BILTEN 20. septembar,B 2010.god.I LTEN BROJ 09/10,

SAVETODAVNA SLUŽBA BORSKOG OKRUGA

PoljoprivrednasavetodavnaistručnaslužbaNegotinjejedina organizacijauOkruguBor(Bor,Negotin,,) kojajeokružnogkarakteraičijajeosnovnadelatnost utvrñivanjepostojećegstanjauproizvodnji,kontinuiranimi trajnimpovećanjempoljoprivredneproizvodnjena zemljoradničkimgazdinstvima. Aktuelno ______

Delatnosti: -Informacija MPŠV...... 10.stranica poslovikontroleplodnostizemljišta -Uredbe MPŠV...... 11.stranica izveštajnoprognoznaslužbairegistrovanjeprometa pesticida praćenjeodabranihregistrovanihpoljoprivrednih gazdinstava edukativnaaktivnostuvidudavanjapreporukaistručnih saveta uvoñenjenovogsortimentairasnogsastavaizvoñenjem demonstracionihogledaubiljnojistočarskojproizvodnji organizovanjeiodržavanjepredavanja,seminara,zimskih školi,radionicaikurseva izdavanjestručnihpublikacijaisvidrugividovijavnog informisanja sprovoñenjemeraagrarnepolitike praćenjeiizveštavanjeosezonskimpoljoprivrednim -Direktor:radovima 019/545-953, komercijala: 019/543-377, Savetodavna i stru čna služba: 019/542-741, ul. Bukovski put bb, 19300 Negotin -е-mail: [email protected] , -web: http://sites.google.com/site/psnegotin Tiraž 300 kom. Sadržaj:

• Setva-najvažniji posao u poljoprivredi ove jeseni ...... 3 (Vladica Gavrilovi ć, dipl.inž., savetodavac za ratarstvo)

• Priprema skladišta za prijem nove robe ...... 4 (Nenad Ili ć, dipl.inž., savetodavac za zaštitu bilja)

Izgradnja toplovodnih ribnjaka (nastavak iz prošlog broja) ...... 5 (Dragan Radosavljevi ć, dipl.inž., savetodavac za sto čarstvo)

• Nekoliko saveta za organske proizvo ñače ...... 7 (Vladica Stefanovi ć, dipl.inž., savetodavac za ratarstvo)

• Odre ñivanje zrelosti grož ña – vreme berbe ...... 8 (Zorica Petkani ć, dipl.inž., savetodavac za tehnologiju)

• Stanje vo ćarsko-vinogradarske proizvodnje u Borskom okrugu ...... 9 (Dejan Stefanovi ć, dipl.inž., savetodavac za vo ćarstvo-vinogradarstvo)

• Aktuelnosti ……………...... 10

Ure ñiva čki odbor - Savetodavna služba PSSS Negotin: -dr Dimitrije Prvulovi ć (direktor), Zorica Petkani ć (dipl.ing. tehnologije), Nenad Ili ć (dipl.ing. zaštite bilja),Vladica Gavrilovi ć (dipl.ing.ratarstva), Dejan Stefanovi ć (dipl.ing vo ć. i vin.), Dragan Radosavljevi ć (dipl.ing. sto čarstva), Vladica Stefanovi ć (dipl.ing. ratarstva), Teodor Prvulovi ć (ing.polj.) ______2 Negotin, septembar 2010.god. Izradaidizajn:StefanovićDejan Setva-najvažniji posao u poljoprivredi ove jeseni

Optimalni rokovi za setvu ozimih strnih žita ove jeseni, po činju krajem septembra i po četkom oktobra.

Najvažnije preporuke koje se mogu dati poljoprivrednim proizvo ñačima za ovojesenju setvu su: kvalitetna priprema zemljišta, setva deklarisanog semena i pove ćana upotreba mineralnih ñubriva u predsetvenoj pripremi (350-450 kg NPK po 1 ha) zavisno od kvaliteta zemljišta na kojoj se vrši setva. Na našim zemljištima je primetan akutan nedostatak P i K,pa iz tih razloga treba koristiti formulacije mineralnih hraniva koja imaju manji sadržaj N a pove ćan sadržaj P i K, npr. 8:16:24,8:24:16,10:20:30 itd.

Od kvaliteta obavljene setve zavisi će i razvoj useva. Veoma je bitno dobro pripremiti zemljište, položiti seme na odgovaraju ću dubinu (4-5 cm),okružiti seme sa dovoljno usitnjenog zemljišta i sa dovoljnom koli činom vlage, obaviti valjanje zemljišta i najvažnije sve to obaviti na vreme, kako bi usev ušao dobro pripremljen u zimu.

Imaju ći u vidu povoljne uslove za setvu, treba koli činu semena za setvu prilagoditi sortnim karakteristikama svake od žitarica. Preporu čujemo da koli čine semena za setvu budu slede će: -pšenica 250-280 kg/ha -je čam 180-200 kg/ha -tritikale 220-240 kg/ha Sa svakim danom zakašnjenja u setvi od optimalnog roka, treba pove ćati koli čine semena za setvu za 5 %.

Razlozi za ovakvu preporuku su slede ći:pri ovako naizgled retkoj setvi omogu ćava se bolje bokorenje biljaka,ravnomernija ishrana, kao i ravnomernije uzimanje vode i iskoriš ćavanje svetlosti,što automatski dovodi do pove ćanja prinosa, a ti prinosi mogu dosti ći 6-10 t/ha što je i osnovni cilj. Za postizanje ovakvih prinosa potrebna je u kasnijem periodu i odgovaraju ća mineralna ishrana, nega i zaštita useva.

Nakon nicanja useva treba obi ći zasejane parcele i izvršiti pregled istih kako bi se ustanovilo da li je došlo do pojave biljnih vaši. Ukoliko su se pojavile treba izvršiti zaštitu useva odgovaraju ćim hemijskim preparatima.

3 Priprema skladišta za prijem nove robe

ZNA ČAJ Iskusni poljoprivredni proizvodja či znaju da cena poljoprivrednih proizvoda najve ću vrednost dostiže kada je ponuda robe na tržištu najmanja a to su uvek,kao po pravilu, prole ćni meseci.Iz tog razloga svi oni koji poseduju uslove odlu čuju se da uskladište svoje proizvode. U periodu koji je pred nama pedstoji nam berba kukuruza tako da je ovo pravo vreme za pripremu skladišta za prihvat nove robe. Iz skladišta treba izneti svu staru robu koja se tamo zatekla jer ona može biti izvor zaraza za nov proizvod. Magacinski prostor dalje počistiti i pregledati površinu zidova i poda da bi se ustanovilo dali eventualno postoje otvori koje su napravili glodari. U slu čaju da otvori postoje treba ih popuniti nekim tvrdim materjalom. Dalje treba izvršiti dezinsekciju prostora. Za ovu namenu koristiti jedan od slede ćih preparata: DIFOS E 50, DIHIN, ETIOL TE ČNI, K-OTHRINE DP-2, K-OBIOL EC 25 ,ACTELLIC 50 i sl. SUZBIJANJE GLODARA Miševi i pacovi, pored direktnih šteta koje čine time što se hrane uskladištenim proizvodima, čine i indirektne štete tako što svojim izmetom i izlu čevinama zagadjuju taj proizvod a ne retko i ošte ćuju elektri čnu instalaciju u samom magacinu pa zato treba posebnu pažnju posvetiti njihovom suzbijanju. U slu čaju da su u blizini skladišta pime ćeni tragovi prisustva glodara treba postaviti mamke ali pri tome dobro paziti da mamci ne dodju u dodir sa uskladištenim proizvodom. Mogu se koristiti slede ći mamci : GALIBROM-GB, ZORADIOLON MAMAK,GARDEN TOP, FACIRON FORTE MAMAK i sl. Obavezno obilaziti mesta na kojima su mamci postavljeni i dopunjavati ih a u slu čaju pronalaženja leševa glodara obavezno ih ukloniti na za to predvidjena mesta kako ne bi došla u kontakt sa doma ćim životinjama.

NAPOMENA OBAVEZNA JE UPOTREBA SREDSTAVA LI ČNE ZAŠTITE

4 Nastavak iz prošlog broja

Izgradnja toplovodnih ribnjaka

Pri izboru lokacije za izgradnju toplovodnih ribnjaka, prvenstveno treba obratiti pažnju na slede će činioce: - konfiguracija terena, - pedološki sastav zemljišta u odnosu na strukturu i propustljivost, - koli čina potrebne vode za napajanje ribnjaka i - kvalitet vode u hidrohemijskom pogledu.

Koli čina potrebne vode za napajanje ribnjaka

Prilikom odre ñivanja potrebne koli čine vode za napajanje ribnjaka, obra čunava se voda za osnovno punjenje ribnjaka, zasi ćenje zemljišta vodom, propustljivost tla, isparavanja i proce ñivanja kroz obodne nasipe i izbora tehnologije ribnji čarske proizvodnje.

Toplovodni ribnjaci mogu se snabdevati vodom iz teku ćica, staja ćih voda i bušenih bunara, kada su u pitanju manje koli čine vode za snabdevanje mrestilišta, ukoliko hemijski sastav vode odgovara navedenoj svrsi.

Za snabdevanje ribnja čkih objekata koji se koriste u periodu gajenja (III-VI meseci), potrebna je slede ća koli čina vode: Hp=Hz + Hn + Hd x t gde je: Hp-potrebna ukupna koli čina vode visine vodenog stuba u mm Hz-visina vodenog stuba za zasi ćenje zemljišta vodom u mm Hn-visina vodenog stuba da se ribnja čki objekti napune vodom Hd-visina vodenog stuba za dopunjavanje objekata vodom tokom toplih dana

Koli čina vode potrebne za zasi ćenje zemljišta vodom, zavisi od maksimalnog vodenog kapaciteta zemljišta, i debljina sloja zemljišta koje treba zasititi vodom. Iz iskustva se zna da debljina sloja ne treba da je ve ća od 2 metra. Potrebna koli čina vode za zasi ćenje zemljišta iznosi od 25-50% od zapremine sloja vode koji će se na zemljištu nalaziti kada se objekat napuni vodom.

Koli čina vode potrebna da se objekti napune vodom zavisi od površine objekata i dubine (visine vodenog stuba u mm) vode. Ovde se obra čunavaju potrebne koli čine vode za napajanje svih ribnja čkih objekata koji se nameravaju koristiti u periodu gajenja. Koli čina vode potrebna za dopunjavanje objekata vodom obra čunava se na osnovu delovanja više faktora. Gubitak vode usled proce ñivanja kroz zemljište i obodni nasip, zavisi od propustljivosti zemljišta i zbijenosti obodnog nasipa.

Tokom leta dolazi do intenzivnog isparavanja vode iz ribnja čkih objekata što zavisi od klimatskih (dužina sun čevog sjaja, obla čnost, čestina i brzina vetra i dr.) i drugih (obraslost ribnjaka-transpiracija, letnji izlov i dr.) faktora. Približno ovi gubici u našim klimatskim uslovima iznose za slabopropustljiva zemljišta 10 mm dnevno maksimalno.

Dnevna koli čina vode za napajanje, odnosno punjenje ribnja čkih objekata izra čunava se po obrascu: Qp= F x Hp / t x 8640 m³/sec

Ovo zna či da je potrebna koli čina vode u m³/sec za punjenje objekata jednaka površini ribnja čkih objekata (F) pomnoženo sa potrebnom ukupnom visinom vodenog stuba u mm (Hp), podeljeno sa brojem dana koji će se utrošiti za punjenje objekata i pomnoženo sa 8.640.

Za dopunu odre ñenog nivoa vode tokom vegetacionog perioda služi obrazac:

Qd= F x Hd / 8640 m³/sec 5 gde je:

Qd-potrebna koli čina vode u doticanju u m³/sec F-površina objekata u ha Hd-visina vodenog stuba za dopunjavanje u mm

U zimskom periodu za neprekidnu zamenu vode u zimovnicima, kao i u mladi čnjacima ukoliko u njima zimuje mla ñ, treba sprovesti u toku 8-12 dana proticaj po 1 ha zimskog bazena: Za koliko dana se voda Potrebno dovesti vode l/sec Napomena zameni pri srednjoj dubini 1,5 m 8 21,7 Radi dobre aeracije voda da 9 19,3 pada sa 25-40cm visine 10 17,3 11 15,8 12 14,3 Dubina vode od 1,5 m uzeta je kao minimalna za visinu vodenog stuba vode u zimovnicima i mladi čnjacima u kojima prezimljava riblja mla ñ.

Na osnovu raspoloživog kapaciteta dotoka vode u zimskom periodu za napajanje zimovnika i mladi čnjaka, može se izra čunati veli čina površine mladi čnjaka i zimovnika, koji se mogu koristiti u zimskom periodu. Obrazac glasi:

Fz = Q x T x 86.400 / (H x 1.000 x 10.000) ha

Fz-površina zimovnika ili mladi čnjaka u sredini svoje dubine u ha T-utvr ñeno vreme za koje se voda može zameniti u objektima u danima (sa 86.400 sekundi u 24 časa) Q-zimski kapacitet izvora snabdevanja vodom u 1/sec H-prose čna dubina vode objekta (bez leda) u metrima (1.000 lit = 1m³ , 10.000 m² =1 ha)

Znaju ći normative mogu ćnosti uskladištenja pojedinih ribljih vrsta i kategorija po jedinici površine za zimovanje, može se odrediti dozvoljena koli čina ribe za prezimljavanje u objektima, pod uslovima odre ñenog mogu ćeg protoka vode i postoje će površine objekata.

Kvalitet vode za napajanje ribnjaka

Kvalitet vode za sprovo ñenje mresta riba, kako u prirodnim uslovima, tako i u kontrolisano-vešta čkim uslovima u posebnim mrestilištima, mora zadovoljiti potrebne normative hidrohemijskog kvaliteta. Što se ti če sadržaja rastvorenog kiseonika u vodi, on se može regulisati i voda njime obogatiti radom aeratora koji vrši mešanje vode i oboga ćenje kiseonikom, ili koriš ćenjem rasprskiva ča i snabdevanje vode kiseonikom sa vazduhom, komprimiranim ili te čnim kiseonikom. Vodu za snabdevanje mrestilišta treba osloboditi suvišnog sadržaja ugljen dioksida (CO2) i amonijaka (NH3), a sadržaj gvož ña svesti na najmanje mogu će mere. Ove materije su veoma štetne za ikru i embrione ribe u inkubaciji. Svakako je neophodno pre dovo ñenja vode u mrestilište sprovesti njenu filtraciju i to kroz pesak, sinteti čki sun ñer i drveni ugalj. Ovo se sprovodi radi odstranjenja suspendovanih materija u vodi, kao i mekih štetnih materija hemijskog porekla. U isto vreme na ovaj na čin spre čava se ulazak zooplanktonskih organizama u mrestilište, koji mogu ikri i embrionima da na čine ozbiljne štete. Voda kojom se preko zime snabdevaju zimovnici i mladi čnjaci u kojima prezimljava mla ñ, naro čito ako je formiran ledeni pokriva č, mora da sadrži maksimalnu koli činu rastvorenog kiseonika. Za napajanje ovih objekata ne sme se koristiti voda od otopljenog snega (snežnica), jer sadrži veoma malo rastvorenog kiseonika u sebi. Takvu vodu pre upuštanja u objekte, neophodno je aerisati i obogatiti kiseonikom. Ostale štetne materije, naro čito nepoželjne i štetne gasove, voda za napajanje zimovnika i mladi čnjaka ne sme da sadrži. Ovo se odnosi na gasove: ugljen-dioksid, amonijak, metan, vodonik sulfid, i dr. Pošto formiranjem ledenog pokriva ča, veza izme ñu vodene površine i vazduha je u prekidu, svaki nailazak ovih štetnih gasova negativno se odražavaju na kvalitet vode i mogu štetno da deluju na ribu koja se nalazi u 6 zimovnicima i mladi čnjacima.

Sadržajni elementi u mg/l Pastrmski hladnovodni Šaranski toplovodni ribnjaci ribnjaci -Temperatura u ºC 6 do 17 0 do 28 -Prozirnost Bistri delimi čno prozirni -Kiseonik mg/l 9 do 11 i više 4 do 7 -Ugljen dioksid mg/i do 2 do 15 -Amonijak mg/l do 0,1 do 0,8 -Fosfati mg/l do 0,05 do 0,5 -Nitrati mg/l do 0,7 do 10,0 -Zaslanjenost isklju čivo slatka do 5,0% -Tvrdo ća ºdH 8-12 5-8 -Gvož ñe mg/l ukupno do 0,2 do 1,0 -pH vrednost 7,0 (6,8-8,4) 7 do 8 (6,5 do 9,0)

Nekoliko saveta za organske proizvo ñače

Rastavi ć i kopriva su biljke koje mogu da štite neke biljke od nekih parazita, prouzrokova ča bolesti i insekata. Rastvor rastavi ća priprema se tako što se u litar hladne vode potopi 300g suve materije (liš ća). Zatim u više navrata tokom jednog sata, meša se lagano i ravnomerno. Zatim se ostavi 24 sata da odstoji, odlije se pola litara rastvora,a ostatak ostavi da se kuva dok ne proključa. Kada se ohladi, dolije se predhodno odlivena te čnost, procedi i čuva u tamnoj boci ili u sudu bez svetlosti. Rastvor razblazen vodom u odnosu 1:5, poja čava prirodnu otpornost i štiti biljke od bolesti. Prskanja se obnavljaju po potrebi. Sli čno se pravi i rastvor od koprive, samo što kod koprive pošto ima dugu vegetaciju može se potapati sveže liš će, a sve ostalo je isto. Pošto je ovaj rastvor koncentrovaniji razblažuje se u onosu 1:10.

Rastvor deluje kao insekticid i izuzetno dobro štiti papriku od zelenih biljnih vaši, dok na druge insekte deluje slabije. Biljnu masu ostalu nakon ce ñenja rastvora koprive ne treba bacati, ve ć čuvati u tamnom sudu i povremeno mešati. Kada po čne da miriše na amonijak, može da se upotrebi kao izvaredno prirodno ñubrivo.

7 Odre ñivanje zrelosti grož ña – vreme berbe

Jedan od uslova za dobijanje visokog kvaliteta je i odre ñivanje vremena berbe grož ña, a to je vreme kada grož ñe dostigne najve ći % sadržaja še ćera. Odre ñivanje zrelosti grož ña iskusni vinogradari često puta odre ñuju vizuelno (organolepti čki) kao najjednostavniji na čin. Najiskusniji vinogradari bez ikakve opreme odreñuju zrelost na osnovu uo čavanja manjeg ili ve ćeg uo čavanja žu ćenja liš ća vinove na čokotu (kod belih sorti listovi najpre blede a zatim savim požute, a kod crnih sorti dobiju crvenkastu ili crvenu boju). Peteljka se suši i dobija više drvenu boju a gubi na svežini. Što se ti če samog grož ña tako ñe dolai do promena na bobicama i u zavisnosti od sorte dobijaju karaktristi čnu boju sorte. Semenke se lako odvajaju od mesa a javla se i lepljivost bobi čavog soka. Za vizuelno ocenjivanje potrebno je izuzetno iskustvo kao i dobro poznavanje osobina sorte, jer u slu čaju pogrešne procene propaš će celogodišnji trud u vinigradu. Mnogo sigurniji i precizniji na čin odre ñivanja sadržaja še ćera je - pomo ću refraktometra - pomo ću širomera Rad sa refraktometrom je jednostavan i poželjno je da ga ima svaki vinogradar pogotovu što ga uvek može nositi sa sobom. Refraktometar se sastoji od okulara na prednjem delu i od prizme na zadnjem delu. Rad sa refraktometrom Na prizmu se stavi kap grož ñanog soka I dobro pritisne poklopac prizme. Vrednost suve materije o čitava se kroz okular kao broj čana vrednost. Odre ñivanje sadržaja še ćera širomerom Potrebna oprema: Cilindar,širomer ( Ekslov ili Babov ), gaza , posuda za grož ñani sok itd. Grož ñe u kome se odre ñuje % še ćera izmulja se i procedi kroz gazu. Proce ñeni grož ñani sok sipa se u cilindar i u isti pažljivo se uroni širomer vode ći pri tom ra čuna da ne dodiruje zidove cilindra.. Širomer će se najpre spustiti skoro do dna a potom će se povu ći na površini. O čitavanje vrednosti vrši se kada se širomer ustali. Očitana vrednost ne pokazuje % še ćera u grož ñanom soku ve ć pokazuje njegovu gustinu. Za prevo ñenje Ekslovih stepeni u % še ćera potrebna je Saleronova tablica iz koje se dalje o čitava % še ćera. Po četak berbe obavlja se kada se u grož ñu uspostavi zadovoljavaju ći odnos še ćera i kiselina.

8 Stanje vo ćarsko-vinogradarske proizvodnje u Borskom okrugu

Ova 2010.godina nije bila „naklonjena“ vo ćarima i naro čito vinogradarima. Obzirom na vremenske prilike u dosadašnjem toku godine vegetacija je kasnije po čela u odnosu na prethodnu godinu.

Problemi sa kojima su se susretali vo ćari i vinogradari na terenu su bili slede ći:

Kišno i prohladno vreme je uticalo na to da sve fenofaze vegetacije nešto kasnije krenu nego prošle godine. Takvo vreme je onemogu ćavalo blagovremeno izvo ñenje poljskih radova (nemogu ćnost ulaska mehanizacilom u pojedinim parcelama čak do maja meseca) i pogodovalo razvoju gljivi čnih bolesti, a prime ćena je i poja čana pojava monilije kod košti čavih vo ćnih vrsta, naro čito kod višnje. To je uticalo da rod višnje ove godine bude ispod prošlogodišnjeg proseka.

Kod kupine je u pojedinim predelima došlo do zna čajnog izmrzavanja pa se tu očekuje manji prose čan prinos. Intenzitet ošte ćenja je u velikoj meri bio uslovljen položajem zasada. U rejonima sela , i Miloševo došlo je do jakog izmrzavanja, gde su prinosi su smanjeni i do 60%. Ovogodišnja otkupna cena kupine je bila na granici rentabilnosti, sli čna situacija je bila i prošle godine kada je jedan deo površina pod kupinom ostao neobran, a sli čno je bilo i ove godine. Slab rod kupine (usled izmrzavanja) i niska otkupna cena zadnjih godina uslovila je da za sada dosta proizvo ñača se orjentiše na prodaju „na malo“ tj. na pijaci. Naravno da ovakvim na činom prodaje ne mogu plasirati celokupnu svoju proizvodnju. Ovakva situacija destimuliše poljoprivredne proizvo ñače za podizanje novih zasada kupine , tako da u Borskom okrugu ve ć neko vreme površine pod kupinom stagniraju , odnosno nema interesenata za podizanje novih zasada kupine .

Izuzetna rodnost jabuke prošle godine uzela je “danak” ove godine. Naime svi vo ćari koji nisu blagovremeno primenili pomotehni čke mere (razidba, ñubrenje i dr.) ove godine su imali smanjeni prinos .

Kod vinove loze je zabeležen jak napad plamenja če, prinosi su znatno manji od proseka. Proizvo ñači koji su sledili upute prognozno-izveštajne službe PSSS Negotin postigli su prinose koji su na nivou višegodišnjeg proseka.

9 INFORMACIJA O POZITIVNIM KRETANjIMA U PROIZVODNjI I IZVOZU RATARSKIH PROIZVODA

Prema preliminarnim podacima za sedam meseci 2010. godine poljoprivreda je ve ć ostvarila izvoz ve ći od milijardu dolara i suficit ve ći od ostvarenog u prvih sedam meseci 2009. godine za 25 % - 330 miliona USD. Još uvek postoje ći uticaj svetske e konomske krize koji se ogleda u smanjenim ulaganjima u primarnu poljoprivrednu proizvodnju, kao i klimatskih promena koje su tokom ove godine kulminirale – sa jedne strane velikim poplavama, sa druge sušom, doveš će do ve će potražnje za poljoprivrednim i prehrambenim proizvodima na svetskom tržištu. Uprkos dejstvu nabrojanih faktora kojima smo i mi izloženi, srpska poljoprivreda će pored zadovoljenja doma ćih potreba biti u stanju da zadovolji i deo pove ćanih potreba za hranom na svetskom tržištu. Izvozni rez ultati to uveliko pokazuju. Dok se ukupni deficit privrede u razmeni sa svetom stalno pove ćava, poljoprivreda ostvaruje konstantan suficit. U 2009. godini poljoprivreda Republike Srbije je ostvarila izvoz u vrednosti od gotovo 2,0 milijarde USD (1,945) i suficit u razmeni od blizu 650,0 miliona USD, što je najve ći suficit ikad ostvaren u poljoprivredi naše zemlje. Poljoprivreda i prehrambena industrija čine 1/5 ukupnog srpskog izvoza. Iznos stranih direktnih investicija u proizvodnju prehrambenih proizvoda u 2009. godini je iznosio 229 miliona evra, što čini 43% ukupnih stranih investicija u oblasti prera ñiva čke industrije, što zna či da su i strani investitori prepoznali komparativne prednosti Republike Srbije. Ministarstvo poljoprivrede u zna čajnoj meri do prinosi održanju pozitivnih izvoznih rezultata srpske poljoprivrede kroz direktne i indirektne mere agrarne politike. Od direktnih mera tu su izvozne subvencije odre ñenih poljoprivredno-prehrambenih proizvoda a od indirektnih pored regresiranja repromateri jala nastavlja se sa ulaganjem u podizanje tehnološkog nivoa poljoprivrednih gazdinstava (podrška investicijama) i podsticanje unapre ñenja kvaliteta proizvoda kroz podršku uvo ñenja standarda bezbednosti i kvaliteta hrane, što direktno pove ćava konkurentnost. Najzna čajnija izvozna tržišta su zemlje Evropske Unije i CEFTA regiona. Tako ñe, pozitivan saldo je ostvaren i u razmeni sa Ruskom Federacijom, sa kojom imamo potpisan sporazum o slobodnoj trgovini a sli čne sporazume imamo i sa Belorusijom i Turskom što uz prilago ñavanje zahtevima tržišta otvara nove mogu ćnosti. Prema ostvarenoj vrednosti izvoza u 2009. godini najzna čajniji proizvodi su: kukuruz (261.230.879 mil. USD ), malina (190.509.560 mil. USD), še ćer (137.443.326 mil. USD), suncokretovo ulje (72.715.113 mil. USD), i pivo (56.923.608 mil USD). Proizvodnja pšenice ove godine i pored izuzetno nepovoljnih vremenskih prilika u okviru višegodišnjeg proseka, zahvaljuju ći pove ćanoj tražnji, rastu cene i rekordnim prelaznim zalihama, prihod od izvoza pšenice će biti dupliran, sa 50 miliona prošle godine na o čekivanih 100 miliona evra ove godine za izvoz oko 500.000 tona. Izvoz kukuruza standardno beleži odli čne rezultate, sa izvezenih 1,5 miliona tona u prošloj ekonomskoj godini (2008/09) zabeležio je rekord a sli čno će biti i ove godine, što kukuruz čini najvažnijim izvoznim proizvodom koji uglavnom završi na tržištu EU (85% u 2009. godini). U 2010/11. ekonomskoj godini se o čekuje rekordan rod od 7 miliona tona sa tržišnim viškom od oko 2 miliona tona, što će u z adekvatnu cenu ostvariti prihod od 300 miliona evra, za oko 100 miliona evra više nego prošle godine. Očekivani rod suncokreta će biti na nivou prošle godine (320.000 t-350.000 t) ali je otkupna cena dosta bolja. Poljoprivredni proizvo ñači koji su prošle godine prodavali suncokret za 17 din/kg ove godine se mogu nadati ceni od 30 i više din/kg. 40.000 t projektovanog izvoza suncokretovog ulja će ostvariti prihod od preko 30 miliona evra. Soja će na osnovu dosadašnjih informacija sa terena imati rekordan r od, preko 500.000 t, što je za oko 100.000 t više nego prošle godine. Ova koli čina će omogu ćiti izvoz sojinog ulja, brašna, griza i teksturata soje u vrednosti od oko 50 miliona evra, što je za 25% više u odnosu na prethodnu godinu.

10

Uredbe MPŠV

Od prethodnog izdanja biltena (za mesec avgust) do današnjeg septembarskog izdanja objavljene su sledeće uredbe na sajtu Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede:

o Uredba o utvr ñivanju programa mera za podsticanje razvoja poljoprivredne proizvodnje davanjem dugoro čnih kredita u saradnji sa fondom za razvoj Autonomne Pokrajine Vojvodine u 2010. i 2011. godini

o Uredba o izmenama uredbe o uslovima i na činu koriš ćenja sredstava za regresiranje mineralnih ñubriva za 2010. godinu

o Ispravka uredbe o dopunama uredbe o uslovima i na činu koriš ćenja sredstava za regresiranje repromaterijala za ratarsku i povrtarsku proizvodnju u 2010. godini

o Uredba o izmenama uredbe o utvr ñivanju programa izvo ñenja radova na zaštiti, ure ñenju i koriš ćenju poljoprivrednog zemljišta za 2010. godinu

o Uredba o dopuni uredbe o uslovima i na činu koriš ćenja sredstava za regresiranje osiguranja životinja, useva i plodova u 2010. godini

o Uredba o dopuni uredbe o uslovima i na činu koriš ćenja podsticajnih sredstava za subvencionisanje troškova skladištenja pšenice, durum pšenice i kukuruza u javna skladišta roda 2010. godine i smrznute maline roda 2010. godine

o Uredba o dopuni uredbe o uslovi ma i na činu koriš ćenja podsticajnih sredstava za ruralni razvoj kroz investicije u poljoprivredna gazdinstva za proizvodnju mleka i proizvodnju mesa u 2010. godini

o Uredba o dopuni uredbe o uslovima i na činu koriš ćenja podsticajnih sredstava za ruralni razvoj kroz investicije u prera ñiva čke kapacitete za preradu mleka i mesa u 2010. godini

o Uredba o dopuni uredbe o uslovima i na činu koriš ćenja sredstava za regresiranje repromaterijala za ratarsku i povrtarsku proizvodnju u 2010. godini

o Uredba o dopuni uredbe o uslovima i na činu koriš ćenja podsticajnih sredstava za nabavku novih rojeva p čela i kvalitetnih priplodnih p čelinjih matica za 2010. godinu

o Uredba o izmeni uredbe o koriš ćenju podsticaja proizvo ñačima poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda za 2010. godinu

o Uredba o izmenama i dopunama uredbe o raspodeli i koriš ćenju podsticajnih sredstava za genetsko unapre ñenje sto čarstva u 2010. godini

Ove uredbe možete pogledati na pomenutom sajtu ministarstva poljoprivrede www.minpolj.gov.rs ili se informisati u Poljoprivrednoj savetodavnoj i stru čnoj službi Negotin.

Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede - Sektor za ruralni razvoj -

Poljoprivredna savetodavna i stru čna služba Srbije

Poljoprivredna savetodavna i stru čna služba Negotin 11