Čudo U Dugopolju

GRADILIŠTA Građevinar 4/2012

SPORTSKI I REKREATIVNI SADRŽAJI U POSLOVNOJ ZONI

PRIPREMIO: Branko Nadilo Čudo u Dugopolju

Dugopolje je gospodarski uvjerljivo naša tluku pokraj Sinja) i prema mostu preko najrazvijenija jedinica lokalne samouprave s dvostruko većim Cetine i Tiluriju (logoru VII. rimske divizi- indeksom razvijenosti od onih iza njega je) te dalje prema Naroni i unutrašnjosti. Upravo su blizina Klisa i važnih promet- nih pravaca presudno utjecali na sudbinu Dugopolja od antičkih do današnjih dana. O dugopoljskoj smo poslovnoj zoni i izni- no od drevne Salone, današnjeg Solina. Srednjovjekovna se Hrvatska razvila mno uspješnom poslovanju pisali prije go- Smješteno je uz plodno dugačko polje uz između rijeka Zrmanje i Cetine, a Dugo- tovo osam godina (Građevinar, 8./2004.), sjeverne padine Mosora koje u cijelosti polje je bilo u njezinu istočnom dijelu. ali iskreno rečeno nismo vjerovali da će se okružuje s druge strane. Tragovi života na Poslije je u dugogodišnjim sukobima njezini gospodarski rezultati toliko poja- tom području sežu u mlađe kameno doba, Splita i hrvatskih velikaša koji su stolo- čavati, unatoč tome što smo najavili otva- u peto tisućljeće prije Krista. Pronađeni vali u Klisu i Dugopolje vjerski i upravno ranje još nekoliko poslovnih zona uokolo su i tragovi iz željeznog doba (oko 800. pripadalo ondašnjoj Kliškoj županiji pa se 1283. prvi put i spominje u jednoj ku- poprodajnoj kliškoj ispravi. Nakon hrvatskih i hrvatsko-ugarskih vlada- ra i kratke vladavine bosanskog kralja Tvrt- ka pristigli su Turci koji su dugo opsjedali Klis, ali su u Dugopolje naselili svoje poda- nike. Nakon pogibije slavnoga kliškog bra- nitelja Petra Kružića 1537. Dugopolje je ušlo u sastav Kliškog sandžaka, sve dok u Kan- dijskom ratu 1648. nije oslobođeno zajedno s Klisom. Konačno je oslobođenje Dalmaci- je od Turaka uslijedilo nakon njihova poraza Avionski snimak Dugopolja i poduzetničke zone sa Splitom u pozadini pod Bečom pa je 1699. u Morejskom ratu granica Mletačke Republike pomaknuta na one koja je već bila nadaleko proslavila to pr. Kr.) i dokazi o životu ilirskih Delmata sadašnje razgraničenje Hrvatske te Bosne malo mjesto u zaleđu Mosora i nedaleko po kojima je Dalmacija i dobila ime. Na i Hercegovine. Uoči i tijekom tih zbivanja od Splita. Kao da smo mislili, iako to ni- to su područje Rimljani stigli 156. pr. Kr. područje su Dugopolja i drugih dijelova Dal- smo naznačili, da će se taj uspjeh poma- i potpuno ga zauzeli u 9. godini zajedno s macije zapljusnuli valovi doseljenika iz pro- lo "ispuhati" i da će se investitori masov- cijelom istočnom obalom Jadrana koja je stora pod turskom vlašću. no okrenuti nekim drugim i privlačnijim zatim postupno sa- odredištima. Danas je Dugopolje uvjerljivo svim romanizirana. gospodarski najrazvijenija jedinica lokal- Kroz Dugopolje su ne samouprave u Hrvatskoj čiji je indeks vodili glavni prometni razvijenosti uglavnom dvostruko veći od pravci od mora pre- onih što iza njega slijede, poput Kostrene, ma unutrašnjosti. Bala, Medulina, istarskog Novigrada, grada Antički put iz Salone Zagreba, Poreča i Opatije. prolazio je pokraj Kli- sa, praktički neosvo- Povijesne i zemljopisne značajke jive tvrđave na jedi- nom prolazu između Dugopolje se nalazi gotovo u središtu Kozjaka i Mosora, a u Dalmacije, u zaleđu prvog niza planinskih Dugopolju se račvao lanaca i desetak je kilometara udalje- prema Aequumu (Či- Željeznički kolodvor u Dugopolju (arhivska snimka)

GRAĐEVINAR 64 (2012) 4 315 Građevinar 4/2012 GRADILIŠTA

Nakon oslobođenja Dugopolje je opet uključeno u sastav splitske nadbiskupi- je, ali je tada u Kliškoj krajini i ostalim dijelovima Zagore često bilo gladi i epi- demija kuge. Nakon propasti Mletačke Republike i kratkotrajne francuske oku- pacije Dalmacija je postala austrijska krunska zemlja, a Dugopolje je bilo u sastavu kliške serdarije. Čak je 1802. u prvom popisu stanovništva zabilje- ženo da u dugopoljskom prostoru ima 1463 stanovnika. Pokrenuto je sređi- Dugopoljska poduzetnička zona snimljena s autoceste vanje posjedovnih odnosa, ali je zbog čestih oskudica bilo iseljavanja u Split vatsku. U obrani je Hrvatske u razno- Dugopolju. Situacija se donekle popra- i druga primorska mjesta. Ipak tada se raznim postrojbama Hrvatske vojske, vila 1995. kada je Županija splitsko- u Dugopolju počinje saditi vinova loza, ponajviše u 114. brigadi i 4. gardijskoj dalmatinska imenovala Zlatka Ževr- 1850. utemeljena je osnovna škola, a brigadi (Četvrtoj splitskoj), sudjelovalo nju, dipl. oec., rođenog Dugopoljca, kao 1859. pristigao je i telegraf. Najveća je više od 600 dragovoljaca ili 40 posto svih povjerenika za lokalnu samoupravu u promjena u životu Dugopoljaca uslije- muškaraca s područja današnje općine naseljima Dugopolje, Koprivno, Kotleni- dila 1903. kada je otvorena uskotračna Dugopolje. Borili su se na svim ratišti- ce i Liska. Konačno je 1997. na temelju željeznica (duga 45 km) koja je trebala ma, od Južnog bojišta na dubrovačkom novog Zakona o područjima županija, povezati Split i Bosnu, ali je izgrađena području pa do Vukovara, a petorica su gradova i općina Republike Hrvatske tek do Sinja preko Solina, Klisa, Dugo- za hrvatsku slobodu položili život. (NN, 10./97.) osnovana i općina Dugo- polja, Dicma i Brnaza. Slavna je "Sinjska polje. Na izborima održanim 14. travnja rera" prestala voziti 1962. kada je pruga Dugopoljci su se mahom 1997. izabrano je 20 vijećnika (od čega uklonjena. opredijelili za samostalnu 15 iz HDZ-a), a mjesec dana poslije za Prvi svjetski rat nije ostavio velikog Hrvatsku i u Domovinskom općinskog je načelnika izabran Zlatko traga u dugopoljskom kraju, a valja Ževrnja koji tu dužnost obavlja i danas. istaknuti da ni u međuratnom razdo- je ratu sudjelovalo više U sastavu su općine, koja je u popisu iz blju Dugopolje nije pretrpjelo oskudicu od 600 dragovoljaca 2001. imala 3120 stanovnika, naselja koja je mučila ostala zagorska sela. U Dugopolje (2674), Koprivno (249), Kotle- Drugome svjetskom ratu Dugopolje je U međuvremenu je na višestranačkim nice (133) i Liska (64), a površina je op- imalo velike gubitke pa se vjeruje da je izborima 1990. izabrano općinsko vijeće ćine 63,5 km2. izravno i neizravno život izgubila gotovo Solina, a predstavnici su sadašnje općine petina stanovnika. Dugopolje izabrali sedam vijećnika. Takvo Pri polaganju kamen temeljca Nakon rata odmah su uslijedila broj- je stanje trajalo sve do kraja 1992. kada za poslovnu zonu mnogi su s na upravna prekrajanja, pa je Kopriv- je nakon donošenja Zakona o područjima no uključeno u sastav kliške općine, a županija, gradova i općina formirana op- nevjericom i slušali načelnika 1955. sva su dugopoljska sela zajedno ćina Klis u čiji je sastav uključeno i cijelo koji je proročki najavljivao velik i s Klisom pripojena solinskoj općini, da bi Dugopolje. To je ostvareno na pomalo ubrzan gospodarski napredak onda 1962. cijeli prostor bio uključen u neobičan način. Svi su u ondašnjoj općini općinu Split. Tada se masovno napušta- Solin bili suglasni da se golema lokalna ju sela u Dalmatinskoj zagori, ali je Du- zajednica podijeli na grad Solin i općinu Godinu dana nakon utemeljenja nove gopolje uspijevalo nekako održati ravno- Muć, ali su se Klišani, pozivajući se vjero- općine, 28. rujna 1998., na blagdan op- težu prirodnog prirasta i iseljavanja na jatno na iznimno bogatu prošlost, uspjeli ćinskog zaštitnika Sv. Mihovila i Dan obalu i u inozemstvo. Dugopoljci su se izboriti za samostalnu općinu u koju je općine Dugopolje, položen je kamen najčešće zapošljavali u brodogradilištu, uključeno i područje Dugopolja. To je iza- temeljac za poslovnu zonu Podi sjeve- cementnoj industriji i ondašnjoj Jugopla- zvalo neviđeno nezadovoljstvo jer su svi rozapadno od općinskog središta i uz stici, a Dugopoljke su povrće prodavale izabrani vijećnici iz Dugopolja odbijali su- državnu cestu D1. Bila je to zaravan na splitskoj tržnici. Stara je solinska op- djelovati u radu općinskog vijeća, a sve su uglavnom nenastanjenoga neplodnog ćina ponovno utemeljena 1986. i u nju je se političke stranke ujedinile za izdvajanja kamenjara s rijetkim biljnim pokrovom. uključeno i dugopoljsko područje. iz Klisa i formiranje samostalne općine. Vjerojatno su tada mnogi nazočni s Raspadom Jugoslavije Dugopoljci su se Zbog toga je bio gotovo potpuno blo- nevjericom i nerazumijevanjem slušali mahom opredijelili za samostalnu Hr- kiran rad lokalne zajednice i u Klisu i u načelnika koji je u prigodnom govoru

316 GRAĐEVINAR 64 (2012) 4 GRADILIŠTA Građevinar 4/2012 proročki najavljivao velik i ubrzan gos- zi u zoni izvorišta rijeke podarski napredak. Jadro, glavnog vodoza- hvata i vodocrpilišta za Poslovne zone i njihov nastanak cijelo splitsko područje, što je znatno utjecalo S uređivanjem poslovnih zona u Du- na planiranje, gradnju gopolju, kojih je danas čak pet iako su i tehnološku namjenu zapravo povezana funkcionalna cje- sadržaja u poslovnoj lina, krenulo se od zone Podi koja se zoni. Inače Dugopolje prostire na 95,66 ha. Radilo se uglav- dobiva vodu od Vo- nom o društvenom vlasništvu (85 po- dovoda i kanalizacije sto) koje je na vrijeme uknjiženo na d.o.o. iz Splita, zapravo općinu Dugopolje, a s rijetkim su pri- Regionalnog vodovoda vatnim vlasnicima postupno rješavani Zagore koji obuhvaća imovinsko-pravni odnosi. Najveća su općine Dugopolje, Muć i vrijednost prostora bila iznimna pro- Lećevicu te dio Klisa, sa metna povezanost jer je osim državne zahvatom u Rudama ceste D1 (od 1999. s dijelom brze ce- na sinjskom području ste Solin – Klis koja se već duže vrije- (HE Orlovac). Usto je s me proširuje do Sinja) planiran i prolaz južne strane planiran autoceste Zagreb – Split – Dubrovnik kanalizacijski kolektor (svečano otvorena u Dugopolju 30. lip- koji je u međuvremenu nja 2004.). i izgrađen (pušten je u Poduzetnička zona Podi s naznačenim položajem nekih građevina Odmah se započelo s izradom plan- rad 11. ožujka 2011.) ske dokumentacije, a najvažnija je bila i koji je s podsustavom Dugopolje – šćavaju na uređaju Stupe i odvode u Studija utjecaja na okoliš za cijelo po- Klis dio Kanalizacijskog sustava Split Brački kanal. Dugopoljsko se područje dručje jer se dugopoljska kotlina nala- – Solin čije se otpadne vode proči- nalazi i na raskrižju velikih elektroenergetskih pravaca, između velike 400/220/110 kV trafostanice Konj- sko, Splita kao velikog potrošača i dviju hidroelek- trana – Zakučac i Đale. Stoga je zona Podi ispresijeca- na raznovrsnim dalekovodima, ali i mnogim teleko- munikacijskim ve- zama. Nedugo potom izrađen je Detaljni plan uređenja za zonu Podi, a isto- dobno se počelo s pripremama za gradnju prometnica i nogostupa, odvojene razdjelne kanalizacije, vodo- opskrbe i protu- Tlocrt svih poduzetničkih zona u Dugopolju požarnog sustava,

GRAĐEVINAR 64 (2012) 4 317 Građevinar 4/2012 GRADILIŠTA elektroenergetskih vodova niskona- s nogometnim stadionom kapaciteta mljena, a sa zonom je Bani-sjever poveza- ponske i visokonaponske mreže te 5200 mjesta (otvoren 2009.), zatvore- na nadvožnjakom. Ta se zona, smještena trafostanica i telefonskih veza. nim bazenom i teniskim igralištima (u sjeverno od brze ceste, prostire na 28 ha i gradnji) i s budućom višenamjenskom u njoj su OMV crpka, prodajni centar Auto- Dugopoljska je kotlina u zoni športskom dvoranom. line (zastupnik Mercedes-Benza), Medika, Iveco Jadrantransa izvorišta rijeke Jadro, glavnog , a dovršava se i zgrada . vodocrpilišta splitskog područja, što je utjecalo na planiranje, gradnju i namjenu sadržaja u poslovnoj zoni

Detaljnim je planom uređenja, koji je izradila tvrtka Arching d.o.o. iz Splita, a potpisao Srđan Šegvić, dipl. ing. arh., predviđeno da svaka po- duzetnička čestica ima sve moguće infrastrukturne priključke. Svi su ti priključci dovedeni do granice čestice, a to znatno olakšava i ubrzava do- bivanje lokacijske dozvole i potvrde Poduzetnička zona Krč s nekim važnijim glavnog projekta. građevinama Poduzetnička zona Bani-sjever Pravi su radovi uređenja zapravo za- počeli početkom 1999. nakon mnogo Poduzetnička je zona Krč mnogo manja i Najnovija je zona Podi-zapad koju od pregovora s raznovrsnim dosadaš- nalazi se na istočnom rubu zone Podi i s zone Podi dijeli samo brza cesta i ne- njim korisnicima, između ostalog i s njom dijeli dobru komunalnu i prometnu znatno je veća – 95,86 ha. U njezino je predstavnicima Hrvatskih željeznica opremljenost, a tu je svoje poslovne gra- komunalno i prometno uređenje dosad preko čijeg su se područja, davno na- đevine izgradilo 12 investitora, poput Tom- uloženo 43 milijuna kuna, a u drugoj se puštene uskotračne željeznice, vodili myja, Saponije, Bosmattoma i Trgometala. etapi, koja je pred završetkom, ulažu još električni kabeli iz trafostanice Klis- 24 milijuna. Tu je na zemljištu površine Grlo. Investitori su pokazali zanima- 180.000 m2 izgrađen veliki regionalni nje čak i prije natječaja, a prvi je inve- logističko-distribucijski centar Agrogora stitor bila talijansko-hrvatska tvrtka za Dalmaciju i susjednu Bosnu i Herce- Leopold M koja se bavi tekstilnom trgovinu s 82.000 m2 zatvorenog prosto- govinom. Slijedili su Croit (veleproda- ra, nazvan LDC Dalmatina. Golema je ja igračaka), Brodomerkur, PAN-Tvor- građevina, jedna od najvećih te vrste u nica papira, Procaffe (pržionica kave) Europi, s površinom od gotovo sedam i sl. Drugi je val ulaganja predvodila prosječnih nogometnih stadiona, pušte- Lesnina koja je izgradila golemi regi- na u rad u travnju 2011. i stajala je 740 onalni centar (na 45.000 m2) u blizini milijuna kuna, a u njoj je zaposleno 650 rotora za prilaz autocesti, a slijedili radnika. Završena je i prva etapa tehno- su je i mnogi drugi, poput Buljan ce- loškog parka, prve 4 od predviđenih 12 sta, Grafopaka, Overseas expressa, zgrada, vrijedna 53 milijuna kuna, koju je Imaka i sl., a potom i druge, čak i naj- izgradila tvrtka Jean Paul Leon Legendre veće hrvatske tvrtke. d.o.o., u sastavu Grupe Legendre koja je Danas su u poduzetničkoj zoni Podi u Francuskoj poznata po tehnološkim koja većinom izgrađena, pedesetak Poduzetnička zona Bani parkovima i dosad ih je u Francuskoj gospodarskih građevina, ali i Visoka po- izgradila šezdesetak u desetak grado- slovna škola Minerva, ispostava Split- Zapadno su od zone Podi zone Bani i Ba- va. U poslovnoj su zoni Podi-zapad još ske banke, zgrada Carine, hotel Katarina ni-sjever, a dijeli ih brza cesta Split – Sinj. i poslovne zgrade Doke i Vuković d.o.o., i zdravstveni centar Analiza. Štoviše u Poduzetnička se zona Bani prostire na 2,5 a pripremi je i gradnja Aqua parka Dal- njoj je, u skladu s detaljnim planom ure- ha i u njoj je OMV-ova benzinska crpka. matia na površini od 117.500 m2 u koji se đenja, Športski centar Hrvatski vitezovi Potpuno je komunalno i prometno opre- predviđa uložiti 222 milijuna kuna.

318 GRAĐEVINAR 64 (2012) 4 GRADILIŠTA Građevinar 4/2012

km vodovodne mreže, U poduzetničkoj je zoni Podi 21 km oborinske od- danas pedesetak gospodarskih vodnje, 23 km fekalne građevina, ali i visoka poslovna odvodnje, 3 separatora škola, ispostava Splitske banke, i pročišćivača otpadnih zgrada Carine, hotel voda, 22 km DTK kana- i zdravstveni centar lizacije i svjetlovoda, 21,8 km 10-20 kV ka- bela i 25 trafostanica, Zapravo sve je to jedinstven prostor 20,8 km niskonapon- odijeljen uglavnom samo prometnica- ske mreže, 27,5 km ma, a imena su određena prema lokali- uređenih nogostupa, 8 Pogled iz zraka na poduzetničke zone u Dugopolju tetima i u skladu s detaljnim planovima. km drvoreda, 16,5 km U budućnosti će to biti jedna cjelovita javne rasvjete i 840 kandelabara. dipl. oec., općinskim načelnikom ko- poslovna zona koja će se vjerojatno jemu nitko ne osporava zasluge što je zvati Podi. Ukupno su dosad u dugo- Susret s općinskim načelnikom Dugopolje u nešto više od desetljeća od poljskim poslovnim zonama izgrađene siromašnoga i poljoprivredno-radnič- 83 građevine (9 je u pripremi i gradnji) Organizator našeg posjeta Dugopolju kog naselja pretvoreno u najrazvijenije i u njima djeluje 180 tvrtki koje su uku- bio je Zvonko Bosančić, dipl. ing. građ., područje Hrvatske. Uostalom to mu ne pno uložile 8,3 milijardi kuna, od čega je kojega dobro znamo s brojnih gradilišta osporavaju ni njegovi politički protivnici samo državni proračun na račun PDV-a u obnovi Dalmacije i Like od ratnih stra- koji ga u svemu podržavaju. Potvrđuju uprihodio gotovo 2 milijarde kuna, ne danja. Ing. Bosančić je inače Dugopoljac, to i glasači koji mu redovito daju približ- računajući vodne doprinose i nakna- vlasnik i direktor tvrtke Građenica koja no 80 posto glasova. de, naknade za električne priključke i se bavi projektiranjem i nadzorom, a mrežnu snagu te prihode županijskog ime je dobila po obližnjem brdašcu na Općina je Dugopolje dosad proračuna, Županijske uprave za ceste, zapadnom rubu Dugopolja (između za- u komunalnu infrastrukturu Vodovoda i kanalizacije, Čistoće i sl. U selka Bosančići i poslovne zone Bani). zonama radi ukupno 3200 djelatnika. Kako je ing. Zvonko Bosančić ujedno poduzetničkih zona uložila 194 Općina je Dugopolje od 1998. do 2012. i dugogodišnji općinski vijećnik, čak i milijuna kuna, uglavnom za komunalnu infrastrukturu poduzetnič- negdašnji član općinskog poglavarstva, prometnice, vodovod, odvodnju kih zona uložila 194 milijuna kuna. Do- bio je vrlo pogodna osoba za osnovne i trafostanice sad je izgrađeno 21,8 km prometnica, 24 informacije i temeljito razgledavanje poduzetničkih zona. Obišli smo sve što je Bio je to naš drugi razgovor iako smo izgrađeno, ono što se prošli put razgovarali samo telefonom. trenutačno gradi, ali i Dio smo podataka i materijala što smo doznali dosta podata- ih od njega dobili uostalom već ugradili ka i o onome što na- u ovaj tekst, a pitali smo ga uglavnom mjerava graditi. Ing. ono što su ga već pitali i mnogobrojni Bosančić je vrlo zado- novinari koji dugopoljskog načelnika, voljan što je u rodnom svojevrsnu diskretnu medijsku zvijez- mjestu dobio priliku du, uvijek propituju: Kako je došlo do da ostvari većinu svo- formiranja dugopoljskoga gospodar- jih profesionalnih za- skog čuda? Ono što ovdje iznosimo re- daća iako radi i izvan zultat je ponajprije njegovih odgovora, Dugopolja i Splita, ali ali i onoga što smo u Dugopolju uzgred- i izvan Splitsko-dal- no čuli te što smo pročitali u drugim in- matinske županije. tervjuima. Zahvaljujući našem Zlatko Ževrnja, mladi ekonomist, po- domaćinu sreli smo litički aktivist i jedan od prvih članova se i s tvorcem cije- splitskog HDZ-a imao je nakon ute- loga dugopoljskoga meljenja Hrvatske potpuno osiguranu i gospodarskog čuda predvidljivu budućnost. Bio je zamjenik Poduzetnička zona Podi-zapad s nekim naznačenim građevinama Zlatkom Ževrnjom, direktora Ina-Trgovine i vjerojatni bu-

GRAĐEVINAR 64 (2012) 4 319 Građevinar 4/2012 GRADILIŠTA dući saborski zastupnik. No njegovi su uspjeha. Dakako znalo se da se jedno Ministarstvom financija, računali če- ga sumještani uspjeli nagovoriti i tako čvorište ceste D1 i autoceste predviđa tvorni metar samo 45 kuna, a bio je i je postao povjerenik, a potom i jedini baš u Dugopolju i bili su uvjereni da se znatno niži iznos tzv. komunalnog do- dosadašnji načelnik općine Dugopolje. takva prigoda ne smije propustiti. prinosa. To je privuklo mnoge investito- Sretna je okolnost bila što je početkom Uspjeli su ponajprije zbog toga što su, re i neviđenu potražnju pa je danas cije- devedesetih godina prošlog stoljeća unatoč mnogim "nevjernim Tomama", na građevnog zemljišta u poduzetničkoj radio u ondašnjoj općini Solin na poslo- postigli najveću moguću razinu urba- zoni i do deset puta veća. vima pripreme i uređenja građevinskog nizacije te prešli put od urbanističkog Dugopoljska općina prema najnovijim zemljišta. Tako se upoznao s imovin- plana do detaljnih planova koji su in- podacima ima približno 3500 stanov- sko-pravnim poslovima, geodetskim vestitorima omogućili početak građe- nika i 3200 zaposlenih, od čega najveći podlogama i arhitektonsko-urbanistič- nja bez suvišnih troškova, čekanja i dio, čak 1700, dolazi na Slobodnu Dal- kim uvjetima, a bio je 2,5 godine i di- administrativnih komplikacija. Do sva- maciju (redakciju, trgovinu i tiskaru) i rektor Stambeno-komunalnog fonda u ke su građevne čestice doveli vodovod, na Agrokorov LDC. U poduzetničkoj zoni Solinu. Stekao je, dakle, veliko iskustvo prometnice, nogostup, vanjsku rasvje- rade Dugopoljci (inače u općini ima i ne- u poslovima lokalne samouprave, a to tu, telefon, optički kabel i struju, a ka- što nezaposlenih), ali i Splićani, Sinjani i mu je poslije koristilo u svakodnevnim nalizaciju te oborinsku i otpadnu vodu stanovnici mnogih okolnih mjesta. Na- poslovima. na parcelu. I u sve su to uložili vlastiti čelnik je Ževrnja posebno sretan što u Počelo se s izradom studije utjecaja na novac, bez kune zajma, čak su u počet- Dugopolju i ostalim općinskih naselji- okoliš za cijelo područje jer su odmah ku i dovođenje struje i četiri trafostanice ma ima više rođenih nego umrlih. Sto- gospodarsku zonu zamišljali na približ- morali sami financirati. ga vjeruje da će vrlo brzo dostići i 4000 no milijun četvornih metara, od čega je stanovnika, pogotovo stoga što ima i polovica bila namijenjena razvoju ma- Dugopoljska općina ima doseljavanja čak i iz Splita, a to je nekad loga, srednjeg i krupnog poduzetništva. bilo nezamislivo. približno 3500 stanovnika i 3200 I zamalo da je sve zapelo na početku Općinski je načelnik osobito ponosan zbog zaštitnog područja izvorišta rijeke zaposlenih, od čega najveći dio i na sadržaje koji nisu česti u sličnim Jadro, pa je i danas na podršci zahva- otpada na Slobodnu Dalmaciju poduzetničkim zonama, ponajprije lan dr. sc. Nenadu Mikuliću, ondašnjem i Agrokorov LDC na hotel, privatnu bolnicu i poslovnu ravnatelju Državne uprave za zaštitu školu te najavljeni akvapark. Raskoš- okoliša. Druga je prednost bila blizina ni je hotel Katarina (s četiri zvjezdice) Splita i dobra prometna povezanost te Poduzetnicima omogućuju brže isho- uz vlastitu poslovnu zgradu izgradila mogućnost raznovrsnih infrastruktur- đenje lokacijske dozvole i potvrde glav- tvrtka Mucić & Co. U njemu odsjedaju nih priključaka. To dijelom objašnjava nog projekta, a organiziraju im i izradu poslovni ljudi, nogometaši na pripre- činjenicu da je susjedna općina Dicmo, projektne dokumentacije i ishođenje mama i grupe u prolazu. Među njima koja je prije Dugopolja utemeljila po- dozvola za komunalnu infrastrukturu. su i hodočasnici za Međugorje pa se duzetničku zonu, imala znatno manje Ujedno su im u početku, u dogovoru s često stvarno i gospodarsko čudo na neki način međusobno potpomažu. Investitor je privatne bolnice Analiza splitski i međunarodni poduzetnik Ma- rin Bosotina, mr. pharm., inače počasni konzul Meksika u Hrvatskoj i vlasnik inozemne tvrtke koja se bavi proizvod- njom dijagnostičkih reagensa i proda- jom laboratorijske opreme. Kada bude u cijelosti dovršena, bit će to treća po veličini privatna bolnica u Europi, posebno okrenuta liječenju i sprječavanju starenja. Visoka poslovna škola upisu- je godišnje pedesetak studenata, a u zgradi ima mnoge popratne sadržaje i prostrani parkirališni prostor. Veliki vodeni park nadomak naplatnih kućica autoceste gradit će tvrtka u pretežno mađarskom vlasništvu i na dan će u Golemi logističko-distribucijski centar Agrokora sezoni primati i do 5000 posjetitelja.

320 GRAĐEVINAR 64 (2012) 4 GRADILIŠTA Građevinar 4/2012

vrtića. Ujedno se u Dugopolju i Kopriv- nom uređuju stambene zone, a pripre- maju se i stanovi POS-a. U Koprivnom je izgrađena nova crkva s pastoralnim centrom, uređeno je i groblje u Dugo- polju gdje je kod glavnog križa postav- ljeno spomen-obilježje svim žrtvama II. svjetskog rata i poraća, a u planu je uređenje i proširenje groblja u Kotleni- cama i Liski. Ali planovi su još ambiciozniji jer su u planu mnoge nove ulice i ceste, veliki kulturni centar sa zavičajnim muzejom, koncertna dvorana, galerija, kongresna dvorana, turistički sadržaji, dječje radi- onice, prostor za starije… Općina mnogo ulaže u kulturna i športska društva Poliklinika Analiza i poslovna zgrada Mucić & Co. u pozadini te kulturu uopće (knjižnica, izdavaštvo, škola klasične glazbe), a pomažu se no- vorođena djeca, mladi parovi, invalidi i stipendiraju učenici te redoviti i nadare- ni studenti. Kao kuriozitet ističemo po- datak da je općina sufinancirala kupnju triju autobusa splitskom Prometu, kako bi se poboljšala prometna povezanost za građane i zaposlenike u poduzetnič- koj zoni. Valja dodati da je nogometni klub Dugopolje 2009., u vrijeme kad je stadion izgrađen, bio u III. hrvatskoj ligi. Danas je među prvima u II. ligi s dobrim izgledima da uđe i u I. ligu. No čini se da to nitko, pa ni načelnik, baš i ne priželj- kuje jer prvoligaške su utakmice ipak skupe, a još toliko toga treba napraviti. Nekako se ipak čini, iako nam to nitko nije rekao, da se sadašnja gospodarska kriza osjeća i u poslovanju poduzetnič- kih zona. Hotel Katarina snimljen sa športskog centra No da prekinemo nizanje podataka koji kod mnogih načelnika općina i grado- U posljednje se vrijeme rješavaju Općina sve što zaradi od doprinosa i načelnika mogu izazivati samo zavist, neki problemi koji su bitni i za Dugo- prodaje zemljišta ulaže u gradnju i po- red je da opet spomenemo indeks ra- polje i za cijelu poduzetničku zonu. boljšanje javnih sadržaja, crkava, škola zvijenosti na koji nas je upozorio načel- Nakon što je prošle godine priklju- vrtića, cesta i sl. Najpoznatije je ulaga- nik Zlatko Ževernja, a koji je na temelju čeno na kanalizacijski sustav Solin – nje dakako športski centar s nogomet- posebne Vlade uredbe (NN 153./2009.) Split počela je i gradnja trafostanice nim stadionom, bazenom, zatvorenim sredinom 2010. izradilo ondašnje Mi- 110/10(20) kV s podzemnim kabelom i otvorenim teniskim terenima i budu- nistarstvo regionalnog razvoja, šumar- dugim 1700 m. Kroz poduzetničku ćom športskom dvoranom, no o tome stva i vodnog gospodarstva. Na temelju zonu, naime, prolazi trasa dalekovo- će poslije biti više govora. Dosad je ure- pet pokazatelja (dohotka po stanovniku, da, a to je i opasno i škodljivo. Vrijed- đena crkva Sv. Mihovila u središtu mje- prihodu jedinica lokalne samouprave nost je projekta 98 milijuna kuna, od sta, izgrađen vatrogasni dom, uređeno po stanovniku, stopi nezaposlenosti, čega HEP snosi 90 posto, a ostatak središte i općinska zgrada, izgrađena kretanju stanovništva i stopi obrazo- općina i sve bi trebalo završiti kraja športska školska dvorana i rekonstrui- vanosti) izrađen je indeks razvijenosti lipnja ove godine. rana škola, a sprema se i nadogradnja u kojem je 100 posto hrvatski prosjek.

GRAĐEVINAR 64 (2012) 4 321 Građevinar 4/2012 GRADILIŠTA

Maketa Športskog centra Hrvatski vitezovi u Dugopolju Početak radova na gradnji športskog kompelsa

Dobiveno je tako pet skupina; u I. su Idejno je rješenje izradi- oni ispod 50 posto, u II. od 50 do 75 la splitska projektantska posto, u trećoj između 75 i 100 posto, tvrtka Arhipolis d.o.o., a u IV. od 100 i 125 posto, a u V. iznad glavni je projektant Neno 125 posto. Na vrhu su popisa u pr- Kezić, dipl. ing. arh., autor voj skupini uvjerljivo općine Kistanje mnogih cijenjenih arhitek- (16,13%) i Ervenik (16,45%) iz Šiben- tonskih rješenja i profesor sko-kninske županije, a na kraju je, na Građevinsko-arhitek- rekli smo već, Dugopolje (282,9%), dok tonsko-geodetskom fakul- oni iza znatno zaostaju – Kostre- tetu u Splitu. na (163,71%), Bale (150,05%), Medulin Cijeli je kompleks zami- (147,32%), Novigrad (143,28%) i grad šljen u tri etape. U prvoj Zagreb (142,75%). Pritom je zanimljivo je zamišljen nogometni da Dugopolje u standardiziranim vri- stadion koji se gradio od jednostima nigdje posebno ne iskače 2007. do 2009., a gradila ga Nogometni stadion NK Dugopolja i kreće se ispod ili neznatno iznad 100 je tvrtka Mucić & Co., koja posto, ali je u prihodima po stanovni- južno od stadiona ima sjedište i već Gradnja i uređenje stadiona ku daleko ispred svih s nevjerojatnih spomenuti hotel. 1345,2 posto, praktički tri puta više od Prema projektnoj dokumentaciji sta- stajali su približno 70 milijuna sljedeće Kostrene (413,6%). dion može primiti točno 5157 gleda- kuna, a UEFA-ina ga je komisija telja (istočna tribina 1743, zapadna ocijenila odličnim i dozvolila Gradnja športskog kompleksa i 3414). Službeno je otvoren 22. srpnja odigravanje europskih utakmica akvaparka 2009. utakmicom između NK Dugopo- lja i HNK Hajduka iz Splita, a utakmica Iako je ova rubrika namijenjena gradi- je završila pobjedom splitskog kluba Nogometno igralište s glavnim i pomoć- lištima, nevjerojatni uzlet dugopoljske – rezultatom 2:0. Gradnja i uređenje nim terenom ima površinu od 12.000 gospodarske zone ostavio je za to malo stadiona stajali su približno 70 miliju- m2 (površina je obuhvata 27.500 m2) i prostora. A htjeli smo zapravo predsta- na kuna. U lipnju 2009. posjetila ga je orijentirano je u smjeru sjever-jug, a viti II. etapu gradnje Športskog centra UEFA-ina komisija koja ga je ocijenila ima natkriveno gledalište na istočnoj i Hrvatski vitezovi koja je upravo u tijeku i odličnim i dozvolila odigravanje eu- zapadnoj strani. Zapadna se tribina sa- najavljenu gradnju Aquaparka Dalmatia ropskih utakmica. Stoga je već u srp- stoji od tri dijela – monolitnog, dijela od koja međutim još nije započela. Ipak va- nju 2010. na tom stadionu odigrana predgotovljenih elemenata i konzolne lja navesti barem osnovne informacije. kvalifikacijska utakmica pretkola Eu- konstrukcije. U prizemlju su svlačionice Športski je centar smješten u središtu ropske lige između Šibenika i Sliema za igrače, prostorije za trenere i suce, gospodarske zone Podi i predviđen je Wanderersa s Malte (rezultat je bio soba za medicinski pregled, društve- još u Detaljnom planu uređenja, a na 0:0) jer šibenski stadion Šubićevac ne na prostorija, spremišta i ostali prateći njegovu je rubu i Poliklinika Analiza. ispunjava UEFA-ine kriterije. sadržaji. Na prvom su katu sanitarni

322 GRAĐEVINAR 64 (2012) 4 GRADILIŠTA Građevinar 4/2012

čvorovi za gledatelje i novinare, a iznad plivačke federacije, a pokraj njega su Građevina je temeljena na trakastim te- konzolne su tribine komentatorske mali bazen od 16 m te bazen za dje- meljima i temeljima samcima, a dijelom kabine. Na zapadnoj su strani dva jed- cu i neplivače. U nastavku bazena na i na armiranobetonskoj temeljnoj ploči. nokraka čelična stubišta s konzolnim zapadnoj se strani gradi središnji za- Vertikalnu nosivu konstrukciju čini sustav tribinama, s južne su strane poslovni tvoreni teniski teren s tribinama, svla- čeličnih i armiranobetonskih stupova i zi- i raznovrsni prostori, dok je na prvom čionicama i spremištima, a sa sjeverne dova, a horizontalnu armiranobetonske katu restoran s klupskim prostorijama, strane u zatvorenoj prizemnoj građevi- ploče te krovne glavne i sekundarne čelič- a na drugom i kafić. ni teniski klub sa zatvorenim i otvore- ne rešetke. Tribine su uz zatvoreni teniski Mora se reći da su rješenje cijeloga nim teniskim, klupskim prostorijama i teren montažne. Sva su pročelja obložena športskog kompleksa hvalili i stručnja- sedam zatvorenih i otvorenih terena s čeličnim limom koji mora biti istovjetan ci i laici jer se dobro uklapa u pravilne tvrdom i zemljanom podlogom. Pokraj onome koji je već ugrađen u nogometno geometrijske oblike i organizaciju po- je teniskog terena kao posebna cjelina igralište, a dijelom i pročeljnim panelima, duzetničke zone i na neki je način ople- izgrađeno i otvoreno boćalište. dok je dio i ožbukan. Južno od cijeloga menjuje. Uostalom mnogi ga smatraju U zgradi bazena u podrumu su smješte- kompleksa predviđeno je parkiralište, a našim najboljim i najljepšim malim sta- ne instalacije i dio opreme, a u prizemlju južno od bazena uredit će se trg sa zelenim dionom. su uz bazene predviđene svlačionice i površinama, dok će se sjeverni dio čestice Autori su glavnog projekta arhitekti sanitarije te solarij, sauna i prostorije za ozeleniti autohtonim raslinjem (maslina, Neno Kezić i Nora Roje, konstrukciju masažu. Na prvom su katu predviđeni nešpula, ružmarin, lavanda i sl.), a sjeverno je projektirala ovlaštena projektanti- kafić s terasom iznad kojega su tribine od boćališta bit će nekoliko stabala košćele ca Zorana Zaratin Vušković, dipl. ing. za gledatelje te sunčalište za kupače i s visinom do 20 m. građ., a projektanti su strojarskih i prostorije kluba, a na drugom kotlovnica. Projektanti su druge etape športskog električnih instalacija Tub d.o.o. i Ele- Središnji se teniski teren nalazi zapadno kompleksa vrijednog 87,5 milijuna kuna tro-klima projekt d.o.o., svi iz Splita. od bazena i ima tribine sa tri strane, a is- isti kao i za cijeli kompleks, izvedbu Bazen i teniski klub športskog centra pod istočne tribine su predviđene svlači- nadzire Građenica, a glavni je nadzorni Dugopolje (druga faza), kako točno gla- onice, sanitarije i spremište. Sjeverno će inženjer upravo Zvonko Bosančić, dipl. si naziv gradilišta, gradi se uz istočnu u prizemnoj građevini uz teniske terene ing. građ., koji je zadovoljan kvalitetom tribinu i jednog će dana, kada se izgradi biti klupske prostorije, svlačionice, am- dosad izvedenih radova, ali ga pomalo dvorana s 2200 mjesta uz zapadne tri- bulante i poslovni prostori. Svi su otvo- smetaju problemi s rokovima. Naime bine, tvoriti zaokruženu cjelinu šport- reni i zatvoreni dijelovi građevine pove- izvođač je Konstruktor inženjering d.d. skog kompleksa. Bazen je dug 50 m i zani šetnicom u dvije razine i čeličnom iz Splita koji je ugovor po principu ključ u usklađen sa standardima Europske krovnom konstrukcijom. ruke zaključio na 15 mjeseci, a radovi su

Istočno pročelje bazena i teniskog kluba

Uzdužni presjek bazena

GRAĐEVINAR 64 (2012) 4 323 Građevinar 4/2012 GRADILIŠTA

Izvedba armiranobetonske konstrukcije bazena Gradilište bazena tijekom posjeta započeli u studenom 2009. Sada zbog S ljubaznim i susretljivim ing. Kvesićem pa je postavljen i kamen temeljac u po- poznatih teškoća te velike građevinske obišli smo cijelo gradilište i zaključili da slovnoj zoni Podi-zapad za veliki vodeni tvrtke sve stoji, pa se ne zna kada će ra- su gotovo svi radovi završeni te da još park uz naplatne kućice za autocestu. dovi biti završeni, vjerojatno u lipnju, a samo treba ugraditi preostali opremu, No radovi ipak nisu započeli jer je došlo možda i u rujnu ove godine. Tako nam obaviti završne radove i urediti okoliš. i do nekih funkcionalnih promjena. je barem rekao glavni inženjer Dražen Riječ je inače o golemom kompleksu Za izbor je lokacije presudna bila do- Duvnjak, dip. ing. građ., kojemu je to za koji se izvana, valjda zato što je prislo- bra prometna povezanost, a gradnja je našeg posjeta bio posljednji radni dan u njen uz nogometni stadion, ne doimlje predviđena u etapama. U prvoj će se sadašnjoj tvrtki jer je kao podstanar u toliko velikim, a njegovim se mnogo- graditi veći dio akvaparka s bazenima, Kaštelima jednostavno morao potražiti brojnim sadržajima zaista ne bi posra- toboganima, umjetnom rijekom, šport- novi posao. mili ni mnogo razvijeniji gradovi. skim terenima, strojarnicom, požarnim Stoga smo razgovarali s njegovim po- Na kraju smo telefonom, jer je za na- putovima te manjim ugostiteljskim moćnikom i vjerojatnim nasljednikom šeg posjeta bio spriječen, razgovarali s kioscima s pratećim sadržajima i pri- Gordanom Kvesićem, ing. građ., koji prokuristom tvrtke Margaritum Ivanom zemnom građevinom ugostiteljsko-tu- nam je rekao da je riječ o složenom i Mihaljevićem, dipl. ing. telek., inače umi- rističke namjene. Usto je predviđena i specifičnom gradilištu gdje se mnogo rovljenim časnikom Hrvatske vojske. To gradnja parkirališta za osobna vozila brige vodi o kvaliteti radova. Konstruk- je gradilište imalo problema s prikuplja- i autobuse. Iako se najavljivalo da će ciju je izvodio Adriacink d.o.o. iz Splita, a njem novca, promjenama vlasništva prva etapa biti završena do početka strojarsku i elektrotehničku opremu El- i uprave, a potom i zastojima zbog ar- ovogodišnje turističke sezone, čini se kom d.o.o., poslovnica u Splitu. Inače je heoloških istraživanja jer su na zemlji- da je to teško ostvariti i da je sljedeća na gradilištu s kooperantima ponekad štu pronađene prapovijesne grobnice godina mnogo izglednija. Druga, treća bilo i do stotinjak radnika. (tumuli). Sada je međutim sve riješeno i četvrta etapa predviđaju nadogradnju

Gradilište zatvorenoga teniskog kluba Završni radovi na budućim teniskim igralištima

324 GRAĐEVINAR 64 (2012) 4 GRADILIŠTA Građevinar 4/2012 glavne zgrade, proširenje vodenih sadr- žaja, gradnju druge etaže parkirališta i hortikulturno uređenje. Vodeni će se park graditi na više od 10 hektara i bit će jedan od prvih takvih za- bavnih parkova u Hrvatskoj, a i najveći u regiji. Najbliži su takvi sadržaji u Italiji i u Mađarskoj pokraj Budimpešte. Ulaganje u vodeni park potaknuto je analizom koja je pokazala da Hrvatska ima lijepo more, plaže i hotelske sadr- žaje, ali i nedovoljnu ponudu programa za lokalno stanovništvo i brojne goste. Akvapark je tehnički komplicirani sustav, ali unatoč uvriježenom mišljenju ne zahtijeva velike količine ni veliku dnevnu potrošnju vode, a voda nije ni najskuplja stavka u održavanju. Naj- veća se količina vode troši za sanitarne Prikaz budućega izgleda Aquaparka Dalmatia koji će vjerojatno biti znatno promijenjen uređaje, a tek manji dio za pogon ostalih sadržaja. Osim toga, a u skladu s eko- Nemes, a u izradi je i izvedbeni projekt. u predodžbama bili poznati kao teški loškim standardima, voda se pročišćava Pretpostavlja se da će Aguapark Dal- ljudi, vjerojatno i zaslugom najbližih su- i ponovno upotrebljava za zalijevanje matia ukupno stajati približno 30 mili- sjeda Klišana, a danas se ponekad čuje zelenila ili za dopunjavanje sanitarnog juna eura i da će ljeti u parku raditi od i posve neobičan stih u tradicionalnim sustava. 120 do 150 radnika, izvan sezone pede- ojkalicama: "Dugopolje, u dva u tri reda, Investitor Aquaparka Dalmatia je tvrtka setak, a da će svi proći obuku u nekom iz daleka ka Njujork izgleda". Stih je, na- Margaritum d.o.o. iz Dugopolja koju je od europskih vodenih parkova. vodno, potaknut i činjenicom da sredi- osnovao Primatum FCP, specijalizirani šte New Yorka Manhattan i Dugopolje investicijski fond iz Luksemburga kojim Umjesto zaključka s poslovnom zonom imaju podjednaku upravlja Primatum Fund Management, površinu. također iz Luksemburga. Tvrtka posje- Teško je bilo što zaključiti na kraju pri- duje lokacijsku dozvolu, potvrdu glav- kaza ovoga gospodarskog čuda koje je nog projekta, a u izradi je i izvedbeni zemljište "zanimljivo samo poskocima projekt. i gušterima" (kako je negdje zapisano) U svibnju je prošle godine promijenjena pretvorilo u prostor koji je trenutačno vlasnička struktura fonda, pa su novi vjerojatno najprofitabilniji u Hrvatskoj. vlasnici zaključili da je planirani park Taj će neosporni fenomen poslužiti i za staromodan i da iziskuje velike opera- brojna izučavanja, ponajprije o ulozi po- tivne troškove, posebno zato što nije jedinca nadahnutog vizijom te upornog bilo predviđeno grijanje vode, a to bi i spremnog da svoje sposobnosti upo- znatno smanjilo uporabu. Stoga je od- trijebi za opće umjesto, što u nas nije Ulica u Dugopolju s novim stambenim lučeno da se park osuvremeni i da mu rijetkost, za osobno dobro. zgradama se djelomično promijene sadržaji te funkcioniranje i način filtriranja vode. Danas se čuje i neobična Još se do jučer u Dugopolju na svakom To je učinjeno u suradnji s projektant- ojkalica: "Dugopolje, u dva u uglu igrala tradicionalna "mura" ("šija- skom tvrtkom Polin iz Turske, ujedno i vica"), a danas mališani, čiji su djedovi i proizvođačem opreme za akvaparko- tri reda, iz daleka ka Njujork bake, a možda i roditelji, čuvali ovce na ve, te proizvođačem strojarske opreme izgleda" obližnjim pašnjacima, uče svirati klavir i filtarskih postrojenja Dialcont Kft iz (njih tridesetak) ili treniraju nogomet ili Mađarske, a u koordinaciji s tvrtkom košarku, a za nekoliko će godina polaziti Eleven, također iz Mađarske. Upravo je Također će vjerojatno potaknuti i brojna tečajeve tenisa i plivanja. Negdašnje do- u tijeku ishođenje dozvola za izmjene sociološka istraživanja s obzirom na to maćice i prodavačice na splitskom "Pa- projektne dokumentacije. da su se sve te goleme promjene zbile zaru" mogu već danas, iako to još možda Direktor Margarituma je Antal Ferenc u desetak godina. Naime Dugopoljci su ne čine, ići na wellness, a za koju godinu

GRAĐEVINAR 64 (2012) 4 325 Građevinar 4/2012 GRADILIŠTA u saunu i na aerobik. No mnogo je važ- nije da mladi u Dugopolju znaju da neće imati nikakvih problema sa zapošljava- njem, što nije slučaj u mnogim, čak i naj- razvijenijim dijelovima Hrvatske. Za svaki je pothvat, neovisno o tome je li gospodarski, kulturni, politički, šport- ski ili neki drugi, potrebna dakako i sre- ća. No ipak zabrinjava činjenica da tvorac dugopoljskoga gospodarskog čuda nije dobio prigodu da svoje dokazane Pogled na poduzetničku zonu u Dugopolju s brzom cestom i autocestom u pozadini sposobnosti iskuša i na državnoj razini. Doduše, priznao nam je u neformalnom stanovnici zaposleni, gotovo potpuno dinama blokirano stranačkim i osobnim razgovoru da je nekih ponuda i bilo, ali obrađeno i s malim brojem zapuštenih netrpeljivostima. To nas je podsjetilo one su jednostavno bile takve da ih je čestica. Obližnje je Sinjsko polje, obilato i na činjenicu da do sadašnjega dugo- bio prisiljen odbiti. vodom s najkvalitetnijom zemljom, go- poljskog razvoja ne bi bilo ni došlo da tovo potpuno zapušteno, a nije bolje ni nije formirana posebna općina. Uosta- Zabrinjava činjenica da tvorac u Imotskom polju. Ostaje stoga pitanje lom za našeg smo posjeta na nekoliko dugopoljskoga gospodarskog je li marljivost stečena teškim radom u mjesta čuli kako je Klis donedavno bio negdašnjoj i sada propaloj splitskog in- po razvijenosti tridesetak godina ispred čuda nije dobio prigodu da dustriji potaknula sadašnji razvoj ili je Dugopolja, a da je danas situacija upra- se iskuša i na državnoj razini gospodarski napredak potaknuo opću vo obrnuta. marljivost? Treba također istaknuti či- njenicu da sve poslove u općini obavlja Ipak valja istaknuti i detalj koji svatko samo sedam zaposlenih. može smjesta uočiti. Dugopoljsko je Nedavno je općina Klis imala izvanred- Fotografije i crteži: arhive investitora i polje, unatoč činjenici da su gotovo svi ne izbore za Općinsko vijeće koje je go- projektanata te B. N.

SPORTING FACILITIES IN DUGOPOLJE BUSINESS ZONE

Some ten years ago, construction of a business zone started and similar developments. The initiative in Dugopolje proved in Dugopolje, a small and economically underdeveloped highly successful which is primarily due to the fact that the locality near Split. The objective of this initiative was to area is equipped with all infrastructure connections and make use of the future motorway construction, and planned design documentation, and that the terrain is much less extension and modernisation of road links with the regional expensive when compared to the neighbouring Split, where centre. Conversion of infertile rocky terrain into an area fit such terrain is actually in short supply. Today more than for commercial facilities was further complicated by the fact 3200 persons are employed in this area. In addition, various that Dugopolje area is situated in the zone of the Jadro source, amenities for sports and recreation have been built, such as from which water is supplied to the entire city of Split and a luxury hotel, private hospital, and a football stadium with its surroundings. For that reason, the authorities banned a swimming pool and tennis courts, while preparations are industrial projects in this zone, and the zone was fully fitted currently made for construction of a huge water park that will with necessary infrastructure for warehouses, stores, offices, be able to accommodate as many as 5000 visitors a day.

326 GRAĐEVINAR 64 (2012) 4