Okrugli stol "PROMETNA POVEZANOST ISTOČNE HRVATSKE"

Gregor Mihelčić, Sektor za investicije i EU fondove

Automatizacija u prometu 2018 , 14-16.11.2018. godine Uvod Razvoj mreže autocesta na području Republike Hrvatske uvelike je uvjetovan zemljopisnim položajem i povijesnim događajima. Sama izgradnja autocesta je započela 70 i 80-tih godina prošlog stoljeća kad su doneseni zakonski i prostorno-planski dokumenti temeljem kojih se je krenulo u izradu projektne dokumentacije te po ishođenju potrebnih dozvola i u samu izgradnju.

U svrhu povezivanja istočne Hrvatske (Slavonija, Baranja, Srijem) sa Zagrebom i dalje sa Jadranskim morem planirane su dvije autoceste koje se nalaze na međunarodnim koridorima: - - Autocesta Bregana – – Lipovac (Koridor X) - - Autocesta Beli Manastir – Osijek – Svilaj (Koridor Vc)

Koridor X Autocesta Bregana - Zagreb - Lipovac, duljine 307 km, dio je X. Paneuropskog prometnog koridora (Austrija - Slovenija Hrvatska - Srbija - Makedonija - Grčka, odnosno Bugarska i Turska), kojom se ostvaruje najkraća i najpogodnija veza zapadne i jugoistočne Europe s Bliskim istokom tj. Azijom. U europskoj mreži cesta nosi oznaku E-70. Unutar Hrvatske, trasa ove autoceste pruža se smjerom zapad - istok i pripada posavskom cestovnom pravcu (Bregana - Zagreb - Lipovac), a u mreži autocesta Republike Hrvatske nosi oznaku A3. Do 1990. godine ova cestovna veza bila je glavni tranzitni pravac između zapadne Europe i Bliskog istoka. Zbog agresije na Hrvatsku ovaj cestovni pravac privremeno je izgubio svoj značaj. Kada je suverenitet Hrvatske obranjen, nastavljena je izgradnja te je kompletna autocesta izgrađena i puštena u promet. Izgradnja autoceste Bregana - Zagreb - Lipovac započela je 1977. godine i trajala je, s prekidima, sve do 2006. godine kad je puštena u promet zadnja dionica od Županje do granice sa Srbijom. Autocesta A3 je prometno najopterećenija autocesta u Hrvatskoj, a obzirom na to da od početka same izgradnje nisu sustavno vršeni radovi izvanrednog održavanja, glavne aktivnosti koje Hrvatske autoceste trenutno provode te planiraju u nadolazećem razdoblju su radovi na poboljšanju postojećeg stanja (sanacije kolnika, objekata i odvodnje te zamjene dotrajale opreme ) kako bi se korisnicima pružila što bolja usluga. Koridor Vc  Paneuropski koridor Vc dio je mreže europskih koridora koji je dogovoren na konferenciji europskih ministara prometa u Helsinkiju (1997. godine). Ogranak je to petog prometnog koridora koji prometno čvorište Budimpešte povezuje s prostorom Jadrana.

 Koridor Vc počinje na sjeveru kod Budimpešte te se proteže kroz Mađarsku do granice sa Republikom Hrvatskom. Na području Republike Hrvatske se proteže u smjeru sjever-jug kraj Belog Manastira, Osijeka, Đakova te sve do granice sa Bosnom i Hercegovinom. Koridor Vc se kod Sredanaca križa sa Paneuropskim koridorom X te predstavlja poveznicu između pravaca sjever-jug sa pravcem istok-zapad.

 Na području Bosne i Hercegovine se također proteže u smjeru sjever-jug, prolazi kraj Sarajeva te se nastavlja prema granici Republike Hrvatske odnosno luci Ploče na Jadranskom moru.

 Razvojem europske prometne mreže te novom podjelom na 9 glavnih koridora, koridor Vc je postao dio sveobuhvatne TEN-T mreže.

 Izgradnjom cjelokupnog koridora Vc znatno će se utjecati na gospodarski razvoj područja kroz koji prolazi dok će u prometnom smislu pridonijeti povećanju udobnosti putovanja, skraćenju vremena putovanja te povećanju sigurnosti prometa. Status izgradnje koridora

Koridor Vc prolazi kroz Mađarsku, Hrvatsku i BiH. Sama izgradnja koridora započela je paralelno u sve tri države prije 15-tak godina. Na području Mađarske je izgrađena autocesta M6 od Budimpešte do Bolya te je potrebno izgraditi dio od Bolya do granice sa RH u dužini 20 km.

Na području RH je podijeljen na dvije dijela: . Sjeverni dio od granice sa Mađarskom do granice sa BiH koji čini autocesta A5 . Južni dio od granice sa BiH do luke Ploče koje čine autoceste dio Autoceste , autocesta i državna cesta DC425 Južni dio koridora od granice sa BIH do luke Ploče je kompletno dovršen i pušten u promet u studenom 2017. godine sa izgradnjom zadnjeg dijela trase – Ulaza u luku Ploče .

Na području BiH je izgrađena autocesta od Zenice do Tarčina (obilaznica Sarajeva) te granična dionica (spoj sa A10). U tijeku je izgradnja autoceste oko Zenice te granična dionica od Odžaka do mosta preko rijeke Save (spoj sa A5).

Autocesta A5

Na sjevernom dijelu Vc koridora, koji prolazi kroz teritorij Republike Hrvatske, nalazi se autocesta A5 Beli Manastir – Osijek – Svilaj, koja se proteže od granice sa Mađarskom do granice sa Bosnom i Hercegovinom. U prometnoj mreži Republike Hrvatske ovaj cestovni pravac predstavlja okosnicu istočnog dijela države i spaja Osječko-Baranjsku županiju na koridor X, tj. autocestu Zagreb - Lipovac.

Autocesta A5 Beli Manastir Osijek – Svilaj, dužine 88,6 km, podijeljena je na sljedeće dionice: • granica Mađarske - Beli Manastir, dužine 5,0 km • Beli Manastir – Osijek, dužine 24,6 km • Osijek – Đakovo, dužine 32,5 km • Đakovo – Sredanci, dužine 23,0 km • Sredanci – granica Bosne i Hercegovine, dužine 3,5 km. Tehnički elementi trase predviđeni su za projektnu brzinu vp=120 km/h. Izgradnja se planira u punom profilu sa po dva vozna i jednim zaustavnim trakom za svaki smjer vožnje odvojenim razdjelnim pojasom. Koridor autoceste je prihvaćen kroz svu prostorno plansku dokumentaciju na državnoj, županijskoj i lokalnoj razini. Izrađena je i prihvaćena Studija o utjecaju na okoliš.

Status izgradnje autoceste A5

Izgradnja autoceste A5 započela je 2006. godine a obzirom na dinamiku izgradnje, status izgrađenosti autoceste je slijedeći: • u prometu - dionica Osijek – Đakovo - dionica Đakovo – Sredanci - dionica Sredanci – granica BiH bez mosta Sava • izgrađeno - most Halasica – Osijek

• u izgradnji - most Sava - Beli Manastir - most Halasica

• u pripremi - granica Mađarske – Beli Manastir Dovršetak autoceste prema Mađarskoj

U svrhu dovršetka izgradnje autoceste prema R. Mađarskoj potrebno je izgraditi dionice Beli Manastir – Osijek i granica Mađarske – Beli Manastir.

Dionica Beli Manastir – Osijek

Kako se na dionici Beli Manastir – Osijek nalazi najvažniji infrastrukturni objekt na cijeloj autocesti – most preko rijeke Drave, predmetna dionica je zbog različite dinamike izgradnje podijeljena na dvije podddionice: - poddionica most Halasica – Osijek, l=7,1 km - poddionica Beli Manastir – most Halasica, l=17,5 km

Izgradnja poddionice most Halasica – Osijek je započela 2011. godine izgradnjom mosta preko rijeke Drave. Radovi na mostu su završeni te je u tijeku priprema za tehnički pregled. Izgradnja mosta se financirala putem kredita KfW banke. Paralelno sa izgradnjom mosta započeti su radovi na izgradnji trase prema jugu od mosta Drava do Osijeka u duljini 3,8 km te trase prema sjeveru od mosta Drava do mosta Halasica u dužini 0,8 km. Radovi su završeni te se planira provesti tehnički pregled zajedno sa mostom preko rijeke Drave. Predmetni radovi se financiraju putem kredita EBRD-a.

U svrhu daljnjeg nastavka izgradnje autoceste prema Mađarskoj, u kolovozu 2018. godine je započela izgradnja mosta Halasica, nadvožnjaka i putnih prijelaza kao prve faze izgradnje poddionice Beli Manastir – most Halasica. Do kraja 2018. godine planira se raspisati javni natječaj za preostale radove izgradnje trase poddionice.

Sukladno Programu građenja i održavanja javnih cesta za razdoblje 2017.-2020. godine planirani rok dovršetka izgradnje kompletne dionice Beli Manastir – Osijek je do kraja 2020. godine.

Dionica granica Mađarske - Beli Manastir

Za predmetnu dionicu izrađena je Studija o utjecaju zahvata na okoliš te je ishođeno 2017. godine Rješenje o prihvatljivosti zahvata na okoliš. Kako bi se mogla nastaviti izrada daljnje projektne dokumentacije i ishoditi potrebne dozvole za gradnju, potrebno je izraditi projektno-tehnički elaborat usklađenja trasa autocesta u Mađarskoj i RH.

U tijeku je geodetsko i tehničko usklađenje na samoj granici obzirom na različite koordinatne sustave i elemente poprečnog presjeka autoceste u Mađarskoj i Hrvatskoj a koje će biti podloga za izradu projektno- tehničkog elaborata.

Radovi na dionici od Belog Manastira do granice sa Republikom Mađarskom planiraju se započeti krajem 2020. godine/početkom 2021. godine. Završetak tog dijela koridora Vc koji prolazi kroz Republiku Hrvatsku planira se 2023. godine čime bi bio završen investicijski ciklus na njegovoj izgradnji.

Dovršetkom izgradnje graničnih dionica sa hrvatske i mađarske strane ostvariti će se puna prometna funkcionalna cjelina od prometnog sjedišta Budimpešte preko Osijeka do Odžaka u Bosni i Hercegovini dok će kompletna funkcionalnost koridora ostvariti dovršetkom izgradnje autoceste u Bosni i Hercegovini.

Dovršetak autoceste prema BiH

Most preko rijeke Save Most preko rijeke Save kod Svilaja nadovezuje se na izgrađenu dionicu Sredanci – granica Bosne i Hercegovine. U svrhu završetka južnog dijela autoceste A5, u tijeku je izgradnja tog međudržavnog mosta čiji su radovi počeli u rujnu 2016. godine. Hrvatska strana je izgradila autocestu do mosta dok su sa strane Bosne i Hercegovine radovi na izgradnji granične dionice od mosta do Odžaka u poodmakloj fazi te će isti biti završeni i pušteni u promet po izgradnji mosta. Ukupna vrijednost ove investicije je 168,0 mil. kuna pri čemu RH sudjeluje u iznosu od 85,3 mil. kn (temeljem međudržavnog Sporazuma 50% izgradnje sufinancira Bosna i Hercegovina). Udio od 50% ukupne vrijednosti izgradnje koju snose Hrvatske autoceste d.o.o. financiran je iz kredita EIB-a i bespovratnim sredstvima iz CEF fonda. Bespovratna sredstva iz CEF fonda iznose 57,75% svih prihvatljivih troškova dijela ulaganja RH. Planirani završetak mosta i dijela dionice koji se nalazi u Bosni i Hercegovini je u drugoj polovici 2019. godine. Most Drava

- dužina 2485 m (sa krilima upornjaka 2507 m) - 2 vozne trake + zaustavna traka za svaki smjer vožnje - glavna rasponska konstrukcija – ovješena čelično spregnuta konstrukcija raspona 100+220+100m - pristupni mostovi - betonska polumontažna konstrukcija raspona 28 i 35 m

Most Sava

- dužina 640 m (sa krilima upornjaka 660 m) - 3 vozne trake za svaki smjer vožnje - rasponska konstrukcija – kontinuirana greda preko 7 polja sa poprečnim presjekom od čeličnog sanduka spregnutim sa AB pločom - otvori rasponskog sklopa su 70 + 85 + 100 + 130 + 100 + 85+ 70 m. - čelični sanduk promjenjive je visine od 3300mm do 5500mm Gregor Mihelčić, dipl.ing.građ. [email protected]