KRAPANJ NAJNIŽI JADRANSKI OTOK Posjetite Stranice Web Portala

broj no. 7

srpanj july 2020.

MJESEČNA REVIJA HRVATSKE MATICE ISELJENIKA MONTHLY MAGAZINE OF THE CROATIAN HERITAGE FOUNDATION ISSN 1330-2140 ISSN

KRAPANJ NAJNIŽI JADRANSKI OTOK Posjetite stranice web portala

Hrvatske matice iseljenika! Web stranice

Mjesečna revija Hrvatske matice HMI čitaju se diljem iseljenika / Monthly magazine of the Croatian Heritage Foundation www.matis.hr svijeta, dostupne su na tri Godište / Volume LXX jezika (hrvatski, engleski, Broj / No. 7/2020 španjolski) i bilježe stalan Nakladnik / Publisher porast posjećenosti. Hrvatska matica iseljenika / Croatian Heritage Foundation

Za nakladnika / For Publisher Mijo Marić

Rukovoditeljica Odjela nakladništva / Head of Publishing Department Vesna Kukavica

Uredništvo / Editorial Staff Ljerka Galic, Željko Rupić, Hrvoje Salopek

Tajnica / Secretary Snježana Radoš

Dizajn i priprema / Layout & Design Krunoslav Vilček

Tisak / Print

VJESNIK GG 7,6.$56.2,='$9$ÿ.('-(/$71267,

HRVATSKA MATICA ISELJENIKA Trg Stjepana Radića 3, pp 241 10002 Zagreb, Hrvatska / Croatia Telefon: +385 (0)1 6115-116 Telefax: +385 (0)1 6110-933 E-mail: [email protected]

Budite korak ispred ostalih i predstavite se hrvatskim iseljeničkim zajednicama, uglednim poslovnim Hrvatima u svijetu i njihovim partnerima. Oglašavajte na web portalu Hrvatske matice iseljenika!

Internet marketing HMI osmislio je nekoliko načina oglašavanja: Naslovnica i zadnja strana: n BANERI n SPONZORIRANI ČLANAK n SPONZORIRANE RUBRIKE Spužve jadranskog podmorja (Foto: Donat Petricioli) Odjel za marketing i promociju HMI - Ivana Rora tel. (+385 1) 61 15 116 n fax. (+385 1) 61 11 522 mob. 099 61 15 116 n E-mail: [email protected] SADRŽAJ

Kolumne 4 Fokus: Vijesti iz Središnjeg 38 Obiteljski muzej morskih 11 državnog ureda za Hrvate spužvi Globalna Hrvatska izvan RH 40 Prva krapanjska pjesmarica Vesna Kukavica 5 Donacija zaklade ACAP 42 Hrvatski umjetnici u Rimu Petrovoj bolnici u Zagrebu 14 43 Obljetnica rođenja riječkog Sociološka slagalica 6 Parlamentarni izbori 2020. filologa iz Engleske Nino Sorić 8 Predsjedanje Vijećem 46 Riječki lektor na europskim Europske unije 18 sveučilištima Hrvatski glazbenici 10 Donatorska kampanja 50 Nove knjige Davor Schopf Hrvatskom glazbenom 53 Dvadeset semestara HIT-a zavodu 56 Nekrolog: fra Ljubo Krasić 32 12 Donacija gradišćanskih Endemi u Hrvatskoj Hrvata Dječjoj bolnici u 63 Crorama Darko Mihelj Zagrebu 66 Vijesti iz sporta 41 16 Operna pjevačica Diana Jezični podsjetnik Haller Sanja Vulić 20 Obljetnica kanonizacije sv. NikoleTavelića 58 Klikni – Idem doma! 22 Hrvatski slavist iz Njemačke Vesna Kukavica 24 Povijesna razmišljanja o otoku Krapnju 60 S(k)retanja 26 Ronilaštvo otoka Krapnja Šimun Šito Ćorić 27 Kanađanin s Krapnja 30 Ženska veslačka regata A N SK I O T 36 Spužvarstvo JA DR O C I Krapanj

HRVATSKA MATICA ISELJENIKA Naručite i vi svoju Maticu jer Trg Stjepana Radića 3, pp 241 10002 Zagreb, Hrvatska / Croatia Matica je most hrvatskoga zajedništva Telefon: +385 (0)1 6115-116 Telefax: +385 (0)1 6110-933 Želite li primati MATICU kao dar koji će stizati na Vašu kućnu adresu? Jedino što trebate učiniti jest poslati nam E-mail: [email protected] Web: www.matis.hr popunjenu narudžbenicu i uplatiti na naš račun odgovarajući novčani iznos koji pokriva troškove slanja. MATICA će potom svaki mjesec stizati u Vaš dom. Naručite, čitajte i preporučite MATICU Vašoj rodbini i prijateljima, kako biste GODIŠNJA PRETPLATA / ANNUAL SUBSCRIPTION aktivno sudjelovali u ostvarivanju MATIČINE misije: biti čvrsti most između Hrvatske i Hrvata diljem svijeta. Običnom poštom / regular mail: Hrvatska / Croatia 100 kn ostale europske države / Ime i prezime / Name and surname other European countries 25 EUR Zračnom poštom / airmail: SAD / USA 65 USD Adresa / Address Kanada / Canada 65 CAD Australija / Australia 70 AUD ostale prekomorske države / Grad / City other overseas countries 70 USD DEVIZNI RAČUN BROJ / Država / State Pošt. broj / Zip Code FOREIGN CURRENCY ACCOUNT: IBAN: HR06 2340 0091 5102 96717 Tel. Fax. SWIFT CODE: PBZGHR2X Privredna banka Zagreb, Radnička cesta 50 E-mail ŽIRO RAČUN ZA UPLATU U KUNAMA / DOMESTIC CURRENCY ACCOUNT (IN KUNA): IBAN: HR80 2390 0011 1000 21305 Datum / Date Hrvatska poštanska banka FOKUS

Donosimo vijesti iz Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske. https://hrvatiizvanrh.gov.hr

Predsjednik Vlade u posjetu Mostaru Hrvatska podržava europski put BiH te ravnopravnost i adekvatnu zastupljenost Hrvata u toj zemlji

dodavši da je Hrvatska više nego jasno komunicirala temu ravnopravnosti Hrva- ta u BiH svim tijelima Europske unije.

TEMELJNI KAMEN ZA TVORNICU PODRAVKE Hrvatski premijer i predsjednik Doma naroda Parlamenta BiH položili su u petak temeljni kamen za buduću tvornicu Podravke pokraj Mostara, koja bi treba- la prerađivati voće i povrće koje se tamo, na području Mostarskog blata, Ljubuš- kog, Ravnog i Čapljine, već nekoliko godina uzgaja uz potporu te vodeće hrvat- redsjednik Vlade RH An- ga državnog ureda za Hrvate izvan Repu- ske kompanije. Andrej Plenković, koji je drej Plenković boravio je blike Hrvatske Zvonko Milas. Predsjednik postavio kapsulu u temeljni kamen bu- u petak, 5. lipnja 2020., u Plenković poručio je da je hrvatska trajna duće tvornice Podravke, pohvalio je ovu posjetu Mostaru, u Bosni obveza i konstantna politika osigurati rav- investiciju. “Ovo je sjajan projekt koji će P i Hercegovini, gdje se sa- nopravnost Hrvata u Bosni i Hercegovini okupiti mnogobrojne poljoprivrednike stao s predsjedateljem Doma naroda Par- te da oni, kao najmalobrojniji konstitutiv- te braniteljske zadruge koje će se uklju- lamentarne skupštine Bosne i Hercego- ni narod, budu legitimno i adekvatno za- čiti u ovu proizvodnju u interesu vlasti- vine Draganom Čovićem. U pratnji stupljeni u svim institucijama. Pitanje rav- tih obitelji i zajednice”, istaknuo je hrvat- premijera bio je državni tajnik Središnje- nopravnosti u BiH ocijenio je ključnim, ski premijer. n

Objavljena Odluka o dodjeli financijske potpore za posebne potrebe i projekte od interesa za Hrvate izvan Republike Hrvatske za 2020. godinu 2,5 milijuna kuna neprofitnim organizacijama, fizičkim osobama i ugroženim pojedincima

a temelju provedenoga i interesa hrvatskih zajednica, očuva- ra. Potpore odlaze u 17 država. Najviši Javnog poziva za prijavu nje hrvatskoga jezika, kulturnoga stva- iznos potpore od 60.000 kuna dobilo je programa, odnosno pro- ralaštva i baštine te poticanje hrvatsko- Hrvatsko nacionalno vijeće u Srbiji, Hr- jekata Središnji državni ga kulturnog zajedništva, kao i pomoć vatska državna samouprava u Mađar- N ured za Hrvate izvan Re- ugroženim pojedincima, a na poziv je skoj i Savez hrvatskih društava u Slove- publike Hrvatske donio je 8. lipnja Od- stiglo 585 prijava u kategorijama ne- niji dobili su po 42.000 kuna, a Udruga luku o dodjeli financijske potpore za profitne organizacije, fizičke osobe i bunjevačkih Hrvata “Dužijanca” u Subo- posebne potrebe i projekte od intere- ugroženi pojedinci. tici, Hrvatsko nacionalno vijeće u Crnoj sa za Hrvate izvan Republike Hrvatske Proračunskim sredstvima u uku- Gori, Hrvatsko prosvjetno društvo “Bela za 2020. godinu. Cilj Javnog poziva je pnome iznosu od 2,5 milijuna kuna Gabrić” u Subotici i Hrvatsko štampar- promicanje veza i jačanje suradnje Re- država je ovom odlukom pomogla u sko društvo u Željeznom u Austriji po publike Hrvatske s Hrvatima izvan Re- realizaciji 128 projekata neprofitnih 38.000 kuna. n publike Hrvatske te očuvanje i jačanje organizacija i fizičkih osoba te dodije- nacionalnoga identiteta, zaštitu prava lila 25 jednokratnih financijskih potpo- Priredio: Željko Rupić

4 MATICA srpanj 2020. Humanitarna akcija

grijani stolić za oživljavanje. Dr. Jeana ACAP donirao Petrovoj Havidich, pedijatar anesteziolog u cije- njenome Dartmouth-Hitchcock medicin- skome centru i članica ACAP-ova odbo- bolnici inkubator i ra za zdravstvo i medicinske znanosti, komentirala je kako njezina bolnica ko- sustav za reanimaciju risti istu GE opremu. Donacijskoj ceremoniji 4. lipnja na- zočili su članovi uprave ACAP-a Zagreb, novorođenčadi rukovodstvo KBC-a Zagreb i bolnice u Petrovoj, predstavnici Ministarstva Humanitarna zaklada Udruženja hrvatsko-američkih zdravstva, državni tajnik Središnjega dr- stručnjaka (ACAP) uručila je nedavno donaciju vrhunske žavnog ureda za Hrvate izvan RH Zvon- ko Milas i veleposlanik SAD-a u Hrvatskoj medicinske opreme za novorođenčad u vrijednosti W. Robert Kohorst. “Sa zadovoljstvom od 44.000 dolara, namijenjenu zagrebačkoj Klinici za sam se pridružio današnjoj ceremoniji darivanja i ponosan sam što je ame- ženske bolesti i porode, teško oštećenoj u potresu rička tvrtka odabrana za kupnju ovoga kritičnog dijela medicinske opreme. Tekst: Hina/HMI Pozdravljam velikodušnost ACAP-a koja izravno pridonosi odnosima SAD-a i Hr- iječ je o donaciji za bolni- vatske”, rekao je Kohorst. Hrvatski vele- ce oštećene u nedavno- poslanik u SAD-u Pjer Šimunović, koji je me razornom potresu u pomogao povezati ACAP s odgovaraju- Zagrebu, priopćeno je iz ćim institucijama u Hrvatskoj, istaknuo R ACAP-a. Podsjećaju da je je da ova velikodušna i plemenita me- njihov lokalni ogranak ACAP Za- dicinska donacija opet pokazuje kako greb usko surađivao s bolnicama kako srca američkih Hrvata kucaju kao jedno bi utvrdio područja najvećih potreba, sa srcem Hrvatske, posebno u najtežim što je dovelo i do današnje donacije. vremenima. “ACAP se uspio etablirati Donacija Odjelu za neonatologiju kao naš veliki, blizak i učinkovit partner Klinike za ženske bolesti i porode (ko- i prijatelj, najaktivnije pridonoseći od- lokvijalno zvanoj Petrova bolnica), u vri- savjetujući se sa zdravstvenim stručnja- nosima Hrvatske i SAD-a”, naglasio je. jednosti od 44.000 dolara, slijedi pret- cima, uključujući i one iz ACAP-ova od- hodnu novčanu donaciju u iznosu od bora za zdravstvo i medicinske znanosti. CILJEVI ZAKLADE ACAP-A 125.000 dolara namijenjenu KB-Dubra- Zahvaljuju dr. Anti Ćorušiću, ravnate- “Fotografije nakon prvog potresa, uklju- va u Zagrebu i KBC-u u Splitu. Navede- lju KBC Zagreb i njegovu timu, kao i dr. čujući one iz Petrove bolnice, duboko nu prethodnu novčanu donaciju, koju Mati Caru, pomoćniku ministra zdrav- su nas dotaknule. Kao Udruženje, s posu darovali Mario Ančić, Ante Kušurin stva, koji su im pomogli utvrditi potrebe. nosom pomažemo donacijom prijeko i njihovi partneri Dick Cashin i Steve potrebne medicinske opreme u ovim Lunau iz tvrtke One Equity Partners, bol- NAJMODERNIJA MEDICINSKA teškim vremenima. Nadamo se da će nice su primile prošlog mjeseca za bor- TEHNOLOGIJA ova vrhunska oprema dugi niz godina bu protiv pandemije bolesti Covid-19. “Zaklada ACAP odabrala je hibridni inku- brinuti o najugroženijima u Hrvatskoj - U ACAP-u ističu kako je prošle godine bator Giraffe Omnibed Carestation CS1 palčićima - te da će pomoći njihovu po- Odjel za neonatologiju u Petrovoj skr- proizvođača GE Healthcare i samostoj- vratku u Petrovu”, rekao je predsjednik bio o gotovo 600 nedonoščadi, među ni sustav za oživljavanje novorođenčadi ACAP-a Marko Zoretić. n kojima je stotinjak težilo manje od 1.500 (STAR) jer predstavljaju tehnološki naj- grama pri rođenju. Na dan kada su po- naprednija rješenja za neonatalnu nje- ENG On the 4th of July the Association of Croa- tresi oštetili bolnicu jedna beba težila gu. Budući da su to ujedno i proizvodi tian-American Professionals (ACAP) donated a hy- je samo 590 grama. Kažu kako te činje- američke tvrtke, ova donacija simbolič- brid neonatal incubator and a neonatal resuscita- tion system, worth a combined 44 thousand dollars, nice najbolje prikazuju potrebu za ne no povezuje naše dvije zemlje, jedna- for the neonatology department of the Clinic for Gy- samo visokom medicinskom stručno- ko kao i naše Udruženje”, rekla je pot- naecology and Obstetrics in Zagreb, which saw sig- šću, već i za naprednom medicinskom predsjednica ACAP-a Zagreb Mašenjka nificant damage in the recent earthquake. The As- sociation of Croatian-American Professionals tehnologijom. Hibridni neonatalni inku- Katić. Taj model hibridnoga inkubato- Foundation will continue to collect funds until it bator i reanimacijski sustav odabrali su ra ima mogućnost transformirati se u achieves its target of 200 thousand dollars.

MATICA srpanj 2020. 5 Izbori za 10. saziv Hrvatskoga sabora održani 5. srpnja HDZ uvjerljivi pobjednik parlamentarnih izbora U novom sazivu Sabora HDZ ima 66 zastupničkih mjesta, Restart 41, Domovinski pokret 16, Most 8, koalicija Možemo 7, koalicija Pametno, SSIP i Fokus 3, a HNS i Reformisti po jedno

kus 6,43 posto glasova. U 2. izbornoj jedinici (istočni dio Zagrebačke županije, Koprivničko-križevačka, Bjelovarsko-bi- logorska županija i istočni dio Grada Zagreba) HDZ dobiva 34,29 posto dok Restart dobiva 21,59 posto glasova. Sli- jedi Domovinski pokret s 13,50, Most sa 7,91 posto i Možemo s 5,54 posto glasova. Restart koalicija je najjača u 3. izbornoj jedinci s 37,68 posto glasova, a HDZ dobiva 29,47 posto. Domovinski pokret dobio je 6,22 posto, HNS 5,78 posto, a Reformisti 5,46 posto glasova. HDZ je u 4. izbornoj jedinici (Viro- vitičko-podravska i Osječko-baranj- ska županija) dobio povjerenje 44,04 posto birača. Restart koalicija dobila je 20,50 posto, a Domovinski pokret Slavlje u taboru pobjednika 16,53 posto glasova. Peta izborna jedinica, koja obuhvaća Požeško-slavonsku, Uredio: Željko Rupić Izvor i foto: HINA mandat. Manjine imaju 8 mandata. Izla- Brodsko-posavsku i Vukovarsko-srijem- znost na birališta bila je 46,90 posto, sku županiju, također je pripala HDZ-u eslužbeni rezultati izbo- značajno manja nego 2016. godine kada s osvojenih 47,84 posto glasova. Slijedi ra za 10. saziv Hrvatsko- je iznosila 52,59 posto. Domovinski pokret s 19,75 posto, Re- ga sabora, održanih 5. srpnja, koje je Državno HDZ-U OSAM IZBORNIH JEDINICA I N izborno povjerenstvo DIJASPORA objavilo nakon obrađenih 99 posto bi- Prema neslužbenim rezultatima Držav- račkih mjesta, pokazuju da HDZ osvaja noga izbornog povjerenstva, nakon 99 66 mandata, a Restart koalicija okuplje- posto obrađenih biračkih mjesta, HDZ na oko SDP-a 41 mandat. Domovinski je relativni pobjednik parlamentarnih pokret je treći s osvojenih 16 mandata, izbora s osvojenih osam izbornih jedi- Most osvaja 8 mandata, a koalicija oku- nica te glasova dijaspore, dok je Restart pljena oko platforme Možemo 7 man- koalicija predvođena SDP-om osvojila data. Tri mandata osvaja koalicija dvije izborne jedinice. SSIP-Pametno-Fokus, a u Sabor ulaze i U 1. izbornoj jedinici koja obuhva- Reformisti i HNS koji osvajaju po jedan ća sjeverozapadni dio Zagrebačke žu- panije te dio centra i zapada Grada Za- Izlaznost na birališta bila je 46,90 greba HDZ je osvojio 28,30 posto, a posto, značajno manja nego Restart koalicija 22,29 posto. Koalicija Možemo u toj je izbornoj jedinici osvoji- Nakon debakla na izborima Restart koalicije 2016. godine kada je iznosila la 21,13 posto, Domovinski pokret 8,95 predsjednik SDP-a Davor Bernardić povukao se s funkcije čelnoga čovjeka stranke 52,59 posto. posto, Most 8,14, a SSIP, Pametno, Fo-

6 MATICA srpanj 2020. Novi igrač na političkoj sceni – zeleno-lijeva koalicija Možemo, lider Tomislav Tomašević Infografika prikazuje raspored mandata u Saboru na temelju neslužbenih objavljenih rezultata start s 19,24 posto te Most s osvojenih S 14. mjesta na listama, zahvaljujući preferencijalnim glasovima, u 5,78 posto glasova. Sabor su ušli i Božidar Kalmeta, Peđa Grbin, Siniša Hajdaš Dončić i SAMO 17,22 POSTO RESTARTU U Bojan Glavašević. DEVETOJ JEDINICI I 6. izbornu jedinicu, koja obuhvaća ju- goistočni dio Zagrebačke županije, Si- sačko-moslavačku županiju i jugoistoč- ni dio Grada Zagreba, osvojio je HDZ s 37,86 posto glasova, a slijedi Restart s 24,25 posto, Domovinski pokret s 11,01 posto te Možemo s 9,48 posto. U 7. izbornoj jedinici (jugozapadni dio Zagre- bačke županije, Karlovačka županija, istočni dio Primorsko-goranske župa- nije i južni dio Grada Zagreba) HDZ je uvjerljiv s 35,91 posto, a slijedi Restart Treća opcija birača – Mostu respektabilnih 8 mandata Domovinski pokret koalicija s 24,54 posto osvojenih glaso- Miroslava Škore va. Koalicija Možemo osvojila je 10,48 posto, Domovinski pokret 9,45, Most mandata s osvojenih 64,86 posto glaso- 14. mjesta ulaze i HDZ-ov Božidar Kal- 6,82, a koalicija SSIP, Pametno, Fokus va. Osam zastupnika u Hrvatski sabor meta s liste u 9. izbornoj jedinici koji je 6,42 posto. Restart koalicija prva je u 8. birali su pripadnici nacionalnih manjina. dobio 15.915 glasova te Bojan Glavaše- izbornoj jedinici koja obuhvaća Istarsku vić s liste koalicije Možemo u 6. jedini- i zapadni dio Primorsko-goranske župa- DO MANDATA I S 14. MJESTA NA ci s osvojenih 3.723 glasa. nije s 44,55 posto, HDZ je osvojio 22,50 LISTI Čelnik Domovinskoga pokreta Miro- posto, Možemo 8,50 posto, a Most 5,80 Preferencijalni način glasovanja daje slav Škoro, koji se kandidirao u 2. izbor- posto glasova. mogućnost ulaska u Hrvatski sabor kan- noj jedinci, osvojio je 13.184 preferen- HDZ je u 9. izbornoj jedinici, koja didatima s bilo kojeg mjesta na listi pod cijalna glasa, čelnik Mosta Božo Petrov obuhvaća Ličko-senjsku, Zadarsku, Ši- uvjetom da osvoje najmanje 10 posto u 10. izbornoj jedinici 12.042, Tomislav bensko-kninsku i sjeverni dio Split- preferencijalnih glasova u odnosu na Tomašević iz Možemo u 1. izbornoj je- sko-dalmatinske županije, osvojio 47,47 broj glasova koji je ta lista osvojila. Na- dinici 19.604, a Dalija Orešković iz koa- posto, Restart 17,22 posto, Domovinski kon prebrojenih 99 posto glasova, pred- licije SSIP, Pametno i Fokus u istoj jedi- pokret 11,85 posto, a Most 10,06 posto sjednik HDZ-a Andrej Plenković osvojio nici 5.070 glasova. n glasova. Južni dio Splitsko-dalmatin- je kao nositelj liste u 1. izbornoj jedini- ske i Dubrovačko-neretvanske župani- ci 32.143 preferencijalna glasa, a više ENG The unofficial results of the elections for the je, odnosno 10. izbornu jedinicu, tako- od njega dobio je Vili Beroš, prvi na li- 10th Croatian Parliament have been released by the State Electoral Commission with 99 percent of the đer osvaja HDZ s 40,86 posto. Restart sti u 10. jedinici, osvojivši 35.607 gla- votes cast on the 5th of July counted. 66 seats were dobiva 20,49 posto, Most 12,06 posto, sova. Predsjednik SDP-a i lider Restart won by the HDZ party, the SDP-led Restart coalition Domovinski pokret 10,20 posto, a ko- koalicije Davor Bernardić dobio je pak took 41 seats, the Domovinski pokret party took 16 seats, the Most party eight, the Možemo coalition alicija SSIP, Pametno, Fokus 5,40 po- 13.767 preferencijalnih glasova, a više seven seats, the SSIP-Pametno-Fokus coalition three, sto. Posebna izborna jedinica za izbor od njega osvojili su u 8. izbornoj jedini- and the Reformisti and HNS parties won one seat zastupnika u Hrvatski sabor, koje bira- ci Peđa Grbin (16.976) te Siniša Hajdaš each, with minority voter MPs occupying their guar- anteed eight seats in parliament. The turnout of 46.9 ju hrvatski državljani bez prebivališta u Dončić (14.485) u 3. jedinici te tako ušli per cent was significantly lower that the 52.59 per Republici Hrvatskoj, HDZ-u je donijela tri u Sabor s 14. mjesta na listi. Uz njih, s cent turnout for the 2016 elections.

MATICA srpanj 2020. 7 Hrvatsko predsjedanje Vijećem Europske unije Njemačka od Hrvatske preuzela predsjedanje Vijećem EU-a Unatoč izazovima pandemije 1. srpnja Hrvatska je predala, nakon uspješnog jednosemestralnog predsjedanja Vijećem EU-a, rotirajuće Unijino kormilo Njemačkoj koja će Unijom upravljati do kraja 2020. godine

Premijer RH Andrej Plenković i kancelarka Njemačke Angela Merkel Ministri vanjskih poslova Goran Grlić Radman i Heiko Maas

Tekst: Vesna Kukavica Foto: Hina Hrvatska dobiti deset milijardi eura po- rekao je premijer Plenković. Uvjeren moći, pogodio je pravu mjeru bespo- je da će “tako izdašna sredstva”, koja d zemlje koja predsjeda vratnih sredstava i zajmova, ocijenio je dostižu jednogodišnji proračun Repu- Vijećem Europske unije 19. lipnja predsjednik Vlade RH Andrej blike Hrvatske, biti dostatna poluga za se očekuju važni impulsi Plenković nakon virtualnoga samita Eu- “brzi gospodarski rast Hrvatske i povra- i inicijative na razini čita- ropskog vijeća. tak na vrijeme od prije tri i pol mjeseca”. O ve Unije koja broji 514 Europski plan za oporavak od pan- milijuna građana u 27 država članica. demije vrijedan je 750 milijardi eura. Hr- SNAŽNA EUROPA I POLITIKA “Niti jedna zemlja ne može sama i izoli- vatskoj je namijenjeno više od deset mi- PROŠIRENJA rana savladati ovu krizu”, naglasila je lijardi eura u četiri godine. Tri četvrtine Plenković je primijetio kako slogan hr- njemačka kancelarka Angela Merkel u bespovratno, a četvrtina kroz povoljne vatskog predsjedanja “Snažna Europa obraćanju Bundestagu povodom pre- zajmove. “Za Hrvatsku tih deset milijar- u svijetu punom izazova” nije mogao uzimanja predsjedništva Vijećem EU-a. di eura iz plana gospodarskog oporav- boje pogoditi ono sa čime su se svi- Kancelarka je objasnila da će savlada- ka, plus po procjenama više od 11,5 jet i Europska unija suočili. Uz pande- vanje posljedica krize biti jedna od naj- milijardi eura iz Višegodišnjeg financij- miju Covida-19, hrvatsku prijestolnicu važnijih zadaća predstojećeg šestomje- skog okvira (VFO-a) iliti proračuna EU- je pogodio potres, kazao je Plenković i sečnog njemačkog predsjedanja. a, znače sigurnosnu mrežu kako da se naglasio da je pitanje pomoći u obno- Prijedlog Europske komisije za pomoć brzo vratimo na onaj zdravi gospodar- vi Zagreba iznio i u virtualnom summi- u oporavku od pandemije, po kojem će ski rast koji smo imali prije Covida-19”, tu u raspravi na Vijeću. Naglasio je da u

8 MATICA srpanj 2020. Predsjednica Europske komisije Ursula Von Der Leyen (L) i predsjednik Vijeća EU-a Charles Michel nakon video summita, Bruxelles, 19. VI. 2020. Dan hrvatske diplomacije 7. lipnja obilježen u Zagrebu

tome očekuje europsku pomoć. Hrvat- tva s Europskim parlamentom. Brnjac ska je, kao predsjedateljica EU-a, “brzo je posebno istaknula reakciju predsjed- reagirala na pojavu covida-19” i učinila ništva kada je na prijedlog Komisije do- što je bilo potrebno za funkcioniranje govoren paket brze pomoći za ublaža- EU-a u takvim okolnostima, ocijenio je vanje posljedica pandemije Covida-19 hrvatski premijer. Među ostvarenim ci- na gospodarstvo i zdravstvene sustave. ljevima predsjedanja istaknuo je to što Podsjećamo, radi se o travanjskom pa- Suveniri hrvatskog je povratak proširenja na zemlje zapad- ketu koji uključuje kreditnu liniju Europ- predsjedanja nog Balkana vraćen na dnevni red Unije. skog stabilizacijskog mehanizma, jam- Vijećem EU-a Hrvatsko predsjedanje je u potpunosti stveni fond Europske investicijske banke promijenilo kontekst politike proširenja i program podrške za skraćeno radno okonferencijama”, zaključio je ministar Europske unije u odnosu na zemlje za- vrijeme SURE, koji je ukupno vrijedan vanjskih poslova RH Grlić Radman na- padnog Balkana, rekao je Plenković re- 540 milijardi eura. zočnima na svečanosti povodom Dana ferirajući se na dobivanje “zelenog svje- hrvatske diplomacije. Danom hrvatske tla” za otvaranje pregovora o članstvu s DAN HRVATSKE DIPLOMACIJE diplomacije, 7. lipnja, tradicionalno se Albanijom i Sjevernom Makedonijom i Videokonferencije su bile odlična za- obilježava povijesni događaj iz 879. go- svibanjski samit na kojem je usvojena mjena za fizičke sastanke tijekom hr- dine kada je papa Ivan VIII. uputio hr- Zagrebačka deklaracija kojom se potvr- vatskog predsjedanja EU-om, rekao je vatskome knezu Branimiru pismo kojim đuje europska perspektiva šest zema- šef hrvatske diplomacije Gordan Grlić ga izvještava da je u Rimu blagoslovio lja jugoistočne Europe. Radman, ocijenivši to “otkrićem tehno- njega i cijeli hrvatski narod, te priznaju- Na zadnjoj plenarnoj sjednici Eu- loškog napretka”. Umjesto dolaska u Za- ći mu “zemaljsku vlast nad cijelom Hr- ropskoga parlamenta za vrijeme hrvat- greb ili u Bruxelles, europski su dužno- vatskom”. Prije 1141 godine bilo je to skog predsjedanja bila je državna tajni- snici održali 80 videokonferencija. “Iako najviše međunarodno priznanje čime ca Nikolina Brnjac u ime Vijeća EU-a i to je predsjedanje bilo virtualno, uspjeli je, u današnjem smislu, Hrvatska pri- u svojstvu delegirane ministrice zadu- smo napraviti fantastičnu kompenzaci- znata kao suverena država. žene za odnose hrvatskog predsjedniš- ju, otkrili smo tehnološku inovaciju vide- Zaključno, naš ministar smatra da je unatoč specijalnim okolnostima Za- Premijer Andrej Plenković na video greb uspio ostvariti glavne ciljeve roti- summitu Vijeća EU-a, 19. VI. 2020. rajućeg predsjedanja. Brexit, dogovor o budućim odnosima između EU-a i Velike Britanije, borba za što povoljni- ji novi višegodišnji europski proračun (VFO), nabrojao je pored ostalih uspje- ha hrvatski ministar. Predsjedanje EU- om 1. srpnja od Hrvatske je preuzela Njemačka, kojoj je ovo 13 predsjedanje Vijećem EU-a. n

ENG On the 1st of July the rotating six-month pres- idency of the EU council shifts from Croatian to Ger- man hands. The Covid-19 pandemic fears saw min- isters stage a full eighty videoconferences rather than live meetings in Zagreb or Brussels. The Euro- pean recovery plan sparked by the pandemic scare is geared to spend 750 billion euros, with Croatia set to take a ten billion euro cut from the recovery pie over the coming four-year period.

MATICA srpanj 2020. 9 Zagreb: Hrvatski glazbeni zavod uskoro spreman za publiku

kupljeno 334.610 kn, kampanja se na- Ranjen, ali prekrasan stavlja, a najstarija hrvatska glazbena ustanova nada se i pomoći od Grada Radove na hitnoj sanaciji HGZ je započeo ubrzo nakon Zagreba te Ministarstva kulture. “Već na dan potresa obišla sam cen- potresa zahvaljujući spremnosti projektanta i izvođača tar grada i nekoliko kulturnih ustanova da se uhvate posla unatoč tome što znaju da je te odmah održala prvi u nizu sastanaka oko hitnih mjera sanacije. Zgrada HGZ-a, financijsko stanje udruge iznimno loše jer je prestankom netom obnovljena i u kojoj smo plani- rada zbog pandemije prestao i dotok prihoda rali održati mnogobrojne programe za vrijeme hrvatskog predsjedanja Vije- ćem EU-a, pretrpjela je znatnu štetu, no žurnoj sanaciji toga dragocjenoga kulturnog dobra pristupilo se odgovorno – uzimajući u obzir sve relevantne pro- pise za zaštitu baštine, a prije svega si- gurnost ljudi. Zgrada je već sada sigur- na za održavanje kulturnih programa i manifestacija, a slijedi i cjelovita obno- va. Ministarstvo kulture poduprijet će financijski, u skladu s mogućnostima, obnovu doma ove vrijedne građanske inicijative s tradicijom od gotovo 200 godina – važne i za kontinuitet hrvat- Roman Šilje, Romana Matanovac ske kulturne tradicije i glazbene umjet- Vučković, Nina Obuljen Koržinek, nosti”, rekla je ministrica kulture Nina Liina Leijala i Petar Klasan Obuljen Koržinek. Druženje s novinarima završilo je u Tekst: Nataša Mesarić svoje izlaganje predsjednica HGZ-a Ro- Velikoj dvorani gdje su arhitekt Roman Foto: Zvonimir Ferina mana Matanovac Vučković. Šilje, restaurator Andrej Dokić i knjižni- Pijanist Petar Klasan s bečkom adre- čarka Nada Bezić gostima pokazali povi- rvatski glazbeni zavod som i finska violončelistica Liina Leija- jesne oslike koji su se otkrili na zidovima (HGZ) ugostio je novina- la koja živi i radi u Palestini govorili su oštećenim od potresa. O tim prekra- re i najavio skori završe- o akciji koju su organizirali u suradnji snim oslicima kojima je Velika dvora- tak radova na hitnoj sa- s Lions klubom Kontesa Nera i koja je na bila raskošno uređena struka će se H naciji te pokazao prerasla u pravi online festival u traja- tek izjasniti nakon opsežnijeg istraživa- senzacionalne povijesne oslike koji su nju od 20 dana na kojem su nastupili nja, a važno je istaknuti da je jedan od se otkrili na zidovima oštećenim od po- umjetnici iz cijeloga svijeta. Predsjed- slojeva oslika izradio glasoviti Johannes tresa. Na konferenciji za novinare su- nica LC Kontesa Nera Olivera Buzadžić Clausen, suradnik Hermanna Bolléa. n djelovali su ministrica kulture Nina Obu- osobno im je zahvalila i uručila darove ljen Koržinek, arhitekt Roman Šilje, u znak zahvalnosti za golemi angažman violončelistica Liina Leijala, pijanist Pe- na ovome zahtjevnom projektu kojim tar Klasan i predsjednica HGZ-a Roma- je do sada skupljeno 40.000 kuna za na Matanovac Vučković. obnovu HGZ-a. “Korona je zaustavila naše progra- Romana Matanovac Vučković nagla- Dio povijesnih me, a potres nam je teško oštetio zgra- sila je emotivnim riječima koliko je HGZ oslika koji su se otkrili du. No, vjerovali ili ne, mi ipak imamo zahvalan za svaku uplaćenu donaciju jer na zidovima neke dobre vijesti koje želimo podijeli- su troškovi hitne sanacije procijenjeni oštećenim od potresa ti s vama”, riječi su kojima je započela na gotovo 800.000 kn. Do sada je pri- Ravnateljstvo HGZ-a pokrenulo je opsežnu donatorsku kampanju ENG The Croatian Music Institute in Zagreb has launched the rapid repair of its building following u koju su se uključile mnogobrojne privatne i pravne osobe te the recent earthquake thanks to the readiness of de- signers and contractors to undertake the job in spite iznimno veliki broj umjetnika koji su svojim online nastupima of knowning that the finances of the institute are in a very poor state as the current pandemic fears have snažno pridonijeli i potaknuli mnoge da pomognu obnovi. put a stop to work and their income stream.

10 MATICA srpanj 2020. Globalna Hrvatska Mediteranski svjetionik Historiografski klasik i suvremeni hrvatski poklisar Ivo Banac s polustoljetnom američkom adresom za vječno počivalište oporučno je odabrao rodni Dubrovnik

akon teške bolesti u Zagre- centra za poslijediplomske studije u Dubrovni- bu je 30. lipnja u 73. godini ku, predsjednik savjeta Instituta Vlado Gotovac. preminuo Ivo Banac, istaknuti Bio je i urednik znanstvenih časopisa, poput East povjesničar, političar i esejist. European Politics and Societies. Dopisni je član Rođen je 1. ožujka 1947. u Du- HAZU od 1990., a od 2004. počasni građanin Sa- brovniku. Otac mu je bio po- rajeva. Od demokratskih promjena surađuje s morski kapetan koji je 1947. ravnateljem Hrvatske matice iseljenika Borisom emigrirao u Ameriku. Djed s majčine strane umro Marunom, također povratnikom iz američkoga je u zatvoru u Lepoglavi 1948. S majkom je Ivo egzila, na nizu foruma i tribina, pišući u časopi- emigrirao u Ameriku 1959. kako bi se obitelj Piše: Vesna Kukavica su Matica i Hrvatskome iseljeničkom zborniku do spojila. Otac mu je poginuo u prometnoj nesre- kraja života. Posljednjih deset godina održavao Nći sljedeće godine. Najprije je živio u New Yorku, školujući se je Ljetnu školu Sveučilišta Yale u rodnome Dubrovniku, koji u katoličkim obrazovnim institucijama. Završio je isusovačku je odabrao za vječno počivalište gdje njegovo životno djelo mušku gimnaziju koja je, kako je govorio, bila stroga, ali je simbolično zatvara svoj ovozemaljski krug, svjetleći pisanom u njoj stekao disciplinu. Studirao je na Sveučilištu Fordham, ostavštinom plodnoga historiografskog klasika eruditske ši- dok je magistrirao i doktorirao u Kaliforniji na uglednom Sve- rine kao svjetionik s Mediterana. učilištu Standford. U saveznoj američkoj državi Connecticut Većina moćnih pustolova vidi Dubrovnik isključivo kao od 1977. do 2009. predavao je povijest Istočne i Jugoistočne turističko odredište ili mjesto snimanja popularne serije Igra Europe na Sveučilištu Yale gdje je umirovljen kao professor prijestolja, dok oni iz zapadnih akademskih zajednica s ko- emeritus, s tim da je u dva mandata bio i predstojnik Pierson jim se dulje od pola stoljeća susretao profesor Banac i koji Collegea. No, nakon pada Berlinskoga zida, srce ga vuče Li- su fokusirani na povijest novoga vijeka znaju da je riječ o ti- jepoj Našoj na Starome kontinentu, gdje će posljednjih če- sućljetnoj prijestolnici male Republike s bogatom baštinom, tvrt stoljeća i pisati i stvarati povijest rušenja komunizma koji nastalom na svim onim ishodišnim temeljima na kojima je mu je obitelj otjerao u svijet. Od 1995. do 1999. profesor je stoljećima podizana zapadna civilizacija, čiji je duh izrastao povijesti na Srednjoeuropskom sveučilištu u Budimpešti te iz triju planetarnih središta - Jeruzalema, Atene i Rima. upravitelj Instituta za jugoistočnu Europu. Od 2008. redoviti Odgojivši naraštaje povjesničara na nekoliko kontine- je profesor povijesti na Filozofskome fakultetu Sveučilišta u nata, profesor Banac dao je naposljetku obol i paneurop- Zagrebu, a od 2018. bio je profesor mentor doktorandima skome projektu COURAGE, koji odnedavno stvara rastući povijesti Hrvatskoga katoličkog sveučilišta u Zagrebu. Ob- internetski registar zbirki koje se odnose na različite oblike našao je i počasnu dužnost pročelnika Odsjeka za političke kulturne opozicije na golemom zemljopisnom području koji nauke i međunarodne odnose u Sarajevskoj školi za nauku obuhvaća sve članice i nečlanice Europske unije u bivšem i tehnologiju. Izlet u politiku dvijetisućitih srećom brzo je za- socijalističkom bloku. Kao autentičan svjedok protumačio vršio. Ministar je u Vladi RH za zaštitu okoliša i prostornoga je arhivsku građu o djelovanju naših disidenata koje je oku- uređenja (2003.) te predsjednik Liberalne stranke. Zastupnik pljala Hrvatska akademija Amerike, među kojima je uz na- je u Hrvatskome saboru (2004. – 2007.). Autor je i urednik raštaj intelektualaca poput Jure G. Prpića, Mate Meštrovića, niza knjiga, članaka, recenzija, nadahnutih eseja i britkih in- Jere Jareba i Karla Mirtha (čija je konspirativna veza s dr. Fra- tervjua. MonografijaThe National Question in Yugoslavia: Ori- njom Tuđmanom uspostavljena 1966.) - bio i slavni Bogdan gins, History, Politics / Nacionalno pitanje u Jugoslaviji: porije- Radica kojem je bogatu arhivu Banac pohranio u knjižnici klo, povijest, politika (1984.) nagrađena je nagradom Wayne Sveučilišta Yale. Nakon Radičine smrti taj dio zbirke u sveu- S. Vucinich za najbolju sjevernoameričku knjigu iz područja čilišnoj knjižnici Yale je digitaliziran, dok je papirnati mate- istočnoeuropskih studija objavljenu 1984. Ta je kultna knji- rijal iz zbirke, zahvaljujući profesoru Bancu, prebačen u Hr- ga, kao niti jedna druga povjesnica hrvatskog autora, doži- vatski državni arhiv u Zagrebu. Laka mu bila rodna gruda, vjela čak sedam izdanja na engleskome jeziku! Za studiju koju je neizmjerno ljubio! n Sa Staljinom protiv Tita: Informbirovski rascjepi u jugoslaven- skom komunističkom pokretu (1988.) primio je nagradu Josip ENG Ivo Banac (Dubrovnik, 1 March 1947–Zagreb, 30 June 2020) Juraj Strossmayer za najbolju knjigu iz društvenih znanosti was a historian, writer and politician. He lived in the United States objavljenu u Hrvatskoj 1990. Ivo Banac bio je dopredsjednik of America for a half century passing on, as a respected professor, predstavništva Instituta Otvoreno društvo u Hrvatskoj, član his broad learning and experience to many generations of students at leading universities, also leaving an indelible trace among Cro- predsjedništva i predsjednik Hrvatskoga helsinškog odbo- atian academics. He taught eastern and southeastern European ra za ljudska prava, generalni direktor Interuniverzitetskoga history at Yale University from 1977 to 2009.

MATICA srpanj 2020. 11 Humanitarna akcija Gradišćanski Hrvati donirali 69.000 eura za obnovu Dječje bolnice u Zagrebu Svim donatorima zahvalio je u ime Republike Hrvatske i Klinike za dječje bolesti Zagreb na svečanosti uručenja donacije u Beču veleposlanik u Austriji Daniel Glunčić, na pomoći za djecu i mlade i za dobrobit bolnice te grada Zagreba i uzornih odnosa Austrije i Hrvatske

most povezivanja Austrije i Hrvatske, kao i iseljeni Hrvati. Vi ste višestoljet- ni dokaz kako se mostovi grade i znaj- te da računamo na vas, naše Hrvate u Republici Austriji - rekao je uvodno veleposlanik Glunčić.

GLAVNI INICIJATOR Glavni inicijator i koordinator humanitarne akcije i voditelj Hrvatskoga centra u Beču Petar Tyran zahvalio je veleposlaniku Glunčiću što je omogućio gradišćanskim Hrvatima da upravo u Veleposlanstvu RH svečano završe ovu akciju. Riječi zahvale uputio je i direk- torici dvojezične Osnovne škole u Uzlo- pu u Gradišću Ljubi Palatin-Wild i glavnoj tajnici Hrvatskoga centra Gabrijeli Novak-Karall za njihovu veliku pomoć pri prikupljanju donacija za koje su zajedno s Tyranom kao zastupnice gradi- Petar Tyran i direktor Raiffeisen banke Ivan Mikula šćanskih Hrvata, odnosno Hrvatskoga centra i Neovisne građanske inicijati- Tekst: Snježana Herek znak zahvalnosti za taj čin solidarnosti ve, u ime donatora potpisali Ugovor Foto: Filip Hauck-Tyran i pomoći Zagrebu i okolici u nevolji, hr- o darivanju s ravnateljem zagrebačke vatski veleposlanik u Austriji Daniel Klinike za dječje bolesti prof. dr. Gora- Veleposlanstvu RH u Beču Glunčić u Veleposlanstvo RH pozvao je nom Roićem. svečano je obilježen 27. predstavnike donatora koji su mu, u - Ovom smo donacijom pokazali i do- lipnja završetak velike odsutnosti zamjenice ravnatelja Klinike kazali da se znamo držati zajedno, da humanitarne akcije graza dječje bolesti u Zagrebu dr. Ive Hosjak, se znamo složiti ako je riječ o dobrim U dišćanskih Hrvata i nji- koja je svoju zahvalu gradišćanskim Hr- idejama i da smo spremni svi zajedno hovih prijatelja u kojoj su u dobrovolj- vatima poslala videoporukom, simbo- surađivati kada postane gusto - rekao noj akciji prikupili 69.000 eura za lično predali ček s gotovo 70.000 eura. je Tyran dodavši kako ova donatorska obnovu Odjela dječje kirurgije Klinike Novac su prošli tjedan donatori, preko akcija budi nadu u još bolju buduću poza dječje bolesti u Zagrebu, u kojoj se otvorenoga bankovnog računa poseb- vezanost gradišćanskih i ostalih Hrvata. liječe djeca iz cijele Hrvatske, a koja je no za tu svrhu, poslali u Zagreb. - Donatore nije bilo teško naći jer su teško oštećena u razornome potresu - Veliko hvala svima. Hrvatska raču- ljudi bili dobro informirani preko tele- koji je 22. ožujka pogodio Zagreb. U na na vas, neće vas zaboraviti jer vi ste vizije i radija o čemu je riječ i kada je

12 MATICA srpanj 2020. Grad Beč pomaže Zagrebu 20.000 eura vrijedne donacije u građevnome materijalu Gradonačelnik Grada Beča dr. Michael Ludwig 19. lipnja 2020. simbolično je u atriju bečke vijećnice predao hrvatskome veleposlaniku Danielu Glunčiću donaciju građevnog drva koju je Grad Beč poklonio Gradu Zagrebu za sanaciju ošte- ćenja nakon teškog potresa 22. ožujka. Primopredaji je nazočio i direktor za šu- marstvo pri Gradu Beču dipl. ing. Andre- as Januskovecz koji je predvodio sve aktivnosti oko nabave drva, priopćeno je iz Veleposlanstva. Na zamolbu Grada Zagreba donirano je građevno drvo u vrijednosti od 20.000 Donatori i uzvanici eura. Materijal bi se trebao dostaviti Za- grebu ovih dana te raspodijeliti u četiri među nas došao inicijator Petar Tyran Austrije i Hrvatske - zahvalio je hrvatski općine koje su najviše stradale u potresu. odmah smo se priključili projektu pru- veleposlanik svim donatorima. žanja pomoći. Veseli me da donacijom Nazočnim predstavnicima gradi- pomažemo upravo djeci jer ona su moja šćanskih Hrvata i svim donatorima vi- okupljenima u hrvatskom Veleposlan- velika i vječna ljubav - rekla je direktori- deoporukom je zahvalila i zamjenica stvu u Beču prenio i austrijski velepo- ca dvojezične Osnovne škole u Uzlopu ravnatelja Klinike za dječje bolesti dr. Iva slanik u Zagrebu Markus Wuketich koji Ljuba Palatin-Wild. Hosjak. Istaknula je kako je potres u Za- se i osobno priključio donatorskoj akciji. Nakon toga su zastupnici gradišćan- grebu oštetio 50 posto bolničkih kapaci- - To mi je bila čast - poručio je, uputivši skih Hrvata Tyran, Novak-Karall i Pala- teta i operacijske dvorane u najstarijoj pozdrave i čestitke organizatorima, uz tin-Wild predali ček veleposlaniku Glun- zgradi zagrebačke Dječje klinike. Napo- najbolje želje za brzu obnovu bolnice. čiću, uz burno odobravanje nazočnih. menula je da bi se uskoro trebalo poče- Tyran je na kraju zahvalio svima koji su ti s obnovom i kako se već sada veseli nesebično pritekli u pomoć u nevolji Hr- ZAHVALA da će donatorima, nakon što završi re- vatima u Hrvatskoj. Među njima je bio - U ime Republike Hrvatske i Klaićeve konstrukcija, imati prilike pokazati novi i zastupnik Narodne stranke (ÖVP) u bolnice od srca vam hvala na pomoći prostor Dječje kirurgije Klaićeve bolnice austrijskom parlamentu, gradišćanski za dobrobit djece, bolnice, za dobrobit za koji su donirali svoj novac. Dirljive ri- Hrvat Nikolaus Berlakovich, također Zagreba i odnosa gradišćanskih Hrvata, ječi zahvale na kraju je videoporukom nazočan na svečanosti u hrvatskom Ve- leposlanstvu. Među nazočnima bili su i predsjednik Hrvatskoga centra u Beču Tibor Jugović, predsjednik Hrvatskoga kulturnog društva u Gradišću Stanko Horvat, šef prijevozničke tvrtke “Bla- guss” Poli Blaguss i mnogobrojni drugi poznati i priznati gradišćanski Hrvati iz Beča i Gradišća. n

ENG On the 27th of June our embassy in Vienna wrapped up a humanitarian campaign that saw the Croatian ethnic enclave in Austria’s Burgenland re- gion and their friends collect 69 thousand euro in humanitarian donations towards the renovation of the surgery department at Zagreb’s Children’s Hos- pital, which treats children from across the country and that saw significant damage during the earthquake in Zagreb on the 22nd of March.

MATICA srpanj 2020. 13 Sociološka slagalica Nedovoljno istaknute Kada sam posjetio prostorije časopisa “Matica” na Trgu Stjepana Radića 3 u Zagrebu, s namjerom dogovora oko sljedećeg teksta, a i zato jer želim s vremena na vrijeme vidjeti lica suradnika i uvijek nasmijane urednice, bio sam posve zaboravio kako su nas nedavno pohodile neke elementarne nepogode, npr. epidemija koja nam mijenja živote (ime koje je od medijskog ponavljanja toliko ofucano da ga ne želim izgovoriti), pa potres

hova imena; Zlata Bartl – smislila Ve- getu, najprodavaniji hrvatski proizvod ikad; Đurđica Bjedov – Meksiko, zlatna medalja prsno među ostalim; Simona Šandrić-Gotovac, udovica političara Vla- de Gotovca, redovita je profesorica na Katedri za kardiologiju rimskoga Kato- ličkog sveučilišta ‘Sacro Cuore’, bila je članica liječničkog tima pape Ivana Pa- vla II.; Sibila Jelaska - doktorica biološ- kih znanosti, autorica udžbenika “Kul-

Sjetio sam se tada imena nekih žena koje ne poznajem, ali o kojima sam čuo, ili ih gledao na TV-kalendaru, ili sam čitao o njima, ili sam čitao njih same.

Tekst: Nino Sorić Foto: Ana Vrdoljak te fotografije postavljaju. Kako su ljudi još uvijek oprezni zbog epidemije i pra- aktualnostima pandemi- vila karantene, veliki dio zaposlenika je i potresa još uvijek ži- radi od kuće. Ipak, tamo su zaposlenici, vimo. Zgrada u kojoj je uglavnom zaposlenice, uglavnom gos- Matica nalazi se odmah pođe, urednica Galic, rukovoditeljica S uz dvoranu Lisinski. Za odjela nakladništva Kukavica, tajnica razliku od dvorane koja je dovršena de- uredništva Radoš. set godina nakon velikog potresa u Sko- plju 1963. te je koristila protupotresna ONE KOJE NE POZNAJEMO iskustva Makedonaca, naša zgrada za- DOVOLJNO vršena je promptno i u roku, baš prije Sjetio sam se tada imena nekih žena potresa. Statika zgrade ostala je saču- koje ne poznajem, ali o kojima sam čuo vana, ali su po većim površinama zido- ili ih gledao na TV-kalendaru, ili sam či- va pukotine, ponegdje su se i plahtice tao o njima, ili sam čitao njih same. žbuke rasule po parketu. Sa zidova glav- Ne spominjemo ih dovoljno, iako su nog atrija oko stubišta ne vise kao uvi- neke poznate, neke nisu, za neke nitko jek dosad fotografije neke od aktualnih ne zna jer su svakodnevne, ili su bile po- izložbi, već samo lanci na koje se inače litički zabranjene, ali hajdemo izreći nji-

14 MATICA srpanj 2020. tura biljnih stanica i tkiva”, 2000. godine dodijeljena joj je državna nagrada za ži- votno djelo; Nada Klaić, povjesničarka, najutjecajnija hrvatska medievalistica 20. stoljeća; Janica Kostelić - uz Draže- na Petrovića i Matiju Ljubeka najbolji hrvatski sportaš svih vremena; politi- čarka Savka Dabčević-Kučar, s Mikom Tripalom bila je na čelu hrvatskog pro- ljeća; Dora Maar, pravim imenom The- odora Marković, fotografkinja koja je Picassa snimala dok je stvarao svoja djela - njezin arhiv čuva negative i slike koje su postale nezaobilazan materi- I često nad svim tim ženama koje su nam toliko dale jal u analiziranju Picassova rada; Ivana Brlić-Mažuranić, iz poznate obitelji Ma- primjenjujemo oštrije ‘aršine’ nego nad muškarcima, traži se žuranića, napisala je za sve nas “Priče iz od njih više, i da rade više i da rade bolje. davnine”, 1937. postala je članica Aka- demije, kao prva žena kojoj je dodijelje- sarajevskoj katedrali. U doba rata 1995. vatske, direktora fotografije i snimatelja na takva čast; pa Vesna Parun, Marija naše vojnike spašavala je od epidemije mnogobrojnih dokumentaraca doveo Jurić Zagorka, Sidonija Erdődy Rubido, mišje groznice i jedina je mogla, na os- sam neka snimi nekoliko art fotografi- Dragojla Jarnević, Katarina Matanović novi svojih prijateljskih veza, na brzinu ja za uspomenu na ovaj trenutak Mati- Kulenović (pilotkinja i padobranka, ako nabaviti lijek za to iz Ženeve. Na teme- ci i njezinim zaposlenicama. Pristao je netko ne zna). I danas se nastavlja taj lju stipendije Američke akademije zna- to odraditi besplatno. Došao je s pro- niz poznatih i nepoznatih. nosti otišla je u Vojno-istraživački centar fiopremom, objektivima, kamerom i s Poput žene, znanstvenice koja nas za infektivne bolesti u SAD, a Amerikan- užitkom snimio naše radno mjesto. Uži- sve vodi i smiruje u vremenima ove ci su joj nudili posao nakon toga - ma vao je u svom radu. Radio sam s njim epidemije i kojoj samo popis naslova znate je - ona kojoj je otac bio na Go- već nekoliko projekata, inteligentan je objavljenih znanstvenih članaka jedva lom otoku zbog studentskih prosvjeda i i ima snimateljsko “oko”. Brzo povezu- stane na dvije gusto tiskane stranice A4. koja priznaje da je vjernik - da, pogodili je stvari, hvata atmosferu i shvaća bez Iz hobija piše kratke priče, radi stvari od ste - zove se Alemka Markotić. puno objašnjavanja sve što želiš od nje- glinamola, zna svirati klavir, usnu har- Mene ove stvari, iako ponekad teš- ga, stabilan je mentalno na svim snima- moniku, gitaru, orgulje, koje je svirala i u ke i tragične, ovako nabrojene redom, njima u svim uvjetima ma koliko teški ispunjavaju vjerom, ufanjem, ljubav- bili. Izvrstan tip, poštuje svačija uvjere- lju. Nadom. nja i vjere, ali čuva svoju. Relativno je mlad, ima 37 godina, obitelj, dijete, i kao POLITIČARI NE MOGU OTRPJETI – svaki odgovorni roditelj pribavlja, kako POLITIČARKE MOGU se ono kaže, “kruh na stol”. Ah da, ime Kako se zove naš jezik i što nam je on i mu je Ana Vrdoljak. n tko nas njemu uči?! Odgovor glasi: hrvatski nacionalni izričaj - majke nam usađuju taj identitetski program. Tko ENG The pandemic scare and the fallout of the re- vodi uokolo sve one Male škole jezika cent earthquake continue to dominate current po domovini i emigraciji koje su začele events. The CHF building is situated right next to the Lisinski concert hall: the concert hall was complet- pokojna Silvija Letica i Lada Kanajet Ši- ed ten years after the big quake that hit the Mace- mić, pa žene iz naraštaja Marijane Ce- donian capital of Skopje in 1963 and incorporated sarec s Croaticuma koje su ih, uz osta- anti-quake structural measures introduced in the wake of the quake. The CHF building, however, was le, prve inicirale! completed just before 1963 and did not incorporate Nijednog političara nisu toliko vul- these measures. The building remains statically garno vrijeđali naši mediji kao predsjed- sound, but there are cracks on the large walls that have caused some of the plaster to fall onto the nicu Kolindu Grabar- Kitarović. Niti bi ije- wooden parquet flooring. We are no longer hanging dan toliko otrpio. I zato kao priznanje photographs and other exhibition material on the svim tim ženama koje su stvarale i radi- walls of the atrium surrounding the main staircase. With people still exercising caution due to the epi- le, rade, radit će, pozvao sam ozbiljnog demiological concerns and quarantine recommen- umjetnika. Člana Zajednice umjetnika Hr- dations, most of the staff are working from home.

MATICA srpanj 2020. 15 EPK 2020 Rijeka Riječanka najmlađa solistica opere u Stuttgartu Diana Haller rođena je 1986. godine u Rijeci gdje je završila Srednju glazbenu školu Ivana Matetića Ronjgova. Vrlo mlada i odvažna odlučila je otići i školovati se u inozemstvu.

Tekst: Davor Schopf je s mnogo krvi i golotinje. No budući da su takve režije na njemačkim oper- iana je godinama svirala nim pozornicama svakodnevna pojava, klavir prije nego što je brzo se priviknula. otkrila strast za pjeva- njem. RADOST PJEVANJA D Pjevanje je nastavi- Trenutni ugovor osigurava joj tri glav- la studirati na Konzervatoriju Giusep- ne i jednu srednju ulogu, uz tridesetak pe Tartini u Trstu gdje je diplomirala s nastupa u sezoni, dok preostalo vrije- najvišim ocjenama i pohvalom. U Trstu me ima na raspolaganju za koncerte i je u dušu proniknula u talijanski jezik i gostovanja. Zadovoljna je svojim polo- savladala izvorne naglaske. Potom se žajem, dosadašnjim repertoarom i mo- usavršavala na Kraljevskoj akademiji gućnošću da ga postupno gradi uloga- za glazbu u Londonu. Nakon toga upi- ma koje joj najbolje odgovaraju. Među sala je poslijediplomski studij opere i tim ulogama su Cherubino u Mozartovu Lieda na Visokoj školi za glazbu i scen- Figarovom piru, Princ Orlofsky u Strau- ske umjetnosti u Stuttgartu, u razredu ssovoj opereti Šišmiš, Berta i Rosina u čuvene Dunje Vejzović. Rossinijevu Seviljskom brijaču, Oberto i U Stuttgartu je njemački počela učiti Ruggiero u Händelovoj Alcini, Fenena od nule. Već sa šesnaest godina čula ju u Verdijevu Nabuccu. je Dunja Vejzović koja ima važnu ulogu u Prvi vrhunac u karijeri bila je naslov- njezinu pjevanju. Glas je ocijenila vrlo za- na uloga Rossinijeve opere Pepeljuga. nimljivim i predvidjela njegov put u bel- Za nju je, 2013., dobila nagradu Mlada canto. Diana je otišla na Dunjin majstor- pjevačica godine po ocjeni pedesetak eu- ski tečaj u Grožnjanu, a zatim i u njezin ropskih i američkih kritičara vodećega pjevački razred na štutgartskoj visokoj njemačkog časopisa Opernwelt. Pjevala školi. Godine 2009. postala je članicom ju je i u Münchenu, u Kazalištu na Gärt- Opernog studija Državne opere, a slje- deće godine postaje najmlađom solisti- U posljednjh desetak godina desetak mladih hrvatskih opernih com štutgartskog opernog ansambla. pjevača otisnulo se u inozemstvo gdje su, prvenstveno u Njemačkoj, Debitirala je u maloj ulozi štitonoše u Wagnerovu Parsifalu, šokirana agresiv- ostvarili zapažene karijere. Jedna je od njih mezzosopranistica nošću i brutalnošću režijske koncepci- Diana Haller, solistica Državne opere u Stuttgartu.

16 MATICA srpanj 2020. roje, kralj Perzije, i Rossinijev festival u uspjeh u karijeri svakako je premijera Bad Wildbadu gdje je dobila nagradu Bellinijeve Norme u Hamburškoj držav- Belcanto za 2011. godinu te ostvarila noj operi, održana početkom ožujka, ne- još jednu opsežnu naslovnu Rossinije- posredno prije izbijanja pandemije ko- vu ulogu, u operi Tancredi. Male uloge ronavirusa zbog koje su daljnje izvedbe pjevala je na Svečanim igrama u Salz- bile otkazane. Ulogu Adalgise izbrusila burgu i u milanskoj Scali, koristeći sva- je dosadašnjim nastupima u Weißen- ku priliku za nastup, učenje i stjecanje hornu, Rijeci i Stuttgartu. Ona je potvr- iskustva. da mišljenja Dunje Vejzović otprije deset godina. Dianin glas prekrasno se RAZNOLIKE ULOGE stapao s glasom Marine Rebeke u na- U posljednje vrijeme repertoaru je do- slovnoj ulozi, u omiljenim duetima Nor- dala naslovnu ulogu Händelove opere me i Adalgise. Ariodante, Ivicu u Humperdinckovim Sretna je što je mezzosopran jer ima Ivici i Marici, Dorabellu u Mozartovoj više mogućnosti za tumačenje hosenro- operi Così fan tutte, Skladatelja u Strau- la ili uloga u hlačama, odnosno muških ssovoj Ariadni na Naxosu te Enrichettu uloga napisanih za ženski glas. To joj je u Bellinijevim Puritancima. Snimka te poput neke vrste dvostrukog života, za- integralne verzije Štutgartske državne nimljivo i zabavno. opere, svakih se nekoliko dana prikazuje na TV kanalu klasične glazbe Stin- BESPRIJEKORNO UMIJEĆE gray Brava. Za razliku od brza osvajanja europskih nerovu trgu. Pepeljuga ju je odvela i do Diana je svoje glavne uloge već pje- opernih i koncertnih pozornica, Dianin njujorškoga Metropolitana gdje je bila vala u opernim kućama Graza, Züricha, put do operne scene rodnoga grada nije jedina zamjena (tzv. cover) za slavnu Joy- Dresdena, Kölna i Bonna. Novi veliki bio tako brz. Prije Rijeke afirmirala se ce DiDonato, a poslije je pokrivala i ulo- u Zagrebu, na koncertima i kao Rosina gu Rosine u Seviljskom brijaču. Potre- Diana Haller nije samo u HNK-u. Prije četiri godine konačno je be za nastupom u Metu nije bilo, ali je zapjevala u Rijeci, i to naslovnu ulogu na mladoj pjevačici iskustvo rada i pripre- zaljubljena u svoj poziv već hrvatskoj praizvedbi Händelove opere me uloga u jednoj od najvećih svjetskih mu je potpuno posvećena. Julije Cezar u Egiptu. Opera će se u srp- opernih kuća bilo itekako dragocjeno. nju ponovo prikazati u sklopu događa- Koncertne podije na kojima je pje- Smatra kako je na koncertu nja EPK Rijeka. Slijedili su gala-koncert vala teško je nabrojati, a pojedine važ- težište izraza potpuno u glazbi u HNK-u Ivana pl. Zajca i uloga Adalgise, ne točke njezine karijere bile su i Hän- a nedavno je proglašena počasnom čla- delov festival u Londonu, s virtuoznom dok je u operi lakše jer postoji nicom ansambla Riječke opere koja na- naslovnom ulogom Hasseove opere Ši- i vizualni dio. javljuje daljnje planove s Dianom Haller. U Stuttgartu sam svjedočio njezinim uspjesima u Figarovu piru, Pepeljuzi i Ariodanteu. I u riječkim je izvedbama Norme oduševila ljepota Dianina glasa. Imponirale su njezine sigurne, lako ata- kirane visine, ujednačenost i besprijekorno mitraljirajuće koloraturno umijeće. Što bismo drugo i očekivali od pjevači- ce čija su specijalnost Händel i Rossi- ni? Samo da je što češće možemo čuti u domovini. n

ENG Diana Haller is a mezzo-soprano singer born in Rijeka in 1986. She completed secondary music school there and played the piano for years before realising her passion for singing. She took lessons at Trieste’s Giuseppe Tartini conservatory, where she earning a diploma with top marks and distinc- tions. She joined the studio of the national opera in 2009 and the following year was the youngest solo- ist to join the ensemble in Stuttgart (Germany).

MATICA srpanj 2020. 17 Hrvatski glazbenici Oslanjanje na tradiciju Uspjesi i karijere pojedinih hrvatskih skladatelja u inozemstvu realtivno su dobro zapisani u našoj kolektivnoj svijesti. Svaki ljubitelj i poznavatelj glazbe zna o djelovanju Ivana pl. Zajca u Milanu i Beču, Srećka Albinija u Beču i Leipzigu, Milka Kelemena u Stuttgartu, Ive Maleca u Parizu, Silvija Foretića u Kölnu. No, djelovanje skladatelja, dirigenta, pedagoga i glazbenog pisca Fedora Kabalina u Americi manje nam je poznato pa je stogodišnjica njegova rođenja, 12. srpnja 1920. u Zagrebu, prigoda da se prisjetimo njegove bogate i raznovrsne glazbene karijere.

Prve skladbe napisao je u Beogradu. telja Freda Mattera. Od 1950. djeluje u Rana djela nastala su pod utjecajem SAD-u, Pittsburghu i Detroitu. slavenskog folklora koji se odražava u asimetričnoj i promjenjivoj ritmici. SVESTRANA GLAZBENA Studij dirigiranja diplomirao je na DJELATNOST Visokoj glazbenoj školi u Beču 1944. U Tijekom pedesetih godina podučavao je Rimu je 19.prosinca 1946. oženio Bo- u privatnim školama u Kentuckyju i Chi- janu Gaćešu. Dirigentsku karijeru po- cagu, vodio Hrvatsko pjevačko društvo čeo je 1947. u Čileu gdje mu je živio Zora u Chicagu i radio u glazbenoj admi- ujak. U Santiagu vodi Hrvatsko pjevač- nistraciji na početku rada Lyric Opere u ko društvo Jadran te surađuje s čilean- Chicagu, druge po veličini i financijskoj skim zborovima i orkestrima. S Nacio- snazi u SAD-u, poslije njujorškoga Me- nalnim simfonijskim orkestrom snimio tropolitana, s tri i pol tisuće mjesta. Za- je 1949. godine vlastitu glazbu za igrani tim je radio i u glazbenoj administraciji filmEl Paso maldito (Ukleti klanac) reda- Opere u San Franciscu.

Nedavno objavljeni, jubilarni 50. svezak Journala of Croatian Studies, godišnje revije Hrvatske akademije Amerike/The Maestro Fedor Kabalin Croatian Academy of America (HAA), ističe Fedora Kabalina

Tekst: Davor Schopf kao jednog od znamenitih Hrvata, članova HAA, koji su ostvarili Izvor: Hrvatski biografski leksikon zapažene akademske karijere u dijaspori. Foto: Obiteljski album

edor Kabalin potomak je stare hrvatske primor- ske plemićke obitelji s područja Novoga Vino- F dolskog i Senja. Carica Marija Terezija dodijelila je grb ovoj obitelji podrijetlom iz Italije, a potvrdio Hr- vatski sabor 1802. godine. U Zagrebu je Fedor završio klasičnu gimnaziju 1938. godine. Započeo je studij prava, no ubrzo se opredijelio za glazbu. Na Muzič- koj akademiji u Zagrebu studirao je klavir u razredu Melite Lorković, a na Muzičkoj akademiji u Beogradu kom- Izvođenje vlastite skladbe 1976. poziciju u razredu Miloja Milojevića.

18 MATICA srpanj 2020. Fedor Kabalin i dirigent Henry Lewis 1974. Proslava 80.rođendana 12.07.2000.sa kćerkama i unukom Edwardom

Šezdesetih godina pročelnik je teo- Jedna od njegovih najizvođenijih skladbi, iz riznice rijskog odjela na San Francisco Music & sjevernoameričke komorne glazbe, je Divertimento za puhački Arts Institute, gdje vodi i operni studio te dirigira simfonijskim koncertima. U septet: flautu, obou, klarinet, fagot, trubu i dva roga. Drugi stavak, Indiani je predavao glasovir i vodio oper- Uspavanku, posvetio je svojoj malenoj sestrični Mariji-Victoriji, a ni studio na Indiana State University of Pennsylvania. U Midlandu (država Mic- u treći stavak, Round – Vivace, utkao je nekoliko pjesmica koje joj higan) je bio četiri godine dirigent Mid- otac improvizirao kako bi umirio dijete. land Symphony Orchestra. Istodobno je u Detroitu bio gostujući dirigent ta- Osim što je bio operni i operetni Opera News, pisao je na španjolskom mošnjega Simfonijskog orkestra na kon- dirigent, Fedor Kabalin doktorirao je i engleskom. Vodio je TV-programe o certima koji su se održavali uz sponzor- kompoziciju 1965. na Eastman School kulturnim i glazbenim temama. Osim stvo Croatian Board of Trade. of Music u Rochesteru. Skladao je orke- u SAD-u, bio je gostujući dirigent simfo- U sedamdesetim je pročelnik glaz- stralna, zborska i klavirska djela; simfo- nijskih, opernih i akademskih orkestara benog odjela na Newark State Colle- nijske pjesme, komornu glazbu, solopo- u Italiji, Češkoj i Kini. Bio je aktivan do geu, predaje teoretske predmete na pijevke i kantatu-oratorij. Solopopijevke visoke dobi tako da je početkom 2000- Combs College of Music u Philadelp- Pìsme od ljubàvi napisao je 1943. na ča- ih dirigirao u nekoliko gradova u Bugar- hiji te od 1977. do 1986. podučava na kavske tekstove. Napisao je jednočinu skoj i Rumunjskoj. Njegova glazba čula Manhattan School of Music u New Yor- komornu operu A Fable (Bajka) s tri lika, se i u Hrvatskoj, u izvedbi Zagrebačke ku. U isto vrijeme surađuje kao dirigent Willom (lirsko-koloraturni sopran), Mar- filharmonije. Kćer Svjetlana je flautisti- s kubanskim ansamblima Grupo líri- cusom (bariton) i Lucasom (tenor). Pra- ca, a Sanja scenska menadžerica. Obje co cultural i Musical Theater Association, izvedena je 1954. u Državnoj operi New žive u New Yorku u kojem je 3. kolovoza specijaliziranim za zarzuele, specifične Jerseya i uvrštena na službeni popis sje- 2016. umro njihov otac Fedor.n podvrste španjolske operete prepune vernoameričkih opernih djela udruže- ENG sentimenta i temperamenta. nja Opera America. Fedor Kabalin (Zagreb, July 12,1920- NewYo- rkCity, 03.August2016) was a long-time member of the Croatian Academy of America. Kabalin attend- BOGATA ŽIVOTNA PRIČA ed law school in Zagreb (1938-1940) and Belgrade U orkestralnim i komornim djelima za- (1940-1941), but his passion was music. He studied at the music academies of Zagreb (1940-1941) and počeo je u neonacionalnom stilu i ra- Belgrade (1941-1942), and earned master’s of mu- zvio se prema ekspresionizmu i drugim sic degrees from the Vienna Music Academy (1944) umjereno modernističkim pravcima. Po- and from Northwestern University (1954). Kabalin composed numerous pieces and served as a conduc- slije je eksperimentirao s politonalnošću tor in Chicago and San Francisco, among other plac- i širio tonalne granice, izbjegavajući tro- es. His entry in the Hrvatska enciklopedija notes zvuke s tercom. Koristio se dodekafon- that, “a composer of orchestral and chamber works, he began in a neonational style, which evolved to- skim serijalizmom i aleatorikom, ali se wards expressionism and other slightly modernistic nije priklonio ni jednom stilskom pravcu, trends.” Kabalin was chair of the music department već mu skladanje obilježava oslanjanje at Newark State College, Union, New Jersey. Kaba- lin served on the Croatian Academy of America’s Mu- na tradiciju uz izbjegavanje ekstrema. sic Events Committee, which notably organized a Fedor Kabalin bavio se glazbenom concert of works by Croatian composers at the Weill kritikom i publicistikom još od školskih Recital Hall at Carnegie Hall, New York, in Novem- ber 1996. The performances included the Sylvan dana. U nizu čileanskih i američkih ča- Obitelj Kabalin prosinac 1960. Winds ensemble, in which Maestro Kabalin’s daugh- sopisa, među kojima se ističe časopis ter, Academy member Svjetlana Kabalin, plays.

MATICA srpanj 2020. 19 Jubilej Prvi hrvatski svetac Nikola Tavelić Pod sloganom “Sveti budite jer ja sam svet” u Šibeniku je održana 21. lipnja proslava 50. obljetnice kanonizacije sv. Nikole Tavelića, Šibenčanina i prvoga hrvatskog sveca

Kip sv. Nikole Tavelića, rad akademskoga kipara Vida Vučaka

50 godina bila izvrstan događaj za cijeli hrvatski narod, kako u domovini, tako i u dijaspori, te je posebno istaknuo či- njenicu “žive prisutnosti sveca” u Kre- šimirovu gradu, gdje se u tamošnjem svetištu i samostanu održavaju razni događaji. Sve to potvrđuje “da je sveti Nikola Tavelić, prvi hrvatski svečano proglašeni svetac, još uvijek živ i prisutan u crkvi u Hrvatskoj kao svjedok vjere sve do mučeništva, koji može i dalje biti primjer života koji je u potpunosti Proslava 50. jubileja kanonizacije predan Kristu”. Stoga je pozvao vjerni- sv. Nikole Tavelića, Šibenik ke ovim riječima: “Zamolimo sv. Nikolu da štiti ovaj grad, čuva našu vjeru, da Tekst i foto: Marija Belošević svojom rodbinom i prijateljima jer im i ostanemo vjerni vjeri otaca koji su sa- privremeni povratak u domovinu nije gradili ovaj grad na čvrstoj ‘stijeni’, a to rvatski narod ponosno bio moguć. Pedeset godina kasnije, 21. je Isus Krist: isti JUČER, DANAS I SUTRA!” uz svoje ime nosi i atri- lipnja 2020., hrvatski narod upro je oči U znak zahvale za predvođenje slavlja but katolički. Kako kaže u Šibenik, rodni grad našega sveca gdje nuncij je na kraju mise dobio šibensku pjesma, “od stoljeća sed- je održano svečano euharistijsko slav- kapu, koju je na oduševljenje svih pri- H mog”. No, unatoč tome, lje velikoga jubileja. Proslava je imala sutnih odmah stavio na glavu. morala su proći mnoga stoljeća da bi- mnogostruku simboliku. Euharistijsko smo dočekali službenu kanonizaciju pr- slavlje predvodio je apostolski nuncij u SVEČEV KIP ZA JERUZALEM voga sveca iz svoga roda. Dogodilo se Republici Hrvatskoj, nadbiskup Giorgio Za vrijeme euharistijskoga slavlja, ispred to 21. lipnja 1970. u Rimu. Toga dana Lingua. Papa Pavao VI. predvodio je slike našega sveca nalazila se svijeća papa Pavao VI. svetim je proglasio Ni- misu kanonizacije, a nuncij Lingua je koja je gorjela na tek posvećenome ol- kolu Tavelića i trojicu franjevaca koji su papin predstavnik u Hrvatskoj pa je tako taru tada bl. Nikole Tavelića 1937. go- 14. studenoga 1391. godine podnijeli i ovoga puta ostvarena “izravna” veza dine prigodom mise koju je tada u Je- mučeništvo. Bio je to događaj koji je u s Rimom! No, ostvarena je i svojevrsna ruzalemu predvodio nadbiskup Alojzije tadašnjim društveno-političkim prilika- veza među sv. Nikolom i njegovim su- Stepinac. Svoju duhovnu povezanost sa ma imao veliku važnost i za hrvatsku mučenicima, u prvome redu sa sv. Stje- Šibenikom pokazali su i kustos Franje- emigraciju. Naime, u Rim su pohrlili ho- panom iz Cunea, rodnim mjestom nun- vačke kustodije Svete zemlje i definitori dočasnici iz domovine, ali i iz raznih dicija Lingue. koji su se u isto vrijeme okupili u Dele- jelova Zapadne Europe, pa i šire. Mno- U prigodnoj homiliji nuncij Lingua gaciji Svete Stolice za Palestinu i Jeruza- gima je to bila prilika susresti se sa podsjetio je kako je kanonizacije prije lem na misnom slavlju u kapelici koja

20 MATICA srpanj 2020. čuva oltar sv. Nikole Tavelića. Sveti Ni- Crkva sv. Nikole kola, osim što i danas čini čuda, a kažu Crkva sv. Nikole Tavelića, Sydney da je jedno i ovo slavlje, nadahnuće je Tavelića, Sydney mnogim umjetnicima. Posebno u ovoj Veliki štovatelji prvoga hrvatskog sve- prigodi treba istaknuti svečev kip koji je ca su australski Hrvati, koji su pod izradio akademski kipar Vid Vučak. Kip vodstvom fra Gracijana Biršića sagra- je prigodom proslave bio dopremljen dili u Sydneyu najljepšu crkvu posve- u Šibenik te ga je na kraju mise doma- ćenu našemu svecu u dijaspori, a koju ći biskup Rogić i blagoslovio. Kip će biti pohode mnogobrojni vjernici. Kamen postavljen na svečev blagdan 14. stu- temeljac crkve sv. Nikole Tavelića u St. denoga u vrtu franjevačkoga samosta- John’s Parku blagoslovio je sydneyski na na Sionu, posljednjem prebivalištu pomoćni biskup mons. David Cremin sv. Nikole, a inicijator ovog pothvata u veljači 1985., a za blagdan Male Gos- je gvardijan samostana Svetoga Duha pe u rujnu te iste godine crkva je već u Zagrebu i licencirani vodič po Svetoj bila pod krovom i biskup Cremin do- zemlji fra Tomislav Glavnik. pušta da se u crkvi slave svete mise.

PRIGODNA POŠTANSKA MARKA I FILM hodočašće Nikolinim stopama kroz Bo- zaštitnika imaju upravo sv. Nikolu Ta- Uoči same proslave, u Interpretacijsko- snu, hodočašće u Svetu zemlju na ko- velića. No, i u onim drugim blagdan sv. me centru Civitas Sacra otvorena je izlož- joj je sudjelovalo više od 450 hodoča- Nikole svečano se slavi, a neke su na ba “Hrvatski sveci i blaženici u našem snika, velika izložba o životu sv. Nikole poseban način obilježile i ovaj jubilej. narodu” mlade umjetnice Eve Vukine te “Put sandala”, postavljanje svečeva kipa Ovdje donosimo više primjera. Hrvat- predstavljen dokumentarni film “Niko- na pročelju šibenske crkve, promicanje ski katolički centar sv. Nikole Tavelića u la Tavelić – 50 godina svetosti” autora štovanja sv. Nikole hodočašćenjem nje- sydneyskom St. John’s Parku te Hrvatska i scenarista Nene Kužine u produkciji gove zavjetne slike. katolička zajednica sv. Nikole Taveliću Dokumentarnoga programa Hrvatske u Waiblingenu proslavili su 50. obljet- televizije. Proslavi se pridružila i Hrvat- ODJEK JUBILEJA U DIJASPORI nicu kanonizacije nedjeljnim misama. ska pošta prigodnim izdanjem marke s Spomenimo i odjek ovoga jubileja među Hrvatska katolička zajednica bl. Jakova likom Nikole Tavelića koju je dizajnirala iseljenom Hrvatskom. Poznato je kako Zadranina u Göppingenu i Hrvatska ka- Arijana Noršić. Proslava velikoga jubile- mnoge hrvatske katoličke zajednice, tolička zajednica sv. Leopolda Bogdana ja imala je nekoliko etapa tijekom pro- župe i centri diljem svijeta, od Sjever- Mandića u Geislingenu pripremali su teklih triju godina, a one su obuhvaćale ne i Južne Amerike do Australije, kao svoje vjernike preko društvene mreže za proslavu. Molitvama, pjesmama i posebnim prilozima lik sv. Nikole nastojao se približiti vjeroučenicima i ministran- tima, ali i odraslim vjernicima. Posebno su vjernici, koji nisu bili u mogućnosti sudjelovati na misi, pozvani da prate izravan prijenos slavlja iz Šibenika. Na kraju treba čestitati fra Ivanu Bradari- ću, rektoru šibenskoga svetišta i svim suradnicima koji su dali doprinos ovoj velebnoj proslavi. Ne preostaje nam ništa drugo nego zavapiti - Sveti Niko- la, čuvaj i zagovaraj svoj hrvatski narod ma gdje bio! n

ENG The fiftieth anniversary of the canonisation of St Nikola Tavelić was staged in Šibenik on the 21st of June under the motto: “Be holy, because I am holy.” Tavelić was a native of Šibenik and is consid- ered the first Croatian saint. He was declared a saint on the 21st of June 1970 by the Roman pontiff Paul VI to the delight of Croatian worshippers in the home- Prigodna poštanska marka s Slika sv. Nikole na oltaru likom prvog hrvatskog sveca land and abroad. He is venerated by ethnic Croa- tians in the Americas and Australia.

MATICA srpanj 2020. 21 Njemačka Croatica Zaslužni hrvatski slavist iz Njemačke Znameniti slavist Josip Matešić (4. IX. 1927. – 25. III. 2020.), uz plodan polustoljetni pedagoški rad na Sveučilištu u Mannheimu, objavio je više od 200 znanstvenih radova iz mnogih područja, od akcentologije do rusko-hrvatskih i njemačko-hrvatskih književnih veza i frazeologije slavenskih jezikā

Prof. dr. sc. Josip Matešić (4. IX. 1927 – 25. III. 2020)

kao asistent u Slavenskome seminaru Sveučilišta u Fribourgu u Švicarskoj. Tamo i habilitira s temom Der Wortak- zent in der serbokroatischen Schrift- spra- che.

KROATISTIKA U MANNHEIMU U ljetnome semestru 1969. radi u Se- minaru za slavensku filologiju Sveučili- šta u Göttingenu u zvanju izvanrednoga profesora, a već u zimskome semestru akademske godine 1969./1970. postaje redoviti profesor i direktor Slaven- Sveučilište u Mannheimu, Njemačka skoga seminara Sveučilišta u Mann- heimu. Dolaskom u Mannheim uveo Tekst i foto: Ivica Košak Burgera, Triera i Rimscha u njemačko- je i ustrojio studij slavistike i znanstve- me Erlangenu gdje je doktorirao (1959.), ni studij kroatistike za stjecanje magi- z Hrvatske kulturne za- obranivši disertaciju pod naslovom Die sterija znanosti. Više puta obnašao je jednice iz Wiesbadena Erlanger Liederhandschrift – Sprachliche dužnost dekana i prodekana svojega javljaju da nas je 25. ožuj- Untersuchung. Sveučilišnu karijeru za- fakulteta, a bio je član različitih među- ka ovoga proljeća u 92. počeo je na Kazališnoj akademiji u Za- narodnih znanstvenih institucija te do- I godini života zauvijek na- grebu, a razvio u Njemačkoj. Godine pisni član Hrvatske akademije znanosti pustio professor emeritus dr. sc. Josip 1963. radi kao lektor za južnoslavenske i umjetnosti (HAZU) i Kraljevske aka- Matešić. Hrvatski slavist s polustoljet- jezike i književnosti u Institutu za slavi- demije umjetnosti i znanosti u Gete- nom njemačkom adresom Josip Mate- stiku Sveučilišta u Gießenu, a od 1968. burgu (The Royal Society and Scientes šić (Kaptol kraj Požege, 4. IX. 1927. – 25. III. 2020.) osnovno obrazovanje stekao U hrvatskom jezikoslovlju značajno mjesto imaju Matešićevi rječnici je u rodnoj Slavoniji, a Klasičnu gimnaziju i Filozofski fakultet završio je u Za- poput Odostražnoga rječnika hrvatskoga ili srpskoga (Rückläufiges grebu, diplomiravši hrvatski, ruski i nje- Wörterbuch des Serbokroatischen, I – II, 1965. – 1967.). Koautor je i mački jezik s književnošću. Usavršavao je rusistiku u Moskvi, a germanistiku urednik prvoga jednojezičnoga Frazeološkoga rječnika hrvatskoga kod slavnih profesora Lettenbauera, (1982.) i Hrvatsko-njemačkoga frazeološkoga rječnika (1988.).

22 MATICA srpanj 2020. Gothenburg, Švedska). Kao gost pro- teme: frazeološka sinonimija i varijan- fesor predavao je na mnogim europ- tnost, poredbeni frazemi, stil frazema, skim sveučilištima, također u Australiji, komunikacijska funkcija frazema, s ra- Kanadi i SAD-u. Bio je urednik i izdavač zličitih aspekata uspoređuje hrvatsku više znanstvenih edicija. Objelodanio frazeologiju s frazeologijom drugih sla- je više od dvjesto znanstvenih radova: venskih (uglavnom ruskoga) i neslaven- rasprava, članaka recenzija i knjige: Die skih (najviše njemačkoga) jezika, bavi se Erlanger serbokroatische Liederhands- frazemima u književnim djelima. Znača- chrift (München, 1959.), Der Wortakzent jan je i leksikografski rad Josipa Mate- der serbokroatischen Schriftsprache (Hei- šića. Sastavio je prvi i zasad jedini odo- delberg, 1970.), Odostražni rječnik hrvat- stražni rječnik hrvatskoga jezika (1965. skoga jezika (Wiesbaden, 1965. - 1967.), – 1967.), a jedan je od autora i redaktor Frazeološki rječnik hrvatskoga jezika (Za- velikoga Njemačko-hrvatskoga univer- greb, 1982.), Hrvatsko-njemački frazeo- zalnog rječnika (2005.). Njemačko-hrvat- loški rječnik (Zagreb, 1988.). Istraživao je ski univerzalni rječnik, prvi takve vrste govore u Požeškoj dolini, jezičnu inter- u hrvatskoj leksikografiji, sadrži više od ferenciju čeških i slovačkih doseljenika 120.000 natuknica i više od pola milijuna u Slavoniji, jezikoslovne poglede pred- (500.000) prevedenih primjera kojima Znanstvenik Josip Matešić stavnika reformacije i protureformaci- se objašnjavaju značenja riječi, izričaja, bio je dopisni član Hrvatske je južnih Slavena, utjecaj “panslavizma” termina, frazema, poslovica. na jezik i književnost slavenskih naroda akademije znanosti i te posebice frazeologiju slavenskih je- LEKSIKOLOŠKI PRINOSI umjetnosti te Kraljevske zika s teorijskoga, dijakronijskoga, sin- U rječnik je uneseno jezično blago su- kronijskoga, arealnoga, poredbenoga vremenoga njemačkoga i hrvatskoga akademije umjetnosti i i komunikativnoga aspekta, pitanja iz jezika, ali su unošene i mnogobrojne znanosti u Švedskoj. područja južnoslavenskih književnosti riječi iz kolokvijalnih govora, uključivši (bugarske, hrvatske, slovenske, srpske) austrijsko i švicarsko govorno područ- posrednik između dvaju jezika, već i kao i ruske književnosti i njezina utjecaja na je, znači riječi koje su tijekom vremena tumač kulturnih i civilizacijskih razlika hrvatsku književnost. Svoja znanstvena ušle u njemački standardni jezik. Uvr- dvaju naroda. Projekt je rađen u sklopu dostignuća objavljivao je u hrvatskim i šteno je i nazivlje iz oko 130 stručnih i bilateralnoga sporazuma o znanstvenoj međunarodnim časopisima. Surađivao znanstvenih područja najnovijega vre- suradnji između Republike Hrvatske i je kao aktivni član društva bivših stu- mena, kao što su tehnika, medicina, bi- Pokrajine Baden-Wurttemberga Save- denata hrvatski sveučilišta AMAC-D u ologija, matematika, informatika, pra- zne Republike Njemačke. Ministarstva Frankfurtu gdje se javio tekstom O mo- vo, ekonomija, obrtništvo itd. Rječnik je znanosti obiju zemalja i Sveučilište u gućnosti studiranja kroatistike, Glasnik koncipiran kao priručnik za široku pri- Mannheimu omogućili su davanjem fi- društva AMAC-D, broj 1, Frankfurt/M. mjenu, a svojim sadržajem i načinom nancijske pomoći izradu ovoga projekta. 1993., str. 20., o temi koja je ostala ak- obrade pouzdan je izvor za razumijeva- Profesor Matešić preminuo je u godini tualna do danas. nje i prevođenje ne samo općih, nego i u kojoj obilježavamo 500. godišnjicu ro- strukovnih jezičnih sadržaja. Zbog toga đenja Matije Vlačića Ilirika i dobra je to NJEMAČKO-HRVATSKI je, a ne samo radi opsega, ovaj rječnik prilika da se spomene prva međunarod- UNIVERZALNI RJEČNIK univerzalan. Ukratko, rječnik je namije- na konferencija o Matiji Vlačiću Iliriku u Matešić objavljuje i mnogobrojne znan- njen svima koji govore njemačkim i vla- Njemačkoj koju je prof. Matešić organi- stvene članke na različite frazeološke daju hrvatskim jezikom ili uče taj jezik. zirao uz pomoć Društva za jugoistočnu Dobro će doći prevoditeljima, tumači- Europu/Südosteuropa-Gesellschaft. n ma, nastavnicima, studentima, osobi- to onima koji rade u pučkim učilištima ENG i dopunskim školama, kao i polaznici- Josip Matešić (4 April 1927–25 March 2020) was a Slavic studies scholar. He had a fruitful fif- ma tih škola i tečajeva te stručnjacima ty-year teaching career at universities in Germany i znanstvenicima zbog mnogih preve- and published over two hundred papers in various denih pojmova iz humanističko-znan- fields of study: accentology, Russo-Croatia and Ger- mano-Croatian literary interaction, and the phrase- stvenih disciplina. Posebnost rječnika ology of Slavic languages. He was a full professor ogleda se u primjeni postupka pri objaš- and the director of the Slavic studies seminar at the njavanju, tumačenju pojedine riječi, po- University of Mannheim from 1969 to 1996. Follow- ing his retirement, he continued to be active at uni- jedinih izričaja, sintagmatskih obrazaca. versities in Germany and Croatia as an emeritus Odabrana djela dr. sc. Josipa Matešića Rječnik je važan doprinos ne samo kao professor.

MATICA srpanj 2020. 23 Povijesna razmišljanja

Otok spužva Krapanj ne samo što je otok spužvi i spužvara, nego je i sam poput spužve. Kao što ove morske tvorbe između biljnog i životinjskog svijeta mogu upiti puno više nego što bi to netko očekivao, isto tako i Krapanj nosi više ljudi, kulture i povijesti nego što bi to neupućen promatrač mogao i pomisliti.

Tekst: Marin Knezović otok obilježen i kao prostor znanja i do- no doslovno su se naboli na oštre osti brog ukusa. njegovih odlučnih stanovnika. Nekoliko ali otok, koji se tek za ne- I u ovim, novim okolnostima, Kra- stotina metara morske površine bila je što više od metar uzdi- panj je trebao ostati utočište male sku- razlika između sigurnosti i osmanskoga gao nad morem, nije u pine posvećene molitvi i učenosti. To gnjeva, preživljavanja i gladi. davnini privlačio ljudske otoku nije bilo suđeno. Doduše, otok Već oko 1500. u oko 200 kuća, na M naseljenike. Prilike se mije ostao utočište, zaklon, ali daleko ve- otoku su živjeli ljudi bez izvora pitke jenjaju tek u XV. st. kada darovnicom ćem broju ljudi, izbjeglicama pred provode, pašnjaka i plodnog zemljišta. plemića Tome Jurića otok postaje vla- dorom Turaka. Krapanj, premda malen, Osim malo dobroga maslinova ulja sništvo bosanskih franjevaca. Na Krap- gotovo u razini morskog zrcala i samo Krapnjane je sve usmjeravalo prema nju redovnici 1441. podižu samostan na 300 metara od obale, značio je spas moru. Tako su tu i žene poput muška- Sv. Križa koji pune vrijednim knjigama stotinama nesretnika iz zaleđa. Najve- raca vješte u veslanju i upravljanju bro- i umjetničkim djelima. Polet renesanse će borbe za otok s Turcima vodile su dicama. Na otoku su bili bogati masli- i humanizma nanio je na Krapanj niz se 1500. i 1652. kada su otočani, pod nici pa u jednoj ulici stoji portal uljare primjera prvih tiskovina, kao i različite vodstvom fratra Petra Musalića, odbi- sv. Lovre iz 1584. godine. umjetnine poput slike posljednje veče- li napad vojske bosanskog vezira. Pre- Poseban odnos između mora i oto- re Francesca Rizza da Santacrocea u ma predaji, Turci su plivajući na životinj- čana dobio je novu dimenziju kada je blagovaonici samostana. Time je mali skim mješinama pokušali zauzeti otok, početkom 18. st. na Krapanj došao iz- Krapnjaninu je podmorje gotovo prirodni okoliš pa su oni uvijek prisutni kada su potrebni neki radovi pod vodom. To je posebno došlo do izražaja u razdoblju poslije Drugoga svjetskog rata. Tada stanovnici otoka sudjeluju u spašavanju potonulih olupina, betoniraju temelje sirijskih luka ili učvršćuju brane u koritu Eufrata.

24 MATICA srpanj 2020. R A N S K I O T O JA D C I Krapanj vjesni redovnik Antun s grčkoga otoka Krete. On je lokalno stanovništvo usmje- rio prema iskorištavanju jednoga morskog organizma koji nije bio ni riba ni školjka ni mekušac. Krapnjani su svoju egzistenciju trebali potražiti u spužvi. Skupljanje spužvi u Jadranskome moru nije ništa neobično. Svojom finom strukturom izdvaja se od svih ostalih sredozemnih srodnika. Posebno se to odnosi na onu ubranu na većim dubinama. Ako biste željeli u davnini podlo- žiti oklop ili sedlo, očistiti lice i tijelo, vaš je izbor bila jadranska spužva. Mekana spužva učinila je i život otočana manje grubim. Donijela je i određenu razinu blagostanja, što potvrđuje osnivanje dr- žavne osnovne škole 1811., koja djeluje i u današnje vrijeme. Ronilačka oprema omogućila je isko- zine morske površine. Do 2100. razina Prve tehnike prikupljanja spužvi nisu rištavanje nasada spužve sve do pede- Jadranskoga mora mogla bi porasti za bile osobito napredne. Obične osti bile set metara dubine, a Krapnjani su se gotovo deset metara. Do tada bi otok su posve dostatne. Krajem 19. st. teh- doslovno pokazali kao stvoreni za ro- mogao biti tek pličina pod morskom po- nologija se sasvim mijenja kada austrij- njenje. Otpornošću na kesonsku bo- vršinom. Ipak, ako je tko naučio živjeti ske vlasti doniraju Krapnjanima prva lest i stoga mogućnošću iznimno du- s morem, od mora i pod morem, onda ronilačka odijela. Kombinacija nepro- gog ostajanja pod morem, stanovnici su to naučili Krapnjani. Sigurno će naći pusne tkanine, gume, brončane kacige otoka predstavljaju svojevrsni medi- odgovor i na ovaj izazov. n i cipela punih olova težila je kao i oso- cinski fenomen. ba koja ju je nosila. Uskoro je flota od Šezdesetih godina prošlog stoljeća osamdesetak brodica cijelom istočnom s više od 1.500 stanovnika bio je naj- obalom Jadrana trgala za mekanim, ja- gušće naseljeni otok na Jadranu. Kra- dranskim zlatom. panj je manji od pola četvornoga kilometra. Danas na Krapnju živi oko 200 Premda mali, otok spužva tako je stanovnika. Otok je 1959. dobio struju, a 1964. i vodovod. do 60-ih godina 20. st. najgušće Budućnost je uvijek neizvjesna. To naseljen jadranski otok, noseći vrijedi i za Krapanj i njegove stanovnike. Ipak, s tek nešto više od metra uzdignu- na manje od pola četvornoga ća nad morem, ovaj najmanji naselje- kilometra površine čak 1.500 ljudi. ni jadranski otok prva je meta rasta ra-

ENG Krapanj—a small island, rising just over one metre above sea level, which makes it the lowest-ly- ing island in the Adriatic Sea—did not attract much human habitation in the ancient past. This changed in the fifteenth century when aristocrat Toma Jurić granted it as a gift to the Bosnian Franciscans. The island was rich with olive orchards and on one street we find the portal of the Sveti Lovro (St Lawrence) oil press from the year 1584. The relationship of the local islanders and the sea was enriched with a new dimension in 1704 when a monk named Anthony arrived on Krapanj from the Greek island of Crete. He taught the locals the art of sponge diving. The island soon thereafter became the Adriatic hub of this activity. In the 1960s the 1,500 people populating its less than half a square kilometre area made it the most densely inhabited Adriatic island. It saw its first electrical installations in 1959 and first piped water supply in 1964. Today Krapanj is home to some 200 people.

MATICA srpanj 2020. 25 Ronilaštvo na otoku Krapnju ima dugu tradiciju Iskustvo, kondicija i hrabrost krapnjanskih ronilaca Povijest ronilaštva na otoku Krapnju stara je više od tristo godina kada je krajem 17. st. onamo došao fra Antun “Grk”, redovnik rodom s Krete, koji se razumio u podmorje, spužve, koralje, njihovo “branje” i obradu pa je boraveći u franjevačkome samostanu na Krapnju prenio to znanje na lokalno stanovništvo

sa šest aparata utemeljuje Spužvarsku zadrugu. Krapanjski ronioci u tom razdoblju, osim u spužvarstvu, najviše su se istaknuli u gradnji i popravcima lukobrana diljem istočnojadranske obale, osobito pri gradnji velikoga lukobrana na ulazu u pulsku luku (1910. – 1914.). Iskustvo, kondicija i velika hrabrost krapnjanskih ronioca razlog je što su bili među prvim ronilačkim ekipama u Poduzeću za spašavanje i tegljenje brodova (kasnije “Brodospas”), brodova koji su za vrijeme Drugoga svjetskog rata završili na morskome dnu. Poslije rata u Krapnju je bilo 15 do 20 ronilačkih ekipa. Svaka ekipa imala Ronilački skafander je svoj brod i brojila je sedam ili osam Krapanjski članova, dva ili tri ronioca i pet pomoć- ronilac vadi nika. Sezona lova na spužve počela bi nim mjestima uz obalu. Motorizirani spužve početkom ožujka i travnja, a trajala je brodovi i ronilački aparati brzo su iscr- do kraja rujna. Ronioci su se naizmje- pili raspoložive zalihe pa su spužvari da- Tekst: Hrvoje Salopek Foto: Turistička nično spuštali u more zbog niskotlačnih nas prisiljeni pretraživati veće dubine. zajednica Krapanj-Brodarica kompresora koje su imali na brodovima Na otoku Krapnju danas se nalazi na dubine veće od 40 metara. Od tada hotel Spongiola koji je tematski posve- ajstariji način vađenja do danas Krapnjani su razvili spužvar- ćen prije svega moru i ronjenju, a iz- spužava iz mora je s po- stvo i ronjenje do samog savršenstva. građen je na mjestu nekadašnje spu- moću tzv. golog berača Krapnjanski spužvari preživljavali žvarske zadruge. Ronjenje je sastavni do dubine od 30 metara. su i razne krize s obzirom na ograniče- dio ponude hotela pa je tako i ronilački N Branje spužava ostima s nost lovnih terena, posebno u vrijeme centar Mediterraneo Sub smješten u ho- čamca ograničeno je do 16 metara du- kad se lov spužava obavljao i s ronilač- telu. Krapnjani su podignuli cijelu našu bine. No, za lov tih organizama ronje- kim aparatima i brodovima na motorni bijelu flotu poslije 2. svjetskog rata pa nje je ipak bilo učinkovitije. Krajem 19. pogon. Najbolja spužva inače se može je i hotel izgrađen s idejom da se ta tra- st. nabavljaju se prvi ronilački aparati naći samo na tvrdome dnu na pojedi- dicija sačuva. n za izlov spužava. Vlasti Austro-Ugarske ENG monarhije nastojale su unaprijediti spu- The history of diving on the island of Krapanj goes back over three hundred years. In the late sev- žvarstvo pa su 1893. godine iz Trsta po- enteenth century it was home to a friar Anthony, a slale zadruzi u Krapnju skafandere i prvi Greek monk born on the island of Crete who under- ronilački aparat, a 1896. godine i drugi. stood the art of underwater diving, marine sponges, corals and how to gather and process them. He To Krapnjane čvrsto veže uz morske du- passed this knowledge on to the locals during his bine. Već 1911. g. šesnaest Krapnjana time at the Franciscan monastery on Krapanj.

26 MATICA srpanj 2020. Šest desetljeća iseljeništva San o povratku Krapnjanina iz Kanade Krapnjanin s torontskom adresom Roko Tanfara punih šest desetljeća živi u Kanadi, gdje zajedno sa suprugom Mirom te djecom i unučadi sudjeluje u svim aktivnostima iseljeničke zajednice

Roko Tanfara, Kanada, 1960-ih

Tekst: Vesna Kukavica Foto: Obiteljski album

vih ljetnih mjeseci u vla- stiti zavičaj na Jadran sti- žu mnogobrojni iseljenici iz naše milijunske O prekooceanske dijaspore od Australije do Amerike, čiji plan o godišnjem odmoru u Hrvatskoj nije mogla omesti nikakva pošast pa ni strašni koronavirus. Među njima je i obitelj osamdesetogodišnjeg Krapnjanina Roka Tanfare, koji će 2. rujna navršiti Supružnici Roko i Mira Tanfara, Kanada punih šest desetljeća otkad je, kako kaže, “stupio kao bjegunac iz komuni- stičkog raja na kanadsko tlo”. Za njega farmi gljiva za 100 dolara na mjesec, ži- da nam Roko, “svladavši engleski jezik, u Jugoslaviji i socijalističkoj Hrvatskoj veći vrlo skromno. Sreća mu se osmjeh- dobivao sve bolje ponude”. kasnih pedesetih 20. stoljeća nije bilo nula, brišući tjeskobu, kada je na zaba- posla na potezu od Rijeke do Dubrov- vi upoznao svoju buduću suprugu Miru, NAPREDOVANJE nika, kao ni za drugu otočku mladost rođenu Moslavku – koja je zbog gotovo “Radio sam naporno 42 godine. Kad je težaka, ribara i spužvara! Nakon izbje- identičnih razloga emigrirala iz domo- trebalo, ponekad i 7 dana u tjednu! A što gličke drame sa sedmoricom osamna- vine u Njemačku, zamijenivši je nakon se tiče Chryslera, tamo sam proveo 30 estogodišnjih vršnjaka s Krapnja, vesla- trogodišnjega iscrpljujućeg rada Ka- godina i od običnog lakirera, na zahtjev jući u hladnoj noći 26. listopada 1958. nadom, 1969. Mira je odrasla u Maloj poslodavca, postao poslovođa. Usavrša- do iznemoglosti prema slobodi na Za- Ludini kao deseto dijete u obitelji, dok vajući se unaprijeđen sam s vremenom pad, te dvogodišnjeg boravka u izbje- je Roko u domovini ostavio sestru i tri u laboratorijskog tehničara. Phosfate je gličkim logorima u Italiji, odlazi putnič- brata te žalosnoga oca. No, trud se u radno mjesto gdje sam ostvario niz po- kim brodom Irpinia iz Napulja do Kanadi iznimno cijeni pa je naš vrijed- stignuća, a tu su se automobili pripre- kanadskoga Quebec Cityja gdje stiže za ni Roko brzo napredovao. Poput tisuća mali za bojanje. Na tom sam radnome 12 dana plovidbe u 20. godini života, 2. Dalmatinaca teške fizičke poslove na- mjestu kompaniji dao puno praktičnih rujna 1960. kon desetak godina zamjenjuje lakšima ideja u vezi s uštedom vode i kemika- U Kanadi su počeci bili mukotrpni i i bolje plaćenima u poznatoj autoindu- lije, na čemu su mi bili zahvalni jer su tjeskobni. Prvi posao Roko je dobio na strijskoj tvrtki Chrysler gdje je, pripovije- uštedjeli milijune. Mira i ja dobili smo

MATICA srpanj 2020. 27 drukčije planove za bake i djedove s mi- sopis kao dugogodišnji Matičin čitatelj, grantskim iskustvom! Kako unuci uživa- za što mu HMI neizmjerno zahvaljuje. ju blagodati kanadskog društva, Roko i Mira - htjeli ili ne, novoj kući unatoč - HUMANITARNA AKTIVNOST zlatnu životnu dob provode odvaguju- Ovih dana Roko i Mira stigli su zrakoplo- ći svakoga ljeta između sna o povratku vom Lufthanse, točnije 7. srpnja, letom u slobodnu i neovisnu Hrvatsku i pri- Toronto -Munchen - Zagreb jer je me- rodne kanadske zbilje s četvero unu- đukontinentalni izravni zračni promet čadi. Koliki je žar za rodnom grudom u djelomično zatvoren zbog pandemije torontskih Tanfara bjelodano svjedoči koronavirusa. Dočekao ih je povratnik činjenica da im jedna od unučica, baš iz Kanade i naš zajednički prijatelj, in- na nagovor bake i dide, nosi ime Mad- ženjer Damir Borovčak, koji ih je preve- dison Croatia! zao na Brodaricu pa na Krapanj. Toga Lipi Makaranin, kako gospodina Tan- rođenog Zagrepčanina, dragovoljca Do- faru zovu otočani, ne krije da najviše voli movinskoga rata i Rokovu obitelj zasi- Zagreb je nezaobilazno odredište obitelji Tanfara rodni otok, a najviše mrzi snijeg, bolnice gurno veže čvrsto prijateljstvo iz doba

sina i kćer, koji su već odavno oženjeni. Mlade bjegunce s Krapnja u talijanskim vodama spasili su 26. S Božjom pomoći, slušajući jedno dru- X. 1958. mornari s prekooceanske grdosije, Valley Forge, među go, u zdravlju i veselju, solidno smo si- tuirali našu obitelj u Torontu.” čijom posadom je bio jedan plemeniti Bokelj. Posada toga U zasluženu mirovinu, odmah na- broda sakupila je i darovala im 212 dolara s nešto malo sitnica, kon Mire, Roko je otišao 2002. Tako posljednja dva desetljeća ljeta provodi koje su im poslužile na dvogodišnjoj kalvariji po izbjegličkim na rodnome otoku ne mirujući, već ob- logorima Italije, nakon koje su se domogli Sjeverne Amerike… navljajući roditeljsku kuću. Sagradio je naš Roko i novu s četiri atraktivno na- i Windows 10, iako se Roko fantastično borbe za neovisnost Republike Hrvatske, mještena apartmana s pogledom na koristi smartphoneom, uključujući ostala kada su s tisućama i tisućama kanad- jadransko plavetnilo za unuke. Mira je suvremena čuda informacijsko-komu- skih Hrvata raznih naraštaja i zanima- izvrsna domaćica, svladala je otočku nikacijskih tehnologija i ima svoj Face- nja sudjelovali danonoćno u svim on- spizu, fantastično joj idu fritule, kolači book profil, poput našeg Y naraštaja, s tarijskim akcijama prikupljanja i slanja od smokvi, ali na Rokovu radost i višnjo- mnoštvom prijatelja iz iseljeničkih za- sanitetske, humanitarne i materijalne vača! Zajednički brinu o vrtu i maslini- jednica od Amerike do Europe i daleke pomoći ugroženoj domovini preko na- ku. Bila bi to emigrantska priča za film Australije. Često im putem te planetar- ših katoličkih misija, tamošnjeg ogran- sa sretnim svršetkom da život ne kroji ne društvene mreže preporuči i naš ča- ka Bedema ljubavi, torontske AMCA-e kao i Hrvatskoga nacionalnog fonda za Obitelj Tanfara na procesiji na Krapnju za Gospu od Anđela 2. kolovoza Kanadu, koje su vodili istaknuti poslovni ljudi i intelektualci naših korijena poput pok. Duška Bezića, Janka Heraka, te Ive Hrvoića, Vladimira Bezjaka, Vladimi- ra Benkovića, Valentine Krčmar, Nikole Demarina i drugih. Prema svojim mo- gućnostima Roko i Mira među prvima su se uključili i u nedavnu akciju Zajed- no za Zagreb vezanu uz razorni potres koji je u ožujku pogodio glavni grad svih Hrvata, a na poziv Humanitarnog fonda Hrvatske bratske zajednice Amerike.

EMIGRANTSKE REMINISCENCIJE Roka ne možete sresti nigdje na zemalj- skoj kugli, a da vam na duhovit način ne ispriča – svaki put iznova – pustolovine iz svog djetinjstva, uključujući i bijeg sa živopisnog otočića na Zapad bez prebite

28 MATICA srpanj 2020. R A N S K I O T O JA D C I Krapanj Roko se hvali kako svi u Krapnju znaju kad on dođe kući. “Kako?” zapitku- jemo znatiželjno. “Čim dođem doma, prvo postavim naš hrvatski barjak na kuću, neka svi vide tko smo i što smo.” Sjeća se bezbrižnog djetinjstva, ku- panja, ronjenja, zgodnih djevojaka, ma- slinika, ali postane iznenada sjetan kad se prisjeti nekih događaja iz svoje mla- dosti. Mladi u njegovo vrijeme nisu imali mnogo prilika za uspjeh: vladalo je siro- maštvo i nezaposlenost. Želio je more- plovnicu, ali drugovi mu je nisu dali jer Obnovljena i dograđena rodna mu otac – spužvar nije bio zadrugar u kuća Roka Tanfare, Krapanj Industrijski krajobrazi Toronta Komunističkoj partiji. Usto, mnogi hrvatski mladići su se vraćali s odsluženja pare i hrane. I ta priča, bolna migrantska vojnoga roka iz Jugoslavenske narod- voj šumi. “Što mi sada preostaje u 80-oj, trauma šestorice mladića i jedne djevoj- ne armije mrtvi u zatvorenim lijesovi- zaključuje veseli Roko, nego zahvaliti ke s Krapnja za olovnih vremena, nikada ma. Stoga su oni bježali preko mora u dragom Bogu da živim u Kanadi, da sam nije dosadna jer vam Roko na neki je- običnim barkama, mnogi su i poginuli u zdrav i zadovoljan, da posjećujem do- dinstven način uvijek drukčijim digresi- morskim olujama ili stradali od velikih movinu, da ljubim svoj hrvatski narod jama pruža priliku naučiti nešto novo o brodova. I Roko je pobjegao na taj na- i poštujem Kanađane, da sam s Mirom, snalažljivosti i ustrajnosti u ostvarenju čin. Ta noć veslanja prema slobodi obi- da mi je rodila dvoje zdrave djece, da cilja kako u bilo kojem poslu možete lježila je njegov život! Pripovijeda izno- imamo četvoro unučadi koja se brinu stvoriti priliku za dobar život. Rokov je va: “Bio je to rođendan moga oca, 26. o meni isto koliko se Mira i ja brinemo recept jednostavan – iskreno pouzda- X. 1958., kad sam pobjegao iz Hrvatske. o njima. Naša kći i tri unuke su trebale nje u Boga i radišnog čovjeka! U njego- Nas sedmero, jedna djevojka i šest mla- ove godine ići u Hrvatsku na Krapanj. vu djetinjstvu na Krapnju je živjelo pre- dića, nitko stariji od 19 godina u krhkoj Planirali su ovdje provesti pet tjedana, ko 2.000 ljudi, a danas osobito zimi na barkici, promrzli i gladni veslamo pre- ali zbog ove zaraze sve se izjalovilo. Bit otoku je svega 200 starijih osoba. Broj- ma Italiji… Tek sam nakon trinaest go- će bolje dogodine, zar ne!”. I tako pri- ni su se Krapnjani, kaže Roko, u potra- dina egzila, zagrlio svoga oca.” vremeno osamljeni na terasi mjesnog zi za poslom raselili po svijetu pa tako hotela Spangiola torontske Tanfare su- većinom žive u Australiji, zapadnoj EU, ZAVIČAJNA LJETA NADE sreću i ostale raseljene Krapnjane, koje dok ih je manji broj odselio u Kanadu i Rokova supruga Mira je zavoljela otoča- kao i njih muče slične dileme u svezi po- SAD-e. Prema njegovu mišljenu: “To je ne i čarobno krapanjsko zelenilo, osobi- vratka u zavičaj. Unuci ih ipak neodolji- žalost i pošast koja vlada Hrvatskom”. to ljeti kad tisuće cvrčaka cvrči po boro- vo vuku preko bare! n

Industrijska zona Toronta

ENG Roko Tanfara has been a Canadian resident for six decades with his wife Mira and their children and grandchildren. Along with his regular work-re- lated and other duties he participates in the activities of the ethnic Croatian community in Toronto. He had planned to relocate to his native island of Krapanj in Croatia as a retiree, and even built a house there. In his golden years his children and Blagoslov brodova na Krapnju grandchildren, however, keep him bound to Cana- da, where he found wealth and liberty.

MATICA srpanj 2020. 29 Krapanjke jedinstvenom ženskom veslačkom regatom čuvaju tradiciju

zivom “U susret Gospi od Anđela” u ko- “Veslale su naše mati” joj, na samome početku kolovoza, u starim gajetama veslaju isključivo Kra- Veslačka regata ženskih posada u gajetama ‘U susret panjke, održat će se ove godine deveti put, u organizaciji Mjesnoga odbora Gospi od Anđela’ održat će se deveti put na Krapnju, Krapnja na čijem čelu je predsjednik Vi- gdje su žene tradicionalno veslale sve do polovice jeća Dalibor Garma. Regata je uspome- na na tegoban život otočanki, ali sada prošlog stoljeća već i biser u turističkoj ponudi Krapnja, 300 metara preko mora udaljene Bro- darice, pa i obližnjega Šibenika.

VESLALE SU OD PAMTIVIJEKA Žene s Krapnja, otoka tek pola četvor- noga kilometra velikoga, bolje reći ma- lenoga otoka u šibenskome arhipelagu, veslale su od pamtivijeka. Morale su! Muškaraca često nije bilo doma. Odla- zili su u leutima na vesla i ronili su, vadili spužve po cijelome Jadranu, od Bri- juna do Mljeta. A Krapanjka je ustajala u dva sata ujutro, u gajetama veslala do polja u Jadrtovcu, Grebaštici, Do- njem polju, prolijevala težački znoj, veslala nazad kući gdje su je čekala djeca, kućni poslovi, radovi u vrtu. Unatoč tome, a svjesne još težega i opasnoga muškog posla, s kojega se mnogi nisu vratili, ovdašnje žene su svoje poštova- Na startu regate … nje i ljubav odraslim muškim članovima obitelji iskazivale preuzimanjem “njiho- Tekst: Željko Rupić No, priča o krapanjskoj ženi, o njezinu vih” teških poslova, poput veslanja. Ko- Foto: TZ Brodarica-Krapanj teškome životu, ostala je uglavnom u liko su žene ovdje bile “vezane” za ve- okvirima otoka i bliskoga susjedstva, ne- slo pokazuje i običaj da su muškarci, i zuzetne žene bile su naše ispričana i nepoznata široj javnosti sve kad su bili doma, stajali na pramcu ili babe, majke, tete, koje do 2012. godine i prve održane ženske krmi broda dok su “bolje polovice” ve- su veslale, a da plivati veslačke regate u kanalu između Bro- nisu znale. Držale su če- darice i Krapnja, koju su organizirali čla- “I tiri kantuna od kuće jer- novi Društva za unapređivanje Krapnja bo su in muški odili na spuge. Kada su na čelu s Milenom Mratinić. “Upravo i bili doma, valjalo ih je štediti jerbo se na ovaj način želimo odati poštovanje nije bilo lako kalavati i spuge vaditi, e, a i priznanje svim našim bakama, mama- niki se nikad nisu ni doma vratili. Valja- ma, tetama, sestrama, svim Krapanjka- lo je to poštivati!” ma koje ne da su držale tri kantuna od Nadaleko poznatu slavu krapanjskih kuće, već su na svojim plećima nosile i spužvara i ronilaca manje-više svi zna- cili krov”, poručili su tada organizatori. ju i puno je papira ispisano na tu temu. Jedinstvena veslačka regata pod na-

Muškarci su odlazili u leutima na vesla i ronili su i vadili spužve po cijelome Jadranu. A Krapanjka je ustajala u dva sata ujutro, u gajetama veslala do polja u Jadrtovcu, Grebaštici, Donjem polju, prolijevala težački znoj, veslala nazad kući gdje su je čekala djeca, kućni poslovi, radovi u vrtu. … i slavlje na cilju

30 MATICA srpanj 2020. Koliko su žene ovdje bile “vezane” za veslo pokazuje i običaj da su muškarci, i kad su bili doma, stajali na pramcu ili krmi broda dok su “bolje polovice” veslale – bio je to izraz poštovanja prema muškom još težem i Najiskusnija posada opasnom poslu.

slale, kako se i vidi na jednoj od “požu- panjki, regati je cilj i očuvanje te obno- “Veslale su nekad barke tjelih” fotografija. va tradicionalnih brodova-gajeta, kao i Neke plivat nisu znale “Muški su bili ronioci pomorci, išli “otimanje zaboravu” krapanjskih nošnji. Al’ su zbog života teška su vanka u bili svit, išli su na spuge od Dakako da su, u natjecateljskome Od kraja se sve molale. Krapnja do Istre, Brača, Korčule…, a mi smislu, rezultati regate u drugome pla- smo morale polje obrađivati, uzdržavali nu. Nakon odvožene utrke sve veslači- Veslale su nekad barke smo dicu i starčad, sve skupa. To je bija ce, ruku pod ruku, u krapanjskim noš- I za bolje nisu znale naš posal. Bija je to opasno težak život, njama, s pjesmom na usnama dolaze brale smo travu, nosile drva, znale bi na do glavnoga trga na feštu na kojoj se, Svit je bija žeja pusta glavi nosit 50, 60 kili, a onda još i veslat”, iz godine u godinu, okuplja “sve više Ča se sliva sa obale. kazuje jedna od sudionica-veslačica na svita”, domaćega i turista. U programu jednoj od prošlih regata. fešte je neizostavna himna regate “Ve- Uska kuća isprid dvora slale su naše mati” domaćega autora Zagrjena sva od mora NEKE NI PLIVATI NISU ZNALE Svetina Milutina Mačka. Evo nekoliko Krapanjsku divojku panti U regati sudjeluje tridesetak veslačica stihova iz nje: …” raznih životnih dobi, na šest do osam brodova, gajeta, od kojih najstarija gajeta ima 140 godina. Vesla se uzduž Krap- nja, kako rekosmo, u kanalu između Krapnja i Brodarice. Uz čuvanje tradicije, odnosno uspomene na težak život Kra-

Žene veslaju, muškarci stoje – takav je bio običaj

ENG The Meeting of Our Lady of the Angels—a rowing regatta staged at the beginning of the month of August featuring the ancient gajeta style boats rowed exclusively by women of the island of Krapanj—is to be run this year for the ninth time. The regatta celebrates the tough life of the is- lander women and the awareness of the often even more arduous and dangerous, sometimes fa- tal, duties of the men on the island. The women express their regard, appreciation and love of the adult male family members by taking on some of the men’s jobs, including rowing.

MATICA srpanj 2020. 31 Endemi u Hrvatskoj Otok Krapanj - malen površinom, velik značajem Opće je poznato da je Krapanj najniži jadranski otok (1,25 m nadmorske visine) čija je površina samo 0,35 km2 i obalna crta 3,6 km. Dinarskog je smjera pružanja, a pripada šibenskom arhipelagu. Otok je građen od vapnenaca nastalih u senonu, geološkom razdoblju krede, a starost mu je nekih 100 milijuna godina. Prevladava topla i suha mediteranska klima.

Ilirski mačić - Gladiolus illyricus

Tekst i foto: Darko Mihelj diteranskoga krša. Na širem šibenskom području prvi takvi nasadi sađeni su kra- udi su tijekom stoljeća jem 19. i početkom 20. stoljeća. Naime, prouzročili nestanak go- samonikle šume alepskog bora su au- lemih šumskih površina tohtone u Hrvatskoj za usko obalno po- j i tako se poremetila eko- dručje južnije od Splita te na otocima L loška ravnoteža u medi- južno od Krapnja. Takva šuma na Krap- teranskom području. Kako se pojavio nju nekad je bila veća od 30 ha, ali se problem intenzivne erozije, čovjek je djelovanjem čovjeka smanjila na 3 ha. pokušao taj proces ublažiti pošumlja- Grmolika caklenjača je visoka do vanjem alepskim borom, biljkom koja metra, može biti uspravna ili puzati je jako dobro prilagođena uvjetima me- po podlozi. Isprva ima plavkaste i me-

Biljni pokrov otoka Krapnja broji 430 vrsta, od kojih su šest Kaduljasti čistac endemi, a 13 je ugroženih vrsta! Jedna od zanimljivosti otoka je i - Stachys cretica bujna šuma alepskog bora. ssp. Salviifolia

32 MATICA srpanj 2020. R A N S K I O T O JA D C I Krapanj snate stabljike. Zatim stabljike odrve- ne i pocrvene. Biljka je jestiva i odličan izvor natrijeva karbonata (tzv. kristal- ne sode). Ugrožena je jer su takva sta- ništa uz obalu podložna velikom utje- caju čovjeka. Modrozeleni omakalj je razgranjeni polugrm koji nalazimo na obalama Mediterana i Crvenog mora. Zanimljivo je da mnoge biljke slanuše kliju nakon kiše jer to smanjuje salinitet površinskog sloja tla pa biljke bolje kliju. Kad hodate po staništu ovih biljaka, one pucketaju kao da hodate po staklu. Vranjemil crljeni je zeljasta trajnica visine do sedam centimetara. Cvjetovi su bijele do blijedo-ljubičaste boje; pojavljuju se od lipnja do rujna. Nalazišta ove biljke su u južnoj Europi, sjevernoj Africi i jugozapadnoj Aziji. Primorski oman je trajnica koja živi na morskim obalama Mediterana i Atlantika od Portuga- la do Škotske. Maleni je grm, visine do metar. Plod je dlakava roška. Ima lje- Na otoku raste i zanimljiva vegetacija slanuša (halofiti), biljaka otpornih na djelovanje morske vode, a koje žive u zoni prskanja valova, na pjeskovitim ili šljunčanim staništima. Bijela šupaljka - Corydalis acaulis

kovita svojstva. Na staništima na kojima raste drži tlo na okupu i sprječava eroziju. Primorska jurčica je ugrožena biljka. Ova jednogodišnja zeljasta širo- ko rasprostranjena biljka ima uspravnu ili uzdižuću stabljiku na kojoj se od srpnja do rujna pojavljuju cvjetovi zelene boje. Jestivi su kuhani mladi listovi i izdanci (u sirovom stanju djeluju purga- tivno). Međutim, ne smije se brati jer je ugrožena! Santonika, santun ili morski pelin je polugrm, visine do pola metra. Biljku nalazimo na slanim, vlažnim, muljevito-pjeskovitim morskim obalama. Cvatovi su joj skupljeni u mnogobrojne sitne glavice. Sredstvo je protiv crijevnih nametnika. Solna sodnjača je ugrožena vrsta. Nekada se masov- no brala kao “izvor” natrij-karbonata koji je potreban u proizvodnji sapuna i stakla (kalcinirana soda iz pepela solnja- Cjevasti čepljez - Asphodelus fistulosus če). Gomoljasta brula je kritično ugro-

MATICA srpanj 2020. 33 R A N S K I O T O JA D C I Krapanj žena vrsta, višegodišnja biljka debeloga, gomoljasta rizoma. Cvjeta i daje plod u proljeće. Rasprostranjena je u zapadnoj Europi i Sredozemlju.

UGROŽAVANJE STANIŠTA Bijela šupaljka, ilirsko-jadranski endem iz porodice dimnjača, gotovo je ugrože- na i strogo zaštićena biljka. Ova buse- nasta zeljasta trajnica ima blijedožute ili bjelkaste cvjetove koji cvatu u ožuj- ku i travnju. Raste u pukotinama stijena i zidova. Tako je i na otoku Krapnju ugrožena jer se prilikom obnove zidova i bedema uništavaju njezina stani- šta (zidovi groblja). Obojena ili šarena krabljica je endem, strogo zaštićena i gotovo ugrožena vrsta. Možemo je naći u garigu (nisko raslinje) i makiji (degra- dirana šuma, više raslinje) ili u šumi alepskog bora. Ova jednogodišnja ili dvogodišnja biljka voli izrazito kame- Lemprika - Viburnum tinus na tla. Žućkastobijela kukavičica je kritično ugrožena zbog nestanka žitnih polja na kojima raste. Možemo je naći samonikla vrsta jer raste u zapuštenim pojavljuje neka druga zajednica. Biljku i u zapuštenim vrtovima, maslinicima, maslinicima i vinogradima. nalazimo u Europi i sjeverozapadnoj vinogradima i živicama. Jednogodišnja Još je nekoliko zanimljivih vrsta na Africi na kamenitim tlima. Iz iste po- zeljasta biljka je stenomediteranska vr- koje možemo naići prolazeći ovim ma- rodice krstašica ili kupusnjača je i pri- sta (raste isključivo na mediteranskom lim otokom: kamenjarska grančika morska češlika, jednogodišnja biljka području). Žuta lužarka (Sternbergia) je stanovnik tzv. pionirskih zajednica koja može činiti gusti tepih. Ima ugo- je lukovičasta zeljasta trajnica uspravne na karbonatnom tlu koju čine jedno- dan miris po medu. Najčešće je bijelih stabljike dužine do 30 cm. Zbog ljepote godišnje biljke i sukulente. Takva otvo- cvjetova. Naziv roda dolazi od grčke ri- svojih žutih cvjetova i branja gotovo je rena staništa često nestaju u procesu ječi lobularia što znači malena mahuna ugrožena vrsta pa je stoga i strogo za- prirodne sukcesije jer se već zasjenom (plod češlike). Slično kao i prethodna vr- štićena. Često se nađe u primorskom području, u šumi crnike. Von Sternberg, češki botaničar i utemeljitelj paleobota- nike (istraživanje razvoja biljaka u geo- loškim razdobljima putem biljnih fosi- la) dao je rodu ime. Perzijska djetelina jednogodišnja je vrsta koja raste pokraj puteva i staza, a osjetljiva je vrsta. Gra- horica je jednogodišnja ili dvogodišnja biljka koja je potencijalno ugrožena kao

Zanimljivo je da su već stari Grci pečeno korijenje zlatoglavice priređivali kao krumpir ili pak gnječili u pire sa smokvama. Mladi izdanci ove biljke mogu se također kuhati, dok svježi cvjetovi služe kao dodatak salatama. Obični dubačac - Teucrium chamaedrys

34 MATICA srpanj 2020. sta dolazi na kamenitim tlima, ali i onima bogatim humusom. Trnoviti kapar može narasti do metra svojom razgra- natom, visećom ili prilegnutom stablji- kom. Ima velike i dekorativne cvjetove bijele ili ljubičaste boje. Cvjeta od travnja do rujna. Mesnata i sočna boba sa- drži crvenkaste sjemenke. U Hrvatskoj najčešće raste u pukotinama stijena i zidova. Zatvoreni cvjetni pupoljci konzer- viraju se u octu i bogati su vitaminom C, kiselog su, slanog i gorkastog oku- sa kao i kaparuni (sirovi plodovi). Lem- prika je zimzeleni grm ili manje stablo (iako pojam zimzelen treba izbjegavati jer doslovno podrazumijeva da su takve Žuta lužarka - Sternbergia lutea biljke zelene samo zimi, ne i ljeti). Može narasti do sedam metara visine i imati krošnju od tri metra. Ima dekorativne Postoji jedna velika opasnost za otok Krapanj, uostalom kao i za slabo mirisne cvjetove, a cvate od siječ- većinu obalnih područja Jadrana i Mediterana, pa i unutrašnjosti nja do lipnja. Vrsta je otporna na vrlo ni- ske temperature, mraz, sušu i posolicu. uz obale rijeka koje se ulijevaju u more. Smatra se da će se zbog klimatskih promjena razina mora podići između 9 i 88 cm pa bi se JESTIVE I LJEKOVITE BILJKE Obični dubačac je vazdazelena biljka tako ta područja vrlo lako mogla naći pod morskom površinom. (lišće je zeleno tijekom cijele godine), do pola je metra visoki polugrm. Ružičasti kao korov na poljima ili pustim mjesti- ne do 60 cm. Cvate od ožujka do svib- ili bijeli cvjetovi su mirisni, a pojavljuju ma. Bujno cvate klasastim cvatom s ot- nja. Voli topla, suha, sunčana mjesta ili se od lipnja do kolovoza. Biljka ima an- prilike 15 do 16 cvjetova. Ilirski mačić u polusjeni. Često raste kao tzv. zeleni tiseptično djelovanje, a koristi se i u na- ili ilirska gladiola je srodnik prethod- poluparazit na maslini, vinovoj lozi ili rodnoj medicini. U jelima s krumpirom ne vrste, biljka kamenjarskih pašnjaka. pak crnome grabu ili hrastu, od kojih koristi se kao začin. Talijanski mačić Pojavljuje se uz puteve i na zapušte- korijenom uzima vodu i hranjive tvari. ili talijanska gladiola raste na područ- nim mjestima. Otrovna je, ali i ljekovi- Kaduljasti čistac raste na kamenitim ju Euroazije i sjeverne Afrike, ali često i ta biljka. Žuta zlatoglavica je zeljasta tlima, uz puteve i staze. Ova bijelo vu- trajnica visine do 120 cm. Mnogobroj- nenasta zeljasta trajnica može se naći ni su joj listovi gusto zbijeni uzduž sta- i na zapuštenim kultiviranim ili obra- bljike. Cvjetovi su joj žute boje sa zele- đenim površinama. Apulijska orjašica nom središnjom žilom, a skupljeni su kao jednogodišnja zeljasta biljka raste u cvatove. Cvate od ožujka do svibnja. u zapuštenim maslinicima i vinogradi- Plod je tobolac. Staništa su joj kameniti ma te pokraj puteva i staza. Cvate od obronci priobalnih brda, bušici, makija i svibnja do srpnja malim, bijelim cvjeto- travnjaci; katkada raste na liticama ili uz vima skupljenim u štitaste cvatove. n poljske puteve. No, treba biti oprezan pri korištenju ove biljke jer cvjetovi vrlo ENG The island of Krapanj belongs to the Šibenik brzo dobivaju neugodan miris. Cjevasti archipelago (a very indented island group of north- čepljez je srodnik prethodne vrste, ra- ern Dalmatia). The warm and dry Mediterranean ste često uz puteve i staze gdje plijeni climate prevails. It is generally known that it is the lowest Adriatic island (1.25 m above sea level. It is pažnju svojim lijepim cvatom. Jednogo- Dinaric. The island is built of limestone formed in dišnja je biljka ili kratko živuća trajnica. the Senonian, Cretaceous geological period, and its Fini ili tankolistni slak je biljka medite- age is some 100 million years. Today Krapanj at- tracts guests with its rural landscape peace and ranskih kamenjarskih travnjaka i rubo- “pure sea arias”. Krapanj has an area of only 0.35 va cesta, puteva i staza, koje uveseljava km2 and a coastline of 3.6 km. Everyone would think u doba cvatnje. Bijelu metlu nalazimo - what can we find in that small area of the plant world, the so-called vascular plants? Krapanj has pokraj puteva i staza te uza živice. Traj- Žuta zlatoglavica - Asphodeline lutea 430 species in that small area, of which six are en- na je grmolika vazdazelena biljka visi- demic and 13 are endangered species!

MATICA srpanj 2020. 35 Prirodne znamenitosti otoka Krapnja

Tekst: Darko Mihelj, Marijana Pećarević, Višestoljetna Ana Bratoš Cetinić Foto: Donat Petricioli pužve ispod površine kolijevka spužvarstva mora izgledaju kao biljke jer su pričvršćene za podlogu. Riječ je o drev- Prirodoslovci su spužve uvrštavali u biljke da bi tek 1765. S nim najjednostavnijim vi- otkrili kako je riječ o životinjama, primijetivši gibanje šestaničnim sjedilačkim životinjama. Iz- njihovih bičastih stanica građene su od međusobno rahlo spojenih stanica. Razlikuju se izgledom po građi kostura i funkcijama koje obavljaju u organizmu. Nemaju usta ni živ- čanog sustava. Životni im procesi ovise o strujanju vode kroz tijelo. Posebnu ulogu u prehrani imaju im bičaste sta- nice hoanocite koje mogu treperiti. Spu- žve žive u kolonijama na različitim morskim dubinama. Za odrastanje im je potrebno oko tri godine. Zanimljivo je da postoji i vrsta spužve koja živi u slat- koj vodi. Osjetljivi su organizmi koji za svoj život trebaju toplo, slano, mirno i jako čisto more – pa ondje gdje bi ih moglo biti, a nema ih – more je zaga- đeno. Spužve su filtratorni organizmi i ovise o struji vode koja prolazi kroz njihovo tijelo, a koja sadržava fine čestice kojima se spužve hrane. Istraživanja su pokazala da je oko 80% organske tvari kojom se spužve hrane submikroskop- ske veličine, a ostalih 20% hranjivih če- stica čine bakterije i drugi manji plan- ktonski organizmi. Spužve se od davnina u različitom obliku upotreblja- vaju u kozmetičke svrhe. Tek u posljednje vrijeme istraživanja su pokazala vrijednost spužava za dobivanje mnogobrojnih bioaktivnih sekundarnih metabolita s visokim potencijalom za iskorištavanje u farmaceutske svrhe za- hvaljujući svojim protutumorskim, an- tipiretičkim, antibiotičkim i antivirusnim svojstvima. U nekim radovima rasprav- lja se i o djelovanju na virus HIV. Spu- žve su, uz to, zanimljive kao mazivo u industriji, rabe se u lončarstvu i slikar-

Spužve imaju jako razvijeno svojstvo regeneracije pa na ozljede reagiraju stvaranjem pupova, a odvojeni dijelovi mogu izrasti u novu spužvu.

36 MATICA srpanj 2020. R A N S K I O T O JA D C I Krapanj Rasprostranjena je na našem dijelu Ja- drana, od Umaga do Pelješca, a šire Pionir umjetnog uzgoja duž cijelog Sredozemlja. Ova životinja spužvi ima veliki značaj u morskim zajednica- Važno mjesto u spužvarstvu zauzima ma jer drugim organizmima služi ili kao Hvaranin Grgur Bučić, poštanski činovnik dom ili kao skrovište, a neki organizmi prirodoznanstvenih interesa, najpozna- mogu i srasti sa spužvom pa tako čine tiji po tome što je prvi u svijetu uspješno tzv. koraligenske stijene. Danas su spu- razvio metodu umjetnog uzgoja spužava. žve ugrožene ne samo zbog izlova, nego Napisao je i raspravu u kojoj opisuje nove i zbog bolesti kojima su podložne, a koji- vrste spužava na Jadranu, a njegov rad ma je vjerojatno uzrok zagađenje mora. bio je poznat u Austriji, Francuskoj, Italiji, Turskoj i Sjedinjenim Američkim Država- ISELJENIČKA POTPORA ma pa je iz tih zemalja bio počašćen ra- SPUŽVARSTVU znim diplomama. Veliki utjecaj na Buči- Spužvarstvo se spominje već u Ilijadi i ća imao je sveučilišni profesor zoologije Odiseji. Razvilo se isprva na egejskim i stručnjak za spužve Austrijanac Oskar otocima antičke Grčke u drugom tisuć- Schmidt (1823. - 1886.). On je 1862. go- ljeću prije nove ere. Godine 1704. s grč- dine prvi put iznio zamisao o umjetnom stvu te u kućanstvima. Nakon čišćenja kog otoka Krete na otok Krapanj došao uzgoju spužava, a prve pokuse započeo i odstranjivanja svih mekših dijelova je Grk fra Antun koji je otočane naučio je u okolici Zlarina već 1863. godine. Po- ostaje kostur smeđe boje, koji se sasto- spužvarstvu. Ubrzo su Krapljani postali slije je premjestio pokusna uzgajališta u ji od finih i elastičnihspongiolskih vlaka- najpoznatiji spužvari na Jadranu. Godine uvale Šibenskog kanala, a zatim u uvalu naca, po sastavu sličnih rogovini. Spon- 2004. na otoku Krapnju proslavljena je Sokolica na otoku Hvaru. Za uzgoj su ra- gin u svom sastavu ima i do 14% joda. 300. obljetnica bavljenja spužvarstvom. bljeni drveni sanduci s pomoću kojih su Sezona lova na spužve počinjala je po- se spužve spuštale u more. Prof. Schmidt LJEKOVITA SPONGIA OFFICINALIS četkom ožujka i travnja i trajala do kra- vodio je pokuse samo u početku, a 1866. Čak šesto godina prije otkrića joda sa- ja rujna, a najkvalitetniji primjerci nala- godine predaje ih Grguru Bučiću, koji se mljevene spužve upotrebljavane su kao ze se na dubinama od 15 do 45 metara. toliko osamostalio u radu da je uskoro lijek protiv guše: jedan gram suhog ko- Godine 1893. iz Trsta je na otok došla počeo uvoditi i svoje tehničke inovacije stura spužve sadrži u sebi joda koliko i prva teška ronilačka oprema, a 1896. i i dalje razvijati uzgojne metode. Počet- 130 litara morske vode. Otočani s Krap- druga. Iste godine utemeljena je Spu- kom 20. stoljeća Bučićevim spoznajama nja uglavnom “love” dalmatinsku spu- žvarska zadruga. Prije Drugoga svjet- koristili su se uzgajivači spužvi za umiva- žvu koju zovu cimoka ili slonovo uho, skog rata pa do ranih 60-ih bilo je pet- nje na Floridi. (Dulčić) latinskog naziva Spongia officinalis. Ja- naest do dvadeset ronilačkih ekipa na dranska spužva ima tzv. rožnati kostur. Krapnju. Svaka ekipa imala je svoj brod koji je imao sedam do osam članova, od kojih su dvoje ili troje bili ronioci. Go- dine 1947. osnovano je poduzeće Spu- žvar, u sklopu kojega je 1953. godine uređena velika rafinerija spužava. Na mjestu stare spužvarske zadruge nov- cem iseljenika i povratnika izgrađen je hotel Spongiola, namijenjen ponajprije ronilačkom turizmu. U Hrvatskoj se spužvarstvom bavi dvadesetak ekipa. Najviše ih je s otoka Krapnja, ali i Bra- ča, Hvara i iz Istre. n

ENG Ivo Banac (Dubrovnik, 1 March 1947–Zagreb, 30 June 2020) was a historian, writer and politician. He lived in the United States of America for a half century passing on, as a respected professor, his broad learning and experience to many generations of students at leading universities, also leaving an indelible trace among Croatian academics. He taught eastern and southeastern European history at Yale University from 1977 to 2009.

MATICA srpanj 2020. 37 Obiteljski muzej morskih spužvi

Izlošci u muzeju morskih spužvi, Krapanj Tajne spužvarskog zanata Milena i Roko Tanfara (41) na Krapnju u prizemlju kuće uredili su muzej spužvi koje se u njihovoj obitelji iz mora vade već generacijama, a središte prostorije krasi ronilačko odijelo iz početka 20. stoljeća

Tekst: Ana Dasović Foto: Obiteljski album stoljeću. Od prvih 16 Krapnjana koji su nas dočekuje škrtim riječima, no kako prošli obuku slavne tvrtke Galeazzi iz uranjamo u svijet spužvarstva, iz njega moru i s morem, kratko Trsta koja je na otok donijela prvo ro- probija sva ljubav prema ovoj plemeni- sažima filozofiju života nilačko odijelo i ronilački aparat, lov toj vještini. U ostakljenim okvirima pod krapanjskih spužvara Mi- morskih spužava ušao je doslovce u drvenim gredama zagledamo izronje- lena Tanfara (41), dok s gene ovdašnjih ljudi. A Roko i Milena ne antičke bodeže što su se stoljećima U ljubavlju gleda svoga su- odlučili su tu tradiciju svojih starih otr- skrivali u jadranskim dubinama, spuge pruga Roka Tanfaru (41). On i njegov gnuti zaboravu i obiteljski posao podići nevjerojatnih veličina i oblika, te druge otac Danko (64) dvojica su od preosta- na novu razinu. Tako je lani krajem lip- morske tajne koje su Tanfare, ali i dru- lih pet aktivnih ronilaca na ‘spuge’ na nja otvoren obiteljski muzej i suvenir- gi Krapljani desetljećima čuvali u svo- otoku Krapnju. I ovo ljeto nekoliko su nica ‘Spuga 2’ na Krapnju (Poveznice: jim domovima. puta isplovljavali po spužve, a Milena http://www.spuga2.hr/hr; https:// uvijek jednako brine zbog svakog zaro- www.24sata.hr/lifestyle/obitelj-spuzva- DAROVI U MUZEJU na. Krapanjski spužvari, naime, po svo- ra-s-krapnja-mi-nismo-ni-htjeli-biti-mi- - “Kad su mještani čuli da otvaramo, je blago odlaze na tradicionalni način, lijunasi-646589). mnogi su nam donijeli fantastične pri- uz poštivanje morskih dubina i njego- - “Već dugo o tome razmišljamo. Uvi- mjerke i vrijedne uspomene” - smije vih plodova, onako kako se ovaj jedin- jek je bilo nešto važnije, a ove zime smo se Milena. Roko koji radi kao upravitelj stveni posao počeo razvijati još u 19. stali i rekli, ili sad ili nikad” - govori nam stroja na brodovima za dubinsko ronje- Roko dok ulazimo u čarobni svijet kra- nje, i ovo ljeto je s ocem na moru i pod panjskih spužvara. U prizemlju obitelj- morem proveo brojne dane. Ocu je sve ske kuće on i Milena potpuno sami ure- teže, ipak su godine tu, ali ne odustaje. dili su izuzetan prostor u kojem središte Krapnjani kažu kako se spuge počinju prostorije krasi ronilačko odijelo kakve loviti kad se prvi put na početku ljeta pamtimo iz crno-bijelih snimaka prvih začuju cvrčci. ronilaca. - “Na spuge idemo do listopada. Zimi - “Ovo odijelo koristio je stric od se ne bi smjele dirati, tada traje proces moga oca početkom 20. stoljeća. Kad obnove i razmnožavanja, u veljači spu- sam tvrtki Galeazzi poslao broj našeg ge bacaju ikru” - tumači nam on, dok aparata, jer me zanimalo otkada da- pojašnjava detalje važne za svaki uron. tira, javili su nam kako nisu dosad vi- Nažalost, sa sve boljom opremom, ali djeli toliko nizak serijski broj, a da odi- i pohlepnom željom za zaradom, na Ja- jelo još postoji” - priča nam Roko, koji dranu po spužve posljednjih godina za-

38 MATICA srpanj 2020. Nn

ranja sve više ronioca koji ne prate i ne poštuju fiziološki razvoj morske spužve, ekologiju mora i ne razmišljaju o zašti- ti onoga što im donosi ozbiljnu zaradu. A morska spužva postala je prava vrijednost. U Turskoj je cijena za kilogram spužve već premašila cijenu zlata, isti- če Roko. Sirovina se u Hrvatskoj proda- je po 100 eura za kilogram, ali Tanfare odavno ne prodaju sirovinu, već samo obrađene spužve.

OČUVANJE PRIRODNOGA SKLADA No to je donijelo ogromne probleme. Pohlepni trgovci ronioce pod more ša- lju i usred zime, vade se spužve bez obzira na veličinu (ne bi se smjele dirati one promjera manjeg od 10 cm), rone tara” - tumači nam Roko čija se obitelj i šetaju turisti. A poduzetni Roko i Milena, sve dublje i nitko ne pazi na očuvanje danas drži ovih pravila, jer su svjesni ko- koji su svojim muzejom pokazali kako podmorskih pašnjaka. I stoga se spu- liko je krhka priroda koja im daje život. se tradicija može osuvremeniti i udah- žve, koje su se u začecima spužvarstva Od spužvi su živjeli i njegovi pradjedovi, nuti joj novi život bez pohlepe i gram- mogle loviti i ostima, na dubini manjoj prastrica je i uzelo more. On i brat roni- zivosti, planiraju postaviti i svoju rafi- od 10 metara, sve više povlače na du- li su s baš tom starome odijelu koje da- neriju. Posebno su ponosni i na novu bine veće od 30 metara. nas u obiteljskom muzeju slikaju turisti. formulu za zacjeljivanje rana, koju su - “Krapnjani su oduvijek ronili tako Jedan je brat ronio prije podne, a drugi patentirali u suradnji s njemačkom tvrt- da se na istome mjestu spužve vade poslije podne, jer su imali jedno odijelo kom Lohmann&Rauscher. Izrada kreme svaku treću godinu. Ronilo se na do- i aparat. Rokov pradjed je zaronio tog je već u fazi pripreme za tržište. Mor- nje i gornje Mande (južni i sjeverni Ja- jutra, no odvojila se cijev za zrak i izgu- ske su spužve izuzetno vrijedne i kori- dran) i uvijek se poštivao dogovor i od- bio je život pod morem, ostavivši mla- sne u brojnim područjima, a njihovu luka spužvarskog društva - ako se ove du obitelj za sobom. Da tragedija bude blagotvornost za kožu odavno prepo- sezone ronilo na donje, iduće ih se ne veća, jedini koji mu je tijelo mogao izvu- znaje i kozmetička, ali i brojne druge in- dira. Ne idemo ni dublje od 40-ak me- ći s morskog dna bio je baš njegov brat. dustrije. Koristila ih je čak i NASA. Mor- Stoga Tanfare itekako znaju koliko je ske spužve su i ekološkije od umjetnih važno biti u skladu s prirodom od koje proizvoda, jer su dugotrajne. Naravno, žive već generacijama. Sam Roko prvi dok god se poštuje njihova fiziologija i put je na spuge s ocem i djedom išao s prirodni razvoj, te dok se ne zagađuje osam godina, a njegova i Milenina kći i more, njezino stanište. No spuga je sve sin (12 i 10) već s maskama polako ula- ugroženija. Diljem južnog Jadrana nje- ze u tajne spugarskog zanata. zina staništa gotovo su potpuno nesta- la, čemu je, smatraju stručnjaci, prven- AUTENTIČNI SUVENIR stveno krivo onečišćavanje mora. I zbog - “Mi nikad nismo htjeli biti milijunaši. svega toga preostali krapanjski spužva- Dosta nam je da možemo pokriti naše ri žele sačuvati svoju tradiciju, čemu ce životne i obiteljske potrebe” - ističu krat- sigurno pridonijeti i Obiteljski muzej i ko i jasno Milena i Roko, dok nam otva- suvenirnica ‘Spuga 2’. n raju vreće sa zadnjom berbom. Već pro- sušene spuge izgubile su ono morsko ENG Milena and Roko Tanfara (41) have set up a crnilo, no do oblika i boje koji dolazi sponge museum on the ground floor of their house do korisnika još je dosta posla. I sve to on the island of Krapanj. Sponge diving has been a Tanfare rade sami u svojoj kući. Obra- family activity among the Tanfara’s for generations and the prime exhibit is an early twentieth century da spugi je strogo čuvana tajna, govori diving suit. This small family operated museum of nam Roko dok gledamo fotografije iz sponge diving has proven an innovative tourism in- vremena dok je na Krapnju još posto- dustry product. The Tanfara family is particularly delighted with a new formula for wound healing us- jala tvornica za obradu, a spužve su se ing sea sponges that they have patented in collab- sušile po ulicama uz more gdje danas oration with the German firm Lohmann&Rauscher.

MATICA srpanj 2020. 39 Muzikološka otkrića Prva hrvatska tiskana pjesmarica s Krapnja Pronicljivi maestro Miho Demović identificirao je notni eksponat na Krapnju, omogućivši tako da se taj dragulj iz hrvatske glazbene prošlosti prezentira kao prvoklasan spomenik naše kulture

dan primjerak. Prvi, primjerak koji se nalazi u NSK, ima sačuvano samo 20 prvih stranica, a drugi otisak pohra- njen u Metropolitanskoj knjižnici nema 29. i 30. stranicu. Cjelovitom primjerku koji je otkriven na Krapnju, pak, nedo- stajala je samo naslovna stranica te je bio izložen u samostanskoj knjižnici i to kao franjevačka pjesmarica 18. stoljeća. Pronicljivi maestro Miho Demović identificirao je eksponat i time omogućio da se ta rijetkost iz naše glazbene prošlo- sti kompletira iz ovih triju spomenutih primjeraka. Kako je riječ o vrlo važnom spomeniku hrvatske kulture, Udruga hrvatskih himnologa Pavao Štoos odlučila je izdati pjesmaričin reprint uz muziko- Dr. sc. don Miho Demović lošku studiju dr. sc. Mihe Demovića te transliteraciju teksta i obradu napjeva Tekst: Vesna Kukavica nego što se pretpostavljalo, donosi glaz- za suvremeno izvođenje. bene zapise važne za proučavanje mu- Atanazije Jurjević, jedan od prvih ba- a otoku Krapnju u knjiž- zike i pjesništva hrvatskoga baroka. Dva roknih skladatelja, diplomat i prevoditelj, nici Franjevačkoga samo- dosad poznata nepotpuna primjerka rođen je u Kaštel Sućurcu davne 1590. stana Svetoga Križa, gdje Jurjevićeve pjesmarice čuvana su u Za- Suvremenik je dalmatinskih glazbenika se čuva oko 15.000 vri- grebu: jedan u Nacionalnoj i sveučiliš- Ivana Lukačića, Tomasa Cecchinija, Mar- N jednih knjiga među koji- noj knjižnici (NSK), a drugi u Metropo- cantonija Romana i Jurja Albertija - koji ma su čak 23 inkunabule, maestro i vo- litani. Zahvaljujući svome muzikološkom se školovao u Splitu. Od 1607. do 1609. deći hrvatski glazbeni arheolog don otkriću, desetak godina kasnije (2012.) bio je primljen kao asistent pri upravi Miho Demović otkrio je prije 22 godine maestro Miho Demović objavljuje kri- Marijina bratstva u ljubljanskome isuso- za hrvatsku glazbenu kulturu iznimno tičko izdanje Prve tiskane hrvatske crkve- vrijedan primjerak crkvene pjesmarice ne pjesmarice ‘Pisni’ Atanazija Jurjevića iz na hrvatskome jeziku, datiranu na vre- 1635. godine. menskoj okomici od skoro četiri stolje- ća. Riječ je o trećem primjerku pjesma- NOSAČ ZVUKA PRVE PJESMARICE rice ‘Pisni’ isusovca Atanazija Jurjevića Bibliofilsko izdanje sadrži tako transli- iz 1635. godine, najstarije knjige nota s teraciju teksta, harmonizaciju napjeva, pjesmama na našem jeziku. Maestro raspravu, faksimil (izrađen po primjer- Demović, boraveći u Šibeniku kao pre- ku Metropolitane, Zagreb, M. R. 29562) davač na Ljetnoj orguljaškoj školi, posje- i nosač zvuka s 12 skladbi: A. Jurjević: ‘Pi- tio je franjevce na Krapnju i u tamoš- sni’, u izvedbi Dječjega pjevačkog kvin- njoj knjižnici uočio Jurjevićeve ‘Pisni’ te teta Horvat u pratnji Tina Mršića. Pje- Dr. sc. Miho Demović: “Prva tiskana hrvatska utvrdio njihovo pravo podrijetlo. Pje- smarica Atanazija Jurjevića je tiskarski crkvena pjesmarica ‘Pisni’ Atanazija Jurjevića iz 1635. godine” uz nosač zvuka smarica, starija cijelo jedno stoljeće dragulj. U kompletu nije sačuvan ni je-

40 MATICA srpanj 2020. R A N S K I O T O JA D C I Krapanj vačkom kolegiju, gdje je dobio prvu te- ći od Poljske do Slavonije i Bosne. Go- meljnu glazbenu naobrazbu. Sljedeće dine 1629. Ferdinand II. nagradio ga je ***Napomena - Errata corrige: U ča- dvije godine do 1611. usavršava se na imanjem Švarča kraj Karlovca. Posljed- sopisu Matica broj 5 (2020.) na stra- nicama 40. i 41. autor teksta “Mljet isusovačkom sveučilištu u Grazu, u slav- nje desetljeće proživio je uglavnom u – gdje je sve savršenije od ljudskog nome Ferdinandumu, gdje su se obrazo- Zagrebu, posjećujući Rijeku, dok su ga umijeća” je Antun Tonko Vojvoda. vali i drugi našijenci poput Vinka Jelića službeni poslovi odvodili u Graz i Beč. Ispričavamo se! Uredništvo i Jurja Križanića. Nakon studija uživao Umro je oko 1640. godine. n je povjerenje na habsburškome dvoru pa je zbog poznavanja slavenskih jezika ENG Priest and music researcher Miho Demović found the first known Croatian language songbook postao savjetnik u službi Ferdinanda II. in the library of the Franciscan monastery of the Holy Cross of the island of Krapanj. The collection Kao stručnjak za istočna pitanja obav- of compositions (with the abbreviated title Pisni) was compiled in 1635 by baroque period composer and Jesuit priest Atanazije Jurjević. The Pavao Štoos Association has published a reprint of the song- ljao je diplomatske zadatke u zapadnim book that includes an appended musicological study penned by Demović, a transliteration of the text i južnim slavenskim zemljama, putuju- with notation, and adaptations for contemporary performance.

Jezični podsjetnik Kukuljevićeve putopisne bilješke o Krapnju Zabilježena Kukuljevićeva zapažanja podsjećaju nas koliko su važni takovi zapisi s putovanja koji trajno čuvaju spomen na djelić života u pojedinom kraju u određenom vremenskom odsječku. Oni su dragocjen izvor podataka za različita interdisciplinarna istraživanja.

Iz današnje je perspektive teško zami- propadanju. O tom autor vrlo živopisno svjedoči sliti hrvatski kulturni život u središnjim u idućem odlomku svojega putopisa: “Ja probavih četirima desetljećima 19. stoljeća bez dvie ure u knjižnici, dok moji drugovi razgledava- svestrane kulturne, a dijelom i politič- hu mjesto, bašću, liepi gaj. Knjige u toj knjižnici ke djelatnosti Ivana Kukuljevića Sakcin- stoje istinabog poredane u polica, ali po običa- skoga. U duhu hrvatskih preporodnih ju dalmatinskih samostana pomanjih mjesta, sa- gibanja Kukuljević je također putovao hranjeno je tu i svakojako hranivo, bob i krum- i istraživao diljem hrvatskih područja. Tako je pir, suve smokve, šljive i ostalo voće, brašno itd. putujući Dalmacijom među inim posjetio i oto- Česa ima najviše, to su crvi, koji se s prašinom čić Krapanj. Kukuljević je svoje Putne uspomene Piše: Sanja Vulić tako ukotiše u knjige, da jih skoro ima podobru počeo objavljivati 1870. u tjedniku Hrvatski sokol. zbirku. Našo sam tu mnogo riedkih inkunabu- IPrvi nastavak objavio je već u 1. broju I. godišta toga tjedni- la, ima nješto i hrvatskih knjiga, od glagolskih ništa.” Izosta- ka, koji je tiskan 5. siječnja 1870. pod uredništvom književ- nak glagoljičkih knjiga nije začudan ima li se na umu da se nika Dimitrije Demetra. Od 14. broja urednikom toga tjedni- na prostoru današnje franjevačke svetojeronimske provin- ka postaje Ivan Filipović, a odlomak Kukuljevićeva putopisa cije, kojoj pripada i krapanjski samostan, načelno nije njego- u kojem taj autor piše o svom posjetu Krapnju objavljen je valo glagoljaštvo. Unatoč Kukuljevićevu kritičkomu osvrtu na u broju 19. koji je tiskan 11. svibnja 1870. Kukuljević opisuje stanje krapljanske knjižnice, naš je putopisac ipak nastojao Krapljane kao vrsne ribare i spužvare po čem su i danas po- istaknuti sve vrijedno što je vidio za svoga kratkoga posjeta znati: “Po moru sretnemo više ladjica s ribari krapljanskimi, franjevačkomu samostanu na Krapnju, također i značajne do- lovećemi po čistom moru ribe. (…) Čuo sam, da Krapnjani gađaje iz otočke povijesti: “Samostanska crkva neima ništa u toj okolici najviše barkâ imadu. Zajedno sa Zlarinci love u znamenita, osim jedno zvono od g. 1550.” U blagovaonici, ili moru spunge i koralje, koje voze do Trsta i po svem jadran- kako piše Kukuljević “trpezariji čuva se liepa slika posljednje skom primorju”, piše Kukuljević. večere od Franje Santacroce. Samostan ovaj utemelji Toma Budući da su ga na njegovu putovanju ipak najviše zani- Jurić, Šibenčanin, g. 1436., svršen je g. 1446., a crkva posve- mali pisani spomenici, rukopisi, inkunabule i starija tiskana ćena g. 1523, kako natpis na pjevališću svjedoči. (…) Samo- građa, razumljivo je da je na Krapnju ipak najviše želio posje- tan ovaj otok bijaše g. 1646. obsjedan od Turaki, kojom prili- titi knjižnicu tamošnjega franjevačkoga samostana. Našao ju kom branio je šanceve fratarski gvardijan Petar Mesalinić sa je u prilično lošem stanju jer je onodobnim fratrima služila i sabljom i krstom u ruci, predvodeći svoj puk.” n kao smočnica, a knjige, pa i inkunabule, bile su prepuštene

MATICA srpanj 2020. 41 Uz 1600. obljetnicu smrti sv. Jeronima Hrvatski umjetnici u Papinskome hrvatskom zavodu svetog Jeronima u Rimu Tijekom stoljeća razni hrvatski umjetnici boravili su u Rimu gdje su živjeli, radili i ostavili besmrtna djela. Papinski hrvatski zavod i crkva sv. Jeronima prava su riznica dragocjenih radova naših slikara i kipara. Povijest crkve predstavlja svjedočanstvo o prisutnosti Hrvata u Rimu od VII. st.

Tekst: Svjetlana Lipanović Ivan Meštrović, Sveti Jeronim vatske i Dalmacije te prizor krštenja kneza Borne ili Porge, koji je naja- aznim prigodnim vio obraćenje Hrvata na kršćanstvo. manifestacijama Ova zadnja dva mozaika završena ove godine obilje- su tek 1961. nakon povratka Klja- žava se 1600. obljet- kovića u Rim. Osim mozaika još de- R nica od smrti sv. Je- setak Kljakovićevih djela ukrašava- ronima. Veliki papa Siksto V., ju prostrane dvorane Zavoda, dok hrvatskoga podrijetla, graditelj je se u arhivi čuvaju njegova pisma. današnje crkve koja je završena Tijekom Drugoga svjetskog rata 1589. Radovi oko oslikavanja same u Zavodu su boravili kipari Josip Tur- crkve trajali su sve do XIX. stoljeća. kalj i Augustin Filipović, čiji su radovi Nova zgrada Zavoda sagrađena je dio bogate zbirke. U sakristiji crkve od 1938. do 1939. Tadašnji rektor veliko platno “Raspeti Krist s hrvat- Juraj Mađerac pozvao je kipara Iva- skim svecima i blaženicima”, dubro- na Meštrovića i slikara Jozu Kljako- vačkoga slikara Ive Dulčića iz 1969., vića da ukrase zgradu Zavoda. Re- impresionira karakterističnim sti- zultat Meštrovićeva rada, koji je lom i živim bojama. Ispod križa su često navraćao u Rim sve do Dru- hrvatski blaženici, sv. Jeronim po- goga svjetskog rata, dojmljiva je kraj koga leži lav, često prisutan uz “Pietà” čiji je gipsani odljev na ula- sveca na slikama. Dulčić je bio je- zu u Zavod, dok je brončani u va- dan od rijetkih slikara koji se nakon tikanskoj Galeriji suvremene um- Drugoga svjetskog rata posvetio i jetnosti. Posjetiteljima Papinskoga sakralnoj umjetnosti. U početku hrvatskog zavoda svetog Jeronima kritiziran i neshvaćen radi neuobi- privlače pažnju na ulazu likovi sv. Jero- osebujni izraz i u djelima nadahnutim čajenog načina slikanja sakralnih moti- nima i pape Siksta V., vidljivi na dva im- nacionalnim junačkim pjesmama i le- va, s vremenom je priznat kao jedan od pozantna bareljefa koje je Meštrović is- gendama. Za petogodišnjeg boravaka naših najvećih suvremenih umjetnika. klesao u travertinskom kamenu. U u Rimu tijekom Drugoga svjetskog rata U ovome kratkom pregledu vidljiva istom Zavodu se čuva i poprsje pape i nakon povratka 1956. slikar je realizi- je nedovoljno poznata prisutnost hrvat- Pija XII., nacrt za reljef Gospe posred- rao niz mozaika i freski za Zavod sv. Je- skih umjetnika u ‘vječnome gradu’, u ko- nice svih milosti te nekoliko vlastoruč- ronima. Iako teško vidljivi jer se nalaze jem su boravili i Juraj Julije Klović, Mato nih pisama jednog od najvećih hrvat- na pročelju same zgrade, posebno su Celestin Medović te Emanuel Vidović. n skih kipara. lijepi mozaici na kojima Kljaković pri- Za Jozu Kljakovića, koji je dugo godi- kazuje hrvatsku povijest: zavjet Hrvata ENG Many Croatian artists have lived, worked and na imao atelje i stan u Zavodu, sakralna iz VII. st. da neće voditi osvajačke rato- left immortal works in Rome. The Pontifical Croa- tian College of St Jerome and the St Jerome church umjetnost bila je jedan od neiscrpnih ve dok se na drugima uočava Zvonimir are a veritable treasury of the precious works of our izvora inspiracije. Slikar je tražio svoj pri krunidbi 1070. u Solinu za kralja Hr- painters and sculptors.

42 MATICA srpanj 2020. Obljetnice Posveta slavnome hrvatskom filologu iz Engleske Devedeset i peta je obljetnica rođenja Riječanina s polustoljetnom francuskom i britanskom adresom Branka Franolića, koji je zadužio filologiju – osobito jezikoslovnu kroatistiku u frankofonom i anglofonom svijetu te hrvatsku bibliografiju u inozemstvu

Tekst: Vice Šunjić Foto: Arhiva HMI-ja Sorbonni studijem francuske i opće lingvistike. Uspješno je doktorirao 1977. ranko Franolić, jezikoslo- godine obranivši disertaciju s naslovom vac, poliglot i bibliograf, “Les mots d’emprunt français en croate” rodio se 2. srpnja 1925. (Francuske riječi u hrvatskom jeziku). Rad- u Rijeci. Nakon završene ni vijek otpočeo je još 1958. radeći kao B osnovne škole uspješno profesor engleskoga i francuskoga je- je maturirao 1944. godine na Drugoj zika na raznim državnim školama u klasičnoj gimnaziji u Zagrebu. U istom Francuskoj (Lycée Rotrou u Dreuxu 1958. gradu upisuje studij engleskoga, fran- - 1959.; Lycée Cassini /Clermont de l’Oi- cuskoga i talijanskoga jezika te južnosla- se/ 1959. - 1960., 1960. - 1974. u Lycée venskih književnosti na Filozofskome Arago, Colbert i Charlemagne u Parizu.), fakultetu. Kao stipendist studij je nasta- te gotovo šesnaest godina na ugledno- vio 1952. u Velikoj Britaniji na Harlech me Sveučilištu René Descartes, Sorbonne. Collegeu u Walesu, a zatim na Sveučili- štu u Cambridgeu. Već 1953. odlazi na NAKON SORBONNE BEVERLEY visoko učilište Slobodne Europe u Stra- COLLEGE sbourgu gdje je 1957. godine diplomi- Godine 1974. Franolić odlazi u Engle- rao anglistiku i amerikanistiku. Daljnje sku, gdje se zapošljava kao profesor poslijediplomsko školovanje nastavio francuskoga jezika i književnosti na Be- je na poslijediplomskoj školi École pra- Filolog, poliglot i bibliograf verley Collegeu (New Malden - Surrey). Branko Franolić (Rijeka, 2. VII. tique des hautes études pri pariškoj 1925. – London, 11. I. 2011.) Od 1990. godine profesor je hrvatskoga jezika i francuske lingvistike na Atki- son Collegeu na Sveučilištu York u To- rontu u Kanadi. U samostalnoj Republici Hrvatskoj 1994. godine postao je dopisni član Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti. Branko Franolić preminuo je u Londonu 11. siječnja 2011. godine. Tri su glavna ogranka Franolićeva znanstvenoga rada. Početno i relativno dugo razdoblje svoje znanstvene karijere posvetio je Franolić istraživanju riječi i oblika francuskoga podrijetla u hrvatskome jeziku. To je prvi i ujedno plodniji ogranak njegova stvaranja. Fonološko, morfološko i sintaktičko prilagođavanje riječi i oblika francuskoga podrijetla u hrvatskome jeziku urodilo je doktor- skom disertacijom na temu “Les mots d’emprunt français en croate” (Francu- ske riječi u hrvatskom jeziku). Disertacija Sveučilište René Descartes, Sorbonne, Pariz, Francuska je odmah nakon što je objavljena (1977.)

MATICA srpanj 2020. 43 nu knjižicu velike važnosti za afirmaciju zična pravila u Jugoslaviji, s posebnim hrvatskoga jezika u inozemstvu La lan- osvrtom na hrvatski jezik, Pariz, 1988.) te gue littéraire croate - Aperçu historique poglavlje u enciklopediji Language re- (Hrvatski književni jezik - povijesni pregled), form: history and future (ur. I. Fodor i C. (Colloquia Parisiensia 1, Nouvelles Editions Hagège; sv. 2, Hamburg) 1983. godine Latines, Pariz, 1972.), koja samo tri go- - “The development of literary Croatian dine nakon francuskoga izdanja izlazi i and Serbian” (Razvoj hrvatskog i srpskog na švedskome jeziku pod naslovom Det književnog jezika). kroatiska litterara spràket: en historisk ôversikt (Lund, 1975.), a 1980. godine i BIBLIOGRAF I BIBLIOFIL u engleskoj inačici A short history of li- U trećem ogranku svoga znanstvenog terary Croatian (Kratka povijest hrvatsko- rada Franolić piše radove na području ga književnog jezika), (Pariz, 1980.), da bi bibliografije. Živeći i radeći u inozem- se već 1984. pojavila u proširenom izda- stvu na visokim učilištima i školama po nju pod naslovom An historical survey Francuskoj i Engleskoj, ubrzo je shvatio of literary Croatian (Povijesni pregled hr- da nedostaje cjelovitih bibliografija, bi- vatskoga književnog jezika), Pariz, 1984. bliografskih priručnika vezanih uz hrvatski jezik i književnost. Kako bi uma- JEZIKOSLOVNA KROATISTIKA njio kroatistički bibliografski deficit, u Dr. sc. Branko U najnovije vrijeme objavljena je knjiga inozemstvu 1985. godine u Parizu izla- Franolić predavao je na najuglednijim A Historical Outline of Literary Croatian/ zi prvi pokušaj kronološkoga pregleda europskim i američkim The Glagolitic Heritage of Croatian Cul- hrvatskih rječnika tijekom povijesti pod sveučilištima ture (Erasmus Publisher; London: Cro- nazivom A bibliography of Croatian di- atian Students and Young Professionals ctionaries (Bibliografija hrvatskih rječni- popraćena nizom recenzija u poznatim Network, 2008.), koja nudi čitatelju sve- ka). Početkom devedesetih godina autor inozemnim lingvističkim časopisima. obuhvatan pregled svih dosadašnjih donosi niz djela o hrvatskim knjigama Stalno se Franolić vraćao pojedinim di- spomenutih izdanja, gotovo dva sto- u Britanskoj knjižnici, svezak Croatian jelovima disertacije, nadopunjavao ih i ljeća filoloških istraživanja sa svim po- glagolitic printed texts in the British Li- proširivao te objavljivao kao samostal- litičkim i društvenim smjernicama koje brary General Catalogue (1994.), zatim ne znanstvene članke u uglednim ino- su dovele do standardizacije hrvatsko- Books on Croatia and Croatians recor- zemnim lingvističkim časopisima s koga književnog jezika. Kao radove koji se ded in the British Library General Cata- jim je surađivao: Lingua (Amsterdam), bave poviješću hrvatskoga jezika ovdje logue (u tri sveska: 1996., 1999. i 2000. Linguistics (The Hague), Die Welt der treba spomenuti dvije sociolingvističke godine) kao retrospektivnu knjigu bi- Slawen (München), Annali dell’Istituto studije: Language policy in Yugoslavia bliografije hrvatskih pisaca i onih au- universitario orientale (Napulj). with special reference to Croatian (Je- tora čija se djela odnose na Hrvatsku i

FRANCUSKO-HRVATSKE VEZE U ovaj ogranak znanstvenoga rada ubraja se i knjiga L’influence de lan- gue française en Croatie - d’ après les mots empruntés - Aspect socio-historique (Utjecaj francuskoga jezika u Hrvat- skoj: francuske posuđenice u hrvatskom - društveno-povijesni aspekti), (Nouvelles Editions Latines, Pariz 1975.), gdje nam autor daje jednu široku sociokulturnu poveznicu između Hrvatske i Francuske od osmoga stoljeća pa sve do najnovi- jih vremena. Na više od stotinu stranica temeljito su označene povijesne, kulturne, jezične, obrazovne i turističke veze ovih dviju zemalja. Drugi ogranak njegova znanstvenoga rada zaokupljen je pitanjima povijesti hrvatskoga jezika. Već The British Library, London – bibliografije inozemne Croatice u najvećoj znanstvenoj knjižnici svijeta sastavio je dr. sc. Branko Franolić je 1972. godine u Parizu objavio male-

44 MATICA srpanj 2020. Hrvate u razdoblju od XVI. stoljeća do naših vremena; zatim Works of Croa- tian Latinists recorded in the British Li- brary General Catalogue, djelo objavljeno 1997. te u proširenom izdanju 1998. godine, u kojem donosi preko dvjesto naslova u dvjesto i pedeset izdanja šez- deset i devet hrvatskih latinista u vremenu od XII. do XX. stoljeća. Kao kruna ukupnoga Franolićeva bibliografskoga stvaranja može se izdvojiti svojevrsna metabibliografija (bibliografija biblio- grafijâ) A survey of Croatian bibliograp- hies 1960. - 2003., objavljena 2004. godine. Uz opći povijesni uvod i posebne tematski odijeljene bibliografije, npr.: Hrvatske publikacije u inozemstvu, Bibli- ografije pojedinih časopisa, Bibliografije emigrantske literature, Bibliografije na- kladničkih kuća itd., Franolić se očituje i kratkim osvrtom na povijest te biblio- Pariz, kulturno središte koje je obilježilo karijeru Branka Franolića. grafske vrste u Hrvatskoj.

ZASLUGE naslovom Paolino di San Bartolomeo, Republici Hrvatskoj. Samo nekoliko knji- Kako bi međunarodnu javnost bolje pioniere dell’indologia nell’Europa di ga tiskao je u Hrvatskoj, a javljao se još upoznao sa zaslužnim Hrvatima koji fine settecento u Velletriju 2005. godi- i u časopisima, u Suvremenoj lingvisti- su obogatili kulturno i znanstveno na- ne. Druga je monografija o slavnome ci (Zagreb, 1996.), Raspravama Instituta slijeđe svijeta, sastavio je Franolić dvije matematičaru, astronomu i fizičaru Ru- za jezik i jezikoslovlje (Zagreb 1997./98., monografije. Prva, koja govori o Filipu đeru Boškoviću, naslovljena Bošković in 2000.), većinom pišući o problematici Vezdinu, začetniku europske indologi- Great Britain (New York, 2002. godine). leksičkoga posuđivanja iz francuskoga je, tiskana je u dva izdanja, od kojih je Kako je veći dio životnoga vijeka proveo jezika, te u časopisu Riječ (Rijeka, 2006.), prvo pod naslovom Filip Vezdin’s con- u inozemstvu, hrvatskoj javnosti njegovi u kojem je objavio studiju o Filipu Vez- tribution to Indic studies at the turn of radovi postaju dostupni tek nakon 1990. dinu. Najveća je Franolićeva zasluga to the 18th century in Europe objavljeno godine, odnosno nakon političko-druš- što je svojim pisanim radovima koji su u Londonu 1991. godine, a drugo pod tvenih promjena koje su se dogodile u nastajali na uglednim europskim jezicima kontinuirano pokušavao, a u velikoj mjeri u tome i uspijevao, rasvijetliti problematiku jezikoslovne kroatistike u inozemnim slavističkim krugovima te ih zajedno s cjelokupnom javnošću upoznati s hrvatskom jezičnom baštinom i poviješću u teškim vremenima unita- rističke jezične politike u Jugoslaviji. n

ENG This year marks the ninety-fifth anniversary of the birth of eminent linguist Branko Franolić (Ri- jeka, July 2nd 1925–London, January 11th 2011). His contribution to philology and, in particular, to Cro- atian linguistics, is incalculable. Franolić earned his doctorate at the Paris-Sorbonne University, where he later taught before continuing his career as a university professor in England and Canada. He was an active promoter of our language and culture among anglophones and francophones alike. He was a member of the Croatian Academy of Sciences and Arts and has been decorated in Croatia for his contribution to the affirmation of our language abroad.

MATICA srpanj 2020. 45 Razgovor s povodom Jezik je živa i neukrotiva beštija Robert Bebek rođen 1968. u Rijeci, gdje je diplomirao hrvatski jezik i književnost. Radio je kao urednik, bibliotekar, književni kritičar, prevoditelj, a od 2004. kao lektor na stranim sveučilištima. U nas poznat i kao pjesnik, posljednjih godina živi i radi u Kijevu (Ukrajina). Zbog pandemije predzadnjim se letom vratio u Veprinac (iznad Rijeke) gdje svakodnevno iz svog doma drži studentima online predavanja

i neprekidno evoluirajuća, neukrotiva beštija, ako si uz to vazda gladan novih znanja, uvida i pitanja, ne možeš ne za- voljeti i ne priviknuti se na takav posao i kruh. Jezik bismo bili naučili, na jedan ili na drugi način. Optimalno je koristiti se onime što ti je dostupno, jednom je to knjiga, drugi put mreža, treći put misao, inspiracija, digresija. Početkom nultih godina, na prije- lazu devedesetih u novo tisućljeće, ne- zamislivo je bilo u studentskome se- minarskom ili diplomskom radu kao bibliografski izvor navesti podatak s Ukrajina - Nastava na daljinu wikipedije. Internet je bio resor vrlo sa studentima 1. g. kroatistike ograničenih i ne svima dostupnih do- sega, u to vrijeme još skromnih podataka i moći. Ne kažem da je papirnata Tekst i foto: Marin Aničić, privatni album ludo je bogat, zahtjevan i raznovrstan. knjiga svetinja, ali kad sam prije petnae- Izvor: portal Lanterna Od povijesti hrvatskoga jezika do suvremene književnosti, stilistike i frazeo- U biografiji piše da radiš kao lektor logije, nekako najvažniji u tome čine mi hrvatskog jezika na stranim sveu- se kontinuitet i povezivanje. Kontinuitet, čilištima ustanovama. Što je ustva- u smislu jasne predodžbe o tome da lek- ri tvoj posao? torat niti počinje, niti završava s tobom, - Radim posao lektora-asistenta na kao privremenim bićem predaje jezika inozemnim slavistikama i sveučilištima, i znanja, već da su mnogi prije tebe put ondje gdje je to bilateralnim sporazu- utrli i da će ga oni koji dođu nastaviti mima uređeno i gdje postoje želja, tra- granati. Povezivanje kao umrežavanje dicija, namjera i interes matičnih sve- studenata, kolega, znalaca i svih pasi- učilišta, filoloških fakulteta i instituta i oniranih ljudi koji s vremenom očvr- slavističkih katedri. Tamo gdje domicilni snu interdisciplinarni raster kroatistič- eksperti svojim predanim znanstvenim kih sadržaja ne samo lingvistike, već i i pedagoškim radom u suradnji s moti- translatoloških, etnoloških, literarnih i viranim studentima čiji je životni i pro- inih pitanja i tema. fesionalni odabir struka filologije, slavi- Slično je i s radom u nastavi; kad po- stiku održavaju živom. U studenata koji staneš svjestan da nikad ne možeš znati danas odabiru hrvatski ili bilo koji drugi dovoljno svega o svemu, da uvijek po- “mali” slavenski jezik, motiviranost i volja stoje odgovori, iako oni ponekad nisu za učenjem nisu upitni. Sam posao su- instantne naravi. Jezik je živa, složena Optimizam je danas zahuktala parnjača klišeja koja serijski štanca bezglasne i sretne idiote!

46 MATICA srpanj 2020. stak godina na lektorat sa sobom nosio i desetak kila knjiga bih li u to vrijeme mogao, zajedno sa studentima i kole- gama, dobar dio semestra odraditi na- stavom na daljinu? Bismo li se bili mogli tada, u istom satu i u istom danu, jedni od drugih udaljeni 2.000 fizičkih kilome- tara, koristiti digitalnim bazama podataka, e-bibliotekama, filmovima, muzi- kom i nepreglednim inim didaktičnim sadržajima na mreži?

Puno putuješ zbog posla. U kojim si zemljama radio kao lektor? - Radio sam u pet zemalja, iscrtao čudnu geometriju kretanja u ovih pet- naestak godina, počevši od 2004. Kad Ukrajina - Katedra slavistike Instituta filologije Nacionalnog sveučilišta Taras Ševčenko u Kijevu pogledaš na mapi,/ a mape su neporoč- ne/ ta je linija nekakav polukrug ili elip- sa. Od sjevera Europe i litavskog Balti- Nema ničeg ljepšeg od toga kada nakon deset, petnaest godina ka preko zapadne Ukrajine, juga Poljske, doznaš da se netko od nekadašnjih studenata zaposlio u susjedne Mađarske, egzotičnog Portu- fahu, da prevodi suvremene hrvatske pisce na svoj materinski gala i na koncu, još jednom, Ukrajine. U svakoj od zemalja presvučeš svoju zmij- jezik, da radi u diplomaciji. Biti u svakodnevnom živom sku košuljicu, dobiješ nove adrese, na- međujezičnom i personalnom kontaktu s onim što je studirao, vike, isprave i hodograme. Učiš i usva- jaš nove jezike i kalemiš na sebe nove da je zaposlen u turizmu, da češće od tebe zbog posla posjećuje identitete. S vremenom se oni nakupe Hrvatsku, da mladi ljudi nekoć njima samima apstraktne i sav taj bezdan jezika i ljudi postane ti dom. U svakome od gradova poči- i daleke pojmove i odnose pretvaraju u vlastite životne i nješ na nove načine povezivati i velike profesionalne odabire.

igre povijesti i male, usputne, zalutale usude i njihove tople, ljudske priče. U jednome ti gradu osoba od povjere- nja postane posrnuli amaterski bok- sač, u drugome je tvoj najbolji prijatelj domar i pisac radijskih reklama, u tre- ćemu žena s kojom na prvome susre- tu nisi znao progovoriti niti jednu jedi- nu riječ na bilo kojem suvislom jeziku. Bogatiji si, potpuniji, možda i brutalniji, iz dana u dan urastaš i otimaš se istodobno, i negdje duboko u sebi znaš da tomu nema kraja. U nekim se sredinama osjetiš pri- hvaćenim od prvoga dana, u nekim i uz sav svoj trud ostaneš do zadnjeg dana sjena, stranac, nevjernik. Ono što je nekad izgledalo kao privremeno, postane trajno, i obratno. Koferi i vrijedno- sni bagaži s kojima si otišao i za koje si mislio da će potrajati dovijeka pokažu se tijesnima i lako se potroše. Za takve Veprinac iznad Rijeke nam preoblike i ne trebaju putovanja,

MATICA srpanj 2020. 47 Litva. Marulićevi dani u Vilniusu, kolege i studenti slavistike i kroatistike

Puno se toga promijenilo. Slavistika više nije kumir kao u Iza tebe je sedam objavljenih zbirki željezno doba istočnoeuropskog komunizma. A još je manje pjesama. Prve dvije “Lampa u zoru” i “Oblaci praznine” su zbirke haiku nova žila, poveznica otpora i objedinjujuća atrakcija, kao što je pjesama. Što je to tako univerzal- to bila u drugoj polovici devetnaestoga stoljeća. Rekao bih da se no u haiku poeziji da je prisutna u cijelom svijetu pa i gotovo na svim danas slavistikom bave mahom stručnjaci i zaljubljenici, sve je jezicima? manje, hvala Bogu, plaćenika, ideologa i propagandista. - Retrospektivno, jer prošlo je petna- estak godina otkako sam izišao iz hai- dovoljni su i odrastanje i život na jed- jiti niti Rijeku, niti ostale ‘rijeke’, sva su kua, za mene haiku danas predstavlja nome mjestu. ta mjesta podjednako živa i povezana metodu. Ne više i svjetonazor. Vjero- na nesigurnoj mapi puta i tijela. jatno mi je tada u svoj našoj europskoj U Rijeci si poznat kao pjesnik. Ka- tranzicijskoj jami postmoderne, zablje- kav je danas tvoj odnos s Rijekom Je li za tebe pisanje vokacija ili po- snuo kao egzotičan spas i iskra cjeline. kao gradom u kojem si završio svoje treba? Pišeš li često? On je vještina koja se uči. I zavodljiv je školovanje, u kojem si sazrijevao? - Prije svega, budnost. Nakon toga i moćan, kao rijetko koji drugi poetski - Rijeka su sekunda ili dvije pogleda zanat, postupak, navika. Intimni ritual postupak ili manira, ali s vremenom se u nevjerici iz busa u odlasku, prije nego oslobođen bilo kakve mistike ili kakve intenzitet potroši. Nije, međutim, taj što iz vidokruga nestanu rafinerija i pla- “više”, predstavljačke funkcije. Nešto po- privremeni, ali sretni brak s haiku poe- va boja mora. Poslije okreneš glavu u put redovitog provjetravanja utrobe i zijom, u mene bio samo tehničke, pa- smjeru putovanja, tako je sigurnije i doma. Kao kad se nakon višemjeseč- pirnate naravi. Poklopili su se i senzi- principijelnije. Rijeka je i jedno od dva- ne odsutnosti vratiš u svoju nastambu biliteti. No, trebalo je i stati, prije nego ju mjesta u kojima sam odrastao. Dakle, i prvo što učiniš je to da otvoriš sva vra- što se ljubav pretvori u repetitivnost i gust tepih sjećanja, nekoliko prijatelja i ta i prozore. Provjetriš i prostrujiš ono okoštalost i postane duh. pregršt poznanika kojima konfekcijski što je unutra i ono što izvana sa svih brojevi nikad nisu bili od presudne važ- strana nadire. Zamijeniš im mjesta pa Znamo uglavnom za velike pjesni- nosti. U međuvremenu sam živio i živim nek se sami dalje snalaze. Ti su tu tek ke iz lektire. Kako nastaju veliki pje- u pet-šest drugih gradova i zemalja. I da ih primijetiš ili ignoriraš, ponekad i snici? Ima li danas velikih pjesnika? svaki je od njih još jedna rijeka sa svim imenuješ. Bude tu i pasivnijih prevra- - Nema velikih i malih pjesnika, kao svojim pritocima, ponorima, ušćima i ta i poza, naravno, kao i u svakom dru- što nema ni velikih i malih ideja. Ima do- zaboravima. Ne bih više mogao izdvo- gom intimnijem odnosu.” brih i onih manje dobrih. Autentičnih i

48 MATICA srpanj 2020. amatera. Rudara i posvećenika. I jedni i drugi traže svoje mjesto, i jedni i drugi na razne načine krvare svoju opravda- nost i utemeljenost. Doduše, planet se vrti i bez vlastite svijesti o izmjeni noći i dana i rotaciji polova, no povijest i druš- tvo trebaju svoje evidencije, zapisivače, reportere, bukače, kroničare, pjesnike, začinjavce. Svoju samosvijest. Vrijeme je to koje na koncu u svemu postavi svoj zlatni standard. Vrijeme i smrt ne daju se prevariti.

Koja je danas pozicija pjesništva u svijetu i kod nas? - Rubna, što i nije loše, i oduvijek je tako bilo, osim u epohama revolucija i masovnih krvoliptanja društva i svijeta. Rub i pozadina nude dobar pogled na Zgrada knjižnice kijevskog sveučilišta spektakl, iz prvoga se reda ne vidi baš najbolje, budale su ondje najglasnije. Ne mislim da se nešto u toj poziciji su- količnom? Mora li pjesnik biti tu- Strani se jezik u odrasloj dobi uči štinski promijenilo od Srednjeg vijeka žan da bi stvarao? do danas. Mecenati, dvorovi, sinekure - Sreća i vedrina danas su precijenje- i osobnom voljom i namjerom, ne i plagije i danas podjednako vabe, ali tu ne. Ne samo da su precijenjene, već su samo poput djeteta, slušanjem je i otpor prema konvenciji. postale komunikacijskim imperativom. i kopiranjem automatizama Pogledajmo svoje selfije na društvenim Voliš reći za svoje pjesme da su mrežama, bacimo oko na nastupe star- govorne reprodukcije. Okolnosti mračne. Što je to što kontemplaci- leta i političara, reklame i najavne špi- su sekundarne; niti ih biramo, ju čini mračnom, sjetnom, melan- ce tv showova, savjete životnih gurua i niti ih prema vlastitoj volji proizvodimo.

osobnih psiho-trenera. Plamenovi ližu nebo, a mi se smiješimo i namještamo i fotkamo i svi smo jako, jako bezbriž- ni i sretni. Jer sutra je novi dan, a život je čudo. Melankolija i sjeta i tuga, koje navodiš, više nisu pravi izrazi i odgovori. Za njih su potrebne tišina, dokolica, refleksija i mir, a oni su iz naših života netragom nestali. Više bih volio da raz- govaramo o pojmovima kao što su užas, obamrlost i sljepoća. Pouzdani su i pro- vjereni, neće razočarati, napustiti, u prvome mraku podmetnuti nogu i oza- rena lica dočekati prolaznikov pad. n

ENG Robert Bebek was born in Rijeka in 1968 where he graduated Croatian language and literature studies. He has worked as an editor, librarian, literary critic and translator. Since 2004 he has worked as a lector at universities in Lithuania, Hungary, Po- land and Portugal. A writer of poetry, he has lived Portugal. Prva generacija and worked in Kiev (Ukraine) in recent years. This studenata hrvatskog jezika u Lisabonu spring the pandemic scare saw his lectures for students go online.

MATICA srpanj 2020. 49 Inozemna Croatica

Misaona lirika hrvatskog pisca iz U Crnoj Gori Kanade objavljena Zbirka Tupi lupanj smrti Vinka Grubišića, profesora emeritusa sa Sveučilišta Waterloo (CA), vrijedan je prinos panorama suvremenoj hrvatskoj lirici, dok je njegova nova knjiga o hrvatskog Ovidiju - prva potpuna monografija na hrvatskome jeziku o tome slavnome latinistu pjesništva

Za svoj književni i kulturni rad Vin- ko Grubišić dobio je nagradu Hrvatske revije za poeziju 1971., a 2003. zlatnu medalju Kraljice Elizabeth II. (Queen Elizabeth II’ Golden Jubilee Medail) za kulturni doprinos Kanadi. S Vladimi- rom Bubrinim 2012. dobio je nagradu Društva hrvatskih književnika Davidias te iste godine nagradu Hrvatski stećak Matice hrvatske - Stolac. Godine 2013. dobio je nagradu na Sarajevskom saj- mu knjiga za dvojezičnu antologiju Kri- lati pjev, za najbolji prijevod godine. Od Vinko Grubišić Željka Lovrenčić 2016. dopisni je član Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti. Stalni je su- Tekst: Vesna Kukavica radnik Hrvatskoga iseljeničkog zbornika, anorama suvremenoga hr- kao i ostalih serijskih publikacija Hrvat- vatskog pjesništva “Razlog jesnička zbirka Tupi lu- ske matice iseljenika. Pza pjesmu”, koju su sastavi- panj smrti književnika i Književni povjesničar, pisac i poliglot li spisateljica i prevoditeljica Želj- uglednoga hrvatsko-ka- Vinko Grubišić objavio je, nadalje, knjigu ka Lovrenčić i crnogorski književ- nadskog filologa Vinka pod naslovom “OVIDIJE - Riječ trajnija od nik i prevoditelj Božidar Proročić, P Grubišića iz Kanade sa- mjedi” (2019.), koju je objavila ugledna objavljena je u Crnoj Gori, izvijesti- stoji se od četiri ciklusa: “Opažanja iz zagrebačka naklada Alfa d.d. Prva je to lo je ovih dana Društvo hrvatskih zasjede”, “Ljudi koji i jesu i nisu”, “Tupi potpuna monografija na hrvatskome je- književnika (DHK). U sklopu projek- lupanj smrti” i “Nerazasute rime”. Ključ- ziku i jedna od prvih na nekom slaven- ta kulturne promidžbe i javne diplo- ni motivi pjesničkog izraza Vinka Gru- skom jeziku o jednom od najznačajnijih macije Ministarstva vanjskih poslo- bišića sažimaju se u otkrivanju sebe, latinskih i svjetskih pjesnika svih vreme- va Republike Hrvatske i uz potporu svijeta u kojemu živimo, egzistencijal- na, Publiju Ovidiju Nazonu. Obuhvaća Veleposlanstva RH u Crnoj Gori i venim pitanjima te percepciji stvarnoga sve značajnije teme koje se odnose na leposlanika Veselka Grubišića, u iz- doma. Grubišić je dosad objavio pet život, progonstvo, djelo i značenje nje- danju Crnogorskoga kulturnog fo- zbirki poezije, niz jezikoslovnih djela, uz govih djela u dva tisućljeća. Svako djelo ruma iz Cetinja iz tiska je tako izišla omiljene školske i sveučilišne priručni- prikazano je posebno, tematski, s knji- dugo očekivana panorama suvreme- ke, mnogobrojne književne eseje iz hr- ževnog i stilskog aspekta. n noga hrvatskog pjesništva “Razlog za vatske književnosti i svjetskih književ- pjesmu”. U panorami je zastupljeno nosti, prijevode kazališnih i književnih četrdeset suvremenih hrvatskih pje- djela… Objavljivao je u raznim hrvat- snikinja i pjesnika: Ivan Babić, Kreši- skim i stranim publikacijama te sudje- mir Bagić, Lidija Bajuk, Enerika Bijač, lovao u predavanjima na više od četr- Boris Domagoj Biletić, Tito Bilopavlo- deset međunarodnih simpozija. S vić, Tomislav Marijan Bilosnić, Božica Vladimirom Bubrinom suurednik je hr- Brkan, Ljerka Car Matutinović, Ruži- vatskoga godišnjaka na engleskome je- ca Cindori, Lana Derkač, Dunja De- ziku Journal of Croatian Studies, koji toni-Dujmić, Nikola Đuretić, Ernest objavljuje Hrvatska akademija Amerike Fišer, Goran Gatalica, Ivan Herceg, (Croatian Academy of America).

50 MATICA srpanj 2020. Saga o Martini iz Vojvodine Ervin Jahić, Slavko Jendričko, Dražen Katunarić, Marina Kljajo-Radić, Želj- Pisac Branimir Miroslav Tomlekin s novosadskom adresom ko Knežević, Maja Kušenić Gjerek, je rođen u Osijeku, a odrastao u Hrtkovcima. Ovaj školovani Mladen Machiedo, Siniša Matasović, Stijepo Mijović Kočan, Tomislav Mi- arhitekt nedavno je objavio zanimljiv roman. lohanić (Slavić), Pero Pavlović, Mile Pešorda, Božidar Petrač, Božidar oman književ- ropski Novi Sad 19. sto- Prosenjak, Ivan Rogić Nehajev, Dia- nika Branimira ljeća, Prvi svjetski rat na Rosandić Živković, Zdravko Seleš, RMiroslava To- i raspad Austro-Ugar- Mirjana Smažil Pejaković, Davor Ša- mlekina “Martina”, čija ske”, objašnjava Peri- lat, Stjepan Šešelj, Drago Štambuk, fabula opisuje povijest čić. Usto je u romanu Milko Valent, Borben Vladović i Anka jedne obitelji, objavio obrađena i sudbina Žagar. Željka Lovrenčić tvrdi kako je je zagrebački nakladnik Martinina muža Arona, panorama “Razlog za pjesmu” oda- Tkanica. Autor pogo- novosadskoga Židova, bir najbolje suvremene hrvatske po- vora Denis Peričić isti- te stradanja u Drugom ezije koja obuhvaća zanimljiv presjek če kako Tomlekin kroz svjetskom ratu pa sve različitih poetskih glasova pripadni- priču o novosadskoj do 21. stoljeća. Nagla- ka nekoliko naraštaja. Posebno je Hrvatici Martini, njezi- šava kako autor u veli- naglasila raznolikost i kvalitetu svih nu suprugu Aronu, pri- kome pripovjedačkom zastupljenih pjesnika te dodala kako padniku židovske za- luku prati živote njiho- će uskoro biti objavljena i panora- jednice, te njihovim kćerima, zetovima vih triju kćeri, supruga i sinova svjedo- ma suvremene crnogorske poezije i unucima ocrtava turbulentnu povijest čeći tako o mijenama političkih sustava, koja obuhvaća dvadeset suvreme- multietničkoga vojvođanskog prostora ali i demografske slike u to vrijeme izni- nih crnogorskih u 20. stoljeću. “Njegovi likovi tipični su mno multietničke pokrajine. Ocjenjuje pjesnika. Prire- predstavnici tzv. malih ljudi u kovitlacu kako se intimna proživljavanja likova, đivači Proročić i velikih događaja, u vremenima u koji- svakodnevna ljudska veselja i nevolje Lovrenčić napo- ma je svako mirnodopsko razdoblje za- kombiniraju s velikim ugrozama kao minju kako su ra- pravo predstavljalo pripremu za sljedeći što je bila mobilizacija 1968., pri čemu dom na panora- rat, uvijek i iznova strašniji od prethod- autor iscrpno piše o historiografskoj mama pokušali noga”, navodi Peričić, dodavši kako se pozadini ključnih događaja. “Kulmina- dati svoj doprinos u toj prozi sreća izmjenjuje s neshvat- cija romana počinje eskalacijom veliko- kulturnoj suradnji ljivim tragedijama, a ljubav se pretvara srpskoga pokreta osamdesetih godina, između dviju ze- u mržnju. Ocjenjuje kako je Tomlekin, pri čemu su uvjerljivo opisani položaj i malja i na taj na- prodrijevši duboko ispod službenih po- stradanje vojvođanskih Hrvata”, piše čin osnažiti knji- vijesnih kota progovorio iz vlastitoga bo- u predgovoru Peričić te dodaje kako ževne veze među gatoga životnog iskustva te tako ostvario je uslijedilo finale tijekom napada na njima. Predstav- provokativan i dojmljiv roman u kojem Hrvatsku 1991. i zatim za bombardira- ljanje dviju pano- “Martina” nikog neće ostaviti ravnoduš- nja Novoga Sada 1999. godine. Brani- rama u Crnoj Gori nim. Zgusnuti prozni tekst je istodob- mir Miroslav Tomlekin rođen je 1944. u najavljeno je za no i povijesni roman i obiteljska saga u Osijeku (pravim imenom Branimir Mi- početak srpnja. Planirano je da se kojem su višegeneracijske priče jedne roslav Cakić) a odrastao u Hrtkovcima u toj zemlji, uza Željku Lovrenčić kao vojvođanske obitelji i opća novija povi- i Rumi. Školovao se u Vojvodini, a Arhi- voditeljicu projekta, predstave i hr- jest tog prostora neraskidivo povezane. tektonski fakultet diplomirao je u Lju- vatski književnici Božica Brkan, Stje- “Ključna figura romana lik je novosad- bljani. Radio je kao arhitekt u Vukovaru, pan Čuić i Božidar Petrač, ističu iz ske Hrvatice Martine, koju autor prati od Banja Luci i Novom Sadu, gdje živi kao DHK. Za listopad je najavljeno go- mladenačkih dana za Kraljevine Jugosla- umirovljenik. Pod navedenim pseudo- stovanje četvorice crnogorskih knji- vije, navraćajući se i na okolnosti koje su nimom objavio više knjiga raznih knji- ževnika u Zagrebu, napominje se i tom razdoblju prethodile – srednjoeu- ževnih vrsta. n dodaje kako će uz Božidara Proro- čića gostovati ravnatelj Nacionalne ENG We review four books in the Croatica Abroad series: University of Waterloo (Canada) emeri- knjižnice Bogić Rakočević, književnik tus professor Vinko Grubišić’s collection of poetry Tupi lupanj smrti (“The Dull Thud of Death”), a val- i pjesnik Sreten Vujović te književnik uable contribution to contemporary Croatian verse, The second is his book on the famed poet Ovid, n the first complete Croatian monograph on the Latin bard. The third is Željka Lovrenčić and Božidar i publicist Boro Cimeša. Proročić’s Razlog za pjesmu (“Cause for a Poem”), a panorama of contemporary Croatian poetry published in Montenegro. The fourth is Vojvodina writer Branimir M. Tomlekin’s novel Martina.

MATICA srpanj 2020. 51 Folkloraši iz Mostara prvi u regiji nastupili za vrijeme pandemije

“Ovo što ste vidjeli zasigurno će biti dokument vremena. “Unatoč pandemiji koronavirusa koja je zatekla cijeli svijet, Hercegovački folkloraši iz Hrvatskoga kulturno-umjetnič- pa tako i Bosnu i Hercegovinu, drago nam je da za dobre i kog društva ‘Sv. Ante – Cim’ na praznoj pozornici Kosače u pozitivne projekte ima mjesta i da ih ovakve okolnosti nisu Mostaru i bez publike izveli su ‘Eru’ u pratnji orkestra Mu- zaustavile. Naprotiv, osnažile su ih da naprave jedinstven zičke produkcije Radio-televizije BiH”, ovo su riječi vodite- događaj. Večernjakov pečat je upravo ta dobra i pozitivna ljice nakon otplesane koreografije završnog kola iz opere stvar u vremenu izoliranosti i fizičke udaljenosti. Zahva- “Ero s onoga svijeta”, koji je HKUD izveo na manifestaciji ljujući Večernjakovom pečatu koji je emitiran 7. lipnja na Večernjakov pečat. To je najveći društveni događaj u Bosni nacionalnim TV-programima Hrvatske i BiH, postali smo i Hercegovini i jedna od najvažnijih manifestacija takve prvi folklorni ansambl koji je nastupio za vrijeme pande- vrste u regiji. Mnogi ga nazivaju i “europskim Oscarom”, mije. Ovo je svjedočanstvo jednoga vremena i prilagodba a ističe i nagrađuje osobe koje su svojim radom i djelova- našeg života i rada novim okolnostima.” njem obilježili godinu.

52 MATICA srpanj 2020. Dvadeset semestara HiT-1

škole hrvatskoga jezika i kulture, a obje Iseljenici žele čuti su objavile mnoštvo radova o inojezič- nome hrvatskome. Njihov entuzijazam i uvjerenje da je to izvedivo otklonili živu hrvatsku riječ su sve moje sumnje. Štoviše, puno bih toga propustila i stručno i znanstveno, ali i osobno, da sam odlučila drugačije. Izrada ovakvih tečajeva za više razine neophodna je, a Znali smo da je pred nama veliki iza- i sada imamo znatno više znanja i iskustva u ovome zov, ali motivirali su nas dugogodišnje stručno i predavačko iskustvo, potpo- području. (prošireni intervju dostupan na www.matis.hr) ra i povjerenje vas iz HMI-ja, kao i želja svih nas da što većem broju naših ljudi omogućimo učenje hrvatskoga jezika. Kolege iz Centra za e-učenje u Srcu predvođeni Sandrom Kučinom Softić prilagodili su postojeće inačice Mood- lea za e-nastavu jezika, upoznali su nas sa svim mogućnostima sustava te nam pomogli u otklanjanju tehničkih poteš- koća tijekom izrade i provedbe tečaja. U izradi aktivnosti Lidiji i meni pomogla je Zrinka Kolaković, za sve prijevode na španjolskome zaslužna je Maša Musulin, a za prijevode na engleskome Gordana Dobravac. Tekstovne sadržaje likovno je uljepšao Mislav Tomašinjak, a za audio zapise zahvaljujemo člano- vima naših obitelji i prijateljima kojima u to vrijeme nijedno druženje s nama nije moglo proći bez molbe za snimanje Marija Bošnjak tijekom nekoga dijaloga iz tečaja. Iako smo imali nastave uživo financijsku potporu HMI-ja, MZO-a, Mi- nistarstva kulture, Grada Zagreba, struč- Tekst: Lada Kanajet Šimić e-lektorica hrvatskoga kao inoga jezika nu podršku kolega sa Sveučilišta i Srca, Foto: Privatni album; arhiv HMI na Sveučilištu u Zagrebu Marija Bošnjak a donacijom Zaklade Adris opremljen uključena je u projekt od samih poče- je e-ured u prostorima Ureda za među- rvatska matica iseljenika taka, najprije kao jedna od autorica, ka- narodnu suradnju Sveučilišta u Zagre- 2008. godine bila je jedi- snije e-lektorica da bi upravo ovih dana bu, ipak sredstva nisu bila dostatna za na ustanova usmjerena završavala svoj doktorski rad koji će biti sve pa smo se snalazili na različite na- isključivo na Hrvate izvan prvi rad čija je tema e-učenje hrvatsko- čine. Od 2015. podršku tečaju u obli- H Hrvatske. Slijedom stal- ga kao inoga jezika. ku stipendija pruža i Središnji državni ne interakcije s pojedincima, ustanova- ured za Hrvate izvan RH s kojim imamo ma i hrvatskim zajednicama te izraže- Koji su Vam bili izazovi pri izradi uspješnu suradnju. ne potrebe za e-učenjem hrvatskoga HIT-a? jezika, kao i zahvaljujući podršci tadaš- - Još se uvijek dobro sjećam prvoga Što biste istaknuli kao posebnosti nje ravnateljice HMI-ja Danire Bilić, u sastanka kolegica Lidije Cvikić, Zrinke ovoga tečaja? ožujku 2008. započele su opsežne pri- Jelaske i mene s ravnateljicom Bilić i s - Nastava uživo uistinu se pokazala preme za Hrvatski internetski tečaj HIT- tobom u Matici. Svi smo bili voljni da kao iznimno vrijedan i nezamjenjiv dio 1. Od tada pa do danas Sveučilište u Za- se pokrene i takav oblik učenja hrvat- tečaja. Dok smo osmišljavale silab i sa- grebu, HMI i Sveučilišni računski centar skoga jezika, ali nitko od nas nije imao držaje, shvatile smo da e-učenje jezika Srce uspješno su proveli čak dvadeset iskustva izrade i organiziranja e-tečaja. ne može biti učinkovito bez govorenja, ciklusa tečaja HiT-1 te je ova suradnja Kolegica je Cvikić u to vrijeme bila in- odnosno stalne interakcije s nastavni- primjer kvalitetnoga i hvalevrijednoga formatički najpotkovanija i najodluč- cima, izvornim govornicima hrvatskoga partnerskoga odnosa triju ustanova ra- nija, profesorica Jelaska imala je dugo- jezika. Online aktivnosti dovoljne su oni- zličitoga djelokruga rada. Glavna i prva godišnje iskustvo vođenja Sveučilišne ma koji samo žele naučiti nekoliko no-

MATICA srpanj 2020. 53 te se nastava organizira i prilagođava svakome ponaosob. Stoga e-tečaj HiT- 1 uvelike nalikuje na klasične tečajeve u učionici, samo se odvija u virtualnim učionicama i dostupan je polaznicima koji se nalaze diljem svijeta, a jedan je polaznik slikovito izjavio da je jedna od prednosti e-učenja i ta da ne treba pu- tovati na tečaj, već tečaj i profesorice dolaze u njegov dom, te je njegov jedini zadatak napisati zadaću, počešljati se i upaliti računalo u dogovoreno vrijeme. Nastavu uživo nije lako organizirati Na samim jer polaznici dolaze iz svih dijelova svi- početcima rada Marija jeta, iz različitih vremenskih zona, sto- s kolegicama ga se nastava održava od 7 ujutro do Lidijom i Zrinkom u tek 22 navečer. Budući da jedna osoba ne opremljenom može pokriti toliki broj sati, a smatrali e-uredu Sveučilišta u smo i da je dobro da polaznici imaju pri- Zagrebu liku razgovarati s više izvornih govornika, u održavanju nastave uživo na počet- ku su mi pomagale Lidija i Zrinka, a kasnije nam se pridružila i kolegica Maša. Nastava uživo pridonijela je i malom postotku odustajanja, samo 5%, za razliku od ostalih programa koji govore o više od 40% onih koji ne završe program. Od proljeća 2011. do danas održano je više od 5000 sati individu- alne nastave uživo, a imali smo priliku upoznati 210 polaznika iz 49 zemalja s različitih kontinenata.

Primjer iz HIT-1 Ima li nekih posebnih trenutaka tijekom ovih 20 ciklusa? vih izraza na inome jeziku, ali ako želi- leksička i gramatička objašnjenja i vjež- - Neke od posebnosti odnose se te progovoriti na tom jeziku i ako želite be, zadaće, aktivnosti za uvježbavanje upravo na nastavu uživo. Naši sati nisu nadograđivati i razvijati sve jezične dje- izgovora i za razvijanje vještine sluša- samo posvećeni gramatici, naša su dru- latnosti, onda one bez razgovora s na- nja, trojezični rječnik, interaktivne je- ženja ispunjena smijehom uz pijucka- stavnikom nisu dovoljne, posebno ne zične igre, kulturološke sadržaje, ispite nje kave, razgovorom o kulturi, glazbi, našim iseljenicima koji žele čuti živu hr- znanja kao i završni pismeni i usmeni tradiciji, razmjenjuju se recepti, pa nam vatsku riječ i razgovarati na jeziku svojih ispit. Svi polaznici koji polože završne polaznici šalju fotografije svojih kremš- predaka, a mnogima je od njih to jedina ispite dobivaju diplomu Sveučilišne ško- nita, međimurskih gibanica, fritula... Če- prilika za razgovor s izvornim govorni- le hrvatskoga jezika i kulture te dvoje- sto smo se osjećali da se poznajemo cima hrvatskoga jezika. zični prijepis ocjena. Osim aktivnosti u čak i bolje nego što poznajemo neke HiT-1 oblikovan je tako da u e-susta- e-sustavu, svaki polaznik ima 24 sata in- ljude koje susrećemo u stvarnosti. Ko- vu svaka nastavna cjelina sadrži kom- dividualne nastave uživo, prate se po- liko sam se god bojala hoće li naša ko- binaciju pisanoga i govorenoga teksta, trebe i mogućnosti svakoga polaznika munikacija pomoću Skypea biti dovoljno

Kolegica Cvikić i ja smo na jednom od naših prvih izlaganja na kongresu u Brnu 2011. izdvojile nekoliko prednosti e-nastave u odnosu na klasičnu nastavu jezika ne sluteći da će u budućnosti zbog koronavirusa na neko vrijeme svi prijeći na takav oblik. Učenje je prostorno i vremenski neograničeno, individualna nastava prilagođena je pojedincu, napredak se prati svakodnevno.

54 MATICA srpanj 2020. dobra kao ona u učionici, shvatila sam da ona može biti i učinkovitija jer svaki izraz lica pokazuje je li polaznik nešto razumio, je li ga nešto zbunilo, nasmija- lo. Raduje me i što smo od 210 polaznika do sada imali priliku upoznati njih 42 tijekom njihova posjeta Hrvatskoj. Ti su susreti jako emotivni, ali i zanimljivi jer se po prvi put vidimo uživo i u cijelosti.

Postoje li planovi za izradu e-tečaja ovoga oblika za više razine? - Od samih početaka ideja je bila prvo izraditi početnički tečaj jer se većina ispitanika u anketi HMI-ja tako izjasnila, a nakon toga nastaviti dalje s novim razinama. No, kako to obično biva, ne- dostatak novca i podrške zaustavili su nas na prvoj stepenici. Glavna je, pone- Jedan od susreta u Zagrebu kad i jedina, primjedba naših polaznika u evaluacijama zašto nemamo iste te- čajeve za više razine jer većina želi navesti. Imamo dovoljno znanja i iskustva na hrvatskome kao inome jeziku, stoga staviti učiti. Da bismo im pružili barem u ovome području, samo treba okupiti su mi jako zanimljivi rezultati koje ana- neku mogućnost nastavka učenja, or- ljude i osigurati sredstva. liziram. Cilj mi je saznati što se događa ganizirali smo i individualni e-tečaj Hej s govornom proizvodnjom svakoga od koji se sastoji od 10 sati nastave uživo Što je u središtu Vašega istraživa- ispitanika tijekom 12 tjedana tečaja, po- bez aktivnosti u e-sustavu. U početku nja doktorskoga rada? tom želim usporediti skupine stranih i su Hej pohađali samo polaznici koji su - Budući da sam već spomenula nasljednih učenika. završili HiT-1, ali zbog velike zainteresi- važnost nastave uživo koja učenicima ranosti i ostalih do sada je održano više omogućava razvoj vještina govorenja i Smatrate li da je tijekom pandemi- od 1 420 sati nastave uživo. razgovaranja, to me potaklo da se u dok- je koronavirusa ovaj oblik nastave Sve nam ovo govori da je izrada te- torskom radu usredotočim upravo na pokazao svoje prednosti? čajeva za više razine neophodna i da bi- taj dio. Za sada baš i nema istraživanja - Budući da se HiT-1 održava u pot- smo u skoroj budućnosti to trebali i pro- koja se bave govornom proizvodnjom punosti online, koronavirus nije nima- lo omeo naš rad, a polaznicima je uče- nje hrvatskoga pomoglo da barem na kratko zaborave na novonastalu situ- aciju te si ispune i uljepšaju boravak u karanteni. Dok su se neki kolege našli u jako nezgodnoj situaciji te su preko noći morali organizirati i prilagoditi svoj rad novim uvjetima, mi nismo imali takvih problema. Unatoč koroni, ali i potresu u Zagrebu, dvadeseti smo semestar HiT-a uspješno priveli kraju kao i prethodnih godina. n

ENG From 2011 to the present the HIT-1 programme has seen twenty semesters, with instruc- tions provided for 210 participants from forty-nine countries around the world. HIT-1 is a programme of the Croatian Heritage Foundation, the University Marija i Lada tijekom intervjua of Zagreb and its SRCE Computing Centre, and finds its greatest value in the live online sessions.

MATICA srpanj 2020. 55 In memoriam Odlazak istaknutoga misionara Ljube Krasića Jedan od najuglednijih hrvatskih misionara i prosvjetnih djelatnika u dijaspori 20. stoljeća, fra Ljubo Krasić (Čitluk, 18. III. 1938. – Humac, 21. VI. 2020.), zauvijek nas je napustio 21. lipnja u Humcu u 83. godini života

latnosti koje su njihovi prethodnici, hr- Ljubo je proveo tri godine poslijediplom- vatski emigrantski svećenici, otpočeli i skih studija u Rimu na Alphonsianumu. držali dugi niz godina. Tada je zdušno surađivao s novoosno- vanim izdavačem, ZIRAL-om, kojem su ŠVICARSKI I TALIJANSKI PRINOSI bili na čelu poznati intelektualci fra Di- Čim je fra Ljubo došao u Švicarku pokre- onizije Lasić i književnik Lucijan Kordić. nuo je misijski list Movis (hrvatski bi to značilo “Pokrećeš se”, “Krećeš se”), koji PLODNA AMERIČKA DESETLJEĆA je obavještavao Hrvate diljem Švicarske Dolaskom u SAD 1974., fra Ljubo posta- o vjerskim i nacionalnim događajima. je pomoćni župnik u župi sv. Ćirila i Me- Vrijeme je to velebnih hodočašća u Ein- toda u New Yorku, a samo godinu kasni- siedelnu u Švicarskoj gdje se okupljalo je imenovan je ravnateljem Hrvatskoga tisuće hrvatskih vjernika iz raznih dije- etničkog instituta (HEI) u Chicagu, ali se lova Švicarske, Njemačke, a sudjelovali iduće 1976. vraća u Mostar gdje radi sa su i iz Hrvatske. U Švicarskoj je u okvi- studentima. Godine 1977. ponovno je rima HKM-a, a i u suradnji s Hrvatskim u Americi, sada trajnije u Chicagu, gdje društvom, fra Ljubo organizirao različi- nastavlja rad na HEI, uz redovite i mno- ta predavanja o hrvatskome jeziku, knji- gobrojne poslove u župi sv. Jeronima u ževnosti i kulturi, a među predavačima istom gradu. Od 1980. do 1987. župnik Fra Ljubo Krasić su bili poznati književnici i jezikoslovci je u Sudburyju u župi gdje su vjernici iz Hrvatske. Nakon četverogodišnjega Hrvati skupa s fra Ljubom kupili kra- Tekst: Vinko Grubišić Foto: HEI, Chicago boravka u Švicarskoj (1967. – 1971.), fra snu crkvu i nazvali je crkvom sv. Marka.

većenik, pisac i urednik Ljubo Krasić rođen je 18. III. 1938. u Čitluku, u Her- cegovini, gdje je poha- S đao franjevačku gimnaziju u Visokom, a studij filozofije i teologije u Sarajevu, Zagrebu i Rimu. U franjevački red stupio je 1957., a sveće- ničko ređenje bilo je 1964. godine u Ši- rokome Brijegu. Iduće godine odlazi u Švicarsku, u Zürich, gdje ne samo da je uspostavio hrvatsku katoličku misiju, nego je razvio vrlo živu svećeničku i na- cionalnu djelatnost. Koliko god je kon- kordat između Vatikana i ondašnje dr- žave imao svoju zlu službenu stranu, dobra je strana u praksi bila što su mladi svećenici mogli s putovnicama bez problema doći u inozemstvo i nastaviti Fra Ljubo Krasić, utemeljitelj Sustava HIŠAK-a u SAD-u i Kanadi koji djeluje od 1974., odgojio je brojne naraštaje mladih američkih i kanadskih Hrvata ne samo vjerske, nego i nacionalne dje-

56 MATICA srpanj 2020. Nakon Sudburyja fra Ljubo je bio upravitelj Hrvatskoga kulturno-druš- tvenog centra u Norvalu (od 1987. do 1995.), a odatle ponovno odlazi u Chi- cago za ravnatelja HEI. Iz Chicaga odlazi 2016. u rodnu Hercegovinu. To bi bio onaj površni opis životnoga toka jednog čovjeka, svećenika, intelektual- ca, ali bi nam se – s obzirom na hrvatsku kulturu i prosvjetu – valjalo na svakoj adresi temeljito zaustaviti. Cjeloviti opus s bibliografijom fra Ljube Krasića stoga sam opisao u Hrvatskome iselje- Fra Ljubo Krasić s studentima u HEI, Chicago ničkom zborniku 2020. (str. 88 - 110).

ŠKOLSTVO U DIJASPORI stralije. Uskoro se HIŠAK-u priključuje radnji s raznim školama. Ujedno je za- Podsjetimo, krajem srpnja 1974. sasta- i dvadesetak škola iz europskih zema- služan da su neke knjige objavljene kao, la se grupa svećenika – koji su ujedno lja: iz Njemačke, Francuske, Švicarske i primjerice, Panorama hrvatske poezije bili voditelji misija i voditelji hrvatskih Švedske. Od tada HIŠAK označuje naziv Herceg-Bosne Davno sanjani snovi / Dre- izvandomovinskih škola među kojima “Hrvatske škole Amerike, Australije i Ka- ams Dreamt Long Ago (Denver, Colora- je bio i fra Ljubo. Sastanak je bio u HC-u nade”. Godine 1984./85. bilo je više od do, Outskirts Press, 2009.). Što se tiče “Sv. Nikola Tavelić” u New Yorku gdje su sto škola članica HIŠAK-a. Godine 1978. kompjutorskih obrada raznih školskih svi pojedinačno iznijeli izvještaj o školi u fra Ljubo s grupom suradnika održava materijala, u tome nam je uvelike po- sklopu svoje misije te što sve treba uči- školske seminare u Chicagu, Clevelan- magao mr. Marko Dumančić, pročelnik niti kako bi nastava bila što učinkoviti- du, Edmontonu, Calgaryju, Kitcheneru, kompjutorskoga odjela na Studijama za ja. Književnik franjevac Hrvoslav Ban s Windsoru, Sault Ste. Marie, Sudburyju, okoliš (“Environmental Studies”) Sveu- mnogo optimizma primjećuje: “(…) ima- Vancouveru i Torontu, a na tim semi- čilišta Waterloo. Treba ovdje navesti i jući na okupu ljude koji dolaze s isku- narima sudjelovalo je oko 190 učitelja to da su sve suradnje vanjskih surad- stvom iz prakse… možemo svi brzo i i članova školskih odbora. Fra Ljubo je nika bile bez ikakve novčane nadokna- konkretno uočiti najvažnije probleme uvijek znao izvrsno uspostaviti i održa- de. Fra Ljubo i njegovi suradnici mogli i donijeti zaključke koji će zbilja značiti vati kontakte. su nakon proglašenja hrvatske neovi- novu stranicu u povijesti izvandomovin- snosti mirne duše reći: Fecimus quod skog školstva.” I tu je “novu stranicu” naj- ODLIČJE potuimus, potentiores faciant alia! / Uči- većim dijelom napisao upravo fra Ljubo Fra Ljubo je bio od velike pomoći i pri nismo što smo mogli, drugo neka učine Krasić, i to od samoga osnivanja HIŠAK-a. uvođenju hrvatskoga jezika u srednje moćniji! Za širenje hrvatske prosvjete i On je čitavo vrijeme postojanja HIŠAK-a š kole u provinciji Ontario, 1976., kao i kulture te za doprinos hrvatskog škol- bio njegov spiritus movens. Osnivanje pri uspostavi Katedre za hrvatski jezik stva u svijetu iz ruku prvoga hrvatskog škola pokretali su pojedinci u raznim i kulturu na Waterloo sveučilištu. Obja- predsjednika dr. Franje Tuđmana fra gradovima, a svima je u svako doba fra vio je također i iznimno vrijednu knjigu Ljubo Krasić odlikovan je Redom Dani- Ljubo bio od pomoći. Tako je već 1978. Anice Miter, Croatica in the University of ce hrvatske s likom Antuna Radića 1995. HIŠAK obuhvaćao 55 škola, kojima se Toronto Library, popis hrvatskih knjiga godine. Sve što je fra Ljubo radio, a ra- te iste godine pridružilo 12 škola iz Au- u najbogatijoj kanadskoj knjižnici, tj. u dio je puno, radio je s ljubavlju i pozi- Torontskoj sveučilišnoj knjižnici, u ko- tivnim odnosom prema ljudima i poja- joj je ta vrijedna hrvatska knjižničarka i vama. Zbogom, dragi fra Ljubo, neka pjesnikinja radila dugi niz godina. Izni- Ti je laka hrvatska gruda koju si neiz- mnu donaciju ovoj knjižnici dao je po- mjerno volio. n znati hrvatski domoljub i poslovni čo- vjek gospodin Ivica Zdunić u iznosu od ENG Friar Ljubo Krasić (Čitluk, 18 March 1938–Hu- 100.000 dolara za nabavku hrvatskih mac, 21 June 2020), one of our most distinguished knjiga tako da je to danas po hrvatsko- missionaries and educators active among the dias- pora communities in the twentieth century, died on me kulturnom bogatstvu zaista jedin- the 21st of June in his 83rd year. Krasić was deco- stvena knjižnica. rated in 1995 by President Franjo Tuđman with the I dalje, nakon što je Hrvatska posti- Order of the Croatian Morning Star with the image of Antun Radić for his work in disseminating Croa- gla neovisnost, fra Ljubo se zdušno bavi Iz bogate nakladničke i uredničke tian schooling and culture and his contribution to djelatnosti fra Ljube Krasića objavljivanjem priručnika, ostaje u su- education abroad.

MATICA srpanj 2020. 57 Klikni – Idem doma! Digitalna transformacija poslovne zajednice Digitalna komora je informacijsko-komunikacijska platforma namijenjena poslovnim subjektima, javnoj Sučelje portala Digitalna komora s osam funkcija upravi, znanstvenoj zajednici i građanima

Tekst: Vesna Kukavica Foto: HGK

Zagrebu je ovih dana, toč- nije 4. lipnja, u dvorani Hrvatske gospodarske komore (HGK) predstav- U ljen projekt Digitalna komora te portal digitalnakomora.hr, pokrenut s ciljem unaprjeđenja poslovanja Komore i njezinih članica. Digital- na komora je informacijsko-komunikacijska platforma namijenjena poslovnim subjektima, javnoj upravi, znanstvenoj zajednici i građanima Republike Hrvat- ske. Riječ je o 28,7 milijuna kuna vrijed- Čelnici HGK i predstavljači projekta Digitalna komora nom projektu digitalizacije koji je s 85% sredstava sufinancirala Europska unija iz Fonda za regionalni razvoj. Cilj pro- Radoš te direktorica Centra za digital- je njezinih vlastitih poslovnih procesa jekta je potaknuti članice Komore i dru- nu transformaciju i strateški razvoj HGK koje provode stručni zaposlenici, čija ge hrvatske institucije da se digitalno Sanja Šimić, kao i predstavnici ICT tvrt- je svrha dijeljenje znanja putem Digi- transformiraju jer je to jedini put do ki koje su sudjelovale u razvoju - pred- talne komore s ostalim članicama naše globalne konkurentnosti. Uz predsjed- sjednik Uprave IN2 grupe Nikica Škun- poslovne zajednice kako bi gospodar- nika Luku Burilovića, internetsku plat- ca i članica Uprave u tvrtki Apsolon d.o.o. stvenicima bilo omogućeno aktivnije su- formu predstavili su potpredsjednik Mirjana Samardžić Novoselec. djelovanje u kreiranju zakonodavnog i HGK za industriju i energetiku Tomislav Prigodom predstavljanja Komorin regulatornog okvira. Predsjednik Buri- predsjednik Burilović naglasio je kako lović pohvalio se kako je HGK među pr- je riječ o projektu digitalizacije te naše vim potpuno digitalno transformiranim najstarije gospodarske organizacije koji institucijama u Hrvatskoj, i to u trenut- se razvija već dvije i pol godine i slučajno ku kada se na globalnoj razini važnost se pojavljuje pred javnošću u trenutku digitalne transformacije sve više smatra procvata online poslovanja, izazvanog imperativom poslovanja Y naraštaja. Na koronakrizom. Digitalizacija u HGK dio značaj digitalne transformacije poseb-

Portal Digitalna komora ima osam e-usluga, a dvije se još razvijaju za što bolje poslovno komuniciranje. Portalu se može pristupiti bez registracije ili se registrirati kao privatna osoba ili gospodarski subjekt, pri čemu će samo gospodarski subjekti Predsjednik HGK Luka Burilović imati prikaz svih podataka iz sustava.

58 MATICA srpanj 2020. no se osvrnula i Mirjana S. Novoselec potvrđujući da ona više nije izbor, već nužnost i to ne samo za privatne tvrtke, već i za javni sektor. Digitalna transformacija komore ne završava s predstav- ljanjem portala, već je to proces koji će se nastaviti razvijati prema zahtjevima korisnika Digitalne komore i prilagođa- Prijave na sajmove uskoro online vati se njihovim potrebama i poslovnim ciljevima. Promovirane digitalne usluge (e-članice, e-financiranje, e-javne ovlasti, mori može se pristupiti bez registracije ma koje posluju na istom tržištu. Neke e-gospodarske informacije, e-učenje, e-za- ili se registrirati kao privatna osoba ili od ostalih usluga uključuju e-edukaciju, konodavstvo, e-sajmovi, e-pokreni poslo- gospodarski subjekt, pri čemu će samo e-pokreni poslovanje za one koji tek po- vanje…) kreirane su na temelju razgo- gospodarski subjekti imati prikaz svih kreću tvrtku, mogućnost prijave za saj- vora s gospodarstvenicima. podataka iz sustava. move, pretraživanje zbirke propisa po- Kako Europska komisija inzistira na vezanih uz djelatnosti koje se pretražuje digitalizaciji javnog sektora, ovaj iskorak USKORO 50 TISUĆA KORISNIKA itd. “Komercijalna vrijednost tih funkci- Hrvatske gospodarske komore zasigur- Na primjeru usluge e-javne ovlasti člani- onalnosti koje su članicama dostupne no će pridonijeti toj misiji, koja želi da ca Uprave iz tvrtke Apsolon d.o.o. Mir- besplatno iznosi oko 10.000 kuna po Digitalna komora postane jezgra ekosu- jana Samardžić Novoselec objasnila je korisniku”, rekao je Tomislav Radoš iz stava koji će okupljati poslovnu i aka- kako će članice HGK zaobići mrsku bi- HGK, najavivši nove usluge koje mo- demsku zajednicu, ali i medije. Predsjed- rokraciju i papire, pečate te nepotrebne žemo očekivati do kraja godine. Jedan nik uprave tvrtke IN2, koja je odgovorna dolaske prilikom podnošenja određenih e-ured namijenjen je ponajprije manjim za softver novog portala HGK i usavrša- zahtjeva i potvrda jer ih sada mogu dobi- kompanijama te je platforma za orga- vanje Komorinih djelatnika, Nikica Škun- ti online. Također, gospodarski subjekti nizaciju online događaja poput sajmo- ca, istaknuo je kako portal Digitalna ko- mogu se povezati i s izvorima financira- va i konferencija. Što se broja korisnika mora trenutačno ima osam e-usluga, a nja poput lokalne samouprave i EU-fon- tiče, on sada iznosi oko 25.000, a želja dvije se još razvijaju za što učinkovitije dova, može se pregledavati poslovanje HGK je da ta brojka do kraja godine po- poslovno komuniciranje. Digitalnoj ko- tvrtki i uspoređivati ih s drugim tvrtka- raste na 50.000. n

The Digital Transformation of Doing Business The Digital Chamber Internet portal is an information son when submitted some documentation and certifi- and communication platform targeted at businesses, cates, as this can now be done online. Businesses and the public administration, researchers and the general other actors in the economy can also contact financing public. The portal can be accessed at: https://digitalnako- sources such as local governments and EU funds. Users mora.hr/home. The public presentation was staged in can see an overview of a company and compare it with Zagreb in early June by Croatia’s chamber of commerce other companies in the same line of business. Among (HGK), which has worked with ICT sector partners in de- the other services on offer aree-education, e-start a busi- veloping the platform over the past two and a half years. ness for those opening a business, online applications The HGK digitalisation is part of its internal processes for participation in trade fairs, a search engine for reg- aimed at providing a knowledge sharing forum availa- ulations associated with a particular sector, and much ble to actors in the business sector. The portal current- more. The commercial value of the functionalities avail- ly offers eight e-services, with a further two in devel- able to HGK members free-of-charge has been estimat- opment, that aim to improve effectiveness in business ed by the promoters at about ten thousand kuna (about communication. The digital chamber can be accessed 1320 euro) per user, said Tomislav Radoš (HGK). He also without registration, or as a registered person or busi- said that new digital services would be available by year’s ness, with only business entities having full access to all end. One e-office is targeted in particular at small com- data in the system. panies and platforms organising online events such as Using as an example e-public authorisations, the pro- fairs and conferences. The current usership is about 25 moters of the portal demonstrated how members of thousand, with the HGK hoping to double that figure by the chamber could avoid dealing directly with bureau- the end of the year. crats, excess red tape and having to make trips in per-

MATICA srpanj 2020. 59 Brzo, lako i zanimljivo ovladajte temeljima hrvatskoga jezika učite kada želite i gdje želite

A fast, easy and interesting way to learn the basics of Croatian. Learn when and where you want. HIT-1 Prvi sveučilišni on-line tečaj hrvatskoga kao drugoga i stranoga jezika The first on-line course of Croatian as second and foreign language

Piše: dr. fra Šimun Šito Ćorić, Švicarska Jesenski semestar / Autumn semester ([email protected]) 7. rujna – 29. studenoga 2020. (prijave do 28. kolovoza 2020.) rije 31 (trideset i jedne) September 7– November 29, 2020 godine, točnije na sim- (application deadline is August 28, 2020) poziju „Književnost iz- među dvije domovine“, P održanom od 18. do 21. Proljetni semestar / Spring semester listopada 1989. u Zagrebu, u svome 8. ožujka - 30. svibnja 2021. plenarnom izlaganju među mnogobro- (prijave do 26. veljače 2021.) jnim navedenim potrebama za početak konačnoga zdravog povezivanja hrvats- March 8 – May 30, 2021 ke domovine i njezina izvandomovinst- (application deadline is February 26, 2021) va, naveo sam također i nasušnu potrebu: „…Uvažavajući u našem narodu n 7 nastavnih cjelina u sustavu MoD (utemeljen na stoljetnu tradiciju parlamentarnog Moodlu) ostvarivanja prava i ciljeva, te činjenicu n 150 nastavnih aktivnosti o velikom postotku iseljenoga hrvats- n 24 sata online nastave u živo kog naroda, nužno bi bilo da u Hrvats- n iskusni lektori, stručnjaci za hrvatski kao ini jezik ki sabor ulaze i predstavnici hrvatskog n interaktivan, komunikacijski i individualiziran pristup iseljeništva, delegirani na slobodnim iz- učenju jezika borima…“ n mogućnost stipendije Ipak sam se začudio kad su hrvatski mediji u tom vremenu polaganog otva- n 7 learning units in the Moodle-based e-learning system ranja vrata demokraciji dali, uz ostalo, n 150 learning activities upravo tom prijedlogu veliki publici- n 24 hours of real-time communication online tet. Osnutkom Hrvatskoga svjetskog n experienced language instructors, specialists in Croatian as L2 kongresa (HSK) nekoliko godina kasnije n an interactive, communicative and individual approach to nastavili smo promicati na svim društ- language learning venim razinama tu ideju i potrebu pa n the possibility of a scholarship je sudjelovanje Hrvatica i Hrvata izvan domovine u radu Hrvatskoga sabora, uz Pogledajte videopriloge o tečaju na mrežnoj stranici izravnu potporu predsjednika dr. Tuđ- Look at videos about the course at web page mana, službeno potvrđeno saborskim www.matis.hr dokumentom 20. siječnja 1995., koji je potpisao tadašnji predsjednik Sabora Obavijesti i upisi dr. Mihanović. additional information and enrollment: [email protected] 60 MATICA lipanj 2020. (S)KRETANJA

Konačna ustavnost zakona Kao što je općepoznata činjenica, i za ove parlamentarne izbore 2020. hrvatski državljani koji nemaju prebivalište u RH “dobili su pravo” na tri zastupnika u Hrvatskome saboru. Njihova izborna mjesta isključivo su diplomatsko-konzularna sjedišta RH u inozemstvu, a u nekim zemljama do njih moraju satima letjeti zrakoplovom.

Danas, ni nakon četvrt stoljeća toga to nema ni blizu ni u jednoj hrvatskoj minirani te da ovakva praksa i zakon službenoga saborskog akta, još se nije u izbornoj jedinici, a da se ne spominju upućuju na nelegitimnost čitavoga iz- zemlji Hrvatskoj konačno došlo do pra- nacionalne manjine. Primjerice, istodob- bornog procesa u RH. vnoga i pravednoga zakonskog rješen- no češka i slovačka nacionalna manjina Ovaj put podnositelji neće stati i ne ja toga općenarodnog prava i potresu sa samo 1.590 izašlih birača izabra- riješi li se ovo u RH, slučaj će dospje- be. Naime, u svibnju 2020. godine, 30 hrvatskih državljana iz šest europskih zemalja te Kanade, SAD-a i Australije, U vremenu kad svi, od učenika do poslovnih ljudi svih vrsta, Ustavnom sudu Republike Hrvatske podnijelo je „tužbu“, točnije PRIJEDLOG obavljaju poslove preko elektroničkih medija, smiješno zvuče za pokretanje postupka za ocjenu suglas- odbijanja elektroničkoga glasovanja, kao i sva apsurdnost stalnih nosti s Ustavom Republike Hrvatske od- redaba čl. 6. i 8. Zakona o izborima zas- registracija u iseljeničkoj izbornoj jedinici. tupnika za Hrvatski sabor. Prijedlog je to za ocjenu čl. 6. i 8. Zakona o izboru zastupnika u Hrvatski sabor s Ustavom li svoga saborskog zastupnika. Pamet- ti i pred europske pravne institucije i RH, međunarodnim ugovorima i antidis- nom stvarno dosta! međunarodna tijela. Definitivno je da kriminacijskim odredbama EU-a. Među Prijedlog, koji se temelji na stručnoj hrvatski državljani s boravištem izvan njima se nalaze vodeći članovi Hrvats- analizi trojice profesora ustavnog i ja- RH neće više trpjeti neprestano šika- koga svjetskog kongresa te Hrvatske vnog prava (Marc Gjidara, Zvonimir Lauc, niranje, vrijeđanje i nemoralno prila- akademije znanosti i umjetnosti u di- Mato Palić i pravni zastupnik odvjetnik gođavanje zakona na njihovu štetu. U jaspori i domovini. Mate Knezović), upućuje na nekoliko godinu dana tri puta smo se morali re- A prema evidenciji Ministarstva odluka Ustavnoga suda RH te Europs- gistrirati… Sve navedeno upućuje na uprave RH na dan 31.12. 2019. regis- koga suda za ljudska prava o diskrimi- to da je nužno ukloniti pravne zapreke trirano je 883.042 hrvatska državljani- naciji navedenih hrvatskih državljana. koje ometaju punu integraciju hrvats- na i birača koji nemaju prebivalište u Također pokazuje nezakonitost i neu- kih državljana koji nemaju prebivališ- RH. Njihov broj u postocima je 19,15%, stavnost i drugih odredbi navedeno- te u RH u puni politički, gospodarski i a biraju samo tri zastupnika, odnos- ga zakona pa je očito, što podnositelji svekoliki društveni život RH. To neizost- no 20% hrvatskih birača bira 1,98% naglašavaju, da su hrvatski državljani avno čeka novu vladu RH bez obzira na ukupnoga broja zastupnika. Tako neš- koji nemaju boravak u RH teško diskri- to koga naš narod izabere! n

MATICA srpanj 2020. 61 Tri desetljeća iskustva u pružanju medicinskih usluga / PR objava Zdravstveni iseljenički turizam Poliklinika Arcadia smještena je na rubu Rimske šume u neposrednoj blizini Daruvarskog parka, nadaleko poznatog po izvorima termalne ljekovite vode.

oliklinika Arcadia potrebne specijalizacije, educi- Daruvar d.o.o. ran je u zemlji i inozemstvu, i je privatna obi- iza sebe ima više od tri deset- teljska poliklini- ljeća iskustva u općoj, estetskoj P ka osnovana i plastičnoj kirurgiji. 1992. god. kao prva ordinacija U odjelu poliklinike za estet- za plastičnu, rekonstrukcijsku sku i plastičnu kirurgiju omo- i estetsku kirurgiju u Hrvatskoj. gućen je smještaj u udobnim Nalazi se u najljepšem malom jednokrevetnim i dvokrevet- gradu Hrvatske, Daruvaru. nim sobama. Iz sobe je pre- Smještena je na rubu Rimske krasan pogled na park Rimske šume u neposrednoj blizini Da- šume u kojemu se nalaze šetni- ruvarskog parka, nadaleko po- ce i prirodni izvori vode. Svojim znatog po izvorima termalne klijentima za vrijeme boravka ljekovite vode. preporučaju šetnju kroz park i Medicinski stručnjaci (liječ- relaksaciju u prekrasnoj priro- nici) poliklinike za plastičnu ki- di. Ukoliko u polikliniku klijenti rurgiju nude svojim klijentima kvalitetno izvođenje estetskih ne putuju vlastitim prijevoznim sredstvom, Poliklinika Arca- i plastičnih operacija, kao i ostalih tretmana, te ugodan smje- dia osigurava prijevoz do poliklinike od aerodroma ili auto- štaj poslije operacijskih zahvata uz punu diskreciju. Brigu o busnog kolodvora. klijentima pružaju educirane medicinske sestre, s dugogo- Poliklinika Arcadia osim plastične kirurgije pruža uslu- dišnjim iskustvom u estetskoj i plastičnoj kirurgiji. ge vrhunskih hrvatskih stručnih suradnika iz područja gine- Mr. sci. dr. Ignatovski sa svojom ekipom medicinskih kologije, dermatologije, kardiologije i ultrazvuka, te mnoge stručnjaka obavlja stručne preglede, konzultacije i liječenja laboratorijske pretrage, alergološko testiranje i neinvazivni iz područja opće, plastične i estetske kirurgije. Završio je sve prenatalni test Nifty. n CRORAMA

ANA RUCNER NA SRĐU DUBROVNIK - Na prvi dan ljeta obilje- žava se i svjetski dan glazbe, a glazbenici diljem planeta nastupaju na javnim površinama, podsjećajući na važnost glazbe u svakodnevnom ži- votu. Jedna od njih je i Ana Rucner, sjajna violončelistica, čiji se autorski festival ‘Ana u Gradu’ održava upravo na današnji dan, a ove godine obilje- žava okruglih 10 godina. Tijekom po- sljednjeg desetljeća Ana je na prelije- poj prirodnoj pozornici, amfiteatru na Srđu, ugostila mnogobrojne umjetni- ke te pred nekoliko tisuća posjetitelja izvela razne čarobne skladbe za- divljujućih melodija. Posebnost ovog događaja, osim njegove lokacije, tako- đer je i vrijeme održavanja. Naime, u isto vrijeme s prvim zrakama ranoga jutarnjeg sunca, oko 5 sati, začuju se nježne žice Anina violončela, čime za- počinje njezin jedinstven ‘Pozdrav ljetu’. Dubrovčani i njihovi gosti očarani su Aninim projektom, koji iz godine u godinu privlači sve više posjetitelja, pa tako i Srđ postaje premali za sve ski pijanist i skladatelj Matej Meštro- vena u lepršavu plavu haljinu modne one kojima nije problem ustati i pri- vić, a zajedno su izveli mnoga poznata dizajnerice Andree Zvono, koja ju go- je cika zore jer znaju da uskoro slijedi djela klasične glazbe, počevši s Meštro- dinama odijeva upravo za ovaj projekt, nezaboravno glazbeno iskustvo, koje vićevom obradom Vivaldijeva “Ljeta”. Ana je izgledala poput morske vile, a će pamtiti za cijeli život. Tijekom koncerta Matej i Ana praizveli svojim čarobnim štapićem – violonče- Ovom prigodom Ani se na pozornici su skladbu “Dolcello Mediterana”, koju lom – začarala je sve prisutne, uvevši pridružio i briljantni glazbenik, hrvat- je Matej skladao upravo za Anu. Odje- ih u dugo, toplo ljeto.

ZAGREBAČKI ZOO SLAVI 95. ROĐENDAN ZAGREB - Pod sloganom “5 do 100” zagrebački Zoološki vrt proslavio je 13. lipnja svoj 95. rođendan. Koliko se Vrt pro- mijenio od 1925. godine kada ga je osnovao Mijo pl. Filipo- vić te što je sve obilježilo njegovu povijest prikazano je na izložbi fotografija na Edukacijskom trgu, a za sve posjeti- telje svih dobnih skupina organizirani su zabavno-edukativni programi s naglaskom na priče o risu, vuku, dalma- tinskom pelikanu, dinarskom voluharu i čovječjoj ribici. Kako je istaknuo ravnatelj zagrebačkog ZOO-a, Damir Skok, puno toga se promijenilo u gotovo stoljeće dugom djelovanju ZOO-a u Maksimiru, od broja jedinki i vrsti životinja, no želja da se zaštite životinje, pogotovo one ugrožene, i dalje je glavna misao vodilja. Proslavu rođendana podržao je i Grad Zagreb, a zamjenica gradonačelnika Jelena Pavi- čić Vukičević najavila je opsežna ulaganja u ZOO te park Maksimir koja će obuhvatiti čišćenje jezera. Svi koji su se tijekom karantene zaželjeli koncerata uživa- li su kada je na Labuđem otoku održan besplatni koncert Zagrebačke filharmonije.

MATICA srpanj 2020. 63 DUBROVAČKI UMJETNICI NAKON KORONAKRIZE Predstava “Glumci Gradu - Homma- ge Ivu Vojnoviću” u režiji Srđane Ši- munović održana je 4. lipnja 2020. na večer ispred Kazališta Marina Držića kao dar Dubrovčanima nakon pandemije koronavirusa. Redateljica i glu- mica Srđana Šimunović rekla je kako predstava donosi izabrane prizore iz “Dubrovačke trilogije” te “Lapadske sonete”. “Zahvaljujući vrijednim i predanim glumcima te svim zaposlenici- ma našeg kazališta uspjeli smo prire- diti ovaj dar za naše sugrađane. Jako sam sretna da je ovom prilikom ka- zalište prvi put izišlo na svoju taracu i da smo mogli igrati na kamenim plo- čama”, rekla je Šimunović.

NA 66. SPLITSKOM LJETU PET PREMIJERA Osjeti, okusi i ukusi Mediterana tema su 66. Splitskog ljeta, koje će se od 14. srpnja do 14. kolovoza održavati na nekoliko gradskih lokacija i u sklopu kojega će biti izvedeno pet premijernih naslova, najavljeno je na konferenciji za medije u Vestibulu Dioklecijanove palače. Festival se 14. srpnja otvara premijerom opere “Lombardijci” Giu- seppea Verdija na Peristilu, a tijekom ljeta u dramskom programu premijerno će biti izvedene predstave “Francu- zica” Ilije Zovka, “Teške ljubavi” Itala Calvina i “Dom za nez(a)brinutu djecu” Jelene Bosančić. Portugalski kore- ograf Daniel Cardoso u Split ove godine premijerno donosi “Correr o Fado”, koji će izvesti balet splitskoga Hrvat- skoga narodnog kazališta. ZAGREB: 14. FESTIVAL TOLERANCIJE Festival tolerancije, kulturno-edukativni program koji potiče na promišlja- nje i stvaranje tolerantnijega društva, počeo je 28. lipnja na zagrebačkome jezeru Bundeku romantičnom komedijom “Dobra godina” Ridleya Scotta. “Dobra godina” govori o bankaru koji ponovno otkriva životnu radost s Russellom Croweom u glavnoj ulozi, film koji je je producirao donedavni predsjednik festivala Branko Lustig (1932. – 2019.), kojemu je četrnaesto izdanje festivala i posvećeno. Festival tolerancije izrastao je iz Festivala ži- dovskoga filma. Pokretač festivala, dvostruki oskarovac Lustig, prikaziva- njem filmova i osobnim prenošenjem iskustava iz nacističkih koncentra- cijskih logora težio je podizanju svijesti i održavanju kolektivnog sjećanja na holokaust, rečeno je.

64 MATICA srpanj 2020. UZ STROGE EPIDEMIOLOŠKE MJERE U HNK U ZAGREBU ODIGRAN “KAFKA NA ŽALU” Izvedbom predstave “Kafka na žalu”, koju je po motivi- ma istoimenoga romana Harukija Murakamija postavio Ivica Buljan, uz strogo pridržavanje epidemioloških mjera, zagrebački HNK obilježio je ponovno otvaranje svojih vrata publici. Predstava “Kafka na žalu” prva je nova produkcija HNK otkad je zatvorilo svoja vrata zbog mjera uzrokovanih pandemijom koronavirusa. Ulazak u kazalište nije bio moguć bez maski - na ulazu su svim posjetiteljima podijeljene maske iz HNK-ove krojačnice koje su bile obvezatan rekvizit za publiku tijekom dvo- ipolsatne predstave. Također, u kazalište nije mogao ući nitko s temperaturom 37,2 ili više - na ulazu se svakom posjetitelju mjerila temperatura. KONCERT POSVEĆEN OBNOVI ZAGREBA I 250. OBLJETNICI ROĐENJA LUDWIGA VAN BEETHOVENA U palači Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti održan je 7. lipnja koncert Zagrebačkih solista posvećen obnovi Zagreba i 250. obljetnici rođenja Ludwiga van Beethove- na. Zagrebački solisti izveli su Beethovenovu Petu simfo- niju u obradi za gudače koju je, posebno za ansambl Za- grebačkih solista, napisao njihov koncertni majstor Sreten Krstić. Prije početka koncerta nazočnima se obratio predsjednik HAZU akademik Velimir Neidhardt koji je poručio da Hrvatska akademija i Zagrebački solisti ovim koncer- tom prizivaju ponovni procvat glazbenog života, s posebnim naglaskom na potrebu očuvanja kulturne baštine i umjetničkih simbola Zagreba i Hrvatske.

RAB ARCHAEOLOGICAL (T)RACES POVEZUJE 30-AK ARHEOLOŠKIH LOKALITETA U Rijeci je na tiskovnoj konferenciji predstavljen Projekt Rab Archaeologi- cal (T)races kojim se otok Rab uključio u projekt Rijeka 2020 – Europska pri- jestolnica kulture u sklopu program- skog pravca 27 susjedstava. Projekt Rab Archaeological (T)races stanovni- cima otoka Raba i turistima omogućit će upoznavanje većim dijelom do sada nepoznate kulturne baštine skrivene izvan rapske povijesne jezgre. Pola- zeći od ideje muzeja na otvorenome, ovaj projekt na 33 lokacije prezentira arheološku, sakralnu i etnografsku baštinu skrivenu među netaknutim krajolicima. Lokaliteti su povezani tri- ma poučnim stazama ukupne duljine oko 40 km koje se prostiru na području Lopara, Supetarske Drage i Kampora.

MATICA srpanj 2020. 65 CROSPORT

NOVA SEZONA ABA LIGE POČINJE 23. RUJNA Nova sezona regionalne košarkaške ABA lige započet će 23. rujna s ukupno 14 klubova, među kojima i tri hrvatska - Cibona, Zadar i Split, koji je ušao kao drugoplasira- ni u ABA 2 ligi, odlučila je Skupština ABA lige. Uz Cibo- nu, Zadar i Split, u ABA 1 ligi će sudjelovati Budućnost, Crvena zvezda, FMP, Igokea, Mega Bemax, Mornar, Par- tizan, Cedevita Olimpija, Koper Primorska, Krka i Bo- rac iz Čačka. U ABA 2 ligi od hrvatskih klubova natje- cat će se samo Gorica. Ako ne bude novih problema s koronavirusom, sljedeća sezona će trajati do 28. ožuj- ka 2021., a završni Final Four počinje 4. travnja. Skup- ština lige održana je videovezom, a također je odlučeno da se neće igrati superkup kojim tradicionalno zapo- činje nova sezona.

U ZADRU OTVOREN REGIONALNI CENTAR HRVATSKOGA TENISKOG SAVEZA U zadarskom ŠC Višnjik u utorak je otvoren regionalni centar Hrvatskoga teniskog saveza, a kompleks u kojem će stasati neke od budućih hrvatskih teniskih zvijezda sastoji se od sedam terena sa zemljanom podlogom i tri terena s betonskom podlogom. Izgradnju Regionalnoga teniskog centra inicirao je Hrvatski teniski savez s ciljem razvoja tenisa u Dalmaciji. Ovaj kompleks omogućuje treniranje na najvišoj razini te ispunjava uvjete za održavanje priprema reprezentacija svih dobi te održavanje velikih natjecanja. Ostvarenje ideje o ovome teniskom kompleksu počelo je prije dvije godine kad je na prostoru današnjega Regional- noga teniskog centra izgrađen montažni stadion na kojem su hrvatski tenisači na putu prema osvajanju Davis Cupa u polufinalu pobijedili reprezentaciju SAD-a.

ŠAH: MARTINOVIĆ PRVAK HRVATSKE UEFA: HRVATSKA Pobjednik jubilarnog, XX. Zatvorenog pojedinačnog držav- PROTIV PORTUGALA 5. nog šahovskog prvenstva u Vinkovcima je Zadranin Saša RUJNA U LIGI NACIJA Martinović, član ŠK “Solin-Cemex”. U posljednjem, 11. kolu, UEFA je objavila točan raspored nakon drame iz drugog plana izronio je Saša Martinović i natjecanja u Ligi nacija, a Hrvat- pretekao sve suparnike. U posljednju rundu Ante Brkić je ska, koja je u skupini A3, natjeca- ušao kao najveći favorit za naslov prvaka jer mu je za tri- nje otvara gostovanjem kod branitelja naslova Portuga- jumf bio dostatan remi sa Zdenkom Kožulom. No, Kožul je la 5. rujna u 20.45 sati. Izabranici Zlatka Dalića drugi test u sjajno vođenom napadu iskoristio sitne Brkićeve nepre- u ovom natjecanju imat će 8. rujna protiv svjetskih pr- ciznosti i pobjedom na trenutak postao prvak jer je imao vaka Francuske, također u gostima. U trećem kolu Hr- bolje dopunske kriterije od Brkića i Roberta Zelčića. No, vatska dočekuje kod kuće 11. listopada Švedsku (u 18.00 nakon što je u briljantno igranoj završnici Martinović slo- sati), a tri dana kasnije opet igra protiv Francuske, ali kod mio otpor Ognjena Jovanića, on se s pola boda prednosti kuće (20.45 sati). U petom kolu, 14. studenoga, ‘Vatreni’ probio ispred kvarteta Kožul - Zelčić - Stević - Brkić i osvo- gostuju kod Švedske (20.45 sati), a natjecanje završava- jio svoj prvi naslov državnog prvaka. Konačan poredak: 1. ju 17. studenoga kod kuće gdje dočekuju Portugal (20.45 Martinović sa 7 bodova; 2.-5. Kožul, Zelčić, Stević i Brkić po sati). Pobjednik prvog izdanja Lige nacija bio je Portugal. 6,5; 6. Šarić A. sa 6; 7. Jovanić s 5,5; 8.-10. Palac, Bosiočić i Pobjednik inače osvaja 7,5 milijuna eura, a svaki sudio- Rogić po 5; 11. Plenča Jad. s 3,5; 12. Kovačević B. s 3 boda. nik u Ligi A dobit će 1,5 milijuna eura.

66 MATICA srpanj 2020. DINAMO OSIGURAO NASLOV Dinamo je sa 72 boda šest kola prije kraja i teoretski osigurao treći uzastopni naslov nogometnoga prvaka Hr- vatske. Kolo kasnije, pet utakmica do kraja prvenstva, na drugom mjestu je s 54 boda Hajduk, koliko ima i trećepla- sirana Lokomotiva. Četvrti Osijek ima 53, a peta Rijeka 52 boda. Upravo su to četiri momčadi koje će se u preosta- lih pet kola boriti za drugu poziciju koja donosi plasman u kvalifikacije za Ligu prvaka. Posljednje tri pozicije drže Va- raždin s 27 bodova, Istra 1961 s 23 i zaprešićki Inter, koji je sa 17 bodova glavni kandidat za preseljenje u drugoli- gaško društvo iz kojega u elitni razred hrvatskoga nogometa stiže Šibenik.

RAKITIĆ S 300 UTAKMICA ZA BARCU ČETVRTI STRANAC U POVIJESTI Hrvatski nogometni reprezentativac Ivan Rakitić odigrao je u 13. lipnja 300. utakmicu za Barcelonu čime je postao četvrti stranac s najvećim brojem nastupa u povijesti katalonskoga kluba. Rakitić, 32-godišnji ve- zni igrač, odigrao je drugih 45 minuta u pobjedi vodeće Barcelone 4-0 na gostovanju kod Mallorce. On je Euro- pljanin s najviše odigranih utakmica u 121 godini dugoj povijesti Barcelone jer je nedavno prestigao bivšega ni- zozemskog igrača Philipa Cocua. Ispred Rakitića s 300 nastupa su jedino trojica Južnoamerikanaca, argentinski napadač Lionel Messi (719), brazilski bek Dani Alves (391) i argentinski veznjak Javier Mascherano (334). U aktualnoj momčadi Barcelone više odigranih utakmica imaju Messi i katalonski igrači Sergio Busquets, Ge- rard Piqué i Jordi Alba.

KRAMARIĆ S ČETIRI POGOTKA ODVEO HOFFENHEIM U EUROPSKU LIGU Hrvatski reprezentativac Andrej Kramarić postigao je četiri pogotka u 4-0 pobjedi nogometaša Hoffenheima ostvarenoj u posljednjem kolu nje- mačkoga prvenstva na gostovanju kod Borussije Dortmund, kojom su se plasirali u Europsku ligu. Kramarić je sva četiri pogotka postigao na drukčiji način, a najljepši je bio prvi, kad je u 8. minuti na povratnu loptu sa 20-ak metara pogodio lijevi kut pokraj nemoćnog vratara Buerkija. U 30. minuti se ‘Krama’ našao na pravome mjestu i skrenuo u mrežu udarac Skova za 2-0, što je bio rezultat na poluvremenu. U 48. minuti Kramarić je iskoristio otvoreni prostor u jednom kontranapadu, došao do kaznenog prostora u kojem se lažnja- kom oslobodio čuvara i treći put svladao nemoć- noga vratara. Konačnih 4-0 Kramarić je postavio iz kaznenoga udarca. Hoffenheimu je ta pobjeda donijela plasman u Europsku ligu.

MATICA srpanj 2020. 67 www.matis.hr