114

3. PLAN PROSTORNOG UREĐENJA

3.1. PRIKAZ PROSTORNOG RAZVOJA NA PODRUČJU GRADA U ODNOSU NA PROSTORNU I GOSPODARSKU STRUKTURU ŽUPANIJE

Prostornim planom Osječko – baranjske županije istaknuta je potreba koordinacije razvoja Osijeka kao županijskog središta tako da se označi i mreža drugih gradova i važnijih naselja – nositelja lokalnog razvoja, revitalizacija gospodarstva i poljodjelstva uz očuvanje i zaštitu prostora, zatim gradnja brzih cesta, cjelovito definiranje sustava željeznice, komunalne infrastrukture te suvremeno rješenje zbrinjavanja otpada. U planu se ukazuje na potrebu boljeg iskorištenja vrijedne prirodne i kulturne baštine uz očuvanje prirodnog i kultiviranog krajobraza. Pri tom se ističu kontinentalni turizam i rekreacija kao elementi koji bi doprinijeli boljem iskorištenju navedenih potencijala.

Osijek je županijsko središte za 35 općina i 7 gradova što čine Osječko – baranjsku županiju. Sa svojih 11 naselja i površinom od 169,74 km 2, u odnosu na ukupno 264 naselja i 4.152,41 km 2 područja Županije, Osijek čini 4,1 % površine Županije. U broju stanovnika Županije (330.506 stanovnika 2001. g.) sudjeluje sa 34 % . Grad Osijek je po broju stanovnika četvrti grad po veličini u državi.

U odnosu na prostornu strukturu Županije Osijek je značajan ne samo kao županijsko već i šire regionalno ali i kulturno - povijesno središte. On je središnji grad Slavonije u mreži velikih gradova.

Njegov razvoj će se odvijati i u budućnosti tako da će se interakcije Grada, prometnih tokova, gospodarstva i poljoprivrede, širenja i samostalnog razvoja pojedinih naselja, te utjecaja Kopačkog rita i rijeke Drave stalno preplitati. U pojedinim elementima će razvojni procesi Osijeka utjecati i na prostore izvan Županije. Neka od državnih i županijskih gospodarskih opredjeljenja imaju veliki utjecaj na daljnji prostorni razvoj Grada Osijeka.

U nastavku je navedeno nekoliko strateški značajnih elemenata koji se planom određuju: • rijeka Drava je okosnica razvoja Grada što utječe i na njegov položaj, oblik i prostornu organizaciju, • o prometnom koridoru Vc (cestovnom i željezničkom), ovisiti će elementi razvoja zapadnog dijela Grada, • o rješenju željezničkog čvora Osijek ovisi razvoj prostora uz postojeće pruge, ali i odnos teretnog i putničkog prometa na razvoj prostora u samom središtu grada, • o statusu zračne luke «Osijek – Klisa» ovisi razvoj okolnog prostora, ali i odvijanje integralnog prometa (zračni, željeznički, riječni i cestovni) u Gradu, a zračna luka «Osijek – Čepin» i gradnja novih cesta trebaju kvalitetno utjecati na razvoj zapadnog dijela Grada, • razvoj Grada mora se odvijati usklađeno sa prirodnim vrijednostima Kopačkog rita, s kojim graniči u njegovu najosjetljivijem dijelu, • Grad raspolaže kvalitetnim poljoprivrednim zemljištem i šumama uz rijeku Dravu i kanalima što omogućuje kvalitetnu poljoprivrednu proizvodnju u neposrednoj blizini grada, • vrijedan kultivirani krajolik s najkvalitetnijim poljoprivrednim tlima daje posebnost razvoju južnog, a napose jugoistočnog dijela Grada, • posebnost daju ambijenti povijesne jezgre Osijeka, ali i naselja koja se u linearnom slijedu nastavljaju na urbani prostor praktično u gotovo svim prometnim smjerovima, • tradicija grada kao sveučilišnog, trgovačkog, industrijskog i kulturnog središta, daju Osijeku posebnost u odnosu na niz gradova u ovom dijelu Europe.

Svi ti elementi predodređuju njegovu prostornu organizaciju, ali i gospodarsku strukturu.

Ocijenjeno je da bi se daljnji prostorni razvoj Grada trebao zasnivati na sljedećim gospodarskim elementima: • administrativne, obrazovne, znanstvene i kulturne funkcije će i u budućnosti imati vrlo veliki utjecaj na razvoj,

115

• kao i u svim gradovima za očekivati je sve veći razvoj kvartarnih djelatnosti u budućnosti, • razvoj Sveučilišta i tehnološki park bi mogli znatno utjecati na razvojne mogućnosti, • trgovina je jedna od djelatnosti koja se u posljednje vrijeme znatno širi u Osijeku, a s ugostiteljskim, turističkim i raznovrsnim uslužnim djelatnostima ona će se prostorno i dalje razvijati, • industrijska proizvodnja, prerada, malo poduzetništvo najrazličitijih oblika, obrti i tzv. male proizvodnje će u gospodarstvu Grada u budućnosti tražiti sve više prostora, • slobodna zona jedan je od nukleusa gospodarskog razvoja i povećanja radnih mjesta, • promet najrazličitijih roba bi u Gradu mogao postati jedna od dominantnih razvojnih aktivnosti, • industrijska proizvodnja koja je gospodarski razvila Osijek zahtijevat će novu i drugačiju upotrebu postojećih prostora i u budućnosti; velike tradicijske osječke proizvodne tvrtke će sigurno u budućnosti trebati specifične prostorne mogućnosti razvoja, • daljnji razvoj intenzivne poljoprivredne djelatnosti jedan je od gradskih razvojnih elemenata, • razvoj rekreacijskih, lovnih i ribolovnih djelatnosti u prostorima šuma uz vode Drave doprinosit će raznovrsnosti u gospodarskom razvoju, • turizam je za Osijek iznimno važan (manifestacije što se organiziraju tijekom cijele godine, zatim poslovni posjetitelji, posjeti Kopačkom ritu, ponovna putovanja riječnim putničkim brodovima).

U odnosu na prostornu i gospodarsku strukturu Županije najznačajniji elementi prostornog razvoja Grada Osijeka su: • očuvanje i obnova Tvrđe kao povijesne jezgre grada, • daljnja stimulacija prostornog razvoja tvrtki koje su nositelji razvoja Grada; • razvoj Sveučilišta i drugih obrazovnih institucija u funkciji poticanja ukupnog razvoja Grada. • osiguranje koridora za novi željeznički Vc koridor. • osiguranje prostora za koridor brze državne ceste – podravske magistrale, te odvojka za Klisu. • plovni put Dravom, riječna luka Nemetin, te marina “Zimska luka” u Osijeku.. • željezničko čvorište Osijek sa pratećim sadržajima. • zračne luke «Osijek –Klisa» i «Osijek – Čepin». • očuvanje i unapređenje najkvalitetnijeg poljoprivrednog zemljišta i proizvodnje u nizinskom središnjem dijelu Grada; • očuvanje i turističko-rekreativno korištenje šumskih prostora u pridravskom prostoru te njihovo povezivanje sa sustavom Kopačkog rita; • sustav zbrinjavanja otpada nije ustrojen na načelima suvremenih organizacijskih i tehnoloških dostignuća, a postojeće odlagalište treba sanirati i odrediti novu lokaciju za suvremeno zbrinjavanje.

Grad Osijek središnje je naselje i sjedište Županije i spada u grupu četiriju velikih gradova Hrvatske kao važno nacionalno središte. Njegov središnji položaj u prostoru Županije, dobra prometna povezanost i vrlo dobra polifunkcionalnost osiguravaju daljnju ulogu i značaj središnjeg nositelja gospodarskog, društvenog i kulturnog razvitka područja.

3.2. ORGANIZACIJA PROSTORA I OSNOVNA NAMJENA I KORIŠTENJE PROSTORA

Prostorna organizacija je planom određena tako da je posebna pažnja posvećena prilagođavanju daljnjeg razvoja obilježjima prirodne sredine i elementima dosadašnjih razvoja.

Prostorni plan uređenja Grada Osijeka se izrađuje i donosi u okolnostima koje određuju: • Strategija i Program prostornog uređenja Republike Hrvatske koji određuju vrijednosni sustav u području prostornog uređenja prostora Republike Hrvatske ("prostor kao temeljno nacionalno dobro", "održivi razvitak"); • nepostojanje nacionalne gospodarske strategije i nacionalne strategije zaštite okoliša što značajno utječu na prostorno uređenje: • Prostorni plan Osječko–baranjske županije koji je definirao osnovne razvojne elemente Grada Osijeka. • neuređenost sustava koji bi osiguravao usklađenost vlasničkih prava, javnih gradskih interesa i gradskih ulaganja u uređenje i povećanu vrijednost gradskog prostora;

116

• kompliciranost procedure, realizaciju koje uvjetuje postojeća zakonska i podzakonska regulativa; • nepostojanje Programa gospodarskog razvoja Grada.

U okviru teza kojima se definira usklađeniji i ravnomjerniji razvoj te održivi razvoj, na način da se vodi računa o povijesnoj i prirodnoj baštini i okolišu kao ograničenim i iscrpivim potencijalima, nastoji se odrediti razvoj Osijeka. Pritom grad neće dominirati već će poticati razvoj okolnog prostora.

Europska iskustva ukazuju na potrebu koordinacije razvojnih programa gradova i prostora oko njih. Takvo promišljanje u sadašnjim prostorno-razvojnim odnosima može biti snažan razvojni i integracijski čimbenik cijele Republike Hrvatske.

Temeljne prostorne značajke razvoja Osijeka povezane su s njegovim položajem, prirodnim i povijesnim naslijeđem su: • položaj uz rijeku Dravu • kulturna tradicija, a napose značaj povijesnog razvoja; • znanje i znanstveni potencijali; • gospodarske tradicije –proizvodne djelatnosti, trgovina, obrt, promet; • upravljačke tradicije za trajne i povremene djelatnosti, te iskustva Osijeka kao upravljačkog centra; • dobra gradska infrastruktura; • kvalitetan prostor za razvoj Grada, bez znatnog prostornog širenja bilo kojeg naselja; • gradska okolica ugodna za život, sa posebno vrijednim krajolikom uz Dravu, blizinom Kopačkog rita kao najvećom prirodnom vrijednošću i poljoprivrednim površinama najvišeg boniteta, pogodnim za intenzivnu poljoprivredu.

Grad treba osiguravati neophodan komunalni i drugi infrastrukturni standard te osiguravati usklađen razvoj u prostoru, opremiti, obogaćivati i štititi prostor. Jedan od najvrednijih gradskih resursa je upravo prostor. Treba stvarati poticajne uvjete za postupno uređivanje i razvoj gospodarskih i drugih djelatnosti. Položaj Osijeka je prednost u razvoju, jer se ne razvija samo kao središte Županije već kao regionalno žarište prostora Slavonije.

Strategija gospodarskog razvoja i instrumenti njegova poticanja i usmjeravanja moraju se temeljiti na punom uvažavanju različitih kriterija: profitnih, sektorskih, ekoloških i prostornih.

Treba omogućavati prostorno uređenje cijelog gradskog prostora i poticati razvoj djelatnosti koje: • racionalno koriste prostor, • nisu energetski zahtjevne i prometno su primjerene; • nisu u suprotnosti s okolišem i njegovim održivim razvojem; • su usmjerene na poduzetničko korištenje inovacija; • su izvozno orijentirane, visokoprofitabilne te privlače kapital i modernu tehnologiju; • su zasnovane na novim tehnologijama i sektoru usluga; • osiguravaju zapošljavanje; • imaju obilježja osječke posebnosti; • materijalno osiguravaju funkcioniranje Grada.

Poticajnim mjerama i instrumentima Grad će i nadalje otvarati prostor za privatnu inicijativu i privatno poduzetništvo, uz stimuliranje poduzetništva i uspostavu učinkovitih mehanizama i institucija financijsko- gospodarske i prostorno-planerske regulative.

U najvrednijim poljoprivrednim prostorima poticat će se razvoj poljoprivrede i farmi, sa socijalnim (zapošljavanje) i gospodarskim (profit, trgovina) koristima, zaštitom okoliša i očuvanjem krajolika.

U razvojnoj politici Grada posebno mjesto zauzima usmjeravanje prostornog uređenja, sa zemljišnom politikom kojoj će temeljno uporište biti u racionalnim prostornim planovima.

117

Mogućnosti gospodarskog razvoja Grada može se temeljiti na ocjeni aktualne situacije, te ograničenjima i mogućnostima u pogledu budućeg razvoja. Položaj gospodarstva određuju: • osjetljivost strukture plasmana; • povećanje gradnje trgovačko skladišnih prostora ili prenamjena postojećih proizvodnih prostora; • visoka izdvajanja za javni sektor koja smanjuju financijsku snagu gospodarstva; • visok stupanj nelikvidnosti što stvara poremećaje u poslovanju; • proces pretvorbe i privatizacije što utječe na veličinu gospodarstva u budućnosti; • razvoj slobodne zone u Gradu; • razvoj Sveučilišta.

Osnovne pretpostavke za razvoj gospodarstva su: • modernizacija upravljačkih struktura; • jačanje investicijske i izvozne aktivnosti gospodarstva, te tržišta za plasman proizvoda i usluga; • financiranje dijela investicija sredstvima iz inozemstva; • gradnja stabilnog tržišnog sustava i nastavak sudjelovanja Grada u državnim i evropskim tokovima roba, usluga i kapitala; • poboljšavanje uvjeta privređivanja gospodarstva poticajnim mjerama Grada, ali i smanjivanjem poreza i doprinosa.

U budućnosti će se dogoditi promjene proizvodnih programa u industrijama klasičnih tehnologija i novi proizvodni kapaciteti će biti visokih tehnologija. Brzina prodiranja tehničko-tehnološkog napretka i njegovo korištenje u funkciji podizanja opće razine učinkovitosti su odrednice povećanja konkurentske sposobnosti gospodarstva.

Stoga je važno razvijati Sveučilište kao nositelja znanstvenih i obrazovnih noviteta.

Posljedica promjene u gospodarskoj strukturi će biti smanjivanje udjela primarnog i sekundarnog sektora. U kvartalnom sektoru za očekivati je značaje strukturne pomake.

Proces preusmjeravanja od radno-intenzivnih djelatnosti prema informacijama i znanjem intenzivnim djelatnostima će u usmjeravanju procesa razvoja dati još veću ulogu Gradu.

Organizacija prostora ovisi o broju stanovnika za koji se plan radi. S obzirom na to da su nekadašnje prognoze i današnje rasprave o mogućem broju stanovnika na području Grada dosta različite, u nastavku se daju detaljniji podaci o planiranom broju stanovnika.

Projekcija broja stanovništva dana je na temelju Demografske studije, Prostornog plana Županije i rezultata Popisa stanovništva iz 2001. godine.

Danas na području Grada Osijeka živi oko 114.000 stanovnika.

Prostornim planom Osječko – baranjske županije je iskazana prognoza, prema kojoj bi do 2015. godine na području Grada moglo živjeti oko 115.000 stanovnika.

U okviru Ciljeva prostornog uređenja Grada prikazane su varijante prognoze budućeg broja stanovnika. One se kreću do 117.000 stanovnika

U odnosu na prostornu strukturu Županije najznačajniji elementi prostornog razvoja Grada su: • osiguranje koridora za novu državnu cestu (Podravska magistrala) i međunarodni željeznički koridor • očuvanje i unapređenje najkvalitetnijeg poljoprivrednog zemljišta i proizvodnje u južnom dijelu Grada • očuvanje i turističko-rekreativno korištenje šuma u pridravskom prostoru, a napose u zoni kontakta sa Kopačkim ritom

118

• očuvanje povijesne jezgre grada i njegovo visoko turističko i gospodarsko pozicioniranje u ukupnoj ponudi Hrvatske • korištenje Drave kao plovnog puta i riječne luke • razvoj zračnih luka u trgovačkom i putničkom prometu • vrednovanje Osijeka kao prometnog, kulturnog, upravnog i gospodarskog središta Županije.

U južnim dijelovima Grada planom je određena namjena za poljoprivredna tla isključive namjene.

U sjevernom dijelu Grada se planom određuju najznačajniji prostori s očuvanim prirodnim krajobrazom i rekreacijskom namjenom u priobalju Drave. Priobalja rijeke i najistaknutiji šumski prostori čuvaju se od gradnje, a u samom gradu se koristi postojeće primjere kako se može razvijati grad na rijeci .

U PPUGO načelno je razgraničen prostor prema planiranim pretežitim, odnosno osnovnim namjenama: Površina naselja • izgrađeni dio građevinskog područja naselja • vodne površine, izgrađeni dio građevinskog područja naselja • neizgrađeni dio građevinskog područja naselja Površina izvan naselja • gospodarska namjena G • iskorištavanje mineralnih sirovina E3 • ugostiteljsko – turistička namjena T • osobito vrijedno obradivo tlo P1 • vrijedno obradivo tlo P2 • ostala obradiva tla P3 • šuma gospodarske namjene Š1 • ostalo poljoprivredno tlo P • vodne površine V • posebna namjena N • površine infrastrukturnih sustava IS • groblje • rezervne površine za budući razvoj naselja R • otpad O • namjena se utvrđuje u PPPPO Park prirode «Kopački rit» PP • planski koridor

Razvoj Grada je određen položajem i tipom naselja, mrežom i koncentracijom funkcija, gospodarstvom, načinom prometne povezanosti, prirodnom osnovom te razvojnim pogodnostima i ograničenjima.

U PPUGO su primijenjene sljedeće smjernice za planiranje i uređivanje prostora: • Racionalno korištenje i namjena prostora o Određivanjem prostora za građenje štite se šumske i kvalitetne poljoprivredne površine i štite se vode. o Kad je nužna promjena vrijednih površina postojećeg poljoprivrednog korištenja, zahvati se ograničavaju i podređuju uvjetima osnovne namjene i režima korištenja. o U vrijednim i zaštićenim dijelovima prirode, na kvalitetnom poljoprivrednom zemljištu, u vodozaštitnim zonama, u koridorima prometnica i komunalne infrastrukture nisu planirane one djelatnosti koje bi mogle ugroziti osnovnu namjenu ili fenomen. • Ograničavanje korištenja prostora o Prostor izvan građevinskih područja namijenjen je poljoprivredi, šumarstvu i vodnom gospodarstvu s težnjom očuvanja što većih površina prirodnih režima i resursa, i očuvanju biološke raznolikosti, a napose očuvanju prirodnih i krajobraznih vrijednosti. • Koridori infrastrukture i infrastrukturne građevine o Infrastrukturu se planira unutar koridora, a gdje je to moguće korištenjem jednog koridora za više sustava infrastrukture.

119

o Pri tom se koriste postojeći koridori tako da izbjegavaju krčenje šuma, uništenje poljoprivrednog zemljišta, te da ne dijele cjeline prirodnih prostora naselja.

Prostornim planom uređenja Grada Osijeka utvrđene su granice građevinskih područja svih naselja u sastavu Grada i granice građevinskih područja izvan naselja.

Osnovni kriteriji za utvrđivanje građevinskih područja naselja su sljedeći: • postojeća izgrađenost; • mogući broj stanovnika; • potrebni prostori za prateće sadržaje druge namjene (gospodarstvo, javne zelene površine, sport i rekreacija i dr.); • mogućnost komunalnog opremanja i prometnog povezivanja; • utvrđivanje građevinskih područja u skladu s osnovnim elementima ograničenja (kvalitetna poljoprivredna tla, postojeće šume, vrijedni prirodni i kultivirani krajobrazi, zaštićeni objekti prirode i značajniji infrastrukturni koridori).

Građevinska su područja naselja određena za gradnju građevina slijedeće namjene: stambene, javne i društvene, sportsko – rekreacijske, gospodarske, pomoćne, posebne, infrasturkturne, groblja i urbane opreme.

U odnosu na važeći Prostorni plan (bivše) općine Osijek, površina građevinskog područja naselja je smanjena. Pri određivanju veličine građevinskih područja vođeno je računa o činjenici da je grad Osijek središte Županije, ali i regionalno središte od značaja za znatno širi prostor.

3.2.1. Iskaz prostornih pokazatelja za namjenu površina (tablica 3) u prilogu

3.3. PRIKAZ GOSPODARSKIH I DRUŠTVENIH DJELATNOSTI

3.3.1. Gospodarske djelatnosti

Prostornim se planom razvoj gospodarstva zasniva na određivanju odgovarajućih prostora i preporuci prioritetnih djelatnosti koje ovise o značajkama i tipu prostora. Prostor je okvir za razvoj svih gradskih funkcija.

U planiranju prostornog razvoja se polazi od pretpostavke promjene strukture osječkog gospodarstva i njegovog približavanja strukturi razvijenih tržišnih gospodarstava. Težište razvitka pomicat će se od radnointenzivnih prema djelatnostima bogatim informacijama i znanjem. Za očekivati je umjereni rast industrije, graditeljstva, obrtništva, osobnih usluga i trgovine, a brže stope rasta u financijskim i drugim poslovnim uslugama, prometu i vezama, turizmu i ugostiteljstvu, te vanjskoj trgovini. To može rezultirati porastom udjela tercijarnog i kvartarnog sektora, uz istodobno smanjivanje udjela primarnog i sekundarnog sektora u ukupnom bruto proizvodu.

To za prostorni razvoj može značiti manje monofunkcionalnih radnih zona.

Novim investicijama omogućit će se promjena ili diverzifikacija proizvodnih programa u industrijama klasičnih tehnologija i gradnja novih proizvodnih kapaciteta visokih tehnologija. Usmjeravanje svježeg kapitala nužno je u izvorno propulzivne programe zbog povećavanja konkurentske sposobnosti.

Jedan od sve značajnijih gospodarskih čimbenika će u budućnosti biti turizam. Za nj na području Grada postoje raznovrsne mogućnosti. U Osijeku to će biti kombinacija kulturnog, povijesnog, onog vezanog uz pojedina događanja, ali i poslovnog te u budućnosti i kongresnog značaja. Krajolik uz

120

Dravu i blizina Kopačkog rita će biti u funkciji izletničko – rekreacijskog turizma. Prostori uz Dravu i pridravske šume su pored urbanog prostora najvrednije osječke izletničko – turističke destinacije.

Nedaleko Osijeka nalaze se prostrani tršćaci, grede i bare između Drave, Dunava i mađarske granice koji predstavljaju stanište čuvenog baranjskog jelena. Državna lovišta na tom području predstavljaju sljednike poznatog Beljskog lovišta i pružaju mogućnosti pojedinačnog odstrjela vrhunskih trofeja jelena, vepra i srnjaka te skupnog lova na divlje svinje, kao i odstrel sitne divljači.

3.3.2. Društvene djelatnosti

Razvitak društvenih djelatnosti slijedi razvitak naselja i razmještaj korisnika u cilju podizanja kvalitete života. Sukladno postavljenim ciljevima razvitka naselja, PPOBŽ je utvrdio minimalnu zastupljenost pojedinih središnjih funkcija po kategorijama središnjih naselja (PPOBŽ – tablica 111.).

Postojeći sustav društvenih djelatnosti na razini Grada dobro pokriva teritorij i razmještaj stanovništva i naselja, što predstavljaju dobru osnovu za daljnji razvoj društvenih djelatnosti.

Svako naselje u ovisnosti od potreba i mogućnosti može razvijati dodatne sadržaje i skupine središnjih funkcija.

3.4. UVJETI KORIŠTENJA, UREĐENJA I ZAŠTITE PROSTORA

Korištenje, uređenje i zaštita prostora u PPUGO utvrđeni su u kartografskim prikazima i Odredbama za provođenje.

Osnovu za utvrđivanje uvjeta korištenja, uređenja zaštite prostora Grada Osijeka čine važeća zakonska regulativa kojojm se utvrđuju mogućnosti i ograničenja za korištenje prostora, smjernice i mjere utvrđene u Strategiji i Programu prostornog uređenja Republike Hrvatske te Prostornom planu Osječko – baranjske županije, kao i ciljevi prostornog uređenja istaknuti u PPUGO.

U PPUGO načelno je razgraničen prostor prema planiranim pretežitim, odnosno osnovnim namjenama.

Sukladno Uredbi o određivanju građevina od važnosti za Republiku Hrvatsku i PPOBŽ utvrđene su građevine na području Grada Osijeka koje su od važnosti za Državu i Županiju.

U PPUGO utvrđeni su uvjeti za uređenje prostora, uvjeti smještaja gospodarskih i društvenih djelatnosti te uvjeti utvrđivanja koridora ili trasa i površina prometnih i drugih infrastrukturnih sustava.

U cilju racionalnog korištenja građevinskog područja i zaštite poljoprivrednog zemljišta od prenamjene ograničeno je širenje građevinskih područja naselja. Sukladno Odredbama iz PPOBŽ izrađena je analiza postojeće izgrađenosti prostora u naseljima te usklađenje površine građevinskog područja naselja sa smjernicama i kriterijima iz PPOBŽ (vidi prilog). U planiranju građevinskih područja naselja ostvareno je smanjivanje površina i one se kreću unutar zadanih kriterija.

Na području Grada Osijeka nalaze se osobito vrijedna područja prirodnog krajobraza te točke i potezi značajni za panoramske vrijednosti krajobraza.

Mjere zaštite krajobraza utvrdit će se izradom Krajobrazne osnove OBŽ. Do izrade Osnove zabranjeni su zahvati i radnje koje bi mogle narušiti krajobrazne vrijednosti osobito vrijednog područja.

121

Na području Grada Osijeka, sukladno posebnom zakonu, zaštićena područja su: • dio posebnog zoološkog rezervata Kopački rit (reg.br. 417.) kao dio parka prirode Kopački rit (reg.br. 416.) • Spomenik parkovne arhitekture Park kralja Petra Krešimira IV (reg.br. 683) • Spomenik parkovne arhitekture Perivoj kralja Tomislava (reg.br. 689) • Spomenik parkovne arhitekture Park oko dvorca obitelji Adamović u Tenji (reg.br. 684).

U PPUGO predlaže se, sukladno posebnom zakonu, zaštita slijedećih prirodnih vrijednosti: • Spomenik parkovne arhitekture o Osijek – drvored javorolisnih platana uz cestu Josipovac – Osijek o Osijek – drvored javorolisnih platana uz cestu Čepin – Osijek i u Ulici Svete Ane o Osijek – drvored javorolisnih platana uz Vukovarsku cestu • Spomenik prirode o Osijek, Jägerova ulica – hrast lužnjak.

Zaštićene prirodne vrijednosti i prirodne vrijednosti predložene za zaštitu štite se sukladno posebnom zakonu.

Dio posebnog zoološkog rezervata Kopački rit, kao dio parka prirode Kopački rit je područje u obuhvatu Prostornog plana područja posebnih obilježja «Park prirode Kopački rit» koji donosi Hrvatski sabor.

Za svaki zaštićeni perivoj/park – spomenik parkovne arhitekture potrebno je izraditi Studiju obnove i Projekt obnove. Svi radovi u perivoju/parku moraju se izvoditi u skladu s Projektom obnove.

U PPUGO predlaže se zaštita vrijednog dijela prirode (izvan zaštićenih područja): • Područje poplavne doline rijeke Drave.

Za područje vrijednog dijela prirode potrebno je istražiti i utvrditi mjere zaštite s ciljem očuvanja prirodnih značajki prostora. Do utvrđivanja mjera zaštite zabranjeni su svi zahvati i radnje koje bi mogle narušiti prirodnu vrijednost područja zbog koje je zaštićeno, izuzev u obuhvatu GUP-a grada Osijeka. Prema dostupnim podacima, na području Grada Osijeka nema biljnih i životinjskih vrsta koje bi, u svrhu očuvanja, trebalo posebno štititi ovim Planom.

Zemljište razvrstano u kategoriju «ostalo poljoprivredno tlo» - P moguće je pošumljavati.

Na području Grada Osijeka, sukladno posebnom zakonu, zaštićena nepokretna kulturna dobra su: • Prijedlog za upis u svjetsku baštinu o Osijek – povijesno – urbanistička cjelina Tvrđe • Povijesna graditeljska cjelina Gradsko naselje o Osijek – povijesno–urbanistička cjelina grada • Povijesni sklop i građevina Graditeljski sklop o Osijek – spomenička cjelina dvorca Pejačević u Retfali, Strossmayerova 141 o Osijek – Spomenička cjelina Tvornice koža «Slavonka», Donji grad Civilne građevine o Osijek – Kuća Kragujević, Gojkovićeva 1 o Osijek – Zgrada Osječko – baranjske županije, Županijska 4 o Osijek – Zgrada Glavne straže, Trg sv. Trojstva 2 o Osijek – Zgrada Generalvojarne, Trg sv. Trojstva 3 o Osijek – Zgrada bivše gostionice u Gradskom vrtu, Divaltova 2 o Osijek – Zgrada Muzeja Slavonije, Trg sv. Trojstva 5 i 6

122

o Osijek – Zgrada Konzervatorskog odjela u Osijeku, Kuhačeva 27 o Osijek – Zgrada Povijesnog arhiva, Firingerova 1 o Osijek – Zgrada HNK, Županijska 9 o Osijek – Rodna kuća F.Kuhača, Kuhačeva 14 o Tenja – Dvorac Adamović o Osijek – Zgrada Glavne pošte, Europska avenija 5 o Osijek – Kuća Plemić, Tvrđa, Franjevačka 5 o Osijek – Kuća Živković, Krstova 20 o Osijek – Kuća na «brigu», Steger – Axman, Huttlerova 1 o Osijek – Kužni pil – Tvrđa, Trg Presvetog Trojstva o Osijek – Zgrada Doma tehnike (bivši Isusovački samostan), Trg J.Križanića 1 o Osijek – Secesijski zdenac, Šetalište kardinala Šepera o Osijek – Palača prve hrvatske štedionice, Trg A.Starčevića 12 o Osijek – Kuća Maksimović – Ugostiteljska škola, Radićeva 20 o Osijek – Učenički dom «Hrvatskog radiše», Zagrebačka 2a o Osijek – Kuća Čačinović, Šetalište P.Preradovića 3 o Osijek – Kuća Nayer, Europska avenija 20 o Osijek – Kuća Sauter, Europska avenija 18 o Osijek – Zgrada Solarskog ureda, Solarski trg 1 o Osijek – Zgrada Đačkog doma, Zagrebačka 5 o Osijek – Zgrada Doma zdravlja (bivši Okružni ured za osiguranje radnika), Park kralja P.Krešimira IV, 6 o Osijek – Vila Hoffman, Keršovanijeva 4 o Osijek – Kuća Gillming – Hengl, Zgrada Gradske knjižnice, Europska avenija 24 o Osijek – Kuća Schmidt, Europska avenija 12 o Osijek – Kuća Spitzer, Europska avenija 14 o Osijek – Zgrada na Šetalištu P.Preradovića 5 o Osijek – Zgrada Sokolski dom, Kralja Zvonimira 5 o Osijek – Vila Nikole Klira, Krežmina 5 o Osijek – Kuća Korsky, Europska avenija 16 o Osijek – Kuća Povischil, Europska avenija 22 o Osijek – Kuća Sekulić – Plavšić, Europska avenija 10 o Osijek – Zgrada Hrvatske gospodarske komore, Europske avenije 13 o Osijek – Zgrada Galerija likovnih umjetnosti, Kuća Neumann, Europska avenija 9 o Osijek – Zgrada Općinskog suda, Palača kraljevskog sudbenog stola, Europska avenija 7 o Osijek – Zgrada Županijskog poglavarstva, Trg A. Starčevića 2 o Osijek – Zgrada Filozofskog fakulteta, Jägerova 9 o Osijek – Guttmannova stanica, Kašićeva 3 o Osijek – Zgrada Procesualnog suda, Strossmayerova 33 o Osijek – Vila Hermann – «Mačkamama», Drinska 2 o Osijek – Vodotoranj (na potezu između Željezničke stanice i Hotela «Mursa», kčbr. 8935/1) o Osijek – Zgrada Župnog ureda, P.Pejačevića 1 o Osijek – Kuća Petrović, Europske avenije 3 o Osijek – Kuća Becker, Europska avenija 4 o Osijek – Kuća Grčić, Europska avenija 6 o Osijek – Kuća Černut, Kapucinska 44 o Osijek – Hotel Royal, Kapucinska 34 o Osijek – Kuća Frank, Radićeva 18 o Osijek – Zgrada Vodovodne centrale, Solarski trg o Osijek – Kuća Muačević, Kapucinska 42 o Osijek – Kuća Muačević, Keršovanijeva 8 o Osijek – Tvornica žigica «Drava», Upravna zgrada, Reisnerova 117 o Osijek – Tvornica žigica «Drava», Stara zgrada «pakeraja», Reisnerova 82

123

o Osijek – Kuća Berger, Ulica Hrvatske Republike 9 Sakralne građevine o Osijek – Župna crkva sv. Petra i Pavla, Gornji grad o Osijek – Župna crkva sv. Mihaela Arkanđela, Tvrđa o Osijek – Kapucinska crkva sv. Jakova sa samostanom, Gornji grad, Kapucinska 41 o Osijek- Franjevačka crkva sv. Križa sa samostanom, Tvrđa, Trg V.Lisinskog 3 o Osijek – Crkva Preslavnog Imena Marijina, Donji grad o Osijek – Kapela sv. Roka – Donji Grad o Osijek – Crkva Reformiranih – Retfala o Osijek – Kapela sv. Roka, Gornji grad, Solarski trg o Osijek – Bivši Franjevački samostan sv. Križa, Tvrđa, Bösendorferova 2 o Osijek – Mauzolej Pejačević, Retfalačko groblje o Sarvaš – Župna crkva sv. Ivana Krstitelja o Osijek – Kameniti križ – stratišna kapela, Trpimirova ulica • Memorijalna baština o Osijek – Spomen kosturnica i spomenik palim borcima NOR-a i ŽFT, Perivoj kralja Tomislava o Osijek – Bivši ustaški sabirni logor u zgradi Sokol, Zvonimirova 5 o Tenja – Sabirni logor 3000 židova kod Tenje • Arheološka baština Arheološko područje o Osijek – “Mursa, pristanište i Vijenac I.Meštrovića” prapovijesni, antički i srednjovjekovni arheološki lokalitet o Osijek – “Arheološka zona Gornji Grad; Tvrđa, Perivoj kralja Tomislava, Krešimirov park”, prapovijesni i srednjovjekovni arheološki lokalitet o Osijek – “Ciglana i Zeleno polje”, prapovijesni i srednjovjekovni arheološki lokalitet o Osijek – “Mađarska Retfala”, prapovijesni i srednjovjekovni arheološki lokalitet Arheološki pojedinačni lokalitet o Osijek – “Hermanov vinograd”, prapovijesni arheološki lokalitet o Klisa – “Klisa-Ekonomija”, prapovijesni arheološki lokalitet o Nemetin – „Suvatovo“, prapovijesni antički i srednjovjekovni lokalitet o Sarvaš – „Gradac“, prapovijesni antički i srednjovjekovni lokalitet o Josipovac – „Selište“, prapovijesno i srednjovjekovno nalazište – registracija u pripremi

Zaštita nepokretnih kulturnih dobara utvrđena je posebnim zakonom.

Na zaštićenim arheološkim područjima i lokalitetima svi zemljani radovi, koji uključuju kopanje zemljišta dublje od 40 cm, moraju se izvesti ručnim iskopom pod nadzorom i uputama arheologa uz prethodno utvrđene posebne uvjete zaštite i odobrenje Konzervatorskog odjela, koji može za pojedine lokacije propisati i prethodno izvođenje zaštitnih arheoloških iskopavanja i istraživanja. Sva izgradnja na navedenim lokalitetima uvjetovana je rezultatima arheoloških istraživanja, bez obzira na prethodno izdane uvjete i odobrenje.

Ukoliko bi se na preostalom području Grada, prilikom izvođenja građevinskih ili drugih zemljanih radova, otkrilo arheološko nalazište ili nalazi, osoba koja izvodi radove, dužna je iste prekinuti te, bez odlaganja, obavijestiti Konzervatorski odjel kako bi se, sukladno odredbama posebnog propisa, poduzele odgovarajuće mjere osiguranja i zaštite nalazišta ili nalaza.

Na pojedinačno zaštićenim građevinama i pripadajućim građevnim česticama, kao i njihovoj neposrednoj blizini, ne mogu se poduzimati nikakvi radovi niti mijenjati namjena građevine bez prethodnog odobrenja nadležnog tijela.

Na lokacijama, u Domovinskom ratu porušenih, nepokretnih kulturnih dobara, izgradnja novih moguća je uz prethodno ishođenje konzervatorskih uvjeta.

124

Zaštićenim nepokretnim kulturnim dobrom smatraju se i sva kulturna dobra koja su, nakon stupanja na snagu PPUGO, zaštićena sukladno posebnom zakonu.

3.4.1. Iskaz površina za posebno vrijedna i/ili osjetljiva područja i prostorne cjeline (tablica 3) u prilogu

3.5. RAZVOJ INFRASTRUKTURNIH SUSTAVA

3.5.1. Prometni infrastrukturni sustav

3.5.1.1. Cestovni promet

Za rješavanje prometne problematike na području Grada Osijeka vezanoj za tekući promet planirana je rekonstrukcija i dogradnja postojećih i izgradnja novih longitudinalnih i transverzalnih prometnica, kako slijedi:

• Longitudinalni pravci

• Sjeverno od HŽ pruge Dalj - Koprivnica o intrazonske ulice razvrstane kao županijske i lokalne ceste i to:
Ž 4068 sa ulicama Vukovarskom, Gundulićevom, Kanižlićevom i Strossmayerovom
Ž 4087 i L 40087 sa ulicama M. Gupca, Hadrijanovom, Europskom avenijom, Lučkim prilazom, Šamačkom, Ribarskom i Strossmayerovom ulicom do Kanižlićeve
L 44083 sa ulicama D. Cesarića, Reisnerovom, J. Kršnjavoga, Sljemenskom, Kolodvorskom, Kapelskom i Svilajskom ulicom ( Ž 4084) • južno od HŽ pruge Dalj - Koprivnica o intrazonske ulice razvrstane kao državne, županijske i lokalne i to:
L 44070 - D7 - L 44072 sa ulicama Drinskom, Trpimirovom i Divaltovom na dionici između Ž 4088 i Ž 4086 i
D2 Južnom zaobilaznicom na dionici od D7 (Zapadna zaobilaznica) do D 417 (u visini Nemetina).

Zbog nedovoljnih kapaciteta u Osijeku se za pravce južno od pruga Dalj – Koprivnica predviđa: • produženje Divaltove ulice na zapad do Vinkovačke ulice, • izgradnja nove intrazonske longitudinalne ulice uz trasu Južnog kolektora na relaciji od Ž 4088 do D7 i zatim paralelno s produžetkom Divaltove ulice do Ž 4086 sa osnovnom širinom kolnika od dvije trake, • izgradnja južnog kolnika ceste D2 na relaciji od Zapadne zaobilaznice D7 do čvorišta sa D 518. (Ovo poslijednje je obaveza iz PPOBŽ i odgovara u većem dijelu prometnim zahtjevima šire teritorije, ali participira i u gradskim prometnim potrebama.)

Longitudinalni pravci sjeverno od HŽ pruge imaju u gruboj podjeli 4 sektora i to - idući od istoka prema zapadu: • Sektor I Nemetin - Ul. Zeleno polje • Sektor II Ul. Zeleno polje - Trpimirova ulica • Sektor III (središnji sektor) - Trpimirova ulica - Kanižlićeva ulica • Sektor IV Kanižlićeva ulica - Zapadna zaobilaznica D7

125

U sektoru I javlja se jedna longitudinala (Vukovarska ul.) sa dvije trake i veličinom dnevnog prometa od cca 9250 PAJ. Prognozirani promet od cca 14 000 PAJ/dan može emitirati vršni promet od cca 700 PAJ/h što se u uvjetima dionice bez svjetlosne regulacije može smatrati zadovoljavajućim.

Ova prometnica, međutim, neće položajem zadovoljiti potrebe planirane industrijske i lučke zone pa je ovim PPUGO planirana cesta u sjevernom dijelu zone na potezu od Ž 4088 do Ul. Zeleno polje i L 44075.

U II sektoru postoje dva longitudinalna pravca: Vukovarska ulica sa 4 prometne trake i sistem Gupčeva - Hadrijanova ulica širine za tri trake gdje ona treća služi za predraskrižno razvrstavanje prometa. Realno, oba pravca raspolažu sa šest prometnih traka.

Ovi kapaciteti nisu dovoljni za očekivano prometno opterećenje pa se predviđaju rekonstrukcije. U III sektoru koji obuhvaća strogi i širi centar grada na presjeku neposredno istočno od Županijske ulice na longitudinalnim pravcima rade: Šamačka ulica, Ul. Republike, Gundulićeva ulica i Reisnerova ulica sa 1+4+2+2 = 9 prometnih traka. Mreža je već sada preopterećena pa su primjetni prometni zastoji. Za sanaciju postojećeg stanja i prihvat očekivanog porasta prometa treba izgraditi predloženu novu longitudinalu uz prugu Osijek – Našice na dionici između Stepinčeve i Dubrovačke ulice, proširiti Gundulićevu ulicu istočno od Dubrovačke i upariti ju s Hebrangovom ulicom zapadno od Dubrovačke ulice i rekonstruirati Šamačku ulicu i omogućiti dvosmjerni promet. U slučaju odustajanja od rekonstrukcije Šamačke ulice, treba Ulicu Hrvatske Republike probiti do Zadarske ulice u punom profilu.

U IV sektoru postoje također dva longitudinalna pravca: Strossmayerova ulica na potezu od Kanižlićeve do Zapadne zaobilaznice (D7) i Sljemenske ulice - Kolodvorska ulica - Kapelska ulica - Svilajska ulica. Za savladavanje očekivanog prometa se predviđa: • produženje Kapelske ulice do križanja s novom longitudinalom • izgradnja nove longitudinale na potezu Vukovarske ulice - Ulica B. Kašića - Ul. S.S. Kranjčevića – Strossmayerova ulica s dvije prometne trake.

• Transverzalni pravci

Poprečnom povezivanju grada služe (idući od istoka) pravci: • D 417 koji povezuje međunarodnu riječnu luku na Dravi kod Nemetina i državnu cestu D2 • Ž 4088 kojim se sa cestom D2 povezuje istočna industrijska zona Osijeka • L 44075 - Hutlerova ulica na pravcu Divaltova ulica, Vukovarska ulica (Ž 4068) – Ulica cara Hadrijana (Ž 4087) – kojom se povezuju longitudinalni pravci II sektora • L 44071 - Ulica Kralja P. Svačića kojom se povezuju longitudinalni pravci II sektora (Ž 4068 i Ž 4087), Divaltova ulica i nova intrazonska longitudinala s Ž 4091 (Tenjskom cestom) te integrira cijeli pravac s gradskom mrežom.

Oba ova transverzalna pravca imaju križanja s Vukovarskom cestom udaljena tek 80 odnosno 45 m od kolosjeka HŽ pruge Dalj - Osijek što je potpuno nedovoljno za izgradnju prijelaza van nivoa. Da bi se stvorili uvjeti za izgradnju podvožnjaka ispod pruge ova se mora na dionici od Ul. P. Svačića do Hutlerove ulice dići na nivo od + 3,00 m. Tada bi se niveleta kolnika mogla spustiti na kotu od - 2,50 m, niveleta pješačkih staza ostati na visini od - 0,50 m, a podgled objekta biti na koti + 2,00 m. Nagibi rampi kolnika neće smjeti preći 6 %, a nagibi niveleta željezničke pruge 8 %o. Nedostajući dio visinske razlike mora se nadoknaditi spuštanjem križanja na Vukovarskoj cesti.

• Slijedeća gradska transverzala je pravac D7 (Trpimirova ulica) na dionici od D2 do odvojka Ž 4083.

Na ovoj su transverzali izgrađeni podvožnjak ispod pruge Dalj - Osijek i - za sada jedini - cestovni most preko r. Drave u Osijeku.

126

Ovim se PPUGO predviđa da će rasponski objekt sadašnjeg pružnog objekta u budućnosti služiti za prevođenje preko ceste D7 nove gradske longitudinale, a da će se za prevođenje željezničkih kolosjeka graditi novi objekat s južne strane postojećeg, što je već tokom gradnje postojećeg rješenja podržano niveletom kolnika ceste.

Predviđena je rekonstrukcija križanja s Vukovarskom ulicom na tip poludeniveliranog križanja sa vođenjem para prolaznih longitudinalnih traka Vukovarske ceste ispod nivoa.

• Transverzalnim pravcem Ž 4086 (Vinkovačka ulica) povezuje se sa središnjom gradskom zonom smjer prema Antunovcu, Ernestinovu i Vinkovcima (D 518). S gradsko - prometnog stajališta ovim se pravcem povezuje sa središtem zapadni dio stambeno proizvodne zone južno od željezničke pruge. Prijelaz pruge riješen je trajno cestovnim podvožnjakom, a priključenje na uličnu mrežu sjeverno od pruge križanjem s kružnim tokom. Nastavno na Vinkovačku ulicu proteže se Županijska ulica i povezuje postojeće (i planirane) longitudinale III sektora.

Planirana je izgradnja čvorišta Vinkovačke ulice sa cestom D2 kojim bi se u odgovarajućoj mjeri rasteretilo postojeće čvorište D2 sa Z 4086 i D7 koje se nalazi na slijedećem transverzalnom pravcu: Ulica Sv.L.B.Mandića (D7).

• U gradskim razmjerima ovaj pravac povezuje središnju gradsku zonu sa zonom industrije, skladišta i servisa uz Ul. Sv.L.B. Mandića te naselje Briješće i, dalje, na zemaljskom planu, Čepin, Đakovo i autocesta Bregana – Zagreb – Lipovac. Potrebno je reći da je to, iza početne dionice smjera Zagreb – Sisak, s prosječnim godišnjim dnevnim prometom od 33200 PAJ drugi po opterećenju pravac u Hrvatskoj s 18900 PAJ/dan. (Izvor: Hrvatska uprava za ceste 1997.g.) Ovo opterećenje vrijedi od čvora sa D2 prema jugozapadu. Od životne je važnosti da se za vangradski tranzitni promet na ovom pravcu nađe drugo rješenje.

Na dionici prema središnjoj zoni grada, koja završava na već pomenutom križanju s kružnim tokom prometa, predviđena je izgradnja deniveliranog prolaza ispod HŽ pruga Đakovo – rasporedni kolodvor Osijek – B. Manastir i Dalj - Osijek - Koprivnica za što će trebati dva objekta na udaljenosti od cca 80 m.

• Završno križanje s kružnim tokom je već blizu granice kapaciteta pa se radi njegova rasterećenja planira nova transverzalna prometnica koja se odvaja od Ul. Sv. L.B. Mandića (Ž 4086) sjeverno od njena križanja s D2 te se trasom kroz Našičko naselje i nadvožnjacima ispod pruge Osijek – B.Manastir i nove longitudinale nastavlja do Kanižlićeve ulice te njom do Strossmayerove ulice gdje je predviđeno križanje s kružnim tokom. Ovako trasirana ova će transverzala rasteretiti uličnu mrežu centralne zone grada od prometa jug - zapad koji bi inače tranzitirao središnju zonu. Širina kolnika ove transverzale će na dionici od Ul. Sv. L.B. Mandića do Gundulićeve ulice biti dvije, a od Gundulićeve do Strossmayerove ulice četiri trake.

• Slijedeća se transverzala planira na pravcu L 44065 (Kolodvorske ulice) te će u budućnosti služiti za povezivanje prostora IV sektora grada sa planiranim područjem između ceste D2, Našičkog naselja, HŽ pruge i Svilajske ulice. U tom smislu treba sačuvati potreban prostor za izgradnju podvožnjaka ispod HŽ pruge.

• Posljednja gradska transverzala na zapadu je Svilajska ulica koja svojim južnim produžetkom dohvata Ul. Sv.L.B. Mandića (D7) i zonu industrije, skladišta i servisa, a sjevernim tangira rekreacijsku zonu Pampas i veže se na kružno križanje sa Strossmayerovom i Kanižlićevom ulicom čineći tako zapadni prometni prsten kojim treba rasteretiti prometnu mrežu središnjeg dijela grada.

• Na krajnjoj zapadnoj granici planiranog obuhvata GUP-a smještena je i izvedena I. faza zaobilaznice ceste D7 na relaciji D7 (između odvojka Ž 4109 i Ovčare) - Ž 4105 - L 44059 - D2 - Ž 4068 (Strossmayerova ulica). Predstoji izgradnja II faze ove zaobilaznice na relaciji Ž 4068 -

127

most preko Drave - Darda - D7 (kod Švajcarnice). Kada bude dovršena ova će zaobilaznica preuzeti sav tranzit na pravcima zapad, jug, istok - sjever i obrnuto, rasteretiti dionicu ceste D2 na potezu od čvorišta sa zapadnom zaobilaznicom do čvorište s D 518 i - što je za grad najvažnije prepoloviti promet na Trpimirovoj ulici i riješiti je teškog teretnog prometa. Ovim se rješenjem tkivo grada Osijeka presijeca na najmanje osjetljivom i već pripremljenom mjestu na granici s naseljem Višnjevac, a zahvaljujući vođenju niveleta zaobilaznice i HŽ pruge u gornjem nivou na način kojim se ne ometa povezivanje Osijeka i Višnjevca.

Postojeća povezanost prostora na obalama Drave u građevinskom području Osijeka je nedovoljna za integriranje prekodravskih naselja Tvrđavice i Podravlja s gradom. Postoje jedan pješački most koji u osnovi povezjje centralne, južne i zapadne dijelove grada s rekreacionim područjem na lijevoj obali Drave, jedan cestovni na postojećem pravcu ceste D7 pa zbog velikog tranzitnog i izvorno - ciljnog vanjskog prometa ostavlja tek ograničen prostor za ulogu gradskog mosta i jedan željeznički most na pruzi Osijek - B. Manastir.

U PPUGO je planirano – idući od istoka: • pješački most na pravcu Huttlerove ulice kojim se naselje Podravlje privlači na pješačku udaljenost središtu Donjeg grada (Trgu bana J. Jelačića) i tramvajskoj liniji javnog gradskog prijevoza, • pješački most u nastavku pravca Ribarske ulice, • kolno pješački most, kojim se Strossmayerova ulica (pozicija između odvojaka Dubrovačke i Waldingerove ulice) novoplaniranom priobalnom prometnicom trasiranom po kruni nasipa “Drava - Dunav” veže s postojećim cestovnim mostom na pravcu Trpimirove ulice čineći tako južnu tangentu prostora na lijevoj obali Drave rezerviranog za budući razvoj naselja, • kao daleku mogućnost treba čuvati prostor za most preko Drave i trasu ceste u visini produžetka Kanižlićeve ulice, koji bi mogao biti potreban tek ako bi potreba za izgradnjom na lijevoj obali Drave poprimila danas neslućene razmjere.

Kada bude dovršena i druga faza izgradnje zapadne zaobilaznice i cesta D7 promjeni trasu poprimiti će danas postojeći cestovni most gotovo u potpunosti gradski karakter pa će s planiranim zadovoljavati potrebe povezivanja obala Drave i u uvjetima značajne izgradnje na lijevoj obali.

Za prometne potrebe naselja na lijevoj obali Drave u PPUGO planira se uz postojeće Ž4082 i Ž4083 izgradnja uzdužne prometnice na kruni obrambenog nasipa uz Dravu do Ž4082 i spojne ceste od Zapadne zaobilaznice D7 do planirane devijacije postojeće D7 sjeverno od mosta preko Drave. Devijacija je planirana radi izgradnje nadvožnjaka preko putničkog kraka pruge MP13. Planirana su dva transverzalna pravca: • na potezu od pješačkog mosta kod Stepinčeve ulice do nove sjeverne spojne ceste i • na pravcu novog gradskog kolno – pješačkog mosta također do Ž4082.

Prometne potrebe povezivanja naselja Sarvaš u cijelosti osigurava postojeća cestovna i ulična mreža: Ž4068, D213 i L44082 te se u PPUGO ne predviđaju nikakove promjene.

Isto vrijedi i za naselje Klisa no na tome će području promjene u cestovnoj mreži donijeti brza cesta s dvije trake na pravcu Osijek – Erdut na potezu čvor «Antunovac» - Klisa – D2 – D213 koja je kao «koridor u istraživanju» ugrađena u PPOBŽ. Njenom bi se izgradnjom promijenila i trasa postojeće D418.

Prometna mreža naselja Tenja koja se danas sastoji od Ž4091, L44082, L44083, L44110, L44113 i ulična mreža neće u planskom periodu zahtijevati izmjene.

Izvjesne će izmjene uslijediti zbog izgradnje već spomenute brze ceste Osijek – Erdut, jer će se na ovoj morati formirati križanja sa cestama L44083 i L44110. Na cesti Ž4091 je zbog križanja s novom teretnom obilaznom HŽ prugom predviđena izgradnja cestovnog nadvožnjaka.

128

Postojeće prometne veze naselja Brijest neće u planskom razdoblju iziskivati izmjene koje bi bile uzrokovane rastom prometnih potreba. Ipak je zapadno od naselja, a prema PPOBŽ, predviđena izmjena trase ceste D518 i izgradnja deniveliranog čvorišta za vezu sa starom trasom iste ceste. Zbog križanja s novom teretnom obilaznom prugom predviđena je izgradnja cestovnog nadvožnjaka.

Veze naselja Briješće s D7 i područjem obuhvata GUP-a moraju biti, zbog izgradnje drugog kolosjeka, na MP13 i osposobljavaju ove HŽ pruge za dio V.C koridora, radikalno izmijenjene. U PPUGO se planira prelaganje trase Ž4090 za cca 290 m istočno te izgradnja nadvožnjaka preko HŽ pruge MP13. Dužina nove trase je cca 2600 m, a uklapa se u pravac L44061. Naseljsku uličnu mrežu treba prilagoditi novim okolnostima.

Kako je sjeveroistočno od Briješća predviđena izgradnja novog teretno – razdjelnog HŽ kolodvora PPUGO je predvidio izgradnju južne tangentne ceste – spojnice cesta Ž4086 i Ž4090, koja će služiti i opskrbi novog kolodvora. Na njegovoj sjevernoj strani to čini ulična mreža Zone skladišta, industrije i servisa uz Ulicu Sv. L.B.Mandića.

Korištenjem pogodnosti, koje je pružila trasa zaobilaznice D7 u PPUGO je iskorištena mogućnost da se izgradi produžetak Svilajske ulice do Ulice Sv.L.B.Mandića i tako povežu radno i poslovno intenzivne zone grada na način koji ne opterećuje preopterećenu mrežu središnje zone Osijeka. U budućnosti se tom trasom formira nova os razvitka poslovnih djelatnosti Osijeka.

Prometna mreža naselja Josipovac i Višnjevac sastoji se danas od uzdužno postavljenih L44058 i Ž4068 te od poprečnih L44059 i L44060. Njima se, van naselja, ali u usklađenom osnovnom smjeru pridružuje i D2. Glavna okosnica prometa, s dužinom od preko 6,0 km, je dvotračna Ž4068 čije je prometno opterećenje (cca 16250 PAJ/dqan) na granici mogućnosti (jer su neka od križanja, zbog sigurnosti, upravljana svjetlosnom signalizacijom). U PPUGO je zbog toga planirana sekundarna longitudinala koju treba ostvariti rekonstrukcijom, dogradnjom i izgradnjom na pravcu: Ribarska ulica – Ulica G.Ninskog – Dalmatinska ulica i Ulica Lj.Posavskog – Zagrebačka ulica – Ulica I.B.Mažuranić – Crni put – Ulica N.Š.Zrinskog – Ulica A.Starčevića – podvožnjak ispod obilaznice D7 i teretnog kraka MP13 – nova intrazonska ulica u Osijeku. Ulicama treba osigurati dvotračni kolnik i obostrane pločnike.

Ovakvim bi rješenjima bila uređena mreža prometnica za tekući cestovni promet te je potrebno dati rješenje za promet u mirovanju.

Prema ranijim mjerenjima u gradu Osijeku (uključujući Josipovac i Višnjevac) vozila su 2,3 vožnje prosječnog trajanja 15,3 minute dnevno sudjelovala u tekućem prometu cca 35 minuta. Ostalo vrijeme od 23 sata i 25 minuta provodila su parkirana u zonama izvora ili ciljeva prometnih tokova. Kako se područje grada nije značajnije mijenjalo danas registriranih u zahvatu GUP-a cca 24900 putničkih automobila uz nešto povećanu mobilnost ostvaruje najmanje 573.000 autoparkirnih sati na površini većoj od 450.000 m 2.

Povećanje broja vozila u planskom razdoblju na području obuhvata GUP-a na cesti cca 37100 PA usložnjava problem.

Obzirom na očekivani stupanj motorizacije, koji se u planskom razdoblju penje na više od 1,15 PA po kućanstvu treba osigurati 1,5 parkirališno mjesto po kućanstvu.

Za parkiranje uz stanovanje i ostale funkcije daju se normativi koji odgovaraju očekivanom stupnju motorizacije od cca 350 PA na 1000 stanovnika, koji će u nekima od naseljenih mjesta Grada Osijeka biti tek neznatno manji.

U središnjoj zoni Osijeka, kao i u drugim dijelovima grada s visokom koncentracijom radnih mjesta i sadržaja te visoke atraktivnosti prostora kao cilja putovanja pitanja i tekućeg i prometa u mirovanju su posebno zaoštrena, a dodatno ih komplicira činjenica da se u pravilu radi o već izgrađenim i

129

urbanistički završenim dijelovima grada te zahtjevi za pretvaranjem prostora u pješačku zonu. Osnovni je urbanističko planski zadatak osigurati na pješačkom dohvatu od perimetra zone (350 – 400 m) dovoljan broj parkirališnih mjesta načelno uzevši u više etažnim parkirališno – garažnim objektima za što u središnjoj zoni grada treba osigurati cca 4000 PM.

Kapaciteti pojedinih objekata – pogotovo ako su građeni s parkiranjem kao glavnim sadržajem ne bi trebao biti manji od 400, a ni puno veći od 600 PM pa je potrebno predvidjeti 8 – 10 potencijalnih lokacija smještenih u području 5 do 10 minutne izohrone i izvorištem u težištu pješačke zone.

Stanje u javnom gradskom i prigradskom prometu (JGPP) karakteriziraju – ne razmatrajući pri tome fizičko stanje mreže i nivo organizacije – slaba pokrivenost gradske teritorije mrežom JGPP-a, slaba pristupačnost na dijelovima mreže i, općenito, nizak nivo usluge. Sve je ovo rezultiralo padom broja prevezenih putnika i smanjenom ulogom JGPP-a u zadovoljavanju prijevoznih zahtijeva. Zbog toga se u modelskim simulacijama načina zadovoljavanja prijevoznih zahtjeva pokazuje da će se pri postojećoj organizaciji mreže JGPP-a, odnos broja prevezenih putnika u planskom periodu mijenjati od 58% prema 42% u korist JGPP-a do potpuno obrnute slike 41% prema 59% u korist individualnog motornog prometa te da će broj prevezenih putnika sredstvima JGPP-a biti u blagom padu (za cca 11%) i u apsolutnom iznosu.

Da bi se sanirali ovi negativni trendovi ovim je PPUGO-om predviđena dogradnja i rekonstrukcija tramvajske mreže.

Predviđenim se razvojem tramvajska mreža čini dostupna za više od 30000 novih korisnika. Istovremeno je predviđena izrada gradskih podterminala JGPP-a na strateškim točkama tramvajskih linija.

Na ovim podterminalima se povezuju autobusne linije JGPP-a s tramvajskim.

Ove se autobusne linije JGPP-a ne bi više uvlačile u središte grada te bi uz smanjenu dužinu linija i vrijeme obrta uz isti broj angažiranih vozila bilo moguće podići frekvenciju polazaka na linijama te tako podići nivo usluge.

S terminalom u središnjoj zoni grada u Ulici Hrvatske Republike ostale bi tada autobusne linije: • Centar − Gajev trg – Vukovarska ulica – Trpimirova ulica – Uske njive – Ulica P.Svačića – Ulica J.R.Kira – Tenja i obrnuto • Centar − Gajev trg – Vukovarska ulica – Trpimirova ulica – Biljska cesta – Podravlje – Tvrđavica i obrnuto • Centar − Županijska ulica – Ulica Sv.L.B.Mandića – Livana (Briješće) – Čepin i obrnuto i • Centar − Županijska ulica – Ulica Sv.L.B.Mandića – nova intrazonska ulica – Vijenac Petrove Gore – Vijenac Dinare – nova intrazonska ulica – Kapelska ulica – Marjanska ulica i obrnuto.

Na ovaj se način ukida konkurencija među podsistemima JGPP i uvodi komplementarnost te značajno podiže nivo usluge, dostupnost i urednost u održavanju reda vožnje.

U međugradskom cestovnom prijevozu putnika potrebno je izgraditi novi autobusni kolodvor.

Postojeći autobusni kolodvor već odavno ne zadovoljava kapacitetom i nivoom usluge, a prilazi do njega vode kroz teško opterećene dijelove prometne mreže. Nepovoljan je i položaj prema lokaciji glavnog prijevoznika.

Na novoj se lokaciji može izgraditi moderan kolodvor sa svim osnovnim i pratećim sadržajima koji će izgradnjom nove intrazonske ceste dobiti brze i jednostavne veze s ulazno – izlaznim pravcima Osijeka bez nepotrebnog uplitanja u unutarnje gradske prometne tokove. Jednostavna će biti i veza s lokacijom glavnog prijevoznika, a položaj je povoljan i u odnosu na mrežu JGPP-a.

130

Po izgradnji druge faze zaobilaznice D7 i njenom kompletiranju na relaciji Ovčara – Strossmayerova ulica – most preko Drave – Darda – Švajcarnica biti će sav teretni tranzitni promet izmješten tangentno u odnosu na planirani obuhvat GUP-a i neće opterećivati prometne tokove gradske mreže.

Izvorno ciljni teretni promet vezan je najvećim dijelom za Istočnu industrijsku zonu gdje su kapaciteti poput riječne luke, teretna HŽ stanica Nemetin, građevinska, prehrambena i metalska industrija, slobodna zona i buduće Robno – transportno središte s kapacitetima integralnog prometa, na Zonu industrije, skladišta i servisa uz Ulicu Sv.L.B.Mandića uz koju je planiran i glavni teretno – rasporedni kolodvor Osijek te na industrijsko – trgovačku zonu uz Svilajsku ulicu. Ove IC teretne tokove će također opsluživati ceste D2, D417, D518 i D7 (postojeća i nova trasa).

Za lokalni teretni promet mreža teretnih tokova mora biti upotpunjena još Vukovarskom ulicom i novom intrazonskom cestom Vukovarska – Strossmayerova, Divaltovom ulicom te dijelovima Vinkovačke i Ulice Sv. L.B.Mandića.

Za razvoz tereta po gradu nema osnove za utvrđivanje posebne mreže prometnica pa će se teretni promet odvijati na cijeloj mreži, ali uz vremenska ograničenja, ograničenja nosivosti i uz odgovarajući režim.

Za uvođenje ograničenja nosivosti neophodna je izgradnja pretovarnog terminala teretnog prometa u čijem sastavu treba biti parkiralište za teretna vozila malih privatnih prijevoznika, a koji može biti izgrađen u okviru Robno – transportnog središta u Istočnoj industrijskoj zoni bilo kao samostalna jedinica prometne infrastrukture.

3.5.1.2. Željeznički promet

U Osijeku se stiču pet pružnih pravaca svrstanih u tri pruge i to: • željeznička pruga prvog reda I.100 s pravcima Dalj – Osijek i Osijek – Varaždin, • magistralna pomoćna pruga MP 13 s pravcima Osijek – Beli Manastir – Državna granica i Osijek – Viškovci – Vrpolje i • željeznička pruga prvog reda I.109 s pravcem Osijek – Vinkovci.

Ove pruge čine željeznički čvor čiji su sadržaji definirani u brojnoj tehničkoj dokumentaciji, koja orjentira razvoj čvora u pravcu pruga I. 100 i I.109.

Novi geopolitički odnosi i povezivanje s Europskom mrežom istakli su potrebu preorijentacije osječkog željezničkog čvora prema pravcu kojim prolazi prometni koridor V.C odnosno na smjer pruge MP 13 Državna granica – Beli Manastir – Osijek – Viškovci – Vrpolje.

Ove su promjene provedene u važećem Prostornom planu Osječko – baranjske županije pa je obveza ovog PPUGO da ih predstavi na provedbenom nivou rezerviranjem potrebnih površina i koridora.

Željeznička pruga u koridoru V.C mora biti dvokolosječna i sposobna za tehničku brzinu od 160 km/h. Izuzetak u pogledu brzine je područje željezničkog čvora Osijek gdje se zahtijeva 80 km/h.

Logično je da se na pravcu V.C – odnosno MP13 smjesti i novi ranžirni kolodvor pa je za njegove potrebe predviđena rekonstrukcija pruge na potezu Briješće – Oranica. Time se dobija pravac dužine cca 2660 m dovoljan za razvoj ranžirne stanice. Zbog neposredne blizine Industrijske zone (uz Ulicu Sv.L.B.Mandića) novoj ranžirnoj stanici će biti priključena i grupa teretnih kolosjeka s potrebnim sadržajima.

Daljnja trasa nove dvokolosječne pruge ulazi u smjer Vukanske ulice te krivinom R = 400 m s odgovarajućim prijelaznicama dolazi na smjer dvokolosječne pruge I.100 koju slijedi na dionici između Dubrovačke i Svilajske ulice. Krivinama R = 400 m kod Svilajske ulice i R = 500 m s

131

prelaznicama kod Strossmayerove ulice pruga ulazi u pravac koridora D7 i ide paralelno s njim prema Švajcarnici i Dardi. Radijusi R = 400 m primjenjeni su kod Svilajske ulice i kod Dubrovačke ulice zbog zadržavanja postojećeg nadvožnjaka na Svilajskoj i zbog približavanja kolosjeka MP 13 i I.100 na presjeku s Ulicom Sv.L.B.Mandića radi omogućavanja povoljnijeg rješenja denivelacije križanja.

Ulaz iz pravca MP 13 u putnički kolodvor Osijek Gornji grad je s R = 300 m, no kako se ovaj nalazi na samom ulazu u stanicu i skretničko područje biti će zadovoljavajući. Za prolaz putničkih vlakova prema Belom Manastiru koristi se postojeća trasa pruge i postojeći most na Dravi. Na toj će se trasi mijenjati niveleta počevši od nadvožnjaka preko Trpimirove ulice kako bi se na presjeku s Vukovarskom ulicom omogućila izgradnja denivelacije s kotom pruge od + 2,60 m.

Neki od elemenata važnih za prolaz pruge I.100 kroz grad i željeznički čvor Osijek su već navedeni: pruga će dogradnjom južnog kolosjeka na relaciji Sarvaš – Josipovac postati dvokolosječna, na dionici od Dubrovačke do Svilajske ulice poklapa se s novim pravcem (teretnim) MP 13.

Bitna novina na toj trasi je dizanje nivelete pruge na potezu od križanja s Ulicom P.Svačića do križanja s Huttlerovom ulicom na nivo +300 ili više (barem kod Ulice P.Svačića) kako bi se mogli postići denivelirani prijelazi. Istu mogućnost treba, po mogućnosti, iskoristiti i na prelazu preko Ž4088 kod «Standarda».

Kolodvor Gornji grad će se rekonstruirati u putnički s (predvidivo) 4 prolazna kolosjeka za pruge I.100 i MP 13 (putnička grana) i za gradske i prigradske veze te s po dva zaglavna kolosjeka s prilazima sa zapada i istoka za lokalne veze.

Ako se hoće (a hoće se) izbjeći na gradsku okolinu negativan utjecaj prolaska teretnih vlakova, tada se moraju izgraditi zaobilazna teretna pruga na relaciji Nova rasporedna stanica – teretno – rasporedna stanica Nemetin i stanica Nemetin.

Obilazna pruga svojom trasom presjeca ceste Ž4086, D518, Ž4091 i D2. Planira se izgradnja deniveliranih prijelaza i to za Ž4086, D518 i Ž4091 u obliku cestovnih, a za D2 u obliku željezničkog nadvožnjaka. Prije ulaza u stanicu Nemetin obilazna teretna pruga zajedno s dvokolosječnom I.100, industrijskim matičnjakom i odvojkom za riječnu luku presjeca i cestu D417. Denivelirani prelaz riješiti će se izgradnjom cestovnog podvožnjaka.

Teretno – rasporedna stanica Nemetin osmišljena je kao željeznički terminal Robno – transportnog središta «Nemetin», riječne luke i proizvodnih lokacija smještenih istočno od Huttlerove ulice uključujući Šećeranu, Silose, prehrambenu i metalsku industriju HEP, TE-TO i dr.

Za putničku tehničku stanicu i druge sadržaje namijenjene održavanju pruga i drugim tehničkim poslovima u ovom je PPUGO namijenjena površina što ju zatvara već spominjani triangl pruga I.100, MP13 i I.109 Ulica Sv.L.B.Madnića. Površina je veličine cca 5,0 ha, a ostvariva dužina kolosjeka cca 600 m.

Protezanje pruge I.100 duž longitudinalne osi Grada u dužini od cca 22 km ili područja obuhvata GUP- a u dužini od cca 14 km i to u dubini od cca 1000 m od longitudinalne tramvajske linije stavlja ovu u odličan položaj da barem za radna putovanja učestvuje u JGPP-u. Ovo je prepoznato pa su još 1984. i 1985. godine određene lokacije za 14 stajališta «brze gradske željeznice» te izgrađeni peroni duži 50 m (s planiranim produženjem na 80 m) i to: km 10 + 904...... «Sarvaš» km 15 + 350...... «Nemetin – Saponia» km 16 + 405...... «Nemetin» km 18 + 615...... «Osijek – Standard» km 20 + 480...... «Osijek – Donji grad» km 21 + 662...... «Osijek – OLT» km 23 + 423...... «Osijek – Gornji grad»

132

km 24 + 718...... «Vodovod» km 26 + 143...... «Petrova gora» km 27 + 333...... «Frigis» km 28 + 622...... «Višnjevac» km 29 + 803...... «Višnjevac - IPK» km 31 + 359...... «Josipovac» km 32 + 345...... «Josipovac – zapad»

Neke su od ovih stanica izgubile tijekom promjena na važnosti, ali treba, prije svega, u razvoju JGPP-a promisliti o proširenju mreže brze gradske željeznice na istoku na Bijelo Brdo i o uključenju u sustav brze gradske željeznice pruge MP 13 između Darde i Čepina – Ovčare i pruge I.109 do Ernestinova.

3.5.1.3. Riječni promet

S izuzetkom stvarne dužine od 2835 m između r.km 11+700 i r.km 14+840 području Grada Osijeka pripada tok rijeke Drave od r.km 05+600 do r.km 27+900.

Spomenuti izuzetak čini novo probijeno korito Drave, koje je smješteno na području susjedne baranjske općine Bilje.

Osnovna svrha probijanja novog korita je u izbjegavanju oštre krivine korita polumjera R = 700 m u kojoj su gotovo svake «ledene» sezone nastajali ledeni čepovi. Značajnijim povećanjem polumjera na 1600 i 2500 m pomaknuto je korito između 13. i 14. km bočno za 350, odnosno 190 m. Tako se dobila prilika da se u dijelu starog korita izgradi bazenska luka. S druge strane stvarna dužina novog korita i stacionažna razlika početka i kraja pokazuju da je plovni put skraćen za 305 m.

Europskim ugovorom o glavnim plovnim putovima o međunarodnog značaja (AGN), rijeka Drava je do Osijeka (r.km 22+000) plovni put međunarodnog značaja s oznakom E80 – 08, a riječna luka Osijek je luka od međunarodnog značaja s oznakom P80 – 08 – 01. Istim je sporazumom određeno da E plovni putovi moraju zadovoljavati zahtjeve IV klase plovnih putova. Pri modernizaciji plovnih putova klase IV preporučuje se zadovoljavanje parametara Va klase, a plovnost mora biti osigurana tijekom cijelog plovidbenog razdoblja.

Od r.km 22+000 uzvodno (do r.km 70+200) rijeka Drava je unutarnji plovni put Republike Hrvatske i zadovoljava elemente III. klase plovnih putova.

Sigurnost plovidbe utvrđuje se tehničkim pregledom kojega obavlja Hrvatski registar brodova.

Tehnički pregled podrazumijeva «godišnji», koji se obavlja svake godine, «obnovni» svake pete godine i «izvanredni» prema potrebi. «Godišnji» pregled se u pravilu obavlja na vodi, a «obnovni» na suhom – na kopnu. Trenutno nigdje u Hrvatskoj nema mogućnosti izvlačenja brodova na «suho». Jedino naši brodovi koji uzvodno od ušća Drave plove Dunavom u međunarodnoj plovidbi, mogu na «suho» u Mohacs ili Komarno u Slovačkoj.

Prema pokazateljima razvidno je da oko 90% svih brodova riječnog brodarstva mora već sada na «suho».

Ovo je potencijalna nova djelatnost vezana za riječni promet koja može multiplikacijski djelovati na gospodarstvo Osijeka pa se osigurava odgovarajuća površina u r.km 11+000.

Riječna državna luka podrazumijeva nekoliko objekata koji su površinom i funkcijom zanimljivi za prostorne planove.

133

Svakako je to teretna luka kojoj, zbog međunarodnog značaja (P80 – 08 – 01), osim osnovnih djelatnosti pripadaju odgovarajuće granične i carinske službe, a zbog planiranog domaćinstva u odnosu na Robno transportno središte i druge agenturne, bankarske i uslužne djelatnosti.

Drugi dio djelatnosti međunarodne luke vezan za putnički terminal, koji nije planiran u okviru luke na potezu od 13. do 16. kilometra, budući da bi okruženje i povezanost s gradskom prometnom mrežom bili ispod prihvatljivih kriterija.

Ocijenjeno je da je za smještanje kopnenog dijela infrastrukture riječne putničke luke povoljna lokacija između r.km 18+500 i 18+800.

Za potrebe sidrenja privatnih neprivrednih plovila postoje dva lokaliteta: «Zimska luka» u kojoj motonautički klub «Drava» pruža usluge vezanja i čuvanja za cca 250 plovila većinom u klasi do 5,0 m dužine.

Fizički to je bivši zimovnik za bivšu brojnu flotu ribarskih brodova i teglenica smješten na 21. km Drave smješten u samom središtu grada, dobro prometno povezan, čija je južna obala u punoj dužini od cca 500 m najposječeniji pješački prostor u gradu. Čini se da će upravo ova činjenica u budućnosti onemogučiti izgradnju nedostajućih tehničkih kapaciteta te će ova lokacija i u budućnosti moći funkcionirati jedino kao sidrište i ostati bez mogućnosti da se razvije u klasičnu marinu.

Na r.km 22+400 smješten je motonautički klub «Neptun». Pruža usluge sidrenja na otvorenom toku Drave. Kapaciteti su ograničeni, a mogućnosti za izgradnju bazenskog sidrišta nikakove.

Namjeravana regulacija korita Drave ostavlja nizvodno od željezničkog mosta na desnoj obali Drave mogućnost izgradnje riječne luke za privatna neprivredna plovila, a postoje sve mogućnosti za izgradnju pumpne stanice za snabdjevanje gorivom parkirališta i ugostiteljsko uslužnog objekta.

3.5.1.4. Zračni promet

Na području Grada Osijeka smještene su dvije zračne luke: «Osijek – Klisa» i «Osijek – Čepin».

Zračna luka «Osijek-Klisa» je međunarodni aerodrom 4E kategorije (ICAO Anex 14). U okviru zračne luke je cargo terminal.

Zračna luka «Osijek – Čepin» opremljena je i izgrađena kao aerodrom C2 kategorije.

U PPUGO se ne predviđaju promjene koje bi zahtijevale daljnju rezervaciju prostora za djelatnosti obje zračne luke.

3.5.1.5. Kombinirani promet

Robno - transportna središta kao točke prijema, pripreme, prekrcaja na drugi podsistem i distribucija roba ključni su elementi sistema kombiniranog prometa.

Lokacija RTS je gotovo idealna: • u blizini je riječne (državne) luke Osijek – Nemetin i međunarodne zračne luke «Osijek – Klisa», • odlično je povezana na željezničku i cestovnu mrežu i to na način kojim se IC prometom središta i tranzitom ne remeti promet u gradu, • podršku nadgradnje mu pruža regionalno središte Osijek – četvrti po veličini grad Republike Hrvatske, • smješten je uz koridor na kojem će biti podupiran razvoj kombiniranog i integralnog prometa.

U PPUGO su u okviru planiranog skladnog razvoja RTS-a omogućeni jednaki uvjeti za razvoj cestovnog, riječnog i željezničkog prometa, kao i za rad slobodne carinske zone.

134

Predviđeno je da se na lokaciji nove riječne luke "Osijek - Nemetin" osigura prostor za razvoj sljedećih sadržaja RTS-a: • pretovarno-manipulativni sadržaji i prostor za klasične sisteme transporta, • terminalski sadržaji za suvremene oblike transporta (kamionski, kontejnerski, Hucke-pack i RO- RO terminal), • javna skladišta i skladišno - distribucijska funkcija, • carinska zona i kompleks za preradne i doradne usluge, • pravno-administrativni kompleks (špediteri, agenti, zastupnici, osiguranje, policija, carinska, sanitarna, fitopatološka i veterinarska služba), • informatički centar, • tehnička služba za opsluživanje i održavanje, • hotelsko-ugostiteljske usluge i trgovinsko financijski centar

Daljnji razvoj luke i kapaciteta vezanih uz RTS biti će određeni razvojnim Master planom i određeni u prostornom planu užeg područja.

Kapaciteti kombiniranog prometa ne zahtijevaju površine izvan onih koje su predviđene za razvoj riječne luke ili željezničkih teretno – rasporednih kolodvora.

3.5.1.6. Poštanski promet

U Osijeku je ustrojeno Središta pošta Osijek, kao poslovna jedinica Hrvatske pošte d.d. Zagreb. Središte pošta Osijek organizirano je u slijedeće cjeline: • stručne službe, • operativne jedinice, • poštanski uredi, • Poštansko središte razrade, • Poštanski ured carinjenja.

Od ukupno 13 poštanskih ureda na području Grada Osijeka, 10 je u Osijeku, a po jedan u Josipovcu, Tenji i Višnjevcu.

Ovim planom omogućuje se, u okviru građevinskih područja naselja, razvoj postojećih poštanskih sadržaja te gradnja novih sukladno potrebama.

3.5.1.7. Javne telekomunikacije

U svijetu telekomunikacija postoje mnogi različiti sustavi veza koje, obzirom na kompleksnost tehnologija nije pogodno kartografski iskazivati. U PPUGO označene su lokacije komutacija, a njihove međuveze, na raznim tehnološkim razinama, odvijaju se izgrađenim koridorima. U budućnosti, uz današnjeg jednog davatelja usluga fiksne telefonije, svi budući će koristiti već izgrađene objekte, opremu i infrastrukturu.

Brzi razvoj suvremenih telekomunikacijskih tehnologija proširuje paletu mogućih integriranih komunikacijskih usluga. To, pak ne zahtijeva izgradnju novih kapaciteta koliko izgradnju nove infrastrukturne osnovice za pružanje integriranih usluga. Glede samih telekomunikacijskih usluga, možemo ih podijeliti na dvije skupine, uskopojasne i širokopojasne, koje koristeći istu mrežnu osnovicu imaju implikacije na sva tri tehnološka nivoa telekomunikacijske mreže: pristup, komutaciju i prijenos.

Pristupna mreža mora omogućiti potencijalnim korisnicima kvalitetan pristup do njemu najbliže komutacije, koji osigurava traženu telekomunikacijsku uslugu. Postojeća pristupna mreža, većim dijelom izgrađena kabelima s bakarnim paricama, može još dugo zadovoljavati korisničke potrebe za telekomunikacijskim uslugama. Razvojem slobodnog tržišta, konkurencijom koncesionara, ovako

135

izvedena mreža ne može zadovoljiti sve traženije i ubrzanije komunikacijske potrebe, pa se u pristupnu mrežu uvode novi kabeli (koaksijalni, svjetlovodi i dr.),koji omogućavaju velike brzine prijenosa. To će zahtijevati tehnološku rekonstrukciju postojećih i izgradnju novih pristupnih mreža.

Trase pristupnih mreža svih razina vezivati će se prostorno uz postojeću i buduću prometnu infrastrukturu (ceste, željeznica, tramvaj i ostale mjesne i međumjesne prometnice).

Komutacija se, izgradnjom brzih pristupnih mreža, je još dostupnija korisniku, obzirom na zahtijevane telekomunikacijske usluge. To će zahtijevati od pružalaca tih usluga, izgradnju i međusobnu kooperativnost u korištenju postojećih, komutacijskih kapaciteta i pripadajućih spojnih vodova.

Prijenosni putovi su uglavnom već podignuti na visoki tehnološki nivo za današnju poznatu telekomunikacijsku uslugu. Obzirom na razvoj ponude telekomunikacijskih usluga, treba očekivati modernizaciju i izgradnju novih prijenosnih putova, te razvoj i izgradnju pristupnih mreža i komutacija. Prijenosni putovi svih razina vezivati će se prostorno uz postojeću i buduću prometnu infrastrukturu. a) Komutacije

Budući razvoj kapaciteta komutacija temeljiti će se, osim na povećanju, i na razvoju i ažuriranju tehnološkog nivoa, sukladno razvoju tehnologija komutacija.

Ako još i postoji određeni broj lokalnih centrala, on će se smanjivati i odgovarati će broju nadređenih centrala.

Analogna tehnologija zamijeniti će se u potpunosti digitalnom, i to na sljedeći način: • u mješovitim analogno-digitalnim komutacijama isključivati će se analogne, • tamo gdje su sada samo analogne komutacije izvršiti će se zamjena s digitalnom komutacijom.

Kapaciteti komutacija su podložni stalnim izmjenama,vrlo rijetko na manje.Daleko je vjerojatnija potreba za proširenjem kapaciteta zbog očekivanog povećanja zahtjeva i uvođenja novih telekomunikacijskih usluga.

U prigradskim naseljima,koja nisu u cijelosti pokrivena vlastitom komutacijom, nastojati i te mjesne mreže opremiti vlastitom komutacijom u skladu sa zahtjevima modernih telekomunikacijskih usluga.

Sukladno navedenom,dolazit će i do promjena u prijenosnim sustavima i pristupnim mrežama u smislu izgradnje novih kapaciteta.

b) Prijenos

Daljnji razvoj magistralne i spojne mreže Osječko-baranjske županije, pa tako i šireg područja grada Osijeka kao njenog središta, bit će usmjeren u pravcu povećanja njenog transmisijskog kapaciteta korištenjem uređaja većih brzina prijenosa kao i postepenog uvođenja WDM-a na potrebnim dionicama.

c) Pristup

Mogućnost uvođenja prijenosa širokopojasnih usluga kroz TK mrežu postavlja nove standarde pred pristupnu mrežu. Kabeli s bakarnim paricama ne zadovoljavaju potrebnu širinu propusnog opsega, tako da su pred davateljima telekomunikacijskih usluga, koji reflektiraju na integrirani prijenos komunikacijskih usluga, izazov izgradnje novih mreža.

136

Te nove mreže bi kao medij prijenosa koristile optičku nit u spojnom dijelu i bakarni koaksijalni kabel u distribucijskom dijelu.Za prijenos signala od jedne do više točaka mogu se upotrijebiti TV i radijski odašiljači i veze koji rade u za to predviđenom frekvencijskom području.

U planu su i mreže u potpunosti izvedene optičkim nitima kao prijenosnim medijem.

d) Pokretne komunikacije

Razvoj pokretnih komunikacija odvijao se najvećom brzinom u odnosu na druge komunikacije. Zakonskom regulativom omogućeno je prisustvo više davatelja usluga pokretnih komunikacija, te će se njihov daljnji razvoj odvijati prema komercijalnim potrebama pojedinih davatelja tih usluga.

3.5.1.8 Radio i TV sustav veza

Na području Grada Osijeka izgrađeni su sljedeći objekti odašiljača i veza: • Josipovac – radio odašiljačko središte (srednje valni odašiljač) • Josipovac – TV odašiljač i radio odašiljačko središte • Osijek – centar, radio odašiljačko središte.

3.5.1.9 Kabelska televizija

Na užem području Grada Osijeka dobrim dijelom je izgrađena infrastruktura kabelske TV s glavnom baznom postajom za prijam i distribuciju TV signala novom kabelskom optičkom mrežom, koja zamjenjuje dosadašnju zračnu mrežu.

Obzirom na razvoj i distribuciju signala, kao i izgradnju mreže kabelske televizije na području cijele države, očekuje se i izgradnja mreže u naseljima Grada Osijeka.

U ovom području mogućnosti daljnjeg razvoja i povećanja kvalitete, brzine i vrste digitalnih TV i informatičkih usluga, su najveće. Potrebno je samo pratiti suvremeni tehnološki napredak u ovom dijelu komunikacija.

3.5.2. Energetski sustav

3.5.2.1. Cijevni transport plina

U Gradu Osijeku nema proizvodnje nafte i plina. Grad Osijek opskrbljuje se plinom preko tri mjerno redukcijske stanice preko kojih preuzima prirodni plin od «INE» Zagreb putem transportnog sustava «Plinarco» d.o.o. Zagreb.

Svi dijelovi grada i prigradskih naselja pokriveni su plinoopskrbnom mrežom osim naselja Klisa i Nemetin.

U PPUGO planira se plinoopskrba svih naselja na području Grada Osijeka.

U dijelovima grada Osijeka gdje, uz plinoopskrbnu mrežu, postoje ili se planiraju i drugi izvori energije, koristit će se izvor energije koji je prihvatljiviji za korisnika.

Kod projektiranja nove plinoopskrbne mreže s redukcijskim stanicama potrebno je voditi računa o postojećoj mreži koju, ako je potrebno, treba djelomično rekonstruirati.

137

3.5.2.2. Elektroenergetika

Elektroenergetska mreža

Elektroenergetski sustav Grada Osijeka koji je uklopljen u elektroenergetski sustav Hrvatske sastoji se od proizvodnje, prijenosa i distribucije električne energije. Navedena podjela bi se zadržala i u budućnosti s tim da se u svim navedenim segmentima planira proširenje.

Proizvodnja električne energije

Proizvodnja el. energije u Gradu Osijeku postoji na TE-TO Osijek. Deficit u proizvedene električne energije u odnosu na stvarne potrebe planira se prije svega nadomjestiti povećanjem proizvodnje odnosno izgradnjom novih termoelektrana (TE) i hidroelektrana (HE). Na području obuhvaćenom ovim planom je predviđena izgradnja nove KTE Osijek snage 350-400 MW CCGT sa predviđenim energentom plinom (ekstra teško loživo ulje).

Lokaciju za novu KTE Osijek potrebno je uskladiti sa potrebama zaštite prostora i Strategijom razvoja energetskog sustava države.

Prijenos električne energije

Razvoj prijenosne mreže prvenstveno obuhvaća dovršetak obnove ratom razorenih (prekinutih) dalekovoda, a zatim i izgradnju novih. Opseg planirane izgradnje do kraja planskog razdoblja naveden je u slijedećem tekstu i grafičkom prilogu „Elektroenergetska mreža”.

Na naponskoj razini do 400 kV planira se:

DV 2 x 400 kV Ernestinovo – Pecs DV 2 x 400 kV Osijek – Ernestinovo RP 400 kV Osijek

Na naponskoj razini 110 kV planira se:

TS 110/20(10) kV Osijek 4 KDV 110 kV TS Osijek 2 – TS Osijek 4 KDV 110 kV TS Osijek 3 – TS Osijek 4 DV 2 x 110 kV, priključak TS Osijek 4 na DV 110 kV Ernestinovo – Valpovo DV 2 x 110 kV, TS Ernestinovo – TS Osijek 2 TS 110/20 (10) kV Nemetin DV 2 x 110 kV TS Osijek 2 – TS Nemetin (alternativa KDV) TS 110/20(10) kV Osijek 5 DV 2 x 110 kV, priključak TS Osijek 5 na DV 110 kV Osijek 2 – Beli Manastir KDV 2 x 110 kV HE Osijek – TS Osijek 4 EVP – Osijek KDV 2 x 100 kV TS Osijek 3 – EVP DV 110 kV TE „Tanja” (alternativa TE Dalj) – TS Nemetin.

Na naponskoj razini 35 kV planira se:

KDV 35 kV (interpolacija) TS 35/10 kV Standard u KDV 35 kV TS 35/ kV Donji Grad – TS 110/35/10 kV Osijek 2 izmještanje KDV 35 kV u produžetak Ulice Hrvatske Republike KDV 35 kV TS 110/35 kV Osijek 1 – TS 35/10 kV OLT Brijest

138

Distribucija električne energije

Mreža 35 kV na području Grada neće se značajno proširivati nego će se pojedine dionice zračnih dalekovoda u skladu s potrebama rekonstruirati u kabelske.

Mreža 35 kV neće se proširivati na lijevoj obali Drave, jer se ne planira značajniji prijelaz grada na lijevu obalu.

Strateška odluka o neširenju 35 kV mreže te o uvođenju 20 kV naponske razine dovela je do odustajanja od izgradnje TS 35/20 (10) kV između Josipovca i Višnjevca.

3.5.2.3. Toplinska energija

Opskrba grada toplinskom energijom i njezino korištenje osigurani su odgovarajućim korištenjem prostora i određivanjem koridora za: • proširenje kapaciteta TE-TO • razvoj distribucijske mreže parovoda i vrelovoda • gradnju građevina radi pasivnog korištenja sunčeve energije.

Distribucijsku mrežu potrebno je voditi prema uvjetima distributera toplinske energije.

3.5.3. Vodno gospodarski sustav

3.5.3.1. Vodoopskrba

Rješenje vodoopskrbe Grada Osijeka planira se uspostavljanjem cjelovitog sustava napajanjem iz vodocrpilišta «Vinogradi» i vodozahvata «Pampas». Na sustav treba priključiti naselje Klisu.

Planirana je izgradnja magistralnih vodoopskrbnih cjevovoda («Nebo pustara» - vodocrpilište «Jarčevac»; «Nebo pustara» - vodocrpilište «Zlatna greda») te spojenog cjevovoda na regionalni vodovod Istočne Slavonije.

Odredbama za provođenje utvrđene su mjere preventivne zaštite izvorišta «Bijelo Brdo», «Pampas» i «Klisa». Za izvorište «Sarvaš» nije utvrđeno preventivno vodozaštitno područje, jer je naselje Sarvaš priključeno na vodoopskrbni sustav Grada Osijeka.

3.5.3.2. Odvodnja otpadnih voda

Koncepcija odvodnje otpadnih voda definirana je "Generalnim rješenjem kanalizacije grada Osijeka s gradskim naseljima" Hidroinženjeringa iz Ljubljane (1981) i "Idejnim rješenjem kanalizacije grada Osijeka" - Hidroinženjering iz Ljubljane (1980) kojim sve otpadne vode odlaze na središnji gradski ispust u Istočnoj industrijskoj zoni – Nemetin gdje je predviđen uređaj za prečišćavanje otpadnih voda od 250.000 ES (ekvivalenata stanovnika).

Kapacitet Južnog kolektora je prevelik za potrebe grada, što pokazuje i "Model odvodnje sa idejnim projektom kanalizacijskog sustava grada Osijeka" PRONING DHI d.o.o. Zagreb 2003., zbog smanjenja broja stanovnika i ratnih razaranja.

Plan razvoja kanalizacije ima nekoliko etapa, čija će dinamika ovisiti o razvoju grada, izgradnji uređaja, zahtjevima za zaštitom rijeke Drave, potrebom za sanacijom kanalizacijskog sustava i sl. Danas se Grad Osijek razvija u ekološki osviještenom smjeru što podrazumijeva pojačanu zaštitu okoliša, podzemnih voda i rijeke Drave, stoga je realno za očekivati i postavljanje strožih kriterija u smislu zagađenja recipijenta te sukladno tome i pročistača.

139

Etape razvoja su: • Izgradnja kanalizacije u prigradskim naseljima • Rasterećenje sjevernog kolektora rekonstrukcijom postojeće mreže • Izgradnja uređaja za pročišćavanje otpadnih voda u Nemetinu • Postepeno ukidanje kišnih preljeva u centru grada

Postojeća kanalizacija u gradu riješena je kao mješovita. Kanalizacija u prigradskim naseljima Višnjevac, Josipovac, Nemetin riješena je kao separatna. U ostalim naseljima – Podravlje, Tvrđavica, Brijest, Briješće, Tenja i Sarvaš, kanalizacija se rješava separatno na način da se sanitarne vode odvode kolektorima do glavnog gradskog ispusta u Nemetinu, a oborinska voda ispušta u obližnje recipijente (Drava, melioracijski ili komunalni kanali). Za potrebe biološkog dijela prečištača preporuka je da se što više sanitarnih voda okolnih naselja spoji na sustav.

Za naselje Klisa potrebno je ispitati mogućnost spajanja na gradsku kanalizaciju.

3.5.3.3. Uređenje vodotoka i voda

Rijeka Drava je većim dijelom promatranog toka uređena. Kako bi se cijela dionica u obuhvatu PPUGO uredila potrebno je: • regulirati širinu rijeke Drave na 180 m pri srednjoj vodi na cijelom potezu • na 11+500 do 16+500 urediti prokop, staro korito potrebno je urediti u bazensku luku (nova riječna luka Osijek u Nemetinu) • cijelom dužinom kojom rijeka Drava prolazi prostorom obuhvata Plana, osim na dijelovima uređene obaloutvrde kroz grad, potrebno je izvesti hidrotehničke građevine različitog opsega za uređenje plovnog puta i zaštitu građevinskog zemljišta • uz nasip na desnoj obali rijeke Drave potrebno je urediti inundacijski pojas • uz građevinu za skladištenje opasnog otpada u Nemetinu potrebno je izgraditi nasipe za zaštitu u poplavnom području.

3.5.3.4. Melioracijska odvodnja i navodnjavanje

Melioracija

Na prostoru obuhvata PPUGO hidrografska mreža dijeli se na dravski i dunavski sliv, te su tako organizirani i melioracijski sustavi.

Odvodnja na dravskom slivu je uglavnom gravitacijska i u kombinaciji gravitacijske odvodnje i u manjoj mjeri cijevnom drenažom.

Odvodnja na dunavskom slivu provodi se uglavnom gravitacijski i u kombinaciji gravitacijske odvodnje i mehaničke putem crpnih postaja.

Tijekom domovinskog rata i okupacije dijela teritorija obuhvaćenog planom melioracijski sustav je zapušten, neodržavan i devastiran. Postojeću mrežu kanala i pratećih objekata potrebno je što hitnije privesti funkciji razminiranjem kanala i okolnog područja i čišćenjem kanala na projektirane kote.

Dio kanala na području Grada Osijeka koji imaju isključivu funkciju odvodnje oborinskih voda s komunalnih površina potrebno je prenamjeniti u komunalne kanale prema priloženom popisu i grafičkom prilogu.

Na području grada Grada Osijeka to su slijedeći kanali: k.o. Osijek • Šeper 2000 m • Autoput 2000 m • Petruš 2000 m

140

• Gaštajger 1000 m • Novo Groblje 2000 m • Mojsije 400 m • Stadion 1000 m • Bikara 500 m • Šećerana 250 m • Malta 1000 m • Palčić 2000 m • Nemetin 1000 m k.o. Višnjevac • Čibuk 1000 m • Pritok Petruša 700 m • Hercegović 1200 m • Stari Petruš 1200 m k.o. Josipovac • Pritoci 1500 m k.o. Tenja • Zverinjak 2000 m • Zoljan 1600 m • Barice 1000 m k.o. Sarvaš • Mala bara 1900 m • Sarvaš 700 m

k.o. Klisa • Rogač 200 m • Ivak 400 m • Gornje polje 750 m UKUPNO: 29.300 m

Navodnjavanje

Melioracijski sustavi za navodnjavanje na Slivnom području "Vuka" koji obuhvaćaju crpne postaje i ustave nisu izgrađeni, osim ustave Krndija na rijeci Vuki km 71+630 koja služi za zaustavljanje i akumuliranje vode u Vuki i kanalskoj mreži.

Mogućnost navodnjavanja sagledava se realizacijom vodne stube Osijek na rijeci Dravi kod Donjeg Miholjca.

Ne postoje Studije koje se bave traženjem drugih mogućnosti navodnjavanja. Sve vrijedno poljoprivredno zemljište potencijalno se može navodnjavati.

3.6. POSTUPANJE S OTPADOM

Na području Grada Osijeka planira se organizirano prikupljanje i odvoženje komunalnog otpada.

Odlaganje komunalnog otpada na području Grada Osijeka, do ustroja regionalnog odlagališta, vršit će se na postojećem odlagalištu komunalnog otpada «Lončarica Velika».

141

Na lokaciji «Lončarica Velika» omogućuje se uređenje pretovarne stanice i reciklažnog dvorišta.

Na lokacijama «Nemetin» i «Sarvaš» planira se izgradnja slijedećih građevina za skladištenje, obradu i odlaganje različitih vrsta otpada: • građevina za skladištenje opasnog otpada • sabirno mjesto opasnog otpada • građevina za obradu neopasnog tehnološkog (proizvodnog) otpada • odlaganje inertnog otpada.

Na lokaciji uz Biljsku cestu planirana je građevina za biološku obradu otpada (kompostana) i odlagalište komunalnog otpada pogodnog za kompostiranje.

Odlagališta planirana za sanaciju (Nemetin, Sarvaš, Filipovica i Lončarica Velika) potrebno je sanirati sukladno posebnom propisu na način da odlagalište postane neopasno za tlo, vodu i zrak.

U građevinskom području naselja mogu se locirati reciklažna dvorišta namijenjena skupljanju otpada.

3.7. SPRJEČAVANJE NEPOVOLJNA UTJECAJA NA OKOLIŠ

Mjere sprečavanja nepovoljna utjecaja na okoliš provodit će se sukladno Programu zaštite okoliša za područje Županije kojim će se posebno brižljivo obraditi područja osobito vrijednih prirodnih resursa (poljoprivredne i šumske površine, vodene površine Drave, podzemne vode).

Intervencije u zaštiti okoliša provodit će se sukladno Planu intervencija u zaštiti okoliša za područje Županije. Plan će utvrditi vrste rizika i opasnosti, postupak i mjere za ublaživanje i uklanjanje neposrednih posljedica štetnih za okoliš, subjekte za provedbu mjera te odgovornost i ovlaštenja u svezi s provedbom.

Obveza provođenja procjene utjecaja na okoliš odnosi se na: • sve zahvata za koje je obvezna procjena utjecaja na okoliš sukladno posebnom zakonu • sve zahvate za koje se u PPOBŽ određuje potreba procjene utjecaja na okoliš: o površinska eksploatacija pijeska u koritu rijeke Drave o više istovrsnih zahvata (niz) koji se planira na malom prostoru i čije su veličine odnosno kapaciteti, iako pojedinačno mali, ukupno veći od propisanih posebnim propisom.

Pod malim prostorom podrazumijevaju se proizvodne zone utvrđene prostornim planovima užih područja i prostori izvan građevinskog područja s izvorima zagađenja koji se nalaze na međusobnoj udaljenosti manjoj od 250 m.

Organizacija i namjena površina u PPUGO planirana je integralno s planiranjem sprječavanja nepovoljna utjecaja na okoliš.

3.8. MJERE ZAŠTITE STANOVNIŠTVA OD RATNIH OPASNOSTI I ELEMENTARNIH NEPOGODA

3.8.1. Mjere zaštite od ratnih opasnosti

Grad Osijek dužan je, radi zaštite i spašavanja ljudi i materijalnih dobara planirati i graditi skloništa i/ili druge objekte za zaštitu stanovništva u naseljima koja su svrstana među ugrožena naselja.

Naselje 1. stupnja ugroženosti (jako ugroženi grad): grad Osijek

142

Naselje 3. stupnja ugroženosti (malo ugrožena naselja): Tenja, Višnjevac

Naselje 4. stupnja ugroženosti (manje ugroženo naselje): Josipovac.

Raspored objekata za zaštitu stanovništva i otpornost skloništa ovise o zonama ugroženosti u pojedinom naselju koje se određuju na temelju kriterija iz posebnog propisa.

Skloništa i zakloni grade se sukladno uvjetima utvrđenim posebnim propisom, pri čemu je potrebno pridržavati se slijedećih preporuka: • skloništa treba planirati i projektirati kao dvonamjenske građevine s mirnodopskom namjenom • lokaciju skloništa predvidjeti tako da je pristup do skloništa moguć i u uvjetima rušenja zgrade • zaklon se može graditi kao samostalni zaklon (rov, jama) izvan građevina i u prikladnim prostorima građevine • položaj zaklona izvan građevine treba odrediti na slobodnim površinama izvan dometa ruševina susjednih građevina i trasa podzemnih instalacija.

3.8.2. Mjere zaštite od elementarnih nepogoda

Organizacija i namjena površina u PPUGO planirana je integralno s planiranjem zaštite od elementarnih nepogoda. Ostale mjere zaštite od elementarnih nepogoda (poplava, potres, požar, tehnološka nesreća) provode se sukladno posebnim propisima i normativima koji uređuju ovo područje.