutacijskoj razini. Cijelo područje Županije opsluživat će 10 pristupnih centrala, od čega 7 u funkciji lokalnih centrala, a 3 u funkciji područnih centrala grada Splita. Svaka od ovih centrala imati će velik broj udaljenih pretplatničkih stupnjeva.

Nepokretne mreže

Postojeće mreže razvijat će se samo u početnom planskom razdoblju, u cilju zadovoljenja zahtjeva korisnika, u postojećim tehnologijama. U konačnici sve mreže integriraju se u jedinstvenu telekomunikacijsku mrežu sa širokim spektrom usluga.

Pokretne mreže

Postojeća analogna NMT mreža ulazi u maksimum kapaciteta koji se više neće širiti. Korištenje mreže nastaviti će se do razdoblja ekonomske opravdanosti njezine eksploatacije. Digitalna GSM, u početnom planskom razdoblju, izgrađivat će se

100 Izradio: MICRO projekt d.o.o. Plan ukupnog razvoja – Analiza situacije - OPĆINA ZAGVOZD

ubrzanim tempom, kako rastom broja priključaka, tako i gradnjom baznih postaja. Već pokrenutom akcijom izgradnje baznih postaja CRONET mreže postići će se početkom trećeg milenija 100% pokrivenost Županije. U ovom sustavu već je prisutna mreža drugog poslužitelja (VIP), sada s manjim pokrivanjem (uz 16/19 BS), a li s trendom daljnjeg širenja. U kasnijem razdoblju koristit će se i sateliti u niskoj orbiti.

U prostornim planovima užih područja treba integrirati telekomunikacijske sustave. Za više koncesionara koji pružaju telekomunikacijske usluge, uz dostupnost telekomunikacijskih usluga svim potrošačima, potrebno je uvjetovati smještanje i korištenje zajedničkih podzemnih i nadzemnih kanala i objekata za postavku mreža i uređaja (antena).

Cjelokupno područje općine Zagvozd je pokriveno telefonskom mrežom.

2.6.4.4. Promet

Cestovni promet

Za postizanje optimalne funkcionalnosti cestovne mreže na području Županije (izgradnja auto-ceste i cestovne mreže - Državne i Županijske), ceste se moraju planirati i graditi po fazama u cilju zadovoljenja razvojnih, prometnih, gospodarskih i ekoloških kriterija. U smislu zadovoljavanja tih kriterija određene su tri skupine prioriteta izgradnje realizacijom kojih bi se ti kriteriji ispunili.

Planirana gradnja cesta na području i od velike važnosti za općinu Zagvozd po skupinama prioriteta je sljedeća:

 U I skupinu prioriteta spada Trasa Jadransko-Jonske autoceste sa produženjem etapa do čvora Šestanovac.

 U II skupinu prioriteta spada Imotski cestovni smjer - Udbina –Sv.Rok- Gračac-Knin-Sinj-Imotski.

 U III skupina prioriteta spada:

o Makarsko-zabiokovski cestovni smjer - Makarska-Dubci-Šestanovac- Aržano.

o Izgraditi (rekonstruirati) mrežu Državnih cesta: zaobilaznicu Zagvozda.

Javne ceste na području općine Zagvozd prema Odluci o razvrstavanju javnih cesta u državne ceste, županijske ceste i lokalne ceste (NN br. 25/98) su prikazane u sljedećoj tablici.

101 Izradio: MICRO projekt d.o.o. Plan ukupnog razvoja – Analiza situacije - OPĆINA ZAGVOZD

Tablica 35. Javne ceste na području općine Zagvozd31

Duljina u Ukupna KM na Kategorija Oznaka Opis ceste duljina u području ceste KM općine Zagvozd

Dugopolje (D 1) – Šestanovac – Državna cesta D 62 Zagvozd – Vrgorac – Kula 123,9 20 Norinska - Metković

Županijska Ž 6179 Rastovac – Zagvozd (D 62) 3,1 3,1 cesta

Županijska Zagvozd (D 62) – Poljica - Ž 6180 11,2 4,5 cesta Grubine

Lokalna cesta L 67143 Grabovac (D 62) - Rastovac 5,5 4

D 62 – Stapići – Tomičići – Ž Lokalna cesta L 67149 4,7 4,7 6180

Zagvozd (Ž 6180) – Krstarice – Lokalna cesta L 67151 14,3 8 Slivno (6200)

D 62 – Biokovsko selo – Lokalna cesta L 67181 16,8 16,8 Rašćane Gornje – D62

Lokalna cesta L 67165 67151 – Lovrinčevići (D 62) 4,7 4,7

Trenutačno stanje cesta na području općine Zagvozd je sljedeće:

 Cesta D 62 – potrebna je rekonstrukcija na relaciji od Šestanovca do Zagvozda, te od Zagvozda do Lovrinčevića;

 Županijska cesta 6180 – izvršena je rekonstrukcija i cesta zadovoljava širinom i kvalitetom kolnika;

 Županijska cesta 6179 – potrebno je izvršiti rekonstrukciju zbog oštećenja i proširenje ceste;

 Lokalne ceste (LC 67181, 67151, 67165, 67143 i 67149) – potrebno je izvršiti rekonstrukciju zbog širine kolnika i zbog oštećenja asfalta;

31 Općina Zagvozd 102 Izradio: MICRO projekt d.o.o. Plan ukupnog razvoja – Analiza situacije - OPĆINA ZAGVOZD

 Nerazvrstane ceste su asfaltirane u mjesnim odborima Župa, Krstarice, Svaguše, Šušići, Kurtovići, D. Rastovac, Mlikote, Bunje (dio);

 Nerazvrstane ceste koje je potrebno asfaltirati su u naseljima Rašac, B. Selo, Prodani, Pruže, Brzice i G. Rastovac.

U prometnom smislu najveći značaj će imati trasa autoceste A 1 Zagreb – Split - Dubrovnik koja prolazi područjem općine Zagvozd. Trenutačno je u izgradnji 97 km punog profila od Splita do Ploča.

Tunel Sv. Ilija

Prostornim planom županije je predviđena izgradnja tunela Sv. Ilija kroz Biokovo koji je dijelom na području općine Zagvozd.

Institut građevinarstva izradio je studiju utjecaja na okoliš, koja pokazuje kako tunel neće značajno utjecati na okolicu.

Tunel Sv. Ilija bit će dugačak četiri kilometra – 4 km, na južnoj strani izlazi u mjestu Bast, a na sjevernoj kod Rastovca i spaja se s budućom Jadranskom autocestom, koja će prolaziti južno od Zagvozda. Od Rastovca, odnosno od čvorišta izlaza iz tunela i autoceste podjednaka je udaljenost do Makarske i Imotskog, otprilike četrnaest, odnosno petnaest kilometara. Projekt izgradnje tunela bio je na javnom uvidu u općinama Zagvozd i Baška Voda, na području kojih s će se općina tunel graditi, kao i u prostorijama same Županije.

Projekt izgradnje tunela isključivo je u zakonskoj nadležnosti Županije, jer su i prilazne ceste županijske, pa općine nemaju u tom smislu nikakvu nadležnost.

Dogovor je bio da tvrtka dobije koncesiju na 33 godine s tim da 25 posto dobiti od tunela ide županiji. Dosadašnji radovi na probijanju tunela su trajali samo šest mjeseci, jer tvrtka koja je dobila koncesiju za izvođenje radova nije dobila jamstvo Županije (za dnevni promet kroz tunel od 6.000 vozila), koje je nužno za kredit kojim bi se financirali radovi.

U kolovozu 2006. je Vlada Republike Hrvatske je, zbog predugog stajanja radova, najavila oduzimanje koncesije tvrtki koja je izabrana na natječaju i de će tunel izgraditi država.

103 Izradio: MICRO projekt d.o.o. Plan ukupnog razvoja – Analiza situacije - OPĆINA ZAGVOZD

Željeznički prometni sustav32

Jadranska orijentacija Hrvatske upućuje na potrebu određivanja prometnih koridora i u željezničkom prometu, koji iz Europe vode prema hrvatskim jadranskim lukama i oni koji kontinuirano duž jadranskog prometnog pravca povezuju sve važnije hrvatske luke i veća gradska razvojna središta.

Prostornim planom je predviđena izgradnja dviju dionica:

 Dionica pruge Zadar – Šibenik – Split

Ova dionica duga je 125,55 Km. Kolodvor u Primorskom Dolcu na postojećoj pruzi Perković – Split koristio bi kao veza između postojeće i nove pruge.

 Dionica pruge na području Splitsko – dalmatinske županije

Ova dionica je u smislu izvođenja građevinskih radova najteža dionica, posebno se to odnosi na dio od Splita preko Omiša do Kostanja, gdje se stalno izmjenjuju mostovi i tuneli. Na ovoj dionici nalaze se četiri kolodvora: Split, Kostanje, Rašćane i Zapadna Plina, te pet postaja: Dugi Rat, Omiš, Žeževica, Zagvozd i Račva.

32 Prostorni plan županije Splitsko - dalmatinske 104 Izradio: MICRO projekt d.o.o. Plan ukupnog razvoja – Analiza situacije - OPĆINA ZAGVOZD

2.6.5. SWOT analiza prostornog planiranja Snage Slabosti  60% izgrađena  Nije donesen Prijedlog vodovodna mreža i Prostornog plana Općine (u nastavljaju se radovi proceduri je donošenja)  Potpuna pokrivenost  Procedura donošenja telekomunikacijskim prostornog plana je previše mrežama spora  U prostornom planu je  Postupak provedbe predviđen prostor za prostornog planiranja utječe izgradnju poduzetničke na otežano dobivanje zone dozvola koje su potrebne za građevinske radove  U prijedlogu Prostornog plana nigdje nisu predviđeni prostori za izgradnju infrastrukture za razvoj turizma  Sustav vodoopskrbe je napravljen samo za dio općine  Loše stanje cestovne infrastrukture – potrebna je rekonstrukcija na većini cesta  Nedovoljan broj autobusnih linija koje povezuju općinu za ostatkom županije i regije  Nekvalitetno izvedena telekomunikacijska mreža nemogućnost uvođenja ADSL-a

Prilike Prijetnje  Uvrštavanje prostora Zaum  Nekvalitetna stručna izrada (od tunela Turije do Debelog Prijedloga Prostornog plana Grablja) u prostorni plan  Nedovoljna komunikacija s kao turističku zonu radi interesnim skupinama kod razvoja turizma izmjena i dopuna prijedloga Prostornog plana

105 Izradio: MICRO projekt d.o.o. Plan ukupnog razvoja – Analiza situacije - OPĆINA ZAGVOZD

106 Izradio: MICRO projekt d.o.o. Plan ukupnog razvoja – Analiza situacije - OPĆINA ZAGVOZD

3. POVEZNICE SA REGIONALNO-OPERATIVNIM PROGRAMOM SPLITSKO-DALMATINSKE ŽUPANIJE

Predstavnici općine Zagvozd su aktivno sudjelovali u radu partnerstva koje provodi i nadzire Regionalni-operativni program Splitsko-dalmatinske županije (ROP).

Kako je navedeni dokument višeg reda općina Zagvozd se pri izradi ovog Plana ukupnog razvoja uvelike oslanjalo na smjernice ROP-a.

ROP Splitsko-dalmatinske županije ima četiri posebna cilja:

1. Konkurentno, diversificirano, tehnološki napredno i socio-ekološki održivo gospodarstvo usmjereno rastu standarda lokalnog stanovništva

2. razvoj u prostoru i fizička infrastruktura u suglasju s potrebama stanovništva i gospodarstva uz očuvanje i zaštitu okoliša

3. razvoj ljudskih resursa, podizanje razine zaposlenosti i socijalne kohezije uz opći rast društvenog standarda

4. kvalitetna institucionalna infrastruktura, aktivno civilno društvo i jačanje partnerstva svih sudionika razvojnog procesa u regiji

Zagvozd se u svom programu oslanja na navedene smjernice te s njima usklađuje vlastite ciljeve imajući na umu da se samo usklađenošću planova višeg i nižeg reda te njihovim sinergijskim efektom mogu postići zadani ciljevi.

107 Izradio: MICRO projekt d.o.o. Plan ukupnog razvoja – Analiza situacije - OPĆINA ZAGVOZD

4. STRATEGIJA RAZVOJA OPĆINE ZAGVOZD

→ razrađena Strategija razvoja općine Zagvozd nalazi se u Prilog-u 1 – „Strategija razvoja općine Zagvozd, operativni plan i mjere“

108 Izradio: MICRO projekt d.o.o. Plan ukupnog razvoja – Analiza situacije - OPĆINA ZAGVOZD

5. MJERE RAZVOJA OPĆINE ZAGVOZD

→ razrađene Mjere iz Strategije razvoja općine Zagvozd nalazi se u Nalazi se u Prilog- u 2 – Mjere Strategije razvoja općine Zagvozd

109 Izradio: MICRO projekt d.o.o. Plan ukupnog razvoja – Analiza situacije - OPĆINA ZAGVOZD

6. POSTUPAK PRAĆENJA I AŽURIRANJA PROVEDBE PUR-A

Posljednji korak u izradi Plana ukupnog razvoja je - provođenje, praćenje i ažuriranja izrađenog plana. Test Plana je samo njegovo provođenje.

Postoje 3 razine praćenja Plana ukupnog razvoja:

1. razina praćenja je praćenje provođenja plana ( prioritetnih i ostalih mjera tj. projekata iza Akcijskog operativnog plana) i ažuriranje sažetka provođenja aktivnosti

Grupa zadužena za praćenje Plana ocjenjuje provođenje uspoređivanjem trenutnih aktivnosti provođenja sa sažetkom operativnog plan aktivnosti. Stoga, relevantne informacije uključuju ne samo aktivnosti poduzete prema provođenju plana, već i promjene u procjeni troškova ili rasporeda, zatim uključuju razloge tih promjena te njihov očekivani utjecaj na provođenje plana. Ukoliko dođe do bilo kakve promjene u raspodjeli odgovornosti za provođenje plana, to se također bilježi.

Nakon što grupa zadužena za praćenje odredi značajnije razlike između planiranog i stvarnog provođenja plana, njezin zadatak je pojasniti kako i zašto je došlo do tih razlika. Odgovorni za provođenje određenih projekata također trebaju reći grupi zaduženoj za praćenje na koji način očekuju da se nastavi s provođenjem plana te opisati sve promjene koje bi mogle poboljšati provođenje plana.

2. razina praćenja rezultata projekta i testiranje logike projekata postavlja pitanje – „Dovodi li projekt do očekivanih rezultata tj. ostvarenja svrhe projekta?. Praćenjem se ocjenjuje uspjeh očekivanih rezultata jer upravo ti ishodi povezuju projekte sa vizijom plana razvoja.

Praćenje rezultata provedenih mjera/ projekata postavlja pitanje – da li je mjera/ projekt postigao očekivane rezultate opisane u matrici projekta? Pomažu li ostvareni rezultati, ako su ostvareni u ostvarivanju svrhe projekta? I konačno, da li svrha projekta pridonosi postizanju cilja projekta?

Ukoliko provođenje plana ne dovodi do očekivanih rezultata, pokazatelji rezultata u matrici projekata otkriti će GDJE je logika projekta zakazala? Sljedeći zadatak je saznati ZBOG ČEGA je zakazala.

Grupa zadužena za praćenje rezultata projekata mora pronaći razloge zbog kojih projekt nije doveo do željenih rezultata kako bi znala na pravi način reagirati. Jedino

110

Plan ukupnog razvoja – Analiza situacije - OPĆINA ZAGVOZD

kada se problem pravilno definira može se pronaći učinkovito rješenje. Projekti također mogu imati i nepredviđene negativne rezultate koje je potrebno istražiti.

3. razina praćenja postavlja pitanje – „Da li se okolina promijenila tako da to utječe na izbor kritičnih tijela, projekata i tijela zaduženih za provođenje projekata u planu ukupnog razvoja?

Dok su prva i druga razina praćenja stvorile preporuke KAKO se projekt treba provoditi, treći nivo praćenja razmatra TREBA LI SE nastaviti s primjenom projekta. Slijedeća pitanja se postavljaju u okviru ovog ocjenjivanja:

1. Da li ta intervencija nastavlja rješavati kritička pitanja?

2. Je li to pitanje još uvijek kritično za ostvarivanje vizije gospodarske budućnosti zajednice?

3. Da li korist od programa opravdava i dalje resurse potrebne za njegovo provođenje?

4. Da li je bilo ikakvih nepredviđenih, negativnih posljedica od projekta?

5. Da li su relevantne organizacije i subjekti uključeni u provođenje?

Ako su se dogodile određene promjene u socio-ekonomskoj situaciji ili neki veći događaj promijenili okolinu, vjerojatno će biti potrebne veće promjene. Grupa zadužena za praćenje će zatražiti osvježenje strateškog plana izradom novi preporuka u rješavanju kritičkih pitanja. Ako se međutim okolina tako značajno promijenila da se kritička pitanja moraju redefinirati, možda je vrijeme da se ponovi cjelokupan postupak strateškog planiranja.

Odgovornost za praćenje i ažuriranje plana ukupnog razvoja može snositi lokalna samouprava, dio ili čitava radna skupina strateškog planiranja ili neko drugo tijelo kao što je Agencija za lokalni gospodarski razvoj. U idealnom slučaju grupa zadužena za praćenje uključivati će predstavnike lokalne samouprave, poslovne zajednice, nevladinog sektora, ostale koji su bitni za provođenje strateškog plana i naravno čelnike tijela za lokalni gospodarski razvoj.

6.1. Odgovornost za provedbu PUR-a

Opća i viša odgovornost provedbe ovog programa pripada općini Zagvozd i njezinom poglavarstvu.

111

Plan ukupnog razvoja – Analiza situacije - OPĆINA ZAGVOZD

6.1.1. Postupci upravljanja

Institucionalne strukture za upravljanje i provedbu Plana ukupnog razvoja je Općina Zagvozd, a za upravljanje i provedbu pojedinih projekata tj. mjera unutar programa Jedinica za upravljanje projektima i sve ostale institucije koje će imenovati općina Zagvozd po pojedinim projektima.

6.1.2. Praćenje i ocjenjivanje

Ovaj program podložan je praćenju i nadopuni od strane Općinskog vijeća i Radne skupine koja je formirana u procesu stvaranja plana. Popis članova radne skupine nalazi se u prilogu ovog dokumenta i sastoji se od 11 predstavnika lokalnih dionika. Radna skupina će se sastajati svakih 6 ( šest) mjeseci u svrhu evaluacije i monitoringa programa. Prvi sastanak bit će održan šest mjeseci od dana prihvaćanja ovog plana od strane Općinskog vijeća.

Na prvom sastanku općina Zagvozd će predložiti radnoj skupini formiranje manjih timova po strukovnoj pripadnosti (zdravstvo, školstvo, gospodarstvo…) koji bi osmišljavali načine unaprijeđenija pojedinih projekata i tako pridonijeli svojom stručnošću razvoju grada.

Općina Zagvozd će dinamikom ovdje predviđenom osigurati prostor i obavijestiti članove Radne skupine najmanje 15 dana unaprijed o održavanju sastanka. Predstavnici općine će prezentirati radnoj skupini rezultate postignute u proteklom periodu, a timovi radne skupine iznijeti svoje prijedloge unaprijeđenija strategije. Radna skupina će ocijeniti provedbu plana te uz nadzor stručne osobe sastaviti zapisnik. Zapisnici su javni dokument jednako kao i sam Program.

Zaključci, primjedbe i ocijene Radne skupine služit će za nadopunu i prilagodbu ovog programa, kao i za nadzor provođenja programa.

6.1.3. Organizacija i jamčenje tijeka informacija i razmjene informacija

Općina Zagvozd jamči razmjenu informacija o provedbi ovog plana i to prema Radnoj skupini putem dogovorenih sastanaka, a prema javnosti putem medija, web stranica i pojedinačnih sastanaka. Općina će putem web stranice koja je u fazi izrade objaviti cjeloviti dokument Plana ukupnog razvoja, te će objavljivati zapisnike sa sastanaka radne skupine periodično po nastajanju. Također će zbog veće transparentnosti odlučivanja izvještaje sa sjednica općinskog vijeća ažurno objavljivati na web stranicama. Općina će nastaviti s praksom otvorenih vrata za građane kad će se oni

112

Plan ukupnog razvoja – Analiza situacije - OPĆINA ZAGVOZD

moći najaviti i direktno gradonačelnici uputiti pitanja i primjedbe. Općina Zagvozd će kreirati i nove prikladne kanale komunikacije sa svojim građanima i poduzetnicima.

113

Plan ukupnog razvoja – Analiza situacije - OPĆINA ZAGVOZD

7. ZAKLJUČAK

Općina Zagvozd je u proteklih nekoliko mjeseci uz stručnu pomoć savjetnika MICRO projekta te suradnju lokalnih stručnjaka i radne skupine izradio petogodišnju strategiju ukupnog razvoja.

Strategija razvoja nam pokazuje težnje općine Zagvozd i načine kako unaprijediti kvalitetu života, razviti poduzetništvo, poljoprivredu, ribarstvo, razviti otoke i zaleđe te preduvjete koje će osigurati temelje napretka. Zadani smjer razvoja služi upravi općine za planiranje svojih budućih koraka i proračuna, stanovnicima općine kako bi mogli aktivno sudjelovati u razvoju, investitorima kako bi detektirali područja u koja žele uložiti. Strategija nam govori gdje vidimo općinu Zagvozd za pet godina i kako mislimo tamo doći.

Općina Zagvod je odabrala smjer razvoja svih potpornih stupova gospodarstva kako bi ono bilo razvijeno na dobrim temeljima. Edukacija temeljena na gospodarskim potrebama, infrastruktura potrebna za razvoj poduzetništva, poljoprivreda koja će plasirati svoj proizvod u turizam, dodane vrijednosti kao ekološka proizvodnja te turizam koji će pomoći produžetku sezone, razvoj proizvodnih djelatnosti koje će zaposliti ljude neovisno o sezoni, školstvo i zdravstvo prilagođeno potrebama stanovnika, socijalna skrb i briga o starima i nemoćnima, sport, kultura, sve su to povezani pravci koji će doprinijeti ostvarenju vizije građana općine Zagvozd.

Ono što nam strategija ne govori je kako ćemo od ideja razviti projekte, koji su sastavni elementi tih projekata, kako izraditi akcijske planove projekata, kako pronaći novac koji nedostaje.

Implementacija zacrtane strategije zahtjevan je posao koji će angažirati sve raspoložive ljudske resurse kako unutar općine Zagvozd tako i vanjske stručnjake.

Svaki projekt koji proizađe iz navedene strategije mora imati definiran svoj početak i kraj, proračun, odgovorne osobe i način provedbe i praćenja. Kako bi zaživio i proveo se, plan je potrebno redovno pratiti i ocjenjivati, razvijati i unaprjeđivati, u konačnici i mijenjati. Evaluacija i monitoring opisani u prethodnom poglavlju jednako su važni kao i sama izrada strategije te trebaju biti metodološki dokumentirani, svaka promjena u mjerama mora imati svoju poveznicu na plan i obrazloženje. Za praćenje i evaluaciju plana poželjno bi bilo angažirati vanjske stručnjake.

Projekte treba početi razvijati odmah na način da se prikupi sva potrebna dokumentacija, izrade planovi, projekcije poslovanja i tek s tako pripremljenim projektima možemo računati na pomoć fondova, donatora i investitora.

Javno-privatno partnerstvo, na koje se stavlja naglasak kroz ovaj plan, treba odraditi na način da se odabere najbolja solucija i za grad i privatnog partnera što iziskuje vrlo detaljnu i stručnu pripremu dokumentacije i standarda usluga.

114

Plan ukupnog razvoja – Analiza situacije - OPĆINA ZAGVOZD

Kako se poslovno okruženje svakodnevno mijenja tržište nameće potrebu za novim vještinama i znanjima, edukaciju treba kontinuirano razvijati i prilagođavati kako bi omogućili stjecanje prednosti domaćim poduzetnicima.

Prvi korak koji treba učiniti nakon izglasavanja strategije je izraditi akcijske planove za projekte iz operativnog plana koje je radna skupina označila kao prioritetne. Odrediti odgovorne osobe iz uprave općine ili općinskih poduzeća za provedbu svakog pojedinog projekta.

Za kompleksne projekte koje zahtijevaju više razine stručnosti treba angažirati vanjske suradnike, kako bi projekti zaživjeli u predviđenom roku i unutar predviđenog proračuna.

Pri odabiru vanjskih suradnika treba inzistirati na multidisciplinarnim timovima s referencom u pojedinom polju stručnosti.

Odgovornost za implementaciju strategije najvećim dijelom leži upravo na instituciji Općine, ali ne isključivo na njima. Bez podrške javnosti, poduzetnika, poljoprivrednika, hotelijera, obrtnika, prosvjetnih i zdravstvenih djelatnika i ostalih interesnih skupina, teško će biti razviti i provesti zacrtane ideje.

Komparativna prednost općine Zagvozd koja će omogućiti ostvarenje zadane strategije su ljudi, građani općine koji su i do sada dokazali predanost i sklonost inovativnim idejama iako nisu imali zadani napisani smjer.

Uz stručnu pomoć i usmjereni razvoj Općina Zagvozd će postati:

„Općina Zagvozd je prostor razvijenog cjelogodišnjeg turizma baziranog na spoju planine i plaže, a prepoznatljiva prvenstveno po tradiciji „Glumci u Zagvozdu“.

Tradicionalna proizvodnja i prerada domaće hrane, koja upotpunjava turističku ponudu, omogućila je domaćem stanovništvu razvoj osobnog poduzetništva.

Edukacija stanovništva i ulaganjem u infrastrukturu omogućili smo razvoj poduzetništva, a time potakli i povratak educiranog kadra. „

Izvadak iz Vizije Općine Zagvozd

Autor: Radna skupina

115

Plan ukupnog razvoja – Analiza situacije - OPĆINA ZAGVOZD

116