20 stranica 01 stranica

SUDIONICI REALIZACIJE PROJEKTA AUTOCESTE - - LIPOVAC

VLADA REPUBLIKE HRVATSKE MINISTARSTVO MORA, TURIZMA, PROMETA I RAZVITKA

INVESTITOR:

HRVATSKE AUTOCESTE d.o.o. HRVATSKA UPRAVA ZA CESTE JAVNO PODUZEΔE RSIZ ZA CESTE

STUDIJE, PROJEKTI, REVIZIJA:

HOFFSET // Naklada: 1000 komada INSTITUT GRA–EVINARSTVA HRVATSKE d.d. INÆENJERSKI PROJEKTNI ZAVOD d.d. INDUSTRIJSKI PROJEKTNI ZAVOD

ARHEOLO©KA ISTRAÆIVANJA:

MINISTARSTVO KULTURE ZAVI»AJNI MUZEJ STJEPANA GRUBERA, ÆUPANJA GRADSKI MUZEJ MUZEJ BRODSKOG POSAVLJA, MUZEJ SLAVONIJE,

IZVO–A»I RADOVA:

VIADUKT d.d. KONSTRUKTOR INÆENJERING d.d. TELEFON-GRADNJA d.o.o. OSIJEK KOTEKS d.d. CESTAR d.o.o. SLAVONSKI BROD HIDROELEKTRA d.d. CESTA d.d. POÆEGA CESTA VARAÆDIN d.d. TEHNIKA d.d. ZELENA MAGISTRALA d.o.o. PISMORAD d.d. INDUSTROGRADNJA d.d. CESTORAD d.d. VINKOVCI BECHTEL INTERNATIONAL INC. GRO "TEMPO" KAMEN INGRAD d.d. GRO "GRADNJA" DALEKOVOD d.d. GRO "VLADIMIR GORTAN" GP DUBROVNIK NIKOLA TESLA GRAVIA d.o.o. OSIJEK PODUZEΔE ZA CESTE d.o.o. SLAVONSKI BROD

NADZOR I KONTROLA:

INSTITUT GRA–EVINARSTVA HRVATSKE d.d. RSIZ ZA CESTE

NAPOMENA: Osim gore navedenih sudionika u izradi studija, projekata, izgradnje, nadzora i kontrole sudjelovale su i desetine drugih tvrtki i podizvoaËa navedenih tvrtki. Autor fotografija: Boæidar Prezelj - HAND dizajn studio // Oblikovanje i priprema za tisak: Tisak: KERSC

Hrvatske autoceste d.o.o. Druπtvo za upravljanje, graenje i odræavanje autocesta ©irolina 4, 10000 Zagreb, Hrvatska tel: +385 1 46 94 444, faks: +385 1 46 94 505 www.hac.hr AUTOCESTA A3

NADZORNI ODBOR HRVATSKIH AUTOCESTA: UPRAVA HRVATSKIH AUTOCESTA:

307 km BREGANA - ZAGREB - LIPOVAC Zdravko LivakoviÊ, predsjednik Nadzornog odbora Mario Crnjak, predsjednik Uprave Boris Ordulj, zamjenik predsjednika Nadzornog odbora Milivoj MikuliÊ, Ëlan Uprave Nikola BlagaiÊ, Ëlan Nadzornog odbora dr. sc. Josip Sapunar, Ëlan Uprave Franjo LuciÊ, Ëlan Nadzornog odbora

ISBN 953-99875-7-1 Mijat StaniÊ, Ëlan Nadzornog odbora Poveznica zapadne i jugoistiËne Europe KARTA PO RAZDOBLJIMA PU©TANJA U PROMET:

GoriËan »akovec

Macelj VARAÆDIN

Krapina Koprivnica 1979 307 km 2006

Bregana Vrbovec ZAGREB Branjin Vrh BJELOVAR Virovitica Beli Manastir Jankomir Donji Miholjac LuËko Slatina

Daruvar OSIJEK Kaπtela Rupa Bregana - Jankomir > 13.67 km Umag Petrinja Naπice Duga Resa Poæega –akovo Glina Vinkovci Pazin Jankomir - LuËko > 5.85 km Nova Gradiπka PoreË Sl. Brod Sl. Brod zapad istok V. Kopanica OkuËani PrvËa Æupanja Rovinj Slunj LuËko - Ivanja Reka > 22.15 km Brod. Stupnik GraniËni Senj Svilaj prijelaz Lipovac

OtoËac PULA Ivanja Reka - Lipovljani > 76.52 km Korenica AUTOCESTA Lipovljani - OkuËani > 35.82 km RAZDOBLJA PU©TANJA U PROMET: Karlobag GospiÊ Udbina Dionica: Jankomir - LuËko, l = 5,85 km OkuËani - PrvËa > 7.50 km u prometu od 1979. godine BREGANA - ZAGREB - LIPOVAC RSIZ za ceste Hrvatske Dionica: Ivanja Reka - Lipovljani, l = 76,52 km GraËac u prometu od 1980. godine A3 PrvËa - Brod. Stupnik > 40.56 km RSIZ za ceste Hrvatske Autocesta Bregana - Zagreb - Lipovac, duljine 307 sve do 2006. godine. Ukupna vrijednost investicije ZADAR Dionica: LuËko - Ivanja Reka, l = 22,15 km u prometu od 1981. godine km, dio je X. Paneuropskog prometnog koridora iznosi 7 milijardi kn (1.004 mil. EUR), a obuhvaÊala Knin RSIZ za ceste Hrvatske Brod. Stupnik - Sl. Brod zapadBenkovac > 8.80 km (Austrija ∑ Slovenija ∑ Hrvatska ∑ Srbija ∑ je izgradnju 307 km trase sa svim potrebnim Dionica: Lipovljani - OkuËani, l = 35,82 km Makedonija ∑ GrËka, odnosno Bugarska i Turska), objektima i infrastrukturom. u prometu od 1985. godine Drniπ kojom se ostvaruje najkraÊa i najpogodnija veza RSIZ za ceste Hrvatske Pored graenja novih dionica, u posljednje dvije Sl. Brod zapad - Sl. Brod istok > 11.40 km zapadne i jugoistoËne Europe s Bliskim istokom Dionica: OkuËani - PrvËa, l = 7,50 km godine uloæena su i znatna sredstva u poboljπanje tj. Azijom. U europskoj mreæi cesta nosi oznaku u prometu od 1986. godine postojeÊeg stanja, Ëime je podignuta razina Sinj RSIZ za ceste Hrvatske E-70. ©IBENIK usluænosti i stupanj sigurnosti autoceste. Naime, Dugopolje Unutar Hrvatske, trasa ove autoceste pruæa se Sl. Brod istok - Oprisavci > 10.90 km Dionica: PrvËa - , l = 40,56 km kako je A3 prometno najoptereÊenija autocesta u prometu od 1988. godine smjerom zapad - istok i pripada posavskom (RSIZ za ceste Hrvatske) u Hrvatskoj, a s obzirom na to da od poËetka SPLIT Imotski cestovnom pravcu (Bregana ∑ Zagreb ∑ Lipovac), Dionica: Brodski Stupnik - Sl. Brod zapad, l = 8,80 km same izgradnje nisu sustavno vrπeni radovi Oprisavci - V. Kopanica > 16.90 km a u mreæi autocesta Republike Hrvatske nosi u prometu od 1989. godine izvanrednog odræavanja, doπlo je do progresivnog oznaku A3. U najπiroj zoni RSIZ za ceste Hrvatske propadanja kolnika, objekata i opreme. Nakon Malog Prologa Dionica: Sl. Brod zapad - Sl. Brod istok, l = 11,40 km Do 1990. godine ova cestovna veza bila je glavni preuzimanja nadleænosti nad upravljanjem, V. Kopanica - Æupanja > 25.95 km u prometu od 1991. godine tranzitni pravac izmeu zapadne Europe i Bliskog graenjem i odræavanjem ove autoceste, Hrvatske Javno poduzeÊe Hrvatske ceste

istoka. Zbog agresije na Hrvatsku ovaj cestovni autoceste d.o.o. zapoËele su sa sanacijom kolnika, PloËe MetkoviÊ Dionica: Sl. Brod istok - Oprisavci, l = 10,90 km Æupanja - Lipovac > 29.43 km u prometu od 1996. godine pravac privremeno je izgubio svoj znaËaj. Kada objekata i odvodnje te promjenom dotrajale Hrvatska uprava za ceste je suverenitet Hrvatske obranjen, mogli su zapoËeti opreme i signalizacije. Lipovac - GraniËni prijelaz > 0.99 km Donica: Oprisavci - , l = 16,9 km radovi na obnovi i razvoju i sada se, izgradnjom U nadolazeÊem razdoblju Hrvatske autoceste u prometu od 1999. godine posljednje dionice ove autoceste, oËekuje da ovaj Hrvatska uprava za ceste planiraju nastaviti s ulaganjima na autocesti A3, cestovni pravac ponovno dobije znaËaj koji je imao Dionica: Bregana - Jankomir, l = 13,67 km kako bi se korisnicima pruæila πto bolja usluga. DUBROVNIK ranije, a s vremenom joπ i veÊi. u prometu od 2000. godine Hrvatska uprava za ceste Izgradnja Autoceste Bregana - Zagreb - Lipovac Dionica: Velika Kopanica - Æupanja, l = 25,95 km zapoËela je 1977. godine i trajala je, s prekidima, u prometu od 2003. godine Hrvatske autoceste d.o.o. Dionica: Æupanja - Lipovac, l = 29,43 km Lipovac - GraniËni prijelaz, l = 0,99 km VREMEPLOV u prometu od 2006. godine Izgradnja prve autoceste Valjanje asfaltnog zastora Asfaltna baza Hrvatske autoceste d.o.o.

POVEZNICA ZAPADNE I JUGOISTO»NE EUROPE 307 km

Bregana Zagreb Lipovac Bregana > Jankomir Jankomir > Ivanja Reka Ivanja Reka > Lipovac DULJINA SEKTORA 13.7 km DULJINA SEKTORA 28 km DULJINA SEKTORA 264.7 km »VOROVI 2,500 km 6,265 km 5,815 km4,924 km 7,797 km 13,007 km 24,972 km 22,871 km 17,743 km 21,148 km 24,849 km 15,410 km 22,510 km 21,277 km 10,484 km 27,587 km 12,590 km 12,209 km 17,158 km 12,798 km 2,500 km B. MANASTIR

MACELJ GORI»AN > > > »CP Bregana u km 1+001 ZAGREB JUG »CP Lipovac u km 300+167 BOBOVICA SVETA NEDELJA JANKOMIR LU»KO BUZIN KOSNICA IVANIΔ GRAD POPOVA»A KUTINA NOVSKA OKU»ANI NOVA GRADI©KA LUÆANI SLAVONSKI BROD - zapad SLAVONSKI BROD - istok SREDANCI u km 241+461 VELIKA KOPANICA ÆUPANJA SPA»VA LIPOVAC Gradna C/C Plitvice B/A Andautonija A/A Jeæevo C/A Stari Hrastovi A/C PopovaËa D/D Lipovljani B/C Novska B/B Nova Grdiπka D/B Slaven A/- A/- Luæani -/A Brodski Stupnik -/B Marsonija A/A Sredanci D/B Babina Greda D/C Rastovica A/D Boπnjaci D/D SpaËva A/A Most u km 39+130: l = 1060 m IVANJA REKA »CP Ivanja Reka u km 42+867 JAKU©EVAC KRIÆ Kriæ C/C BREGANA > > >

ODMORI©TA Centar za odræavanje i kontrolu prometa »VOR »SP - »EONI CESTARINSKI PROLAZ ODMORI©TE odmoriπte (sadræaj) - samo sjeverna strana odmoriπte (sadræaj) - samo juæna strana SPLIT SISAK SVILAJ RIJEKA

12,983 km 37,720 km 22,327 km 13,163 km 26,103 km 16,576 km 24,661 km 7,177 km 10,779 km 16,095 km9,590 km 15,123 km 21,954 km 20,389 km 12,620 km 10,732 km 15,980 km 8,287 km > > > > > > > > > > > > > > > > > > > > > > > > > > > > > > > > > > > >

GRADNA PLITVICE JEÆEVO KRIÆ STARI HRASTOVI LIPOVLJANI NOVSKA NOVA GRADI©KA SLAVEN STARO PETROVO SELO LUÆANI BRODSKI STUPNIK MARSONIJA SREDANCI BABINA GREDA RASTOVICA BO©NJACI SPA»VA

10 10 10 10 10 10 1 1 1 1 WC WC WC 1 WC WC 1 WC WC WC P WC WC WC WC WC WC WC WC WC

10 10 10 10 10 10 1 1 1 WC 1 1 1

BOBOVICA: , Bregana, JANKOMIR: Maribor, Krapina, IVANJA REKA: Budimpeπta, Varaædin, NOVSKA se smjestila izmeu parka prirode POÆEGA se smjestila u jugozapadnom dijelu Poæeπke kotline –AKOVO je biskupski grad i sjediπte –akovaËko- VUKOVAR je najveÊi hrvatski grad i rijeËna Park prirode Æumberak Zagreb-zapad, ZapreπiÊ Zagreb-istok Lonjsko polje u poplavnoj savskoj nizini i πumovitih u Slavoniji. Gradom dominira srediπnji gradski trg s mnogim srijemske biskupije, s brojnim kulturnim sadræajima luka na Dunavu. Grad se napatio i doæivio obronaka najviπe slavonske gore Psunja, a uz lijepim graevinama meu kojima se posebno istiËu: srediπnji meu kojima se posebno istiËu –akovaËka katedrala, straπna razaranja u Domovinskom ratu. Meu ZAGREB je hrvatska metropola u kojoj posebno mjesto IVANIΔ GRAD: Bjelovar, »azma, europsku autocestu A3 i æeljezniËku prugu dobiva barokni spomenik koji na vrhu ima kip Svetog Trojstva Perivoj iz XIX. st. s elementima baroka i obliænji Mali mnoπtvom vrlo atraktivnih, ali u ratu teπko Autocesta A3 BREGANA - ZAGREB - LIPOVAC zauzimaju povijesni dijelovi grada, Gradec i Kaptol. U stradalih graevina, istiËu se dvorac obitelji IvaniÊ Grad tranzitno-turistiËko znaËenje. Od povijesne i podignut 1749. godine, zatim crkva Sv. Duha, franjevaËki park, dok su u okolici brojna prapovijesna i antiËka SAMOBOR je srednjovjekovni gradiÊ s staroj gradskoj jezgri znamenite su crkve Sv. Marka, samostan i Gradska kuÊa. nalaziπta. Nezaobilazna tradicionalna slavonska Eltz iz XVIII. st., barokne zgrade u srediπtu Sv. Katarine, grkokatoliËka crkva Δirila i Metoda, umjetniËke baπtine turistiËki su zanimljive Æupna oËuvanom starom gradskom jezgrom U neposrednoj blizini Zagreba, na obroncima kuhinja s poznatim mesnim specijalitetima, jela od grada, franjevaËki samostan, Æupna crkva Sv. barokne arhitekture. Dugu turistiËku tradiciju Kamenita vrata i kula LotrπËak. Hrvatsko narodno pitome MoslavaËke gore smjestio se mali crkva s kvalitetnim inventarom te Zbirka Bauer. Jakova, pravoslavna crkva Sv. Nikolaja, a Autocesta je podijeljena na tri sektora: kazaliπte i gotiËka katedrala u samome srcu Zagreba Grad NOVA GRADI©KA utemeljen je 1748. godine. Nastao je divljaËi i slatkovodne ribe te odliËna vina –akovπtine izvan grada, na obali Dunava prema Iloku moæemo povezati s poznatim kremπnitama povijesni gradiÊ IVANIΔ GRAD, o kojem (burgundac bijeli, traminac, rizling) definitivno Êe najpoznatiji su simboli grada. Povijest, umjetnost i je poznato ljeËiliπte podno zapadnih padina i izrastao u okrilju Vojne krajine. Najstarija graevina u gradu nalazi se VuËedol, bogato arheoloπko nalaziπte. i tradicionalnim faπnikom koji gotovo da zapisi datiraju joπ s kraja XI. stoljeÊa. Priroda privuÊi mnogobrojne posjetitelje. prerastaju u simbol grada. Ne mogu se kultura Zagreba mogu se doæivjeti πetnjom brojnim je htjela da ovaj gradiÊ postane poznat po Psunja. Izvori termomineralne vode omoguÊili su je crkva Sv. Terezije iz 1756. s jedinstvenim baroknim tornjem zagrebaËkim ulicama, trgovima, crkvama i kazaliπtima, zaobiÊi brojni gastro-restorani na obroncima izuzetno rijetkim i snaænim prirodnim razvoj zdravstvenog turizma, a lipiËki je kraj poznat u obliku piramide izvuËenih bridova, u cementnoj oplati. Sektor Bregana - Jankomir a u tridesetak muzejsko-galerijskih zbirki Ëuva se viπe ljekovitim izvorima naftalana. Naftalan je Suvremene prometnice Ëine grad vrlo pristupaËnim, a VELIKA KOPANICA: Sarajevo, Osijek Samoborskog gorja koja obiluju bogatom od 3,6 milijuna razliËitih predmeta. po uzgoju lijepih i cijenjenih konja lipicanera. BABINA GREDA: Slavonski ©amac, Babina Greda Duljina sektora Bregana - Jankomir iznosi 13,67 km. domaÊom kuhinjom. specifiËna vrsta ljekovite nafte, a IvaniÊ Grad privlaËna okolica od πumovitih padina Psunja do mirne LU»KO: Split, Rijeka, Zagreb-jug je jedino nalaziπte naftalana u Europi - bez posavske ravnice daje moguÊnost za razliËite oblike turizma. ÆUPANJA: Vukovar, Vinkovci, Oraπje, Æupanja SV. NEDELJA: Samobor, Sveta Nedelja sumnje prava rijetkost. OKU»ANI: , Lipik, OkuËani Na sektoru su izgraena 2 Ëvora: Bobovica i Sveta Nedelja, 18 objekata: 4 mosta, 1 vijadukt, BUZIN: Sisak, , Zagreb, Aerodrom ÆUPANJA Posebna turistiËka atrakcija u Æupanji je 2 nadvoænjaka, 1 podvoænjak, 2 prolaza, 7 prijelaza, izgraeno je i odmoriπte Gradna te Ëeoni NOVSKA: Lipik, Novska, je Ëuveno vinogradarsko srediπte podno gore Krndije KUTJEVO stara graniËarska drvena straæarnica »ardak na cestarinski prolaz (»CP) Bregana. s bogatom spomeniËkom baπtinom, gdje se posebno istiËe Spomen podruËje Jasenovac Savi, dok se u obliænjim selima razvija seoski turizam crkva Blaæene Djevice Marije s bivπim samostanom. Tu je i koji nudi ugoaj slavonske ravnice. U Æupanji se lijepi park, zaπtiÊen kao hortikulturni spomenik i glasoviti SL. BROD ISTOK: Naπice, Slavonski Brod-istok Park prirode Lonjsko polje je najveÊe zaπtiÊeno moËvarno NOVA GRADI©KA: Poæega, Nova Gradiπka, nalazi muzej s paleontoloπko-arheoloπkom, kutjevaËki vinski podrum iz 1232., dijelom oËuvan u izvornom podruËje ne samo u Hrvatskoj veÊ i u cijelom Dunavskom povijesnom i etnografskom zbirkom. porjeËju. Uvrπten je u tzv. Ramsarski popis moËvara koje Park prirode Papuk stanju. U bogatoj gastronomskoj ponudi slavonskih specijaliteta SLAVONSKI BROD je grad s mnoπtvom kulturnih Sektor Jankomir - Ivanja Reka su od meunarodnog znaËaja, osobito kao prebivaliπte ptica istiËu se kulen, kobasice, πunka. znamenitosti meu kojima treba posebno istaknuti Veliku tvravu utvrenu bastionima i opkopima. Izvan Tvre razvio VINKOVCI su se smjestili na rijeci s jezgrom moËvarica. IstiËe se velikim bogatstvom biljnog i æivotinjskog LUÆANI: Poæega, , Luæani Duljina sektora Jankomir - Ivanja Reka iznosi 27,99 km. Sektor je podijeljen na 3 dionice: svijeta, a zanimljiva je i arhitektura posavskih drvenih kuÊa. se grad u kojemu je oko 1725. podignut franjevaËki samostan, koja potjeËe iz XVIII. st.; vaænije ulice odvajaju se od MoËvarne livade, πume jasena, vrbe i topole omiljeno su SL. BROD ZAPAD: Sarajevo, Slavonski Brod a posebno je zanimljiva crkva Sv. Trojstva kojoj je temelje glavnoga trga u Ëijoj blizini stoji niz kasnobaroknih Jankomir - LuËko, l = 5,85 km Na sektoru su izgraena 3 Ëvora: Jankomir, LuËko i Ivanja staniπte pataka, a u poplavnim hrastovim πumama, livadama postavio Ëuveni barun Trenk. Muzej Brodskoga Posavlja ima katnica sa slikovitim arkadama u prizemlju. Poznata LuËko - Buzin, l = 7,8 km Reka, 7 objekata: 1 most, 1 vijadukt, 5 nadvoænjaka te i paπnjacima susreÊu se rijetke europske æivotinje (orao prirodoslovnu, arheoloπku, numizmatiËku i kulturno- je Æupna crkva Sv. Ivana Nepomuka s baroknim Buzin - Ivanja Reka, l = 14,65 km odmoriπte Plitvice. πtekavac i orao zmijar, siva i bijela Ëaplja, crna roda i dr.). povijesnu zbirku te niz slika, portreta iz XIX. st. kipovima, te gradski muzej s arheoloπkom, povijesnom i etnografskom zbirkom. SPA»VA: BrËko, SpaËva

SPA»VA je podruËje u posavskoj Slavoniji u porjeËju rijeke SpaËve i donjeg toka Bosuta, s Sektor Ivanja Reka - Lipovac POPOVA»A: Sisak, PopovaËa, dva zaπtiÊena πumska rezervata: Loæe i Park prirode Lonjsko polje Radiπevo. SpaËvanska πuma jedan je od najveÊih prostora s oËuvanim πumama hrasta Duljina sektora Ivanja Reka - Lipovac iznosi 264,7 km. Sektor je podijeljen na 16 dionica: KUTINA: Virovitica, Kutina luænjaka u Europi. Ivanja Reka - Jeæevo, l = 15,95 km PrvËa - Luæani, l = 28,76 km Na sektoru je izgraeno 15 Ëvorova: Ivanja Reka, IvaniÊ Grad, PopovaËa, KUTINA je glavno srediπte Moslavine, a svoju turistiËku privlaËnost duguje smjeπtaju LIPOVAC: Vukovar, Ilok, Lipovac Jeæevo - Novoselec, l = 16,05 km Luæani - Brodski Stupnik, l = 11,80 km Kutina, Novska, OkuËani, Gradiπka, Luæani, Slavonski Brod zapad, Slavonski izmeu juænih obronaka vinorodne Novoselec - PopovaËa, l = 16,00 km Brodski Stupnik - Slavonski Brod (zapad), l = 8,80 km Brod istok, Velika Kopanica, Babina Greda, Æupanja, SpaËva, Lipovac, MoslavaËke gore i nizinskog Lonjskog polja 37 objekata: 21 most, 16 nadvoænjaka; te 14 odmoriπta: Jeæevo, Kriæ, Stari s istoimenim parkom prirode. TuristiËku LIPOVAC se smjestio nedaleko od velikoga PopovaËa - Ilova, l = 22,02 km Sl. Brod (zapad), - Sl. Brod (istok), l = 11,40 km graniËnog prijelaza Bajakovo. U Lipovcu se Ilova - Lipovljani, l = 6,50 km Sl. Brod (istok) - Oprisavci, l = 10,90 km Hrastovi, Lipovljani, Novska, Nova Gradiπka, Slaven, Staro Petrovo Selo, ponudu obogaÊuju ostaci starih utvrda na MoslavaËkoj gori - pretpovijesna MariÊ nalazi posebno vrijedna kasnogotiËka crkva Lipovljani - Novska, l = 9,40 km Oprisavci - Velika Kopanica, l = 16,90 km Luæani, Brodski Stupnik, Marsonija, Sredanci, Babina Greda, Rastovica i gradina, srednjovjekovni grad GariÊ, Sv. Luke s kraja XIV. st., koja je sagraena od Novska - RajiÊ, l = 13,42 km Velika Kopanica - Æupanja, l = 25,95 km 5 centara za odræavanje i kontrolu prometa (COKP-e): Ivanja Reka, Kutina, Jelengrad, te ostaci srednjovjekovnog opeke. RajiÊ - OkuËani, l = 13,00 km Æupanja - Lipovac, l = 29,43 km OkuËani, Slavonski Brod, Æupanja. Erdödyjeva grada Plovdina (Blodyn). OkuËani - PrvËa, l = 7,50 km Lipovac - GraniËni prijelaz, l = 0,989 km

DIONICE

Bregana Jankomir Ivanja Reka Jeæevo 0,989 km Novoselec Ilova Lipovljani Novska RajiÊ OkuËani PrvËa Luæani Brodski Stupnik Sl. Brod - zapad Sl. Brod - istok Oprisavci V. Kopanica Æupanja Lipovac GraniËni prijelaz PopovaËa 13,671 km 27,996 km 15,950 km 16,050 km 16,000 km 22,019 km 6,500 km 9,400 km 13,419 km 13,000 km 7,500 km 28,762 km 11,800 km 8,800 km 11,400 km 10,900 km 16,900 km 25,950 km 29,428 km

A3 je projektirana i graena kao moderna autocesta sa svim tehniËkim elementima, opremom POSEBNOSTI NA AUTOCESTI A3 i sadræajima prema europskim normama. Ima elemente za raËunsku brzinu od 120 km/h, dva kolnika po 3,75 m, zaustavni trak πirine 2,5 m te rubne trakove po 0,5 m i 0,2 m, a razdjelni pojas izmeu dva kolnika iznosi 4 m. ARHEOLOGIJA

Hrvatska, kao zemlja bogate kulture i povijesti, Prvo je nalaziπte Donja Vrba koje se nalazi Nalaziπte Popernjak obiluje arheoloπkim nalaziπtima koja svjedoËe na podruËju oko Slavonskog Broda. RijeË je o Ëovjekovoj prisutnosti u prostoru i vremenu, o eneolitskom prapovijesnom naselju, koje a imaju umjetniËku, povijesnu i antropoloπku pripada badenskoj kulturi oko 3000 godina vrijednost. S obzirom na to da Autocesta prije Krista. Otkriven je niz zemunica, Bregana - Zagreb - Lipovac prolazi izuzetno spremiπta za hranu te jame s peÊima za bogatim arheoloπkim podruËjem, u postupku taljenje bakrene rude i lijevanje bakrenih ishoenja lokacijske dozvole za trasu autoceste predmeta, koje su dokaz prvih poËetaka bilo je potrebno utvrditi posebne uvjete zaπtite obrade bakra na ovim prostorima. Zbog toga nepokretnog kulturnog dobra. Radovi na se ubraja u najznaËajnija nalaziπta ne samo izgradnji autoceste omoguÊili su iskopavanje u Hrvatskoj, nego i u πiroj regiji. velikih povrπina i provoenje arheoloπkih Drugo, vrlo vrijedno nalaziπte je Popernjak, Radi sigurnosti korisnika autoceste i otklanjanja ugroæenosti æivotinja, autocesta je iskapanja koja su dovela do novih spoznaja te koje se nalazi u blizini naselja Boπnjaci. ograena æiËanom mreænom ogradom, a na svim prometnim Ëvorovima i odmoriπtima spasila od uniπtenja vrijednu arheoloπku Nalaziπte je dalo nedvojbene materijalne postavljena je javna rasvjeta. U blizini naselja, ondje gdje buka s autoceste prelazi dopuπtenu razinu, izgraeni su posebni zaπtitini zidovi protiv buke. baπtinu. Na ovoj autocesti otkriveno je izuzetno dokaze o postojanju naselja s ostacima groblja mnogo nalaziπta, od kojih Êemo spomenuti iz kasnog bronËanog doba, okvirno iz vremena Sustavom unutarnje odvodnje kontrolirano je rijeπena odvodnja autoceste, a na Nalaziπte Popernjak dva, za nas najzanimljivija. 1300-1200 godina prije Krista. dijelovima prometnice koji prolaze uz vodozaπtitna podruËja i vodocrpiliπta izvedene su stroge mjere zaπtite podzemnih voda i izgraeni su posebni sigurnosni sustavi odvodnje. Na autocesti je uspostavljen automatski sustav nadzora i upravljanja prometom. Duæ Ëitave autoceste korisnicima je na raspolaganju telefonski sustav (TPS - telefonski pozivni stupiÊi) putem kojeg se u sluËaju kvara ili nezgode obavjeπtava i poziva pomoÊ operatera COKP-e. Centri za odræavanje i kontrolu prometa razmjeπteni su prema potrebi za sve uvjete odræavanja autoceste.

Na optimalnim razmacima izgraena su odmoriπta, koja korisnicima autoceste omoguÊavaju zadovoljavanje njihovih potreba za opskrbom gorivom, odmorom tijekom putovanja, jelom i piÊem. S obzirom na zatvoreni sustav prometa, guπÊe prometne tokove, veÊe brzine i veÊe udaljenosti koje se prevaljuju, odmor tijekom putovanja postaje iznimno bitan s motriπta sigurnosti prometovanja. Na A3 u primjeni je zatvoreni sustav naplate. Cestarina se moæe platiti: gotovinom u nacionalnoj i stranoj valuti, kreditnim karticama i raznim sredstvima pretplate. Modernizacijom sustava za naplatu realizirana je uporaba bezgotovinskih sredstava za plaÊanje cestarine, Ëime se izbjegava operacija povrata novca na koju otpada znaËajan dio vremena svake transakcije. Uvoenjem beskontaktne smart kartice i elektronske naplate cestarine (ENC - kroz koju vozila opremljena transponderom prolaze usporavanjem voænje, bez zaustavljanja) postignuti su svi preduvjeti za izbjegavanje guævi na naplatnim postajama i ostvaren cilj - poveÊan protok vozila kroz naplatne postaje. Sustav za naplatu cestarina potpuno je integriran u jednu cjelinu, a obuhvaÊa financijsku kontrolu, brojanje prometa i video nadzor, pa se u bilo kojem trenutku moæe nadgledati rad i funkcioniranje kompletnog sustava i to na bilo kojem naplatnom mjestu iz glavnog centra, lociranog u sjediπtu poduzeÊa.

Nalaziπte Donja Vrba A3 je odraz znanja, vjeπtine i æelje hrvatskih graditelja da zavrπe ovaj cestovni pravac - poveznicu zapadne i jugoistoËne Europe. Izgradnjom ove moderne prometnice dovrπen je Hrvatske autoceste d.o.o. osiguravaju stalan cijeli X. prometni koridor na podruËju Republike Hrvatske. Hrvatske autoceste d.o.o. ostvarile arheoloπki nadzor nad izvoenjem zemljanih su joπ jedan veliki projekt, zajedniËko postignuÊe mnogobrojnih ljudi razliËitih struka. radova na izgradnji autocesta. Osim zaπtite

arheoloπkih lokaliteta, Druπtvo u svim Nakladnik: Hrvatske autoceste d.o.o. // Za nakladnika: Mario Crnjak, Milivoj MikuliÊ, Josip Sapunar // Glavni urednik: Mario Crnjak // segmentima svoje djelatnosti veliku pozornost IMPRESSUM Uredniπtvo: Mario Crnjak, Milivoj MikuliÊ, Josip Sapunar, Goran Puæ, Vesna »lekoviÊ, Darija PetroviÊ, Andrea Haleuπ, Vinko PaπaliÊ // Autori: Mario Crnjak, Milivoj MikuliÊ, Josip Sapunar, Goran Puæ, Darija PetroviÊ // Dokumentacija o autocesti A3: Andrea Haleuπ // pridaje zaπtiti okoliπa uopÊe, nastojeÊi pri Fotografije autoceste: Boæidar Prezelj - HAND dizajn studio // GrafiËko oblikovanje i priprema za tisak: HAND rjeπavanju problema aktivirati raspoloæive dizajn studio // Tisak: KERSCHOFFSET // Naklada: 1000 primjeraka hrvatske znanstvene potencijale. Hrvatske autoceste d.o.o. zahvaljuju se HRVATSKOJ TURISTI»KOJ ZAJEDNICI, TURISTI»KIM ZAJEDNICAMA GRADOVA, PARKOVIMA PRIRODE te VINARIJI ZDJELAREVIΔ, koji su izvor fotografija tiskanih u svrhu promocije Hrvatske u ovoj broπuri. Autori fotografija Nalaziπte Popernjak su slijedeÊi: Nino Marcutti (Zagreb), Boris KrstiniÊ (Lonjsko polje), Milan BabiÊ (Slavonski Brod, –akovo), Duπan MirkoviÊ (Poæega), ISBN 953-99875-7-1 Boris Bajran (Vukovar), Æeljko KrËadinac (Kutina), Dragutin Olvitz (Poæega, Kutjevo), Ninoslav NinkoviÊ (Vinkovci), Damir FabijaniÊ i Studio RaπiÊ (Zagreb).