MUZEOLOGIJA 45., 2008. Zagreb, Hrvatska, ISSN 0353-7552

M U Z E O L O G I J A 4 5 MUZEOLOGIJA 45., 2008. Zagreb, Hrvatska, ISSN 0353-7552

Veljko Mihalić

PRIVATNE ZBIRKE DAROVANE GRADU ZAGREBU I NJIHOVA ULOGA U KULTURNOM RAZVOJU GRADA

1 M U Z E O L O G I J A 4 5

Glavna i odgovorna urednica/Editor – in - Chief Urednica/Editor Višnja Zgaga

Lektura/Language Advisor Zlata Babić

Uredništvo/Editor s Ofﬁ ce Muzejski dokumentacijski centar, Ilica 44/II, Zagreb, Hrvatska

Dizajn korica/Cover Design Boris Ljubičić, Studio International

Priprema i tisak/Printed by Sveučilišna tiskara, Zagreb

Naklada/Impression 500

ISBN 978-953-6664-16-0

Ovaj broj Muzeologije objavljuje djelomično izmijenjeni i dopunjeni magistarski rad Veljka Mihalića koji je pod nazivom “Donacije umjetničkih zbirki Gradu Zagrebu – inačica kulturnoga razvoja” obranjen na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, 21. studenoga 2007. Mentorica je bila prof. dr. sc. Žarka Vujić, a članovi povjerenstva za obranu magistarskoga rada bili su prof. dr. sc. Tomislav Šola, predsjednik, prof. dr. sc. Žarka Vujić, član i dr. sc. Ivan Mirnik, član.

2 M U Z E O L O G I J A 4 5

PREDGOVOR / PREFACE 3

UVOD 9 OD PRIVATNOG VLASNIŠTVA DO JAVNOGA KULTURNOG DOBRA: DONACIJE I OSTAVŠTINE GRADU ZAGREBU 14 Privatne zbirke darovane Gradu Zagrebu, uvodna razmatranja 14 Donacije i ostavštine Gradu Zagrebu 27 Prva realizacija donacije umjetničke zbirke Gradu Zagrebu – Bauerova Gipsoteka 27 Darovanja Gradu Zagrebu od 1946. do 2006. 33 Galerija slika Grada Zagreba “Benko Horvat” 33 Memorijalna zbirka i stan arhitekta Viktora Kovačića 38 Muzej Anke Gvozdanović 42 Zbirka Magjer 46 Memorijalna zbirka Joze Kljakovića 51 Zbirka Ljube Penić 54 Zbirka dr. Ivana Ribara i Cate Dujšin-Ribar 57 Zbirka Nade Mirjević 60 Zbirka glazbenih automata Ivana Gerersdorfera 62 Zbirka Vjenceslava Richtera i Nade Kareš-Richter 65 Ostavština Majer 69 Zbirka umjetnina Tille Durieux 70 Zbirka - majstorska radionica za restauraciju i gradnju gudačih instrumenata pokojnog Franje Schneidera 75 Memorijalni prostor Miroslava i Bele Krleže 80 Zbirka dr. Josipa Kovačića Hrvatske slikarice rođene u 19. stoljeću 86 Spomen-zbirka dr. Vinka Perčića 91 Zbirka Marte i Vilima Svečnjaka 93 Funkcionalna kulturološka zbirka Nikole Marčetića 97 Ambijentalna zbirka akademskog kipara profesora Roberta Frangeša-Mihanovića 99 Zbirka lutaka u narodnim nošnjama iz cijeloga svijeta Ljeposlava Perinića 106 Zbirka Branka Majera i Katje Matković-Majer 109 Zbirka slikarskih i arhitektonsko-urbanističkih radova umjetnika, arhitekta i urbanista Josipa Seissela 111 Zbirka Marije Tomljenović-Valečić 116 Zbirka dr. Vere Horvat-Pintarić 117 Zbirka umjetničkih djela akademskog slikara Josipa Crnoborija 120 Zbirka tradicionalnih afričkih umjetnina Drage Muvrina 122 Zbirka stare ambalaže dr. Ante Rodina 124 Zbirka umjetničkih radova slikara, graﬁ čara i restauratora Josipa Resteka 127 Predaja ostavine Gradu Zagrebu kada ostavitelj nema zakonskih nasljednika 129 Zbirka umjetnina Josipa i Marije Schlegel 129 Zbirka Andrije Maurovića 129 Pojedinačne umjetnine u vlasništvu Grada Zagreba 130

3 M U Z E O L O G I J A 4 5

GENEZA ODNOSA PREMA PRIVATNIM ZBIRKAMA DAROVANIM GRADU ZAGREBU 134 Od teškoća i nebrige do razrađene procedure prihvaćanja 134 Problematika održavanja i prezentacije zbirki darovanih Gradu Zagrebu 139 Osnovna polazišta za uspješnu provedbu buduće gradske kulturne politike prema zbirkama darovanim Gradu Zagrebu 144 Rezime za polazišta učinkovitoga sustava doniranja kulturne baštine iz privatnoga vlasništva 155

PRIVATNE ZBIRKE DAROVANE GRADU ZAGREBU SUB SPECIE SUVREMENOG MUZEOLOŠKOG PROMIŠLJANJA 157 Privatne zbirke darovane Gradu Zagrebu kao inačica muzejske prakse 157 Od informacije i znanja do komunikacije i sudjelovanja 161 Razvojni potencijal zbirki darovanih Gradu Zagrebu kao manifestacija društvene relevantnosti muzejskog djelovanja 167 Uspostavljanje kulturnih i muzejskih programa Zbirki Grada Zagreba i evaluacija njihova kulturnoga i društvenog utjecaja 168

ODABRANI POVIJESNI I SUVREMENI PRIMJERI DAROVANJA PRIVATNIH ZBIRKI DRUGIM GRADOVIMA U HRVATSKOJ, HRVATSKOJ DRŽAVI TE GRADOVIMA U INOZEMSTVU – PRILOG POKATKAD UPITNOM ALTRUIZMU SKUPLJAČA I DONATORA 175 Povijesni primjeri darovanja privatnih zbirki i knjižnica gradovima u Europi i jedan hrvatski primjer 175 Donacije hrvatskim gradovima u 20. stoljeću 179 Donacije hrvatskoj državi u 19. i 20. stoljeću 184 Donacije gradovima u inozemstvu u 19. i 20. stoljeću 191 Inozemni primjeri očuvanj baštine privatnih zbirki 196 Primjeri sustavne brige o baštini iz privatnih zbirki u Velikoj Britaniji 196 Izabrani primjeri kompeticije i/ili suradnje između gradova i država pri prezentaciji značajnih privatnih zbirki ili dobivanja vlasništva nad njima 202

ZAKLJUČAK: PRIVATNE ZBIRKE – DIO KULTURNOG ŽIVOTA GRADA 204 LITERATURA 211 POPIS SLIKA 219 SAŽETAK 223 SUMMARY 223

PRILOZI 227 Prilog I. Pregled zbirki u vlasništvu Grada Zagreba i donatora Gradu Zagrebu: razvrstavanje zbirki i donatora 227

4 M U Z E O L O G I J A 4 5

Prilog II. Inozemni primjeri administrativne procedure darovanja umjetnina (pojedinačnih djela ili cijelih zbirki) gradskim vlastima 231

Prilog III. Pojedinosti institucionalnog načina prihvaćanja i prezentacije kulturne baštine iz privatnog vlasništva u Velikoj Britaniji 233

Prilog IV. Kombinirani ugovori između grada, privatnog vlasnika i kulturnih institucija - njemački primjer 235

Prilog V. Donacije umjetnina u korist države – francuski i australski primjer 237

Prilog VI. Posljedice ograničenja darovnim ili drugim ugovorima na primjeru fundacije Barnes iz Philadelphije (SAD) 239

Prilog VII. Privatne zbirke darovane Gradu Zagrebu: kulturna politika, ciljevi i prioriteti te strategija za provedbu ciljeva, s načinom implementacije,izvršiteljima i očekivanim rezultatima (prijedlog) 241

Prilog VIII. Novi gradski turistički itinerer – programi turističkih posjeta Zbirkama Grada Zagreba (prijedlog) 250

Prilog IX. Od suvremenog muzeološkog koncepta do urastanja u tkivo života Grada Zagreba: mogućnosti uključivanja zbirki darovanih Gradu u kulturni i društveni razvoj Grada (prijedlog) 253

GRAFIČKI PRIKAZ RAZMJEŠTAJA ZBIRKI DAROVANIH GRADU ZAGREBU, STANJE 31. prosinca 2006. 262

GRAFIČKI PRIKAZ NOVOG GRADSKOG TURISTIČKOG ITINERERA - - PROGRAMA TURISTIČKIH POSJETA ZBIRKAMA GRADA ZAGREBA 263

5 M U Z E O L O G I J A 4 5

6 M U Z E O L O G I J A 4 5

PREDGOVOR

Tijekom dugog, 55-godišnjeg izlaženja uvida u arhivske fondove različitih kul- stručno-znanstvenog časopisa “Muzeo- turnih institucija i upravnih organizacija, logija”, koji nastoji promovirati građu dobili smo rad koji svojom metodičnošću, relevantnu za razvoj hrvatske muzeolo- preciznošću i sustavnošću otkriva je- gije, znatan je broj priloga bio posvećen dan novi svijet i jedinstveni kulturološki skupljačima baštine i njihovim zbirkama. sadržaj. Istražujući temu koja je još uvijek Upravo su zahvaljujući toj ljudskoj aktiv- nema patinu povijesnosti, koja je živa i nosti, koja obično počinje kao osobna aktualna, autor nije samo otkrio kvalitetu i strast, a s vremenom najčešće prerasta u važne sadržaje materijalne i nematerijalne općedruštvenu vrijednost, nastali mnogi baštine, već je prikazao i djelovanje jedno- muzeji i muzejske zbirke. ga vrlo dobro osmišljenoga i organizira- Tim “privatnim” inicijativama znatno se nog mehanizma koji je u funkciji društvene obogaćuje i upotpunjuje kulturna sredi- brige za baštinu. na, stvara se njezina mnogo plastičnija i Taj model prihvata i brige o zbirkama i vjerodostojnija slika, korigiraju se poneka skupljačima, upornost i dosljednost kojom stajališta i mišljenja, proširuju znanja. se rješava ne samo prihvat novih dona- Skupljačke aktivnosti nisu dodatak kultur- cija, već i čuvanje, zaštita i prezentacija noj baštini nego njezin logičan i smisleni baštine kvaliﬁ ciraju Zagreb kao grad izu- dio. zetnoga kulturnog potencijala, grad koji Ovaj broj časopisa donosi djelomično iz- zna prepoznati i čuvati svoje baštinske mijenjen i dopunjen magistarski rad Veljka vrijednosti i koji cijeni male inicijative. Mihalića, stručnog suradnika Gradskog Daleko od glamuroznoga i medijskoga ureda za kulturu grada Zagreba, koji je okružja, a možda baš i usprkos njemu, krajem 2007. godine obranjen na Filo- ova je tema poticaj mnogima: onima zofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. koji mogu donirati da doniraju, kao i Nakon niza godina rada i prikupljanja in- onima koji upravljaju tim sadržajima formacija, dokumentacije i građe, razgovo- da, slijedeći preporuke autora, donira- ra i konzultacija s mnogim stručnjacima iz ne vrijednosti učine pristupačnijima i hrvatskih i svjetskih baštinskih institucija, životnijima.

Višnja Zgaga

7 M U Z E O L O G I J A 4 5

PREFACE

During the 55-year long publishing run of various international cultural institu- of “Muzeologija”, a scientifi c and profes- tions and administrative organizations, sional magazine which aims to promote we have composed a paper which, through materials relevant to the development its methodical, precise and systematic ap- of Croatian museology, a significant proach, reveals a whole new world full of portion of articles was dedicated to col- unique cultural information. lectors of heritage and their collections. By exploring a subject matter which is This particular human activity, which still untarnished by history, characterized usually starts out as a personal passion by a living and contemporary nature, the and matures over time into a project of author has not only revealed the quality great social value, was the driving force and importance of both material and un- behind the creation of many museums and material heritage, but has also depicted museum collections. the workings of a well-conceived and These “personal” initiatives contribute organized mechanism in the function of greatly to the cultural wealth and integrity heritage preservation. of their respective societies, while creat- This model of acquisition and conserva- ing a more plastic and authentic picture tion of both collectors and collections, of that society, correcting certain opinions characterized by a determination and and beliefs, and expanding our collective consistency when dealing not only with knowledge. the acquisition of new donations but also Collectors and their activities are not an with the preservation, protection and extension of our cultural heritage, but a presentation of cultural heritage, qualifi es logical and essential part of it. the city of Zagreb as a city of exceptional This issue of the magazine presents a cultural potential, a city that recognizes partially modifi ed and supplemented mas- and preserves its heritage and values, ter’s thesis by Veljko Mihalić, which was and rewards small initiatives. Far away promoted at the Faculty of Philosophy from the glamour of media exposure, or of the University of Zagreb in late 2007. perhaps in spite of it, this issue aims to After many years of fi eldwork and gather- stimulate those who can donate to donate, ing information, documentation and other but also to encourage those who will man- materials, consulting with many experts age these donations to make them more from both Croatian and international her- accessible and lifelike by following the itage institutions, exploring the archives author’s recommendations.

Višnja Zgaga

8 M U Z E O L O G I J A 4 5

UVOD rjeđe, članovi obitelji kolekcionara ili umjetnika, odnosno njihovi zakonski Privatne zbirke darovane Gradu Zagre- bu specifične su baštinske akvizicije sljednici. Bez obzira na to jesu li na- Grada Zagreba. Prihvaćanje tih dona- stale samostalnim prikupljanjem, pro- cija započelo je u posebnim društveno- fesionalnim djelovanjem ili obiteljskim političkim okolnostima, da bi s vreme- naslijeđem, - zbirke čine osmišljene nom postalo dio osmišljene zagrebačke cjeline, a stručnom im je procjenom gradske kulturne politike, utvrđene pro- ustanovljena kulturna, povijesna i/ili cedure valorizacije i prihvaćanja darov- umjetnička relevantnost. Među zbirkama nih ponuda. Zbirke i predmeti, nerijetko doniranima Gradu Zagrebu, njih trinaest i nekretnine koje sa zbirkama čine jedin- proglašeno je kulturnim dobrom i upisa- stvenu cjelinu, darovani su izravno Gra- no u Registar zaštićenih kulturnih dobara du Zagrebu kao pravnoj osobi, a ne poje- Ministarstva kulture Republike Hrvatske dinim gradskim ili državnim baštinskim (Zbirka i stan Viktora Kovačića, Zbirka institucijama (muzejima, galerijama, Gvozdanović, Zbirka-radionica Sch- arhivima i sl.), a Grad Zagreb ih je, kao neider, Zbirka Frangeš, Zbirka Magjer, njihov vlasnik, povjerio na upravljanje Zbirka Josipa Kovačića, Memorijalni muzejsko-galerijskim i drugim ustano- prostor Miroslava i Bele Krleže, Zbirka vama. Darovane zbirke obogatile su fun- Kljaković, Zbirka Marčetić, Zbirka Ge- duse i građu ustanova kojima su predane rersdorfer, Zbirka Penić, Zbirka Dujšin na upravljanje, a dijelovi zbirki ili cjelo- Ribar, Zbirka Durieux). vite zbirke postali su predmetom stručnih Prije 1946. Gradu Zagrebu je darovana izučavanja, sastavnice muzejskih pro- kolekcija gipsanih odljeva i arhiv hrva- grama i dijelovi stalnih muzejskih posta- tske moderne umjetnosti Antuna Bauera. va. Grad Zagreb je tako sačuvao vrije- Danas su to zasebne muzejsko-galerijske, dan dio hrvatske kulturne i umjetničke odnosno znanstvenoistraživačke jedinice baštine te dio svoga kulturnoga identite- u sastavu Hrvatske akademije znanosti i ta. Naime, svaka privatna zbirka odraz je umjetnosti (HAZU) pod nazivom Glip- preferencija i ukusa, obrazovanja i kul- toteka HAZU i Arhiv za likovne umjet- turne osviještenosti, truda i entuzijazma nosti HAZU. Grad Zagreb vlasnik je i kolekcionara i vlasnika, ali je uvelike i jedne privatne zbirke (Zbirke Schlegel) odraz društva kojemu on pripada. te jedne umjetničke ostavštine (Zbirke Privatni kolekcionari, umjetnici, ugle- Maurović), koje su sudskim odlukama, dni građani ili njihovi pravni sljednici, kada ostavitelj nije imao zakonskih na- darovali su, od 1946. do 2006., Gradu sljednika, pripale Gradu Zagrebu. Grupe Zagrebu 28 zbirki i ostavština, ponegdje predmeta iz triju donacija i ostavština i pripadajuće nekretnine od kulturno-po- (Tomljenović Valečić i Mirjević i pred- vijesne i umjetničke vrijednosti. Te su meti iz ostavštine Akačić) pridružene su zbirke većinom darovale osobe koje su Zbirci umjetnina u vlasništvu Grada Za- ih stvarale s entuzijazmom, odricanjem greba, koja također ima status kulturno- i ljubavlju, umjetničkim radom ili ga dobra (v. prilog I., I.1.). dugogodišnjim skupljanjem i čuvanjem Hvale vrijednim društvenim činom i vrijednih i zanimljivih predmeta, ili pak, nesebičnom privatnom gestom da svoje

9 M U Z E O L O G I J A 4 5 zbirke daruju Gradu Zagrebu, njiho- pisala N. Vrkljan Križić (1979.). Znan- vi privatni vlasnici dokazali su da nisu stvena obrada zbirki uslijedila je uglav- isključivo zainteresirani za “svoj užitak nom nakon što su one darovane Gradu i užitak svojih prijatelja” (Glusberg, Zagrebu ili kao najava donacije, kada su 1983., 1-78.), već da žele omogućiti stručnjaci odgovarajućih muzejsko-ga- upoznavanje i najširoj javnosti s iznim- lerijskih ustanova monografski obradili nom kulturnom baštinom. Potpisivanjem pojedinu zbirku (V. Zlamalik Zbirku V. darovnog ugovora istaknut je upravo čin Perčića, N. Premerl zbirke V. Kovačića darovanja zbirke od njezina stvaratelja i A. Rodina, S. Šterk Zbirku Tille Du- ili vlasnika. Darovana zbirka postaje rieux, M. Susovski ostavštinu Seissel i vrijedan dar pojedinca društvu, ukup- Zbirku Richter, R. Koščević arheološki noj kulturnoj javnosti, ona je i dopri- dio Zbirke Horvat, B. Rauter Plančić nos očuvanju dijelova kulturne baštine ostavštine Restek i Crnobori). U većini hrvatskog naroda i grada Zagreba te tih monograﬁ ja pristup je bio najčešće proučavanju povijesti njihove kulture. S povijesno-umjetnički, rjeđe kulturno- obzirom na psihološko-emotivnu pove- povijesni, a muzeološkoga, osim kad je zanost vlasnika, kolekcionara i umjetnika riječ o zbirci J. Kovačića (Ž. Vujić i V. sa svojim kolekcijama ili radovima te Zgaga), gotovo nije ni bilo. Jednako tako, imajući u vidu nesretne sudbine brojnih osim stručnog članka autora ovog rada, o ostavština značajnih hrvatskih obitelji samoj praksi doniranja privatnih zbirki i ili pojedinaca, takva odluka dobiva veće ostavština Gradu Zagrebu kao o segmen- značenje. Privatno skupljanje u svojoj je tu kulturne politike Grada Zagreba nije osnovi oduvijek pridonosilo zaštiti kul- pisano. Pokušaji sustavnog promišljanja turne baštine, a u uvjetima materijalne muzejske prezentacije donacija Gradu oskudice, darovanjem privatnih zbirki Zagrebu dugo su bili na razini prije- Gradu Zagrebu, odnosno izravno poje- dloga za rješavanje njihova smještaja i dinim muzejima, ublažavala se prijetnja čuvanja. Muzeološki kvalitetniji prije- da (slaba) kupovna moć kulturnih insti- dlozi za neke donacije pojavili su se u tucija, ovisna o trenutačno raspoloživim sklopu muzeoloških programa što su ih financijskim sredstvima gradskih ili izradili stručnjaci pojedinih muzejskih državnih proračuna, bude najvažniji i/ili ustanova kojima su te zbirke predane na jedini kriterij akvizicije predmeta mu- upravljanje. zejskih fundusa. Stoga je ovaj rad pokušaj sustavnog prikaza Privatne zbirke darovane Gradu Za- svih donacija Gradu Zagrebu, pripadajuće grebu dosad nisu sustavno znanstveno građe i njezine kulturno-povijesne vrije- ni muzeološki obrađene. O nekima su dnosti te otkrivanja muzeološkog poten- stručnjaci sporadično i prigodice pisali cijala darovanih zbirki. stručne članke ili predgovore izložbenim Radi prikaza građe zbirki, njihovih vla- katalozima (primjerice, V. Zlamalik, N. snika i/ili donatora, kao i kronologije Križić, V. Zgaga, Ž. Vujić, V. Mihalić, svakog darovanja – od prvih naznaka vla- S. Šterk, Đ. Vanđura, S. Pintarić, Ž. snika do potpisivanja darovnog ugovora Koščević). O privatnim je zbirkama, oso- – istražena je pripadajuća dokumentacija bito s povijesno-umjetničkog stajališta, svake zbirke, ali i biografski podaci nje-

10 M U Z E O L O G I J A 4 5 zina vlasnika i/ili donatora. Posljednje se i pohranjenom dokumentacijom služili osobito odnosi na skupljače i donatore jesu Konzervatorski odjel Ministarstva koji su manje poznati i čiji su biografski kulture RH, zagrebački Gradski ured za podaci zanemarivani ili nisu bili provje- obrazovanje, kulturu i šport, Gradski za- ravani, čak ni onda kada se o njihovim vod za zaštitu spomenika kulture i priro- zbirkama i donacijama ponešto pisalo. de, Muzejski dokumentacijski centar, kao Takve “biografije anonimnih“ u ovom i više zagrebačkih muzejsko-galerijskih radu imaju važno mjesto jer su ugrađene ustanova (dokumentacije pojedinih zbi- u društvenu i kulturnu povijest Zagreba. rki i dokumentacije Muzeja suvreme- Detaljniji podaci takve vrste pridonose u ne umjetnosti u Zagrebu, Muzeja grada stvaranju predodžbe o društvenom pro- Zagreba, Muzeja za umjetnost i obrt u fi lu zagrebačkih kolekcionara, donatora Zagrebu i Etnografskog muzeja u Zagre- i umjetnika čije su zbirke darovane Gra- bu). Važnu ulogu u prikupljanju informa- du Zagrebu te se na temelju njih može cija imali su razgovori s donatorima i/ili steći uvid u širu kulturnu, građansku i skupljačima, kao i s drugim privatnim umjetničku scenu Zagreba u novijemu osobama, i to ne samo radi prikupljanja razdoblju. Količina biografskih poda- biografskih podataka, nego ponajprije za tka koje donosimo za pojedinu osobu, stjecanje predodžbe o načinima nastanka dakle, nije ovisna o značenju i utjecaju zbirke, o motivacijama darovanja, o na- što ga je imala ta osoba ili njezina zbi- porima za očuvanje zbirke, odnosno o rka. Za biografi je renomiranih umjetnika ukupnom životnom kontekstu zbirki, iz- konzultirali smo i usporedili više izvora nimno važne u suvremenoj muzeološkoj (Hrvatski biografski leksikon, Hrva- prezentaciji predmeta materijalne kultu- tsku likovnu enciklopediju, Enciklope- re. Naime, biografski podaci o skupljaču diju likovnih umjetnosti), monografska i donatoru u sklopu prezentacije tih zbi- izdanja, članke, kataloge, deplijane, rki čine važan gradivni element i u duhu preglede i radne materijale, te stoga u su suvremenih muzeoloških praksi i mu- takvim primjerima budući da pripadaju zejskih postava kojima se stvari vraćaju općim mjestima znanja, ne navodimo ljudima, odnosno kojima se simbolički samo jedan izvor podataka kao isključiv. rečeno, “bude“ i vraćaju iz muzejskog U vrlo kratkim biografi jama takvih oso- mirovanja u stvarni život. ba za potrebe ovog rada ponovili smo Nadalje, u radu se objašnjava admini- samo osnovne činjenice koje su utjeca- strativno-pravna procedura prihvaćanja le na njihovo obrazovanje i stvaranje te donacija Gradu Zagrebu i, uopće, gra- smo pokušali uključiti prosudbu utjecaja dska kulturna politika na tom području, ukupnog umjetnikova stvaralaštva unu- kao i kronologija njezina usposta- tar pojedine grane umjetnosti i/ili širega vljanja. Upozorava se na problematiku društvenog konteksta.1 održavanja i prezentacije privatnih zbi- Opsežan istraživački rad proveden je rki darovanih Gradu Zagrebu te predlažu na izvornim arhivskim, pravnim i mu- učinkovitija rješenja. Naime, kako pro- zejskim materijalima koji dosad uglav- vedba muzeološke obrade i prezentacije nom nisu korišteni ni objavljivani. Usta- tog segmenta baštine nije moguća bez nove čijom smo se arhivskom građom riješenih imovinsko-pravnih, investi-

11 M U Z E O L O G I J A 4 5 cijskih i konzervatorsko-restauratorskih guimbert, Aldrovandi, Grimani). Takvi pretpostavki, znatna je pozornost prida- se podaci sporadično pojavljuju unutar na dokumentima što predočuju pravnu napisa o povijesti pojedinih muzejskih i imovinsku kronologiju svake pojedine i knjižničnih ustanova u europskim gra- zbirke, upozoravajući na dugotrajne su- dovima. Stoga smo općepoznato mjesto dske i administrativne procedure koje povijesne muzeologije, poput zbirke katkad znatno oslabljuju korisne razvoj- Boisot u Besançonu, oporučno ostavljene inicijative usmjerene prema ostva- ne na brigu benediktinskom samostanu, renju kulturnih i društvenih koristi od ali i gradskome magistratu Besançona, muzeološki osmišljenog korištenja zbi- željeli rasvijetliti konzultirajući suvre- rki doniranih Gradu Zagrebu. mene transkripcije autentičnih arhivskih S obzirom na to da se u radu upozorava dokumenata, dok nam je tekst testa- na posebnosti institucije darovanja zbi- menta U. Aldrovandija bio dostupan na rki kao oblika zaštite kulturne baštine, skeniranim stranicama Aldrovandijeve specifičnoga za Grad Zagreb, koji je biograﬁ je autora G. Fantuzzija iz 1774. na taj način institucionaliziran, što je Za povijest hrvatskih muzeja i knjižnica rijetkost u europskim pa i svjetskim osobito nam se važnom čini donacija razmjerima, u radu donosimo i izabra- knjižnice svećenika Ivana Paštrića (1636. na komparativna iskustva u Hrvatskoj i – 1708.) splitskom sjemeništu i splitskoj Europi kad je riječ o sličnim gradskim općini, o kojoj smo također konzultirali praksama ili pojedinačnim primjerima povijesne izvore. doniranja privatnih zbirki hrvatskim i Koncepcija muzeološke prezentacije pri- europskim gradovima ili državama te vatnih zbirki darovanih Gradu Zagrebu, prikaz dugogodišnje tradicije i uhodano- koju u ovom radu predlažemo, zasnova- ga načina prosljeđivanja privatnih zbirki/ na je na suvremenome, a ne tradicional- ostavština u javne muzejsko-galerijske nom promišljanju muzejskog predmeta i ustanove u Velikoj Britaniji, Francuskoj na ulozi muzeja u suvremenom društvu, i Italiji. te svojom eventualnom realizacijom na- Privatne su zbirke darovane onda kad stoji te zbirke uključiti u glavne tijekove grad nije imao primjerenog muzeja za kulturnog života grada Zagreba. Suvre- prihvat zbirke, što je karakteristično za meni muzej i njegove inačice pritom razdoblje masovnog osnivanja muzeja u ne vidimo više kao autoritativnog po- 19. stoljeću, ali i danas, osobito u manjim srednika i distributera staroga i novog sredinama. Sustavna se darovanja privat- znanja, već kao mjesto koje osigurava nih zbirki gradovima javljaju rjeđe i ka- kreativno (su)djelovanje pojedinca i snije, točnije krajem 19. stoljeća (Pariz, potiče individualni i društveni razvoj. Milano). Neki od povijesnih podataka Mišljenja smo da privatne zbirke daro- koje donosimo u ovom radu o povjera- vane Gradu Zagrebu mogu utjecati na vanju privatnih zbirki i knjižnica na brigu takvu, drugačiju ulogu muzeja u društvu gradskim upravama, uglavnom ne nalazi- te, osim prikazivanja sačuvane pokretne mo u pregledima povijesti nastanka mu- kulturne baštine, služiti kao poticaj za zeja u Europi, niti u pregledima poznatih razmišljanje o odgovornosti za baštinu i skupljača u povijesti (primjerice, d’In- o ulozi baštine u kulturnom razvoju.

12 M U Z E O L O G I J A 4 5

Kako je područje informacijskih zna- Privatne zbirke u vlasništvu Grada Za- nosti, čiji je muzeologija dio, određeno greba posjeduju zasada nedovoljno razmjenom znanja, a ne samim znanjem, iskorištene kulturne, turističke i razvoj- u radu predlažemo mogućnosti korištenja ne mogućnosti. Te zbirke ne shvaćamo postojećim znanjem o darovanim pred- samo kao repere gradskoga i kulturnog metima i zbirkama, njihovim skupljačima identiteta, kao dio sačuvane baštine i ma- i donatorima, mogućnostima stvaranja terijaliziranog pamćenja njegovih stanov- komunikacijskih i drugih kanala za nika, već ih vidimo u funkciji obogaćenja prikupljanje, organizaciju, obradu i vre- gradskih kulturnih i turističkih sadržaja dnovanje, prezentaciju, promicanje i pri- te ukupnoga gradskog društvenog i kul- mjenu znanja o tom sačuvanom segmen- turnog razvoja. Korištenje razvojnog po- tu zagrebačke i hrvatske kulturne baštine, tencijala zbirki pridonosilo bi podizanju podjednako radi stručnog izučavanja, kao kvalitete života građana, zadovoljavanju i radi laičkog korištenja tim zbirkama, dijela njihovih kulturnih potreba, poti- što bi trebalo pridonijeti podizanju razi- canju posjetitelja na samoosvješćivanje, ne svijesti kulturne javnosti, otkrivanju kritičko promišljanje vlastitog isku- novih informacija i nastajanju novoga stva, društvene okoline i problema su- znanja. Uvidom u vrijednost i značenje vremenog društva, odnosno na aktivno zbirki kao jednog dosad nedovoljno ra- sudjelovanje u razvoju grada i društva. svijetljenog segmenta kulturne baštine Osobito se na razni mikrozajednice (gra- u vlasništvu Grada Zagreba, na lakši će dske četvrti) može pokazati značajnim se način omogućiti i njihovo kreativno koncentriranje muzejskih, kulturnih i uključivanje u projekte baštinskih insti- društvenih aktivnosti u prostorima zbi- tucija kao i u razvojne gradske kulturne rki kao zasebnih baštinskih i muzejskih projekte. jedinica.

13 M U Z E O L O G I J A 4 5

OD PRIVATNOG VLASNIŠTVA obitelji – Hvar, Zbirka Boschi – Korčula, DO JAVNOGA KULTURNOG Zbirka Brlić-Ružić-Mažuranić – Slavon- DOBRA: DONACIJE I ski Brod/Rijeka/Zagreb). Zato pojedine OSTAVŠTINE GRADU ZAGREBU sačuvane privatne zbirke, izvan ili unutar muzeja, nemaju samo potencijal da budu Privatne zbirke darovane Gradu mjesta komunikacije kulturne baštine, Zagrebu, uvodna razmatranja već i kulturnog života svoje sredine, da “U ovoj kući, na prvom mjestu na- budu uistinu sastavni dio ukupnoga kul- mijenjenoj na dar stanovništvu grada, turnoga i društvenoga razvoja. koji ga je bio usvojio, i zemlji, u kojoj U gradu Zagrebu je prije i neposredno se rodio (a bio je sposoban da procijeni nakon Drugoga svjetskog rata postojao hitnu potrebu njihova oslobođenja od ro- velik broj privatnih zbirki raznovrsnog bovanja ružnome) u ovom muzeju svih sadržaja koje su nastale i održale se obi- muzeja, u palači posvećenoj umjetnosti, teljskim nasljeđivanjem, ali i veći broj zbi- u kojoj je ljepota trebalo da bude zgusnu- rki kojima su vlasnici bili pojedini umjet- ta kao u nekom grčkom hramu, u ovom nici i autori djela ili pak kolekcionari koji sabiralištu blaga, što se uzdiglo do prave su godinama, prema vlastitim kriterijima svjetlosti, njegov duh je sada skoro ne- skupljanja stvorili sasvim specifične i osobite zbirke. Sam fenomen skupljanja prekidno obitavao, nadoknađujući, što bi predmeta materijalne kulture, uostalom, on rekao, izgubljeno vrijeme, i vrzmajući karakterističan je za Zagreb, kao i za se po portalu u iščekivanju konačnog sve veće europske gradove i tradicija je obreda.” (H. James, Zlatni pehar). zagrebačkih građanskih krugova. Iako su hrvatski skupljači i donatori fi - Prema podacima Konzervatorskog za- nancijski neusporedivo nemoćniji od voda Narodne Republike Hrvatske, na fi ktivnoga gospodina Ververa o kojemu području grada Zagreba evidentirano je riječ u knjizi Zlatni pehar Henryja je 1948. godine 116 privatnih zbirki.2 Jamesa (James, 1959.), svijest o po- S vremenom se broj zbirki postupno trebi utjecanja na duh javnosti putem smanjuje, ponajprije podjelom predme- umjetnosti i kulture znala je biti jednako ta među nasljednicima, preseljenjem, zastupljena i razvijena, a motivi za da- prodajom i dr., ali i darovanjima Gradu rovanje svakako profinjeniji od pukog Zagrebu ili izravno muzejima i drugim pragmatizma. U izborima koje su pro- institucijama.3 vodili privatni skupljači putem iznim- Prema popisima Gradskog zavoda za zaštitu nih privatnih zbirki i ostavština, kako spomenika kulture i prirode (GZZSKP) iz u svijetu, tako i u Hrvatskoj, možemo 2002., u evidenciji su mnoge zbirke koje su prepoznati ne samo društvene i estetske u međuvremenu prestale biti privatne (bilo afi nitete i kulturnu razinu pojedinih obi- zbog darovanja Gradu Zagrebu, bilo zbog telji i pojedinaca, već rekonstruirati i darovanja gradskim institucijama ili usta- osvijetliti cijelu društvenu i političku novama), a neke su razdijeljene među na- povijest na određenom području tijekom sljednicima pa se može govoriti o približno duljega vremenskog razdoblja zajedno 30 zbirki i ostavština koje su danas preo- s njezinim protagonistima (primjerice, stale u privatnom vlasništvu na području Zbirka Kasandrić i privatni arhivi starih Grada Zagreba.

14 M U Z E O L O G I J A 4 5

Darovanjima privatnih zbirki Gradu deset objekata u kojima su pojedine do- Zagrebu kao pravnoj osobi, Grad je po- nirane zbirke i ostavštine trajno ili pri- stao vlasnikom više od 14.000 predmeta vremeno pohranjene također imaju status (slika, skulptura, predmeta umjetničkog kulturnog dobra (v. prilog I., I.1.). Sve obrta i dr.), a uključujući knjige, časopise, su zbirke predane na upravljanje poje- separate i sl., a katkad i cijele knjižnice, dinim muzejsko-galerijskim i drugim vlasnikom više od 37.000 predmeta (v. ustanovama (v. prilog I., I.2.), a ako u tabl 1.). Osim zbirki zaštićenih kao kul- ime Grada zbirkama upravljaju donatori, turna dobra i navedenih u uvodu, šest utvrđeno je koja će ustanova nakon smrti objekata u kojima su trajno smještene donatora ili na njegov zahtjev preuzeti ambijentalne i/ili memorijalne zbirke te upravljanje.5

Tablica 1. ZBIRKE DAROVANE GRADU ZAGREBU I ZBIRKE PREDANE GRADU ODLUKOM SUDA

R. NAZIV/IME ADRESA BROJ DAROVANA I PRAVNI UPRAVITELJ br. PREDMETA NEKRETNINA SA TEMELJ ZBIRKE ZBIRKOM ZBIRKE DAROVANE GRADU ZAGREBU 1. GALERIJA SLIKA ZAGREB, 611 NE SPORAZUM O MUZEJ GRADA ZAGREBA HABDELIĆEVA DAROVANJU OD SUVREMENE “BENKO HORVAT” 2, I. KAT 8. SVIBNJA 1946. UMJETNOSTI U ZAGREBU 2. MEMORIJALNA ZAGREB, 469 NE ZAKLJUČAK GV MUZEJ GRADA ZBIRKA I STAN MASARYKOVA NOGZ1 OD 10. ZAGREBA ARHITEKTA 21/III. KAT SRPNJA 1953. VIKTORA KOVAČIĆA 3. MUZEJ ANKE ZAGREB, 1.052 NE DAROVNI MUZEJ ZA GVOZDANOVIĆ VISOKA 8 UGOVOR OD 1. UMJETNOST I TRAVNJA 1966. OBRT 4. ZBIRKA MAGJER ZAGREB, 239 NE DAROVNI NADA TOMISLAVOV UGOVORI OD OSTROGOVIĆ TRG 8 24. LITOPADA MAGJER 1967. I 29. OŽUJKA 1974. 5. MEMORIJALNA ZAGREB, 342 DA, DAROVNI CENTAR ZA ZBIRKA JOZE ROKOV KUĆA (233 m2) UGOVOR OD 17. LIKOVNI KLJAKOVIĆA PERIVOJ 4 S VRTOM (277 m2) RUJNA 1969. ODGOJ GRADA ZAGREBA 6. ZBIRKA LJUBE ZAGREB, TRG 283 NE DAROVNI MUZEJ ZA PENIĆ MARŠALA TITA UGOVOR OD 29. UMJETNOST I 10 RUJNA 1975. OBRT 7. ZBIRKA DR. ZAGREB, 203 (+ 2.500 NE DAROVNI MUZEJ GRADA IVANA RIBARA DEMETROVA knjiga izvan UGOVOR OD 26. ZAGREBA I CATE DUJŠIN- 3/II. KAT popisa) SVIBNJA 1976. RIBAR

15 M U Z E O L O G I J A 4 5

R. NAZIV/IME ADRESA BROJ DAROVANA I PRAVNI UPRAVITELJ br. PREDMETA NEKRETNINA SA TEMELJ ZBIRKE ZBIRKOM 8. ZBIRKA NADE ZAGREB, ĆIRI- 8 NE DAROVNI GRAD ZAGREB MIRJEVIĆ LOMETODSKA 5 UGOVOR OD 16. PROSINCA 1976. 9. ZBIRKA ZAGREB, 27 NE DAROVNI MUZEJ GRADA GLAZBENIH OPATIČKA 20 UGOVOR OD 17. ZAGREBA AUTOMATA IVANA VELJAČE 1978. GERERSDORFERA 10. ZBIRKA ZAGREB, 27 DA, KUĆA (249 m2) DAROVNI MUZEJ VJENCESLAVA VRHOVEC 38 S VRTOM (960m2) UGOVOR OD 30. SUVREMENE RICHTERA I NADE PROSINCA 1980. UMJETNOSTI U KAREŠ-RICHTER ZAGREBU 11. OSTAVŠTINA ZAGREB, 11 NE DAROVANJE OD HAZU MAJER OPATIČKA 18 3. STUDENOG 1981. 12. ZBIRKA ZAGREB, 19 NE DAROVNI MUZEJ GRADA UMJETNINA OPATIČKA 20 UGOVOR OD 17. ZAGREBA TILLE DURIEUX VELJAČE 1982.

13. ZBIRKA - ZAGREB, TRG 596 NE DAROVNI GLAZBENA MAJSTORSKA MARŠALA TITA UGOVOR OD ŠKOLA PAVLA RADIONICA ZA 11 28. LISTOPADA MARKOVCA RESTAURACIJU 1983. I GRADNJU GUDAĆIH INSTRUMENATA POKOJNOG FRANJE SCHNEIDERA 14. MEMORIJALNI ZAGREB, 1.058 (i 4.240 NE DAROVNI MUZEJ GRADA PROSTOR KRLEŽIN knjiga i separata) UGOVOR OD 23. ZAGREBA MIROSLAVA I GVOZD 23 PROSINCA 1986. BELE KRLEŽE 15 ZBIRKA DR. ZAGREB, 1.077 NE DAROVNI DR. JOSIP JOSIPA KOVAČIĆA RADIĆEVA 24 UGOVOR OD 14. KOVAČIĆ HRVATSKE SRPNJA 1988. SLIKARICE ROĐENE U 19. STOLJEĆU

16. SPOMEN ZBIRKA ZAGREB, 454 NE DAROVNI GALERIJA DR. VINKA JEZUITSKI UGOVOR OD KLOVIĆEVI PERČIĆA TRG 4 25. LISTOPADA DVORI 1989. 17. ZBIRKA MARTE ZAGREB, 827 NE DAROVNI HAZU I VILIMA MARTIĆEVA 41 UGOVOR OD 17. SVEČNJAKA SVIBNJA 1990. 18. FUNKCIONALNA ZAGREB, 130 (i 1.500 NE DAROVNI NIKOLA KULTUROLOŠKA VLAŠKA 53 knjiga izvan UGOVOR OD 22. MARČETIĆ ZBIRKA NIKOLE popisa) SRPNJA 1991. MARČETIĆA

16 M U Z E O L O G I J A 4 5

R. NAZIV/IME ADRESA BROJ DAROVANA I PRAVNI UPRAVITELJ br. PREDMETA NEKRETNINA SA TEMELJ ZBIRKE ZBIRKOM 19. AMBIJENTALNA ZAGREB, 419 DA, KUĆA (270 m2) DAROVNI MUZEJ GRADA ZBIRKA ROKOV S VRTOM (1710 m2) UGOVOR OD 22. ZAGREBA AKADEMSKOG PERIVOJ 2 SRPNJA 1991. KIPARA PROFESORA ROBERTA FRANGEŠA- MIHANOVIĆA 20. ZBIRKA LUTAKA ZAGREB, 350 NE DAROVNI ETNOGRAFSKI U NARODNIM ZRINSKI TRG 14 UGOVOR OD 22. MUZEJ U NOŠNJAMA PROSINCA 1992. ZAGREBU IZ CIJELOGA SVIJETA LJEPOSLAVA PERINIĆA 21. ZBIRKA BRANKA ZAGREB, TRG 92 NE DAROVNI MUZEJ ZA MAJERA I KATJE MARŠALA TITA UGOVOR OD UMJETNOST I MATKOVIĆ- 10 17. KOLOVOZA OBRT MAJER 1993. 22. ZBIRKA SLIKAR- ZAGREB, 3.199 NE DAROVNI MUZEJ SKIH I ARHITEK- KATARINSKI UGOVOR OD SUVREMENE TONSKO-URBANI- TRG 2 17. KOLOVOZA UMJETNOSTI U STIČKIH RADOVA 1993. ZAGREBU UMJETNIKA, ARHITEKTA I UR- BANISTA JOSIPA SEISSELA 23. ZBIRKA MARIJE ZAGREB, ĆIRI- 8 NE DAROVNI GRAD ZAGREB TOMLJENOVIĆ- LOMETODSKA 5 UGOVOR OD VALEČIĆ 17. KOLOVOZA 1993. 24. ZBIRKA DR. ZAGREB, 170 (i oko NE DAROVNI DR. VERA VERE HORVAT- MAŽURANIĆEV 15.000 knjiga) UGOVOR OD 2. HORVAT PINTARIĆ TRG 8 VELJAČE 1995. PINTARIĆ 25. ZBIRKA ZAGREB, 91 NE DAROVNI GALERIJA UMJETNIČKIH JEZUITSKI UGOVOR OD 18. KLOVIĆEVI DJELA TRG 4 PROSINCA 1998. DVORI AKADEMSKOG SLIKARA JOSIPA CRNOBORIJA 26. ZBIRKA TRADICI- ZAGREB, 204 NE DAROVNI ETNOGRAFSKI ONALNIH AFRIČ- VESLAČKA 6 UGOVOR OD 7. MUZEJ U KIH UMJETNINA SRPNJA 1999. ZAGREBU DRAGE MUVRINA 27. ZBIRKA STARE ZAGREB, 2.000 NE DAROVNI MUZEJ GRADA AMBALAŽE DR. OPATIČKA 20 UGOVOR OD ZAGREBA ANTE RODINA 21. STUDENOG 2001.

17 M U Z E O L O G I J A 4 5

R. NAZIV/IME ADRESA BROJ DAROVANA I PRAVNI UPRAVITELJ br. PREDMETA NEKRETNINA SA TEMELJ ZBIRKE ZBIRKOM 28. ZBIRKA ZAGREB, 410 NE DAROVNI GALERIJA UMJETNIČKIH JEZUITSKI UGOVOR OD 3. KLOVIĆEVI RADOVA TRG 4 TRAVNJA 2006. DVORI SLIKARA, GRAFIČARA I RESTAURATORA JOSIPA RESTEKA

R. NAZIV/IME ADRESA BROJ DAROVANA I PRAVNI UPRAVITELJ br. PREDMETA NEKRETNINA SA TEMELJ ZBIRKE ZBIRKOM PREDAJA OSTAVŠTINE GRADU ZAGREBU JER OSTAVITELJ NEMA ZAKONSKIH NASLJEDNIKA 1. ZBIRKA ZAGREB, 226 (i 2.000 NE RJEŠENJE MUZEJ GRADA UMJETNINA OPATIČKA 20 knjiga izvan OPĆINSKOG ZAGREBA JOSIPA I MARIJE popisa) SUDA U SCHLEGEL ZAGREBU OD 8. SRPNJA 1983. 2. ZBIRKA ANDRIJE ZAGREB, 143 NE RJEŠENJE MODERNA MAUROVIĆA HEBRANGOVA 1 OPĆINSKOG GALERIJA U SUDA U ZAGREBU ZAGREBU OD 22. STUDENOG 1984. UKUPNO DAROVANIH PREDMETA 14.376 SVEUKUPNO DAROVANIH PREDMETA S 37.616 KNJIŽNICOM

1Gradsko vijeće Narodnog odbora Grada Zagreba 2Točan broj predmeta s manjim, ali ne bitnim izmjenama, utvrdit će se naknadnom reambulacijom stvarnoga stanja u zbirkama Marčetić, Horvat-Pintarić, B. Horvat.

Kako bismo analizirali sadržaj, znač enje Darovane zbirke i ostavštine možemo i povijest darovanja ostavština Gradu svrstati u nekoliko kategorija. Iako ih sve, Zagrebu, predlažemo njihovu podjelu bez detaljnijeg razlikovanja, možemo prema više različitih kriterija – prema nazvati zbirkama jer su na stale priku- načinu nastanka, vrsti građe, sačuvanosti pljanjem i čuvanjem baštinjenih predme- izvorne cjeline i/ili pred meta i dostupno- ta materijalne kulture, u jednom je pri- sti javnosti, kao i podjelu donatora i osta- mjeru riječ o ostavštini obrtnika-majstora vitelja prema načinu stjecanja darovanih (Schneidera), druga su kategorija zbirke pokretnina (v. prilog I., I.3.-I.7.).6 kolekcionara (Magjer, Matković Majer,

18 M U Z E O L O G I J A 4 5

Horvat, J. Kovačić, Muvrin, Marčetić, prosljeđuju se iz generacije u generaciju. Rodin, Penić, Perčić, Perinić, Gerers- Prvotna namjena tih zbirki uglavnom je dorfer, Gvozdanović, Schlegel, Horvat- bila praktična ili memorijalna (čuvanje Pin tarić), a treća su umjetničke i pro- dokumenata, dovršenih ili započetih fesionalne ostavštine (Krleža, Richter, umjetničkih radova, stvaranje ambi jenta Svečnjak, Kljaković, Seissel, Crnobori, građanskog doma, čuvanje svakodnevnih Dujšin-Ribar, Frangeš-Mihanović, Du- predmeta društveno istaknutih članova rieux, Maurović).7 obitelji i zajedničkih obiteljskih uspome- Radi preglednijeg prikaza, zbirke u na). Za razliku od kolekcionarskih zbirki vlasništvu Grada Zagreba podijelili smo u užem smislu, koje su mišljene kao po- prema načinu nastanka u dvije osnovne seban entitet u sklopu privatnog prostora, skupine: zbirke kolek cio na ra i ostavštine obiteljske ostavštine i ostavštine umjet- umjetnika i/ili obi teljske ostavštine (v. nika nusproizvodi su življenja. Predmeti prilog I., I.3.). Broj homogenih i hetero- u kolekcionarskoj zbirci povezani su za- genih kolekcionarskih zbirki gotovo je danim internim smislom, dok je smisao podjednak. Kolekcionarskim zbir kama svakoga pojedinog sačuvanog predmeta darovanim Gradu Zagrebu, koje su do- u ostavštinama svakodnevni, životni ili nekle homogene naravi jer sadržavaju stvaralački. Osobitost ostavštine ponaj- srodnu građu ili samo određenu vrstu prije je vezana za osobu ili obitelj kojoj materijala, možemo smatrati zbirke Ge- su predmeti pripadali. Međutim, takva rersdorfer, J. Kovačić, Marčetić, Muvrin, građa u vlasništvu obitelji s vremenom Rodin, Perč ić, Perinić, a heterogenima postaje svjedočanstvo prošlosti i po- zbirke Horvat, Magjer, Penić, Mat ković vijesnih prilika u krugu širemu od obi- Majer, Horvat-Pintarić i Gvoz danović. teljskoga ili se njome dokumentira nečije Heterogenost građ an skih obiteljskih umjetničko stvaranje. Time privatna ostavština i/ili ostavština pojedinih ostavštine postaje i druš tveno relevant- umjetnika rezultat je nabavljanja umjet- na. Kulturno-povijesne obiteljske osta- nina ne bi li se umjetnički osmislio iz- vine, koje su obuhvaćale vlasništvo više gled i ugođaj privatnog doma ili kreirao istaknutih članova obitelji, naslijeđene radni i privatni ambijent obitelji, ili je umjetnine i druge obiteljske predmete te pak rezultat nakupljanja vlastitih rado- pripadaju ći ambijent, uglavnom nisu darova umjetnika te čuvanja predmeta obi- vane Gradu Zagrebu. Takvom ostavštinom teljske ostavštine. Takve su zbirke često donekle smatramo samo Zbirku Dujšin i kolekcionarske, ali ne prije svega ko- Ribar.8 Umjetnici, pak, u svojim privatnim lekcionarske, to više što cilj skupljanja prostorima i atelijerima skupljaju svoje u tim slučajevima nije stvaranje zbirke. radove i popratnu građu, što je posljedica Sadržaje obiteljskih kulturno-povijesnih profesionalnoga umjetničkog djelovanja. i umjetničkih ostavština ne karakterizi- Umjetničke su ostavštine Zagrebu daro- ra, dakle, stroga selektivnost kao poneke vali ili sami umjetnici ili njihovi nasljed- ko lek cionarske zbirke. Ovisno o tije ku nici (Krleža, Richter, Svečnjak, Kljaković, života te radu pojedinca i članova nje- Seissel, Cr no bori, Majer, Restek). Takve gove obitelji, valovi na plav ljivane građe zbir ke, osim umjetničke vrijednosti rado va,

19 M U Z E O L O G I J A 4 5 uvijek imaju i memorijalnu vrijed nost. Pre- Prema dostupnosti javnosti, od 30 zbirki ma I. Maroeviću (1999.), “memorijalnost i ostavština Gradu Zagrebu do 31. prosin- se očituje u posrednoj vezi između umjet- ca 2006. za opću je jav nost otvoreno 13 nika, njegova negdašnjeg života i njegova zbirki,10 dok je njih 17 dostupno stručnoj djela… Umjetnika doživljavamo kroz dva javnosti (v. prilog I., I.5.). Razloge pri- sloja značenja: ono osobno koje se očuvalo vremene ili trajne nedostupnosti doni- u prostoru i stvarima, i (onog) umjetničkog ranih zbirki i ostavina općoj javnosti značenja koje se odvojilo od umjetnika - možemo svrstati u četiri skupine: čovjeka nakon čina stvaranja i ostalo po hra- 1. loše građevinsko stanje objekta ili njeno u njegovim djelima”. Zbog toga ne započeta sanacija objekata i prostora možemo osporiti određenu memorijalnost u kojima su smještene zbirke (zbirke ostalih privatnih zbir ki darovanih Gradu Frangeš, Dujšin Ribar, Gvoz danović); jer putem njih doživljavamo ljude koji su 2. neriješeni imovinsko-pravni odnosi ih čuvali i/ili skupili, zaključujemo kako (povrat imovine bivšim pri vatnim vla- su razmišljali i što su voljeli, kao i čime su snicima) vezani za pro store u kojima je se, osim skupljanjem u ži votu bavili. Oni predviđena stalna prezentacija zbirke (J. su, bez obzira na svoje profesionalne do- Kovačić, Svečnjak); sege, ostavili nesumnjivo relevantno djelo 3. odredbe ugovora o darovanju u ko jima – svoju zbirku,koja otvaranjem za javnost ne postoji obveza prezentacije zbirke za dobiva i potvrdu svoje društvene vrijed- opću javnost sve do njihova premještanja u nosti. muzejsko-galerijsku ustanovu (Marčetić, Kad je riječ o vrsti građe, primjere nom Horvat-Pintari ć); smatramo podjelu na zbirke umjetnina, 4. deponiranje zbirke u ustanovi kojoj je zbirke kulturno-povijesne građe, zbirke zbirka predana na upravljanje i/ili pre- heterogenog sadržaja9 i zbirke etno- raspodjela predmeta po pojedinim mu- grafske građe. Veliku većinu, njih 18, zejskim zbirkama bez obveza izlaganja čine zbirke umjetnina, a ostale tri skupi- (Majer, Maurović, Matković Majer, ne obuhva ćaju četiri odnosno tri zbirke Penić, Schlegel, Crnobori, Restek, B. (v. prilog I., I.4.). Skupljanje efemerilija Horvat, Seissel, Perčić).11 suvremen je trend u prikupljanju pred- Radi kvalitetnije prezentacije poje dinih meta materijalne kulture. Takvi se pre- donacija i njihova otvaranja javnosti, dmeti tek u promijenjenim muzeološko- Grad Zagreb nastoji dokraja sanira- kulturološkim uvjetima i nakon proteka ti i urediti prostore u svom vlas ništvu vremena počnu kulturološki i stručno vre- u kojima su smještene da ro vane zbi- dnovati. Zbirka Rodin (stara ambalaža) i rke, osobito one ko je s nekretninama Zbirka Perinić (suvenirske lutke u naro- čine cjelinu i jedinstveni ambijent (am- dnim nošnjama iz cijelog svijeta) mogle bijentalne zbirke). Osim zaštite građe, bi se smatrati zbirkama efemerne građe briga za te zbirke pridonosi očuvanju koje su, tek s vremenom i s promjenama iz vornih, autentičnih ambijenata te pre- u sustavu vrijednosti, postale relevantne zentaciji života i djela istaknutih osoba s aspekta kul tur no-povijesnoga i suvre- zagrebačke i hrvatske kulture i umjet- meno muzeo loškoga stajališta. nosti, zagrebačkih kolekcionara i do-

20 M U Z E O L O G I J A 4 5 natora, ali i zagrebačkih građanskih i nim knjigama ustanove vodi kao cjelina umjetničkih krugova.12 Tre ba naglasiti (bez obzira na to što su izloženi samo da se predmeti iz doniranih zbirki, koje dijelovi ponekih zbirki izloženi, dok je nisu otvore ne za opću javnost ili su joj ostala građa deponirana), dvije su zbirke privre meno nedostupne, često izlažu na potpuno dezintegrirane raspoređivanjem povremenim izložbama u zemlji i ino- u različite muzejske zbirke (u Muzeju za zemstvu. Primjerice, umjetnička djela iz umjetnost i obrt: Zbirka Matković Majer Zbirke J. Kovačića posebnim su marom i Zbirka Penić) (v. tabl 3.). njihova kolekcionara do sad izlagana na Osobe koje su darovale zbirke Gradu Za- više od 60 izložbi di ljem Hrvatske. Posu- grebu često nisu i osobe koje su je stva- dba pojedinih predmeta osobito je važna rale. Kad je riječ o načinu stjecanja zbi- upravo za zbirke koje su privremeno ne- rke, među donatorima pravimo razliku dostupne javnosti: zbirke Seissel, Perčić, između kolekcionara par excellance, Crnobori, Frangeš, Dujšin-Ribar, Restek predstavnika građ an skog skupljanja, (o pregledu načina izlaganja zbirki u renomiranih umjetnika i nasljednika vlasništvu Grada Zagreba v. tabl. 2.). umjetničkih ili obiteljskih ostavština. S Pristup i složenost muzeološke pre- obzirom na način stjecanja zbirke osobi- zentacije zbirki darovanih Gradu Zagre- to je važna razlika između prva dva tipa bu ovisi ne samo o obilježjima, broju i donatora jer ona može upućivati na dva očuvanosti darovanih predmeta, nego tipa skupljanja koja su se diferencirala o sačuvanosti integriteta zbirke i njezi- u Zagrebu. Kolekcionari par excellance na izvornog ambijenta. Najzahtjevniji prikupljaju građu s ciljem stvaranja zbi- su muzealizirani prostori ambijental- rke koja će imati prirodu samostalnog nih zbirki (kuća Gvozdanović, stan V. entiteta, neovisno o kolekcionarovim Kovačića, zbirka–radionica Schneider, bio graf skim danostima (npr. B. Horvat, Kljakovićeva kuća, stan Svečnjakovih, D. Magjer, J. Kovačić). Valja naglasiti stan Dujšin Ribar, vila Frangeš, stan da je skupljanje trojice kolekcionara iz te Krleža, atelijer Richter).13 Donacije koje grupe – Ante Rodina, Nikole Marčetića se još uvijek čuvaju u stanovima skup- i Drage Muvrina – bilo usko povezano ljača-donatora, a otvorene su za opću ja- s njihovom profesijom. Nasuprot tome vnost također se mogu smatrati ambijen- kolekcionari – predstavnici građanskog talnima, iako se u njima još uvijek živi skupljanja, su stavno i pomno priku- (zbirka Magjer, zbirka Muvrin). Posjet pljaju predmete radi uređenja interijera životnom prostoru kolekcionara posjet i stvaranja ambijenta, čuvanja obiteljske je autentičnom ambijentu čiji je zbirka i kulturne baštine, i to prijateljskim, pro- organski dio. Za sve ambijentalne zbi- fesionalnim i obiteljskim vezama te na rke možemo govoriti o sačuvanosti am- putovanjima. S obzirom na način stje- bijenta i integriteta zbirke. Drugačije je canja, donacija Cate Dujšin-Ribar dije- sa zbirkama koje su predane muzejima lom je umjetnička ostavština, a dijelom i drugim ustanovama (v. prilog I., I.6.). rezultat građanskog skupljanja (v. pri- Naime, iako se većina zbirki u inventar- log I. I.7.).

21 M U Z E O L O G I J A 4 5

Tablica 2. NAČINI IZLAGANJA ZBIRKI U VLASNIŠTVU GRADA ZAGREBA

ZBIRKA IZLOŽENA POVREMENO NAZIV ZBIRKE IZLAGANJE NA CJELOVITO DJELOMICE IZLOŽBAMA GALERIJA SLIKA GRADA 1. DA ZAGREBA “BENKO HORVAT” MEMORIJALNA ZBIRKA I STAN 2. DA ARHITEKTA VIKTORA KOVAČIĆA 3. MUZEJ ANKE GVOZDANOVIĆ DA 4. ZBIRKA MAGJER DA MEMORIJALNA ZBIRKA JOZE 5. DA KLJAKOVIĆA 6. ZBIRKA LJUBE PENIĆ DA ZBIRKA DR. IVANA RIBARA I CATE 7. DA DUJŠIN-RIBAR 8. ZBIRKA NADE MIRJEVIĆ DA ZBIRKA GLAZBENIH AUTOMATA 9. DA IVANA GERERSDORFERA ZBIRKA VJENCESLAVA RICHTERA 10. DA I NADE KAREŠ-RICHTER 11. OSTAVŠTINA MAJER DA ZBIRKA UMJETNINA TILLE 12. DA DURIEUX ZBIRKA MAJSTORSKA RADIONICA ZA RESTAURACIJU I GRADNJU 13. DA GUDAĆIH INSTRUMENATA POKOJNOG FRANJE SCHNEIDERA MEMORIJALNI PROSTOR 14. DA MIROSLAVA I BELE KRLEŽE ZBIRKA DR. JOSIPA KOVAČIĆA 15 HRVATSKE SLIKARICE ROĐENE U DA 19. STOLJEĆU SPOMEN-ZBIRKA DR. VINKA 16. DA PERČIĆA ZBIRKA MARTE I VILIMA 17. DA SVEČNJAKA FUNKCIONALNA KULTUROLOŠKA 18. DA ZBIRKA NIKOLE MARČETIĆA AMBIJENTALNA ZBIRKA AKADEMSKOG KIPARA 19. DA PROFESORA ROBERTA FRANGEŠA-MIHANOVIĆA ZBIRKA LUTAKA U NARODNIM 20. NOŠNJAMA IZ CIJELOGA SVIJETA DA LJEPOSLAVA PERINIĆA

22 M U Z E O L O G I J A 4 5

ZBIRKA IZLOŽENA POVREMENO NAZIV ZBIRKE IZLAGANJE NA CJELOVITO DJELOMICE IZLOŽBAMA ZBIRKA BRANKA MAJERA I KATJE 21. DA MATKOVIĆ-MAJER ZBIRKA SLIKARSKIH I ARHITEKTONSKO- 22. URBANISTIČKIH RADOVA DA UMJETNIKA, ARHITEKTA I URBANISTA JOSIPA SEISSELA ZBIRKA MARIJE TOMLJENOVIĆ- 23. DA VALEČIĆ ZBIRKA DR. VERE HORVAT- 24. DA PINTARIĆ ZBIRKA UMJETNIČKIH DJELA 25. AKADEMSKOG SLIKARA JOSIPA DA CRNOBORIJA ZBIRKA TRADICIONALNIH 26. AFRIČKIH UMJETNINA DRAGE DA MUVRINA ZBIRKA STARE AMBALAŽE DR. 27. DA ANTE RODINA ZBIRKA UMJETNIČKIH RADOVA 28. SLIKARA, GRAFIČARA I DA RESTAURATORA JOSIPA RESTEKA ZBIRKA UMJETNINA JOSIPA I 29. DA MARIJE SCHLEGEL 30. ZBIRKA ANDRIJE MAUROVIĆADA

Tablica 3. NAČIN SMJEŠTAJA ZBIRKI U VLASNIŠTVU GRADA ZAGREBA

ZBIRKE U AMBIJENTALNE I ZBIRKE U MUZEJIMA I DRUGIM STANOVIMA MEMORIJALNE ZBIRKE PROSTORIMA DAROVATELJA UKUPNO: 9 UKUPNO: 5 UKUPNO: 16 MEMORIJALNA ZBIRKA GALERIJA SLIKA GRADA ZAGREBA I STAN ARHITEKTA ZBIRKA MAGJER “BENKO HORVAT” / MUZEJ VIKTORA KOVAČIĆA SUVREMENE UMJETNOSTI FUNKCIONALNA MUZEJ ANKE KULTUROLOŠKA ZBIRKA LJUBE PENIĆ / MUZEJ ZA GVOZDANOVIĆ ZBIRKA NIKOLE UMJETNOST I OBRT MARČETIĆA MEMORIJALNA ZBIRKA ZBIRKA DR. VERE ZBIRKA NADE MIRJEVIĆ / STARA JOZE KLJAKOVIĆA HORVAT-PINTARIĆ GRADSKA VIJEĆNICA

23 M U Z E O L O G I J A 4 5

ZBIRKE U AMBIJENTALNE I ZBIRKE U MUZEJIMA I DRUGIM STANOVIMA MEMORIJALNE ZBIRKE PROSTORIMA DAROVATELJA ZBIRKA ZBIRKA GLAZBENIH ZBIRKA DR. IVANA TRADICIONALNIH AUTOMATA IVANA RIBARA I CATE DUJŠIN- AFRIČKIH GERERSDORFERA / MUZEJ GRADA RIBAR UMJETNINA ZAGREBA DRAGE MUVRINA ZBIRKA DR. ZBIRKA VJENCESLAVA JOSIPA KOVAČIĆA OSTAVŠTINA MAJER / HRVATSKA RICHTERA I NADE HRVATSKE AKADEMIJA ZNANOSTI I KAREŠ-RICHTER SLIKARICE ROĐENE UMJETNOSTI U 19. STOLJEĆU MEMORIJALNI PROSTOR ZBIRKA UMJETNINA TILLE DURIEUX / MIROSLAVA I BELE MUZEJ GRADA ZAGREBA KRLEŽE ZBIRKA LUTAKA U NARODNIM ZBIRKA MARTE I VILIMA NOŠNJAMA IZ CIJELOGA SVIJETA SVEČNJAKA LJEPOSLAVA PERINIĆA / TURISTIČKA ZAJEDNICA GRADA ZAGREBA AMBIJENTALNA ZBIRKA AKADEMSKOG KIPARA SPOMEN-ZBIRKA DR. VINKA PERČIĆA PROFESORA ROBERTA / GALERIJA KLOVIĆEVI DVORI FRANGEŠA-MIHANOVIĆA ZBIRKA MAJSTORSKA RADIONICA ZA RESTAURACIJU I GRADNJU GUDAĆIH ZBIRKA BRANKA MAJERA I KATJE INSTRUMENATA MATKOVIĆ-MAJER / MUZEJ ZA POKOJNOG FRANJE UMJETNOST I OBRT SCHNEIDERA / GLAZBENA ŠKOLA PAVLA MARKOVCA ZBIRKA SLIKARSKIH I ARHITEKTONSKO-URBANISTIČKIH RADOVA UMJETNIKA, ARHITEKTA I URBANISTA JOSIPA SEISSELA / MUZEJ SUVREMENE UMJETNOSTI ZBIRKA MARIJE TOMLJENOVIĆ- VALEČIĆ / STARA GRADSKA VIJEĆNICA ZBIRKA UMJETNIČKIH DJELA AKADEMSKOG SLIKARA JOSIPA CRNOBORIJA / GALERIJA KLOVIĆEVI DVORI ZBIRKA STARE AMBALAŽE DR. ANTE RODINA / MUZEJ GRADA ZAGREBA

24 M U Z E O L O G I J A 4 5

ZBIRKE U AMBIJENTALNE I ZBIRKE U MUZEJIMA I DRUGIM STANOVIMA MEMORIJALNE ZBIRKE PROSTORIMA DAROVATELJA ZBIRKA UMJETNIČKIH RADOVA SLIKARA, GRAFIČARA I RESTAURATORA JOSIPA RESTEKA / GALERIJA KLOVIĆEVI DVORI ZBIRKA SCHLEGEL / MUZEJ GRADA ZAGREBA ZBIRKA MAUROVIĆ/MODERNA GALERIJA

Bilješke 3 Na popisu privatnih zbirki grada Zagreba Re-

1 gionalnog zavoda za zaštitu spomenika kulture Često se događalo da podaci, posebno godine, u Zagrebu iz 1972. godine nalazi se 97 zbirki. variraju od izvora do izvora. Kada su podaci iz Godine 1976. ih je 50, a ostale su izgubile sta- više izvora bili različiti ili čak kontradiktorni, tus zbirki (AGZZSKP). odlučivali smo se za one koje smo sami uspjeli Godine 1985. Regionalni zavod za zaštitu spo- provjeriti arhivskim ili sekundarnim izvorima menika kulture u Zagrebu na popisu privatnih ili za one koji su u drugih autora bili potkrije- zbirki upisanih u Registar pokretnih spome- pljeni dodatnim dokazima ili navodima te su se nika kulture navodi 15 zbirki, preventivno je komparacijom nametnuli kao pouzdani. zaštićenih 32, 17 ih je “ostalih”, a 10 zbirki više 2 Dopis Konzervatorskog zavoda Ministarstvu nisu privatne i smještene su u muzejsko-gale- prosvjete Narodne Republike Hrvatske br. 642- rijske ustanove u Zagrebu (ArGUK). 1946 od 14. lipnja 1948. Popis zaštićenih pri- Godine 1995. preostale su 42 zbirke u privat- vatnih zbirki na području grada Zagreba donosi nom vlasništvu (isključivši zbirke koje su u 112 zbirki i 4 zbirke javnog značaja – Chavrak, međuvremenu darovanjem postale vlasništvo Radovan, Weiss, Žimbrek (AMKRH). Treba Grada Zagreba). Taj je podatak je uzet iz evi- napomenuti da su tada gradu Zagrebu pripa- dencije privatnih zbirki umjetnina na području dali danas zasebni gradovi Samobor i Velika grada Zagreba Državne uprave za zaštitu kul- Gorica. Držimo da je relativno velik broj po- turne i prirodne baštine (ArGUK). Zbirke koje pisanih zbirki bio u interesu samih vlasnika jer su preventivno zaštićene ili upisane u Regi- se evidentiranjem zbirki ili baštinskih vrijedno- star pokretnih spomenika kulture sukladno sti u privatnom vlasništvu moglo spriječiti od postojećim propisima o zaštiti spomenika kul- gradskih stambenih vlasti nametnuto useljenje ture stručno su obrađene od strane nadležnog sustanara zbog manjka stambenoga prosto- zavoda za zaštitu spomenika kulture. ra neposredno nakon Drugoga svjetskog rata. 4 U dopisu Gradskog zavoda za zaštitu spome- Nažalost, strah vlasnika zbirki pokazao se nika kulture i prirode od 2. srpnja 2002., Kla- opravdanim te su mnogi od njih, usprkos za- sa: 612-08/02-03/476, Ur. br. 251-16-02-02- laganju Konzervatorskog zavoda, bili prisiljeni 1, upućenog Ministarstvu kulture Republike primiti sustanare, i to katkad u one iste prostore Hrvatske, na popisu preventivno zaštićenih u kojima se nalazila privatna zbirka zaštićena pojedinačnih pokretnih spomenika kulture i od državne uprave kao spomenik kulture. Od zbirki za koje je postupak pripreme prijedloga zbirki kasnije darovanih Gradu Zagrebu to se za donošenje rješenja o utvrđivanju svojstva dogodilo sa zbirkama Frangeš i Penić. Neke kulturnog dobra u tijeku, navode se 22 privat- druge privatne zbirke, stiještene unutar malog ne zbirke i ostavštine te 5 zbirki koje su bile prostora i izložene nepažnji sustanara, znatno privatne, a donirane su Gradu Zagrebu (Ar- su uništene i bile rasute. GUK).

25 M U Z E O L O G I J A 4 5

5 To zasad nije utvrđeno samo za Zbirku Marčetić ustanovama (Mirjević, Tomljenović-Valečić, (jer o tome još nije postignut dogovor s dona- Schneider) ili u stanovima donatora (Magjer, torom, a u tijeku je i revizija zbirke preko Gra- Muvrin). dskoga zavoda za zaštitu spomenika kulture i 11 Zbirke Seissel i B. Horvat bit će dostupne općoj prirode) i za Zbirku Perčić (dosad nije utvrđeno javnosti nakon preseljenja Muzeja suvremene koja bi ustanova preuzela upravljanje zbirkom, umjetnosti u novu muzejsku zgradu u Novom uz obvezu njezine barem djelomične prezen- Zagrebu. Dio Zbirke Seissel prezentirat će se tacije javnosti, čime bi se poštovala odredba unutar stalnog postava Muzeja, a Zbirka B. darovnog ugovora). Horvata izložit će se samostalno u sadašnjim 6 Iako ćemo ih razvrstavati prema određenim kri- prostorijama Muzeja suvremene umjetnosti u terijima, zajedno sa svim ostalim zbirkama doni- Habdelićevoj 2. Poneki predmeti iz ostavine ranima Gradu Zagrebu, treba napomenuti da se Schlegel mogu se vidjeti u sklopu stalnog po- donacije Majer, Tomljenović-Valečić i Mirjević stava Muzeja grada Zagreba, a pojedinačni pre- ne mogu smatrati zbirkama - riječ je o skupinama dmeti iz zbirki Penić i Matković-Majer sastavni predmeta i dokumenata. Ipak to su predmeti koji su dijelovi stalnog postava Muzeja za umjetnost potječu iz veće obiteljske, odnosno umjetničke i obrt. Nakon što muzejsko-galerijska ustanova ostavštine (donacija Mirjević te donacija Majer), preuzme donacije Horvat-Pintarić i Marčetić, a u donaciji Tomljenović-Valečić riječ je o pre- pojedinačni predmeti iz tih zbirki također će dmetima nabavljenima građanskim skupljanjem biti dostupni općoj javnosti. umjetnina u funkciji ukusnog uređenja doma. Zbirka Perčić privremeno je pohranjena u Jednako ćemo tako razvrstavati i zbirke Schle- čuvaonici Galerije Klovićevi dvori jer nije gel i Maurović, pri čemu je Maurovićeva zbi- pronađeno rješenje koje bi pomirilo uvjete da- rka umjetnička ostavština, a zbirka Schlegel rovnog ugovora o cjelovitome ili djelomičnom obiteljska kolekcionarska zbirka, iako formal- prezentiranju zbirke općoj javnosti, s moguć- nopravno to nisu donacije, već ostavine Gradu nostima Grada Zagreba i muzejsko-galerijskih Zagrebu nakon smrti vlasnika koji nisu imali ustanova da pronađu adekvatni prostor. Građa zakonskog nasljednika. ostalih zbirki, u sklopu tematskih i studijskih 7 U toj podjeli izostavili smo donirane grupe pre- izložbi ili posuđivanjem njihovih predmeta i dmeta (Majer, Mirjević, Tomljenović-Valečić). umjetnina drugim ustanovama, s vremena na 8 Zbirka Dujšin Ribar nastajala je obiteljskim vrijeme dostupna je općoj javnosti (Crnobori, nasljeđivanjem umjetnina, građanskim sku- Restek, Maurović). pljanjem umjetnina radi uređenja doma, Ambijentalne će zbirke nakon sanacije ili umjetničkim slikarskim i pjesničkim stva- rješenjem imovinsko-pravnih pitanja biti stal- ranjem slikarice Cate Dujšin-Ribar, čuvanjem no otvorene za javnost (Frangeš, Dujšin Ribar, slikarske ostavštine Jurice Ribara te čuvanjem Gvozdanović, J. Kovačić, Svečnjak). dokumentacije povezane s političkim, odnosno 12 U ovom trenutku to su zbirke Gvozdanović glumačkim djelovanjem Ivana, Ive i Jurice Ri- (generalna sanacija), Frangeš (generalna sana- bara, odnosno glumca Dubravka Dujšina. cija), Richter (uređenje izložbenog prostora na 9 Darovana građa sadržava umjetničke predmete otvorenom), Dujšin Ribar (uređenje pristupnog i kulturno-povijesnu građu koja se ne može je- dvorišta, stubišta i hodnika te zaštita od oborin- dnostavno odjeljivati. skih voda), Svečnjak (uređenje prostora za stal- 10 Od toga je 5 ambijentalnih i/ili memorijalnu prezentaciju zbirke) i J. Kovačić (uređenje nih zbirki (V. Kovačić, Kljaković, Schneider, prostora za stalnu prezentaciju Zbirke). Krleža, Richter), dok su ostale donacije i osta- 13 Još se za Zbirku J. Kovačića planira ambijen- vine dostupne unutar stalnih postava muzeja talni postav u prizemlju kuće Demetar – Cor- (Gerersdorfer, Durieux, Rodin), u drugim vin, Zagreb, Radićeva 24.

26 M U Z E O L O G I J A 4 5

Donacije i ostavštine Gradu Zagrebu odljeve iz razdoblja renesanse, a njegov današnji naziv u sklopu Gliptoteke Hrva- Prva realizacija donacije umjetničke tske akademije znanosti i umjetnosti jest zbirke Gradu Zagrebu – Bauerova Zbirka sadrenih odljeva fragmenata ne- Gipsoteka pokretnih spomenika hrvatske kulturne Predmet ovoga rada ponajprije su privat- baštine od 9. do 15. stoljeća. Dio odlje- ne zbirke darovane Gradu Zagrebu od va potječe iz razdoblja dok je Bauer bio 1946. do 2006. godine, no istraživanjem ravnateljem Gipsoteke te se miješaju s je utvrđeno da su prve donacije Gradu Za- donacijom. Preciznih podataka o načinu grebu zapravo donacije Antuna Bauera, nabave svakog odljeva nema jer se u koje su ostvarene dogovorom s gradskim navedenom razdoblju nisu vodile točne upravnim tijelima 1937. i 1944. godine. inventarne knjige.4 Stoga je u ovom radu nužno iznijeti po- Svrha (poslanje, misija) tih muzejskih datke o darovanoj građi i kolekcionaru. zbirki iznesena je u Pravilniku o radu Gi- Danas su Bauerova Gliptoteka i Arhiv za psoteke od 20. listopada 1947. Skupljeni likovne umjetnosti sastavni dio državne skulptorski radovi trebali su prikazati ustanove – Hrvatske akademije znanosti kontinuitet razvoja nacionalnog kipar- i umjetnosti. stva, pomoći stručnom istraživanju nacionalne umjetnosti, sačuvati u modeli- Zagrebačka Gipsoteka i Arhiv za ma, odljevima ili rekonstrukcijama rado- likovne umjetnosti ve suvremenih kipara, kao i “spomenike Među zaključcima sjednice Ekonomskog koji ili odu u privatni posjed ili su na te- odbora Grada Zagreba od 21. listopa- renu eventualno izloženi propadanju“. U da 1937., bilo je i to da “Općina grada praktičnom smislu, zadatak Gipsoteke, Zagreba izjavljuje da je voljna preuzeti prema istom dokumentu, bio je da “sabi- gipsoteku prof. Bauera, i to besplatno, re u gipsanim odljevima i modelima dje- te će istu pohraniti na doličnom mje- la domaćih umjetnika te umjetničke i hi- stu”.1 Tim je zaključkom osnovana Gi- storijske spomenike s domaćeg teritorija, psoteka. Uvjeti darovanja (“besplatnog odnosno (spomenike od) nacionalnog, ustupanja“, prema formulaciji iz doku- umjetničkog i kulturnog značenja“.5 menta), što ih je 23. listopada 1937. u Taj se “muzej hrvatskog kiparstva” dugo pisanom podnesku gradskim vlastima povlačio, da parafraziramo Zdenku naveo donator, bili su nedjeljivost zbirke Munk, po stajama, drvarnicama i tava- i obveza osiguranja izložbenog prostora. nima (Munk, 1939., 13). Iz odluka spo- Donator se pak obvezao dalje voditi i do- menutog gradskog tijela od 23. studeno- punjavati zbirku.2 ga 1938. te od 9. i 10. veljače 1939.,6 o Najvažnija uloga u Zbirci bila je na- “smještaju zbirke sadrenih otisaka mo- mijenjena povijesnim odljevima, dok je derne i antikne plastike čiji je vlasnik s vremenom najbrojnijom postala mo- Gradska općina“, vidi se da je smještaj derna plastika. Zbirka je sadržavala oko i otvorenje Gipsoteke grada Zagreba za 200 djela šezdesetak autora.3 Povijesni javnost bilo neizvjesno zbog nepriklad- dio donacije Bauer obuhvaćao je sre- nosti prvog prostora predviđenog za zbi- dnjovjekovnu zbirku sadrenih odljeva te rku u Bednjanskoj ulici, te je određeno

27 M U Z E O L O G I J A 4 5 da se preseli na Ksaversku cestu. Iako grebu, Ž. Vujić argumentirano je ustvrdi- je bila smještena u neadekvatan prosto- la da je “Bauerovim odlaskom Gipsoteka ru, pristup u Gipsoteku bio je omogućen znatnim dijelom izgubila potencijal jedne đacima, studentima i stručnjacima.7 relativno suvremene, komunikativne mu- Konačno rješenje nađeno je početkom zejske ustanove“ (1993., 93.). 1940. u prostorima bivše Tvornice kože Prikupljajući arhivski i dokumentarni ma- u Medvedgradskoj ulici, gdje se zbirka i terijal vezan za djela u Gipsoteci, Bauer je danas nalazi kao dio Gliptoteke Hrvatske 1943. u desetak dvokrilnih ormara9 formi- akademije znanosti i umjetnosti. Tijekom rao arhiv s jedinstvenom opsežnom doku- prvih deset godina postojanja Gipsoteke mentacijom o hrvatskoj likovnoj umjet- nekoliko je desetaka tisuća ljudi posjetilo nosti. Građa zbirke crteža, skica, studija zbirke i mnogi su se stručnjaci koristili i grafika suvremenih hrvatskih autora, njezinom građom.8 Zbirkom je dugi je koju je Bauer ustupio Gipsoteci 1943., niz godina upravljao Antun Bauer, sve primljena je kao donacija Gradu Zagrebu do 1952., kada se razišao s ondašnjom zaključkom Gradskog poglavarstva od 11. upravom Jugoslavenske akademije zna- kolovoza 1944.10 Arhiv je u sklopu Gipso- nosti i umjetnosti i dobio otkaz. Bauero- teke otvoren za javnost početkom 1946.11 va Gipsoteka pripojena je Jugoslavenskoj Sadržavao je osobni arhiv kipara Kerdića, akademiji znanosti i umjetnosti kao za- arhive Hrvatskog društva umjetnosti, Klu- sebna muzejsko-galerijska jedinica, što ba likovnih umjetnica, Umjetničkog salo- se zbog rasipanja građe, ali i zamiranja na Ullrich, dokumente o gradnji Doma žive muzeološke aktivnosti nije pokazalo likovnih umjetnosti, novinske članke, kvalitetnim rješenjem. U svome magistar- fototeku nacionalne umjetnosti 19. i 20. skom radu, u kojemu je istražila i obradila stoljeća, kartoteku izložbi i kulturnih povijest nastanka muzeja i galerija u Za- događaja na području likovne umjetnosti, zbirku graﬁ ka, crteža i skica suvremenih hrvatskih umjetnika, arhiv strane moderne umjetnosti kao komparativni materijal, stručnu knjižnicu od 3.000 svezaka i bogatu bibliogra- fiju o suvremenoj domaćoj umjetnosti. Arhiv je trebao po- puniti manjak u do- kumentacijama muzejskih zbirki, pružiti mogućnost znan- Slika 1.a) Stalni postav Gliptoteke HAZU, Zagreb, Medvedgradska 2; stvenog proučavanja skulpture Roberta Frangeša-Mihanovića hrvatske umjetnosti

28 M U Z E O L O G I J A 4 5 i pratiti njezin razvoj, kao i prikupljati sav reproducirani materijal i bibliograﬁ ju suvremene hrvatske likovne umjetnosti.12 Arhiv je 1952. s Gipsotekom prešao u sastav ondašnje Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti te postao samostalna jedinica te institucije pod nazivom Arhiv za likovne umjetnosti JAZU. A. Bauer je do kraja života nastavio skupljati građu i dokumentaciju vezanu za suvremene likovne umjetnosti i likovna zbivanja. U toj je zbirci prikupio 10.000 originalnih skica, crteža i akvarela suvremenih hrvatskih umjetnika te utemeljio knjižnicu i dokumentaciju o likovnim umjetnicima i ustanovama s više od 20.000 svezaka. Želja mu je bila osnovati Dokumentacijski centar za likovnu umjetnost jer je smatrao da u Hrva- tskoj postoji “osnovno pomanjkanje or- Slika 1.b) Stalni postav Gliptoteke HAZU, Za- ganizirane službe informacija za likovnu greb, Medvedgradska 2, Zbirka sadre- umjetnost“.13 Takva bi institucija, prema nih odljeva fragmenata nepokretnih spomenika hrvatske kulturne baštine Bauerovoj zamisli, kontinuirano skuplja- od 11. do 15. st. la i širila informacije o suvremenim likovnim zbivanjima kako bi se suvremena likovna umjetnost aﬁ rmirala i u javnosti odsjek Gradskog muzeja Vukovar, 1948. prihvatila.14 Nakon Bauerove smrti ta je godine počele su dolaziti u grad: uljene građa pridružena prvom Bauerovu arhi- slike, kipovi, gipsani odljevi, reljefna vu, odnosno Arhivu za likovne umjetnosti plastika i dr. (Dvojković 1994., 56-69.). HAZU.15 Bauerovi su za osnivanje Galerije na posudbu od 10 godina dali oko 150 slika i Druge donacije Bauerovih gradovima u plastika s namjerom ustupanja te građe Hrvatskoj Gradu Vukovaru kada se osnuje gale- 16 Iako je Antun Bauer sudjelovao u osni- rija. Između prof. dr. Bauera i Narod- vanju brojnih muzejsko-galerijskih in- nog odbora općine Vukovar sklopljen je stitucija u Hrvatskoj, a supružnici Bauer 1959. ugovor o prvom preseljenju ga- brojnim hrvatskim institucijama darovali lerije u samostalnu zgradu (Dvojković umjetničku, kulturno-povijesnu i arhi- 1994., 56-69.). To je bilo ispunjenje vsku građu (Osijek, Vukovar, Zagreb), Bauerovih početnih zamisli. Od tada ovdje ćemo naglasiti njihove donacije nadalje supružnici Bauer kontinuirano gradovima Vukovaru i Novskoj. su dopunjavali fundus te galerije većim Umjetnine za Galeriju umjetnina u i manjim donacijama umjetnina ili arhi- Vukovaru odnosno isprva za Galerijski vske i dokumentacijske građe, na što su

29 M U Z E O L O G I J A 4 5 se i pravno obvezali 10. svibnja 1968., Nakon povratka u Zagreb doktorirao je kada je potpisan ugovor sa Skupštinom arheologiju s temom Rimska olovna pla- Općine Vukovar. Time su Zbirka Bauer i stika, 1937., s naglaskom na arheološkim Galerija umjetnina u Vukovaru i službeno nalazima u Sisku (Nekić, 1944., 11-12.). osnovane (Dvojković, 1994., 56-69.). Za Predavao je na Filozofskom fakultetu to vrijeme17 Bauerovi su paralelno sku- u Zagrebu (Katedra za arheologiju), na pljali i slali građu za vukovarski Arhiv za Višoj školi za primijenjenu umjetnost, likovnu umjetnost, pri čemu su se ponaj- kao i na inozemnim sveučilištima. Bio prije orijentirali na likovne umjetnosti je suosnivač, voditelj i predavač po- slavonske regije. slijediplomskog studija muzeologije u Nadalje, supružnici Bauer su ugovorom sklopu Centra za studij bibliotekarstva, o darovanju 1990. poklonili Gradu No- dokumentacije i informacijskih znanosti vskoj Zbirku Bauer, koja je obuhvaćala Referalnog centra Sveučilišta u Zagrebu. “Izložbu našeg suvremenog likovnog Provodio je arheološka istraživanja pokraj Iloka, Osijeka i u Vučedolu u ekipi amaterizma“ s oko 100 djela 60-ak umjet- prof. R. Schmidta iz Tübingena. nika, ostale umjetnine sličnog sadržaja iz Radio je kao voditelj Gliptoteke JAZU njihove privatne zbirke te popratnu arhi- i Arhiva za likovne umjetnosti, bio je vu o suvremenoj likovnoj umjetnosti.18 direktor Hrvatskoga školskog muzeja Uvjet ugovora i Bauerova namjera bili te osnivač i direktor Muzejskoga doku- su da se ostvari galerijska prezentacija mentacijskog centra. Bauerova muzejska hrvatskoga suvremenog likovnog amate- dokumentacijska građa (muzejski plaka- rizma i u Novskoj osnuje Galerija umjet- ti, pozivnice, fotograﬁ je, izvješća o radu, nina likovnog amaterizma. Smatrajući da hemeroteka, katalozi izložbi, stručna “zvanje likovnog umjetnika nije zvanje knjižnica, sistematizirana dokumentacija koje se može naučiti“ i poštujući nagrade o našim muzejima) predana je Muzejsko- koje su na međunarodnim izložbama do- me dokumentacijskom centru u Zagre- bivali likovni amateri iz Hrvatske, Bauer bu, osnovanome na Bauerov prijedlog je 1998. predlagao da Galerija u Novskoj nakon predaje građe godine 1955. (Fruk, bude nositelj redovite izložbe Bienalle 1994.). Sam Bauer kasnije je tvrdio da je 19 umjetnika amatera Slavonije. osnovao Muzejski dokumentacijski centar u Zagrebu kao svoje najznačajnije Antun i Antonija Bauer životno djelo.20 Antun Bauer (Vukovar, 18. kolovoza Samostalnim sredstvima potaknuo je 1911. – Zagreb, 9. travnja 2000.), mu- izdavanje muzeoloških časopisa Muzeo- zeolog, povjesničar umjetnosti, znan- logija i Informatica Museologica, kojima stveni djelatnik, kolekcionar, donator, je bio i urednik. Godine 1957. objavio je inicijator i osnivač mnogih hrvatskih publikaciju Muzeji u Hrvatsko, u kojoj su muzejsko-galerijskih ustanova. Studirao na jednome mjestu, prvi put u Hrvatskoj, je arheologiju i povijest umjetnosti na prikupljeni podaci o hrvatskim muzeji- Filozofskom fakultetu u Zagrebu, gdje ma. Pionirski bibliografski rad Bauera i je 1935. i diplomirao. Usavršavao se na supruge Antonije (31 svezak Bibliogra- studijskom boravku u Beču, 1935./36. ﬁ je i građe za umjetnost i srodne struke,

30 M U Z E O L O G I J A 4 5

dokumentacije u Gipsoteci radila je desetak, a na Pravnom fakultetu 20 godina.23 Bila je pomagačica i sudionica svih aktivnosti svog supruga. Prema vlastitoj izjavi, njezin je najveći doprinos u izradi 31 sveska Bibliograﬁ je i građe za umjetnost i srodne struke.24

Bilješke 1 Zapisnik sjednice Gradskog vijeća Općine grada Zagreba broj: 7770 Prs-1937, 29. listopada 1937., str. 300., (DAZ). 2 Osnivanje, u: A. Bauer; Historijat Gipsoteke 1937-1947, Zagreb, 1948. (AMDC). 3 A. Bauer: Donacije iz Zbirke Bauer - Pokušaj odgovora na postavljeno pitanje - Informacije o mojim donacijama, studeni 1985. (AMDC). 4 Podatak iz Arhiva Gliptoteke HAZU. 5 Gipsoteka, Pravilnik o radu, 20. listopada 1947., u: A. Bauer; Historijat Gipsoteke 1937- 1947, Zagreb, 1948. (AMDC). 6 Zapisnik sjednice Gradskog vijeća Općine Slika 2. Antonija i Antun Bauer u svome stanu u grada Zagreba bez br., 6. ožujka 1939., str. 61. Zagrebu, Krajiška 23, oko 1995. Odlukom Ekonomskog odbora broj: 209.391- IA-1938, toč. 1., odobren je postupak predsjednika Gradske općine grada Zagreba koji je svojom odlukom 209.391-IA-1938, 31. određen razdobljem od 1951. do 1958.) 10. 1938., na osnovi ovlasti br. 98 Z.G.O., poslužio je kao priprema za likovna en- odlučio da će se gradska Gipsoteka “preseliti ciklopedijska izdanja Leksikografskog iz dosadašnjeg spremišta u Bednjanskoj ulici u zavoda FNRJ, osnovana 1950.21 Kao gradske zgrade na Ksaverskoj cesti br. 21“. 7 stručni numizmatičar završio je rukopis Članak u Zagrebačkom listu od 22. svibnja 1939.; Gipsoteka grada Zagreba, Ksaverska ce- Numizmatičkog rječnika i priručnika sta 21. U članku se također navodi da je otvo- u dva toma. Osim spomenutih institu- renje Gipsoteke na Ksaverskoj cesti odgođeno cija, osnivač je i Muzeja grada Iloka, a “jer muzejski rad ne poznaje naglosti“. No- kao inicijator ili suradnik pomagao je vinski izrezak čuva se u dosjeu “Muzeji“, HR pri osnivanju i radu mnogih drugih mu- DAZG-10, Zbirka novinskih izrezaka, sign. 22 ZNI-4. (DAZ). zejsko-galerijskih ustanova. 8 A. Bauer: Historijat Gipsoteke 1937-1947, Za- Antonija Bauer (Zagreb, 5. veljače 1913. greb, 1948. (AMDC). – 26. prosinca 2003.) diplomirala je i 9 A. Bauer: Donacije iz Zbirke Bauer - Pokušaj doktorirala na Pravnom fakultetu u Za- odgovora na postavljeno pitanje - Informacije grebu. Apsolvirala je povijest umjetno- o mojim donacijama, studeni 1985. (AMDC). 10 sti na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Zbirka je ustupljena Gipsoteci 1943., s mol- bom Gradskom poglavarstvu da se “omogući Od proljeća 1940. radila je u Gipsoteci uređenje materijala i njegovo daljnje priku- i vodila sav administrativni posao. U pljanje“. Zaključak Gradskog poglavarstva o svojstvu bibliotekarke i na izradi likovne prihvaćanju donacije broj 10.488-T.a.-1944 do-

31 M U Z E O L O G I J A 4 5

nesen je 11. kolovoza 1944. Nastanak te zbirke odgovora na postavljeno pitanje - Informacije Bauer je objasnio riječima da je do skupljanja o mojim donacijama,studeni 1985. (AMDC). tog najintimnijega atelijerskog materijala U tom rukopisu Bauer navodi da se u Zbirci “došlo spontano, kao potreba da se prikupi i Bauer u Galeriji u Vukovaru trenutačno nala- sačuva gradivo koje u Zagrebu nitko ne saku- zi više od 700 djela hrvatskih umjetnika, da je plja. U tim i takvim skicama i crtežima najbolje 200 djela u svom domu pripremio kao novu do- se odrazuje duh i stvaranje pojedinih djela, da- naciju te da je u Arhivu za likovnu umjetnost leko bolje i dublje nego u gotovim djelima“. u Zbirci Bauer sistematizirano više od 6000 Prema: A. Bauer, D. Kečkemet: Gipsoteka; omota. Tada aktualna javna polemika o Zbir- Arhiv za domaću likovnu umjetnost, Muzejski ci Bauer u Vukovaru rezultirala je time da su arhiv - Građa za muzeologiju, br. 5, izdano kao pojedini umjetnici darovali Antunu Baueru oko rukopis, Zagreb, 1948. (AMDC). 200 djela kao znak potpore njegovu radu i na- Unatoč dugotrajnom istraživanju, spomenuti stojanju. zaključak Gradskog poglavarstva o prihvaćanju 18 Ugovor o darovanju potpisan je između prof. donacije arhivske građe nismo uspjeli pronaći u dr. A. Bauera, supruge dr. Antonije Bauer i Državnom arhivu u Zagrebu. Ipak se u zapisniku Skupštine Općine Novska. Ugovorne obveze sjednice Gradskog poglavarstva od 21. kolovoza prihvaćene su na osnovi zaključka Skupštine 1944. navodi da je Gipsoteka “ograničila svoj općine Novska od 7. prosinca 1990., tog do- rad uglavnom na arhiv hrvatske umjetnosti, i kumenta, kao i Prijedloga Galeriji likovnog u granicama mogućnosti na uređivanje i po- amaterizma u Novskoj s naslovom Bienale punjavanje svojih zbirki“. Izvor: HR-DAZG-24, umjetnina likovnih umjetnika amatera Slavo- Gradsko poglavarstvo, zapisnici sjednica 1941.- nije u Galeriji umjetnina likovnog amaterizma 1944., izvornik zapisnika sjednice održane 21. u Novskoj. (Zahvaljujem gđi D. Šeničnjak i g. kolovoza 1944., str. 5. (DAZ). M. Čelanu iz Pučkoga otvorenog sveučilišta 11 Sam Bauer u svom rukopisu Historijat Gipso- Novska na arhivskoj dokumentaciji.) teke 1937-1947, Zagreb, 1948. (AMDC) na dva 19 ibid. mjesta navodi različit datum otvaranja arhiva 20 A. Bauer: Donacije iz Zbirke Bauer – Pokušaj za javnost: jednom je to siječanj, a drugi put odgovora na postavljeno pitanje – Informacije proljeće 1946. o mojim donacijama, studeni 1985. (AMDC). 12 Svrhe Arhiva navedene prema: Gipsoteka, Pra- 21 Ustanova je osnovana te godine kao Leksiko- vilnik o radu, 20. listopada 1947., u: A. Bauer; grafski zavod Federativna Narodne Republike Historijat Gipsoteke 1937-1947, Zagreb, 1948. Jugoslavije te je nekoliko puta tijekom povije- (AMDC). sti mijenjala ime. Današnje ime zavoda je Lek- 13 Pismo Antuna i Antonije Bauer ministru kultu- sikografski zavod “Miroslav Krleža”. re Republike Hrvatske mr. Boži Biškupiću od 22 O Bauerovu životu i svestranom radu te o su- 3. srpnja 1997., transkript pisma u ArGUK. djelovanju u osnivanju muzejsko-galerijskih 14 Bauerov poziv na suradnju likovnim umjetni- ustanova objavljen je tematski broj Muzeo- cima i ustanovama od 19. svibnja 1997.; Ar- logije - Muzeologija 31/1994. Detaljnije bio- GUK. grafske podatke, osobito one koje se odnose na 15 Prema reversu od 8. veljače 2002., br. 1058/8. sabiranje Antuna Bauera i umjetnine iz njego- 7. 97., 19 kutija te dokumentacije, koja se od vih zbirki donijet ćemo u sljedećem radu. 1997. nalazila u tadašnjemu Muzejsko-gale- 23 Podaci iz upitnika koji je 17. lipnja 2002. popu- rijskom centru u Zagrebu, predano je predsta- nila Antonija Bauer (AMDC). vnicima Arhiva za likovnu umjetnosti HAZU 24 Podaci potječu iz materijala koji se čuvaju u (kopija reversa u ArGUK). AMDC-u kao i s audio CD-a, na kojemu je 16 A. Bauer: Donacije iz Zbirke Bauer - Pokušaj snimljen razgovor Jozeﬁ ne Dautbegović, vodi- odgovora na postavljeno pitanje - Informacije teljice Personalnog arhiva MDC-a, s dr. Anto- o mojim donacijama, studeni 1985. (AMDC). nijom Bauer, obavljen 2002. godine u njezinu 17 A. Bauer: Donacije iz Zbirke Bauer - Pokušaj domu u Krajiškoj 23 u Zagrebu.

32 M U Z E O L O G I J A 4 5

Darovanja Gradu Zagrebu od 1946. do 2006.1 Galerija slika Grada Zagreba “Benko Horvat” darovatelj Benko Horvat Muzej suvremene umjetnosti, Habde lićeva 2 Hrvatski kolekcionar i numizmatičar Ben- ko Horvat darovao je 8. svibnja 1946., Gradu Zagrebu svoju zbirku umjetnina (grafika, crteža i slika iz razdoblja rene sanse, manirizma i baroka, antičkih skulptura i drugih arheoloških predmeta) sporazumom s Gradskim narodnim odbo- rom grada Zagreba.2 Uvjeti darovanja bili su da se za izlaganje zbirke urede prostorije u Palači Kulmer na Katarininu trgu 2, ambijentu koji odgovara sadržaju zbirke, da zbirka slika nosi naziv Gale- Slika 3. Gornjotalijanska škola: Portret (Hanibal rija slika grada Zagreba “Benko Hor- Lucić), 16. st., ulje na platnu, 42,2 x 31,6 cm (iz Zbirke “Benko Horvat“) vat“ te da se Benku Horvatu osigura stanovanje nadomak Zbirci, kojoj će ostati doživotni upravitelj. Zbirka je darovana i vrednovanju zbirke navodi upravo tu “sa svrhom da bi se u našem narodu manjkavost Horvatova privatnog inven- očuvale velike umjetničke vrijednosti“, tara u kojemu se ne navodi je li vlasnik a zbirka se sačuvala kao cjelina.3 obilježio podrijetlo predmeta ili mjesto Stručno mišljenje, o ponudi donacije dali nabave. Autorica je u opsežnom katalogu su Miroslav Krleža, Ljubo Babić, Đuro Ti- arheološkog dijela Horvatove zbirke (R. ljak, Vanja Radauš i Antun Augustinčić.4 Koščević, 2000.) sistematizirala i obra- Zalaganjem A. Augustinčića, ideološko- dila sve pripadajuće predmete (ukupno politička hajka na B. Horvata nakon Dru- njih 381, uglavnom od 1. do 4. st. pr. goga svjetskog rata prestala je, a Galerija Krista., pri čemu su najstariji primjerci je ipak dobila naziv po svom vlasniku, iz 11. st. pr. Krista). Prema njezinoj ocje- poznatom privatnom kolekcionaru, što je ni, “zbirka pokazuje uravnoteženu ﬁ zio- za tadašnje prilike bio presedan. nomiju i kroz njezin sadržaj ispoljava se Antun Bauer zapisao je da “Benko Hor- jedan moderan pristup savjesnog priku- vat nije prenio na papir sve ono što je on pljanja komadića prošlosti, bez razlike u znao o svakom pojedinom predmetu, o odnosu na njihovu materijalnu ili drugu svakoj slici u njegovoj kolekciji“5 pa je vrijednost“, a “nedvojbeno je da je ma- nepostojanje kvalitetnog inventara nedo- terijal u najvećem postotku autentičan“ statak kolekcije B. Horvata. R. Koščević (Koščević, 2000, 6-8.).6 Zbog hetero- kao teškoću u znanstvenom proučavanju genosti građe Zbirku zapravo čini više

33 M U Z E O L O G I J A 4 5 manjih zbirki: slike starih majstora re- odbora Narodnog odbora grada Zagreba nesanse, manirizma i baroka (14.-17. st.) od 1. studenoga 1947. saznajemo da je crteži i grafi ke od 15. do 19./20. st., nu- Zbirka preuzeta od Horvata, a otvorenje mizmatika, na koju otpada većina rednih Galerije planirano za 4. studenoga 1947.7 brojeva te arheološki materijal. Uljeni Galerijska građa zbirke bila je izložena portreti iz zbirke autora Michaela Stroya, na Katarininu trgu 2 pod nazivom Gale- koji prikazuju Josipu pl. Kulmer, udanu rija slika grada Zagreba “Benko Horvat“. Oršić, i Jurja Oršića, često se posuđuju Nakon smrti Benka Horvata, Grad Za- za povijesne izložbe drugih muzejskih greb je 7. ožujka 1955. predao Galeriju institucija. Jedini sačuvani uljeni portret Gradskoj galeriji suvremene umjetnosti,8 hrvatskog pjesnika Hanibala Lucića i je- osnovanoj 7. prosinca 1954.9, danas Mu- dan od malobrojnih renesansnih portreta zeju suvremene umjetnosti.10 Tijekom sačuvanih u Hrvatskoj uopće, pronašao tog vremena djelatnost Zbirke “Benko je upravo B. Horvat u zbirci De’ Vei u Horvat“ “profi lirala se i usredotočila na Padovi te ga dobio na poklon za svoju istraživanje i prezentiranje umjetnosti zbirku (Enes, 1939a). Portret je posuđen 19. stoljeća“ (Vujić, 1993., 93.). Muzeju hvarske baštine u Hvaru. O Kako je Gradska galerija suvremene umjetninama iz Zbirke “B. Horvat“ pi- umjetnosti trebala prostor za izlaganje dje- sao je i ugledni povjesničar umjetnosti la suvremene umjetnosti, Zbir ka “Benko Grgo Gamulin (Gamulin, 1954.). Horvat“ povučena je u ču vaonicu.11 Poje- Katalog Zbirke“Benko Horvat“, obja- dini dijelovi Zbirke po vremeno su izlaga- vljen uz izložbu u veljači 1995. (Ž. ni na prigodnim izlož bama, a posljednji je Koščević, 1995.) obuhvaća 611 rednih put na posebnoj, već spomenutoj izložbi, brojeva popisa (slike, crteži, grafike, Zbirka prikazana u veljači 1995. u pro- arheološki materijal, minijature, antikni storima Muzeja suvremene umjetnosti na namještaj, medalje). Slike su, za razliku Katarininu trgu 2. od grafi čkog dijela zbirke, atributirane Umjetnine starih majstora iz Galerije uglavnom prema povijesno-umjetničkim “Benko Horvat“ M. Bašićević je iza- školama. Broj od 611 predmeta poduda- zovno suprotstavio suvremenim djeli- ra se i s podacima u inventarnoj knjizi ma, tekstovima i posjetitelju na izložbi Muzeja suvremene umjetnosti. Konfrontacije u Ga leriji suvremene Grafički dio zbirke, koji je 1957. bio umjetnosti 1976. godine, pokušavajući izložen u Galeriji slika grada Zagreba potaknuti “anketu o mjestu umjetnosti u “Benko Horvat“, obradio je Boris Kele- našem društvu i njenoj ulozi u prošlosti, men, koji je 1956. imenovan kustosom budućnosti, a napose sadašnjosti“ (Kon- Zbirke (Kelemen, 1957.). Među grafi čkim frontacije, 1976.). listovima koji pokrivaju razdoblje od četiri Zbog nemogućnosti stalnog izlaganja stoljeća najznačajniji su oni koje prezenti- Zbirke Horvat Antun Bauer je 1987. raju francuske bakrorezne škole od 16. do predlagao da se Galerija slika “Benko 18. stoljeća (Eskrish, Mellan, Masson) a Horvat“ privremeno izloži u Horvato- najbrojnije su grafi ke talijanskih majstora vom rodnom gradu Vinkovcima dok se nastale u razdoblju od 15. do 19. stoljeća. u Zagrebu ne osigura izložbeni prostor Iz izvoda iz zapisnika sjednice Izvršnog za nju. Za Zbirku “Horvat“ Bauer je tada

34 M U Z E O L O G I J A 4 5 napisao kako je to “jedna stručno saku- pljena kolekcija koja po svom opsegu i po značenju umjetnina (...) zaista znači jednu kompletnu i repre- zentativnu galeriju“ (kurziv autorov).12 Godine 1998. izra- đeno je idejno rje še- nje prostora za stalni postav Zbirke u pro storijama Muzeja suvremene umjetnosti u Habdelićevoj 2, a sređivanje će Slika 4. Unutrašnjost negdašnjeg stana Benka Horvata u Zagrebu, za početi nakon zavr- Vlaška 102a šet ka izgradnje nove zgrade Muzeja suvremene umjetnosti u trao “...da sam malo živio, da znam da Zagrebu. Autor tog rješenja arhitekt M. sam puno proživio, a svjestan sam da Beusan podijelio je postav Zbirke “Hor- sam malo dao.“ (I. S., 1939., 5.). vat“ na arheološki dio, koji sadržava predmete manjih dimenzija te na slikar- Benko Horvat ski dio, u kojemu bi uz slikarstvo bili Benko Horvat (Vinkovci, 14. rujna 1875. izloženi predmeti primijenjene umjetno- - Zagreb, 28. veljače 1955.)15, pravnik i sti i namještaj.13 kolekcionar, numizmatički stručnjak, Na taj bi način ta, nekad privatna zbi- pisac znanstvenih rasprava s područja rka, a poslije gradska donacija, ostala arheologije, povijesti umjetnosti i nu- u palači Zakmardi-Domin, koja prema mizmatike. rješenju Ministarstva kulture RH, 2003. Pravo je završio u Beču, gdje je slušao ima status kulturnog dobra.14 i predavanja iz povijesti umjetnosti, a u Kustos Galerije suvremene umjetnosti Grazu je završio visoku trgovačku akade- M. Bašičević ulogu te privatne zbirke u miju. Radio je kao ﬁ nancijski službenik našoj kulturnoj sredini ocjenjuje ovim i bankovni činovnik te kao direktor Hr- riječima: “Benko Horvat je poput Stros- vatske štedionice u Trstu, koju su osno- smayera kulturnu baštinu svijeta približio vali hrvatski brodovlasnici i pomorski ovom gradu. (On) je kulturnu baštinu kapetani. U Zagreb je doselio 1921., Italije, Nizozemske, Grčke, Rima, Rusije gdje radi u Hrvatskoj sveopćoj kredit- ne samo približio nama, nego i sakupio noj banci (Smolčić, 1937.). Bio je među za nas. Smještena i čuvana u ovom gradu pokretačima Numizmatičkog društva u baština je tih naroda i naša.“ (Bašičević, Zagrebu i časopisa Numizmatika, koje- M., 1978.). No sam Horvat ipak je sma- mu je bio i urednik. Njegovo stručno

35 M U Z E O L O G I J A 4 5

2 Sporazum između GNO-a Zagreb i gospodina Benka Horvata, bez br., 8. svibnja 1946. (Ar- GUK). 3 Ibid. 4 Izvadak iz Zapisnika 42. sjednice Izvršnog odbora Narodnog odbora Grada Zagreba od 1. studenog. 1947, bez br. (ArGUK). Nažalost, u zapisniku nisu navedena pojedinačna mišljenja o zbirci, odnosno darovnoj ponudi. U zapisniku što su ga potpisali predsjednik Izvršnog odbora Dragutin Saili i tajnik Branko Padjen, navodi se da “u toj zbirci imade vrijednih i manje vrijednih slika, ali uzevši općenito spomenuta zbirka predstavlja dragocjenu dobit za Grad Zagreb“ (iz izvatka iz zapisnika 38. sjednice Izvršnog odbora Narodnog odbora Grada Za- greba od 5. srpnja 1946., bez br., ArGUK), koji su potpisali potpredsjednik Izvršnog odbora Mirko Pavleković i tajnik Branko Padjen, navodi se da stručnjaci (ne navodi se koji, nap. a.) procjenjuju vrijednost slika koje je Benko Horvat poklonio Gradskom narodnom odboru Slika 5. Benko Horvat, oko 1940. na ondašnjih 300 milijuna dinara. 5 A. Bauer: Galerija Benko Horvat – Polemična sudbina galerije - primjer neodgovornog odno- mišljenje o umjetninama koje je stekao sa prema donacijama - primjer za destimula- dugogodišnjim skupljanjem bilo je od ciju donacija, 4. 1987. (AMDC). 6 utjecaja na mjestu tajnika Društva prija- Remza Koščević ne isključuje mogućnost postojanja još pokojeg pastiša ili recentnog telja Strossmayerove galerije starih maj- primjerka s obzirom na to da detaljnije ﬁ zikal- stora JAZU. Kao jedan od osnivača tog no-kemijske metode analize na metalnome i društva, Benko Horvat se kao kolekcio- keramičkome materijalu nisu provedene. Kao nar par excellence aktivno angažirao u posebno vrijedne za daljnje istraživanje autori- sačuvanju nacionalne kulturne baštine ca izdvaja kamenu i terakotnu plastiku, egipa- kako se ona ne bi iznosila izvan granica tske epigrafske ﬁ gurice te geme kao “brojčano Hrvatske.16 i sadržajno najvrjedniji dio Zbirke“ (Koščević, R., 2000., 6-8.). 7 Izvod iz zapisnika 42. sjednice Izvršnog odbora Narodnog odbora grada Zagreba, bez br. Otvo- Bilješke renje Galerije planirano je u utorak 4. studenog 1 Donacije su poredane kronološki prema vreme- 1947. u 11 sati na Katarininu trgu 2 (ArGUK). nu potpisivanja darovnog ugovora ili sporazu- 8 Rješenje Narodnog odbora grada Zagreba o ma. Svi dokumenti za koje nije drugačije nave- predaji na privremeno upravljanje Galerije deno dio su Arhiva Gradskog ureda za kulturu, slika Grada Zagreba “Benko Horvat“ Gradskoj obrazovanje i šport u Zagrebu (dalje: ArGUK). galeriji suvremene umjetnosti u Zagrebu, br. Ispod naziva darovane zbirke najprije se navo- 2374-1955, od 7. ožujka 1955. (ArGUK). U di ime darovatelja, naziv institucije koja njome rješenju se navodi da će “direktor Gradske ga- upravlja u ime Grada Zagreba (osim kada zbi- lerije suvremene umjetnosti u Zagrebu Vesna rkom još uvijek upravlja donator) i/ili u kojoj je Barbić vršiti ujedno i dužnost v.d. upravitelja zbirka pohranjena te adresa zbirke u Zagrebu. galerije Benko Horvat“.

36 M U Z E O L O G I J A 4 5

9 Rješenje Narodnog odbora grada Zagreba, broj (Arhiv Strossmayerove galerije starih majstora 10940-1954, od 7. prosinca 1954. (ArGUK). HAZU, Enes 1939c). I navodni Tizian, kupljen 10 Na značenje Zbirke “B. Horvata“ u nastanku 1936. iz zbirke grofova Roberti iz Bassana u i djelovanju Galerije suvremene umjetnosti, a Italiji, o čijoj se atribuciji raspravljalo već od zatim Galerija grada Zagreba (danas Muzeja nabave, djelo je Palme mlađega u Tizianovoj suvremene umjetnosti) u rezultatima svog maniri (Arhiv Strossmayerove galerije starih istraživanja povijesti nastanka muzeja i galerija majstora HAZU; Enes, 1939b). Autori ostalih u gradu Zagrebu upozorila je Žarka Vujić. Vidi: nabavljenih slika su N. Maes, V. Karas, J. Müc- Vujić, Ž. (1993): Postanak i razvoj umjetničkih ke i S. Bombelli (Enes 1939c). muzeja i galerija u Zagrebu, Muzeologija 29/30, Društvo prijatelja Strossmayerove galerije sta- 93-94, 99. rih majstora osnovano je na sastanku 2. travnja 11 Prema riječima prve direktorice Gradske gale- 1928., čemu je, među ostalima (Šandor Alek- rije suvremene umjetnosti i v. d. upraviteljice sander, Ervin Weiss, Ivo Pilar, Saša Frank), Galerije “Benko Horvat“ Vesne Barbić, kojoj bio nazočan i Benko Horvat. Sazivač sastanka zahvaljujem na prisjećanju. bio je predsjednik JAZU profesor Gavro 12 A. Bauer: Galerija Benko Horvat - Polemična Manojlović, a prisustvovao mu je i pokrovitelj sudbina galerije - primjer neodgovornog odno- Akademije, preuzvišeni gospodin nadbiskup sa prema donacijama - primjer za destimula- Antun Bauer. Društvo je pri “primanju novih ciju donacija, 4. 1987. (AMDC). darovnih slika“ donosilo odluke autonomno, 13 Beusan, M. (1998.: Idejna skica i aproksimati- bez sporazuma s Akademijom (zapisnik od 2. vni troškovnik stalnog postava Zbirke “Benko travnja 1928., pisan u JAZU, u prigodi osnutka Horvat“, Zagreb, kolovoz 1998. “Prijatelja Strossmayerove galerije u Zagrebu“; 14 Rješenje Ministarstva kulture RH, Klasa: UP- u: fascikl 1353, grupa VI., inv. br. 2225, Pravila I-612-08/02-01/770, Ur. broj: 532-10-1/8-03-2, društava, HDA). Među zadaćama Društva, u 9. 4. 2003. (ArGUK). Palača je građena sre- članku 2. Pravila Društva, navodi se nabava no- dinom 17. stoljeća za Ivana Zakmardija, pro- vih vrijednih djela stare i moderne umjetnosti tonotara Kraljevine, a pregradio ju je Bartol i njihovo poklanjanje Strossmayerovoj galeriji Felbinger za profesora zagrebačke akademije te vođenje brige da se “dragocjene umjetnine, Emerika Domina. osobito slikarske i kiparske, ne iznose iz terito- 15 Osmrtnica Benka Horvata, direktora Gradske rije Kraljevine SHS, nego da ostanu u državi, a galerije “Benko Horvat” nalazi se u Fondu u prvom redu da se sačuvaju za Strossmayero- Dušana Plavšića, pod brojem 757, kutija 37, u vu galeriju u Zagrebu“ (Pravila Društva prija- Hrvatskom državnom arhivu. telja Strossmayerove galerije u Zagrebu, do- 16 Preko Društva prijatelja Strossmayerove ga- nesena 2. travnja 1928., odobrena pod brojem lerije starih majstora, od 1929. do 1942., za 23.995-1928., dana 3. svibnja 1928.; u: fascikl Galeriju je nabavljeno šest slika (Arhiv Stros- 1353, grupa VI., inv. br. 2225, Pravila društava, smayerove galerije starih majstora HAZU, HDA). U članku 7. Pravila određeno je da se Enes, 1939c). Među njima je i antologijska slika “nabava novih slika za dar izvršuje sporazum- Federica Benkovića Abraham žrtvuje Izaka no s JAZU u Zagrebu“.

37 M U Z E O L O G I J A 4 5

Memorijalna zbirka i stan arhitekta idejama ili projektirani samostalno Viktora Kovačića objedinjuju modernističke zahtjeve za darovateljica Terezija Kovačić, Muzej funkcionalnošću i uporabnosti s topli- grada Zagreba, Masarykova 21/III nom antiknih predmeta u skladnoj stil- skoj neuniformiranosti. Zbirka sadržava Terezija Kovačić, udovica pok. arhitek- 469 predmeta (namještaj, slike, skulptu- ta Viktora Kovačića, darovala je Gradu re, predmeti umjetničkoga obrta, osob- Zagrebu 10. srpnja 1953. cjelokupni nu knjižnicu i više dokumenata koji su inventar stana u Masarykovoj ulici 21, u vezi sa životom i djelom utjecajnoga koji je prema vlastitim zamislima uredio hrvatskog arhitekta). 1 arhitekt Viktor Kovačić. No već je u do- Od 26. veljače 1980. Zbirkom i stanom, pisu Ministarstvu prosvjete od 14. rujna na osnovi odluke Skupštine grada Zagre- 1949.2 stajalo da je vlasnica, ako ostane ba, upravlja Muzej grada Zagreba.2 Stan čuvarica zbirke, voljna zbirku darovati i zbirka su nakon restauracije i uređenja državi ili gradu Zagrebu. kojim je sačuvana autentičnost prostora, Unutrašnje uređenje i stan čine nedjelji- 16. studenoga 1994. otvoreni za javnost. vu umjetničku cjelinu i jedinstveno su umjetničko djelo. Funkcionalnost Stručno su obrađeni u monografiji au- i iskorištenost relativno ograničenog torice Nade Premerl, u izdanju Muzeja 4 prostora te namještaj i dekorativni pre- grada Zagreba 2000. dmeti kupljeni na kolekcionarskim Kuća u čijem se potkrovlju nalazi stan V. aukcijama, izvedeni prema vlastitim Kovačića izgrađena je za naručitelje Regi-

Slika 6. Unutrašnjost stana Viktora Kovačića u Zagrebu, Masarykova 21

38 M U Z E O L O G I J A 4 5 nu Divković i Antuna Oršića 1906./1907. i 2002., zaštićena kao kulturno dobro tj. vrijedan primjer hrvatskog modernizma u arhitekturi, dok su stan (oko 80 m²) i Zbirka posebno zaštićeni “kao jedan od rijetkih projektiranih netaknutih ambijenata s početka 20. stoljeća“5.

Viktor i Terezija Kovačić Viktor Kovačić (Ločen-dol, Slovenija, 28. srpnja 1874. - Zagreb, 21. listopada 1924.)6 školovao se u Obrtnoj školi u Grazu, u građevnim atelijerima u Zagrebu (Waidmann, Carnelutti, Bollé) te u Spe- cijalnoj školi za arhitekturu kod prof. Otta Wagnera na Akademiji likovnih umjetnosti u Beču. U Zagrebu se protivi histori- ziranju suvremenih građevina, zalažući Slika 7. Viktor Kovačić se za načela modernističke arhitekture. Osniva Klub hrvatskih arhitekata 1905. Godine 1906./1907. projektira dvojni i: kuća Ivančan 1903/4., atelijer, 1904., objekt, najamnu kuću Oršić-Divković u te vila 1905/6. za Leopoldinu i Roberta Masarykovoj 21 i 23, a na broju 21 do- Auera u Rokovoj 9; kuća za knjižara Fer- biva mansardni stan umjesto naknade za dinanda Auera, oca Robertovog, 1905/6., izradu projekta. Za nas je osobito zanim- u Nazorovoj 10; obiteljska kuća Perok- ljivo da je V. Kovačić 1911. projektirao i Kavić, 1905/6. Masarykova 9; stambena vilu Frangeš na Rokovu perivoju 2, 1911., zgrada Lustig 1910/11 Mihanovićeva/ te njezin interijer u suradnji s vlasnikom Kumičićeva 10 (s H. Ehrlichom); vila vile, kiparom Robertom Frangešom- Vrbanić, 1911/12, I. Gorana Kovačića 2 Mihanovićem. Vila je 1991. darovana (s H. Ehrlichom); crkva sv. Blaža, 1910- Gradu Zagrebu zajedno s pripadajućim 1913. Deželićev prilaz 64; zgrada Frank umjetničkim i ostalim predmetima. (1914.), Mažuranićev trg 1/Hebrangova Kovačić je također izradio projekt pre- 33; crkva sv. Blaža (1912.); stambene zgra- gradnje kuće i atelijera Ivana Meštrovića de D.D.-a Slavex, 1920. na Svačićevu trgu u Mletačkoj ulici 10-8-6 u Zagrebu (koje 13 i D.D.-a za eksploataciju drva na Trgu je 1953., Ivan Meštrović darovao hr- hrvatskih velikana 3; Palača Burze, Trg vatskoj državi), a konačno je rješenje Burze 3/Račkoga 1/Martićeva 1 (započeta Meštrovićeva atelijera bilo rezultat, kao 1923.); sve u Zagrebu. Zanimljivo je da je i u slučaju interijera vile Frangeš, sura- Viktor Kovačić i autor prvonagrađenog dnje dvojice umjetnika. Prema N. Premerl rada 1908., na natječaju za regulaciju (2000.), među Kovačićeva najvažnija Kaptola i Dolca, ali taj projekt nije rea- djela ubrajaju se, osim već spomenutih, liziran. Posmrtno je odlikovan nagradom

39 M U Z E O L O G I J A 4 5

Slika 8. Terezija Kovačić, rođena Arhanić

Grand prix na svjetskoj izložbi dekorativ- Terezija Kovačić, rođena Arhanić (Za- nih umjetnosti u Parizu, 1925. Osim što je gorska Sela, Desinićki Ivanić, 16. rujna bio plodni i utjecajni arhitekt, Kovačić je 1891. - Zagreb, 5. rujna 1966.), radila radio i kao predavač na Visokoj tehničkoj je kao učiteljica, a za Viktora Kovačića školi u Zagrebu. udala se 1923. Do svoje smrti primala Kovačićev atelijer nalazio se u Radićevoj je posjetitelje, upravljala Zbirkom i sta- ulici 32. nom Kovačić. Sve predmete i stvari u U stanu u Masarykovoj 21 nalazi se por- stanu kao i sam stan u Masarykovoj 21, tret Viktora Kovačića koji je 1924., izra- sačuvala je nedirnutima. dio crnogorski slikar Milo Milunović (1897.-1967.). Bilješke U povodu smrti V. Kovačića, V. Lunaček 1 Terezija Kovačić dostavila je 8. travnja 1953. ističe kako je Kovačić zainteresirao ja- Narodnom odboru Grada Zagreba darovnu po- vnost za “arhitektonski izgled našeg nudu te 27. travnja1953. dopunu darovne po- grada. Ta od same želje i gramženja za nude (ArGUK) u kojima nudi Gradu Zagrebu što većim dobitkom, narušit će se lijepi na poklon privatnu zbirku javnog značaja pok. arhitekta V. Kovačića, koja sa stanom u Ma- izgled grada. Arhitekti su zvani, da to sarykovoj čini nedjeljivu cjelinu, uz uvjet da spriječe, kao što je to svojedobno radio Grad Zagreb preuzme sve troškove održavanja Kovačić“ (Lunaček, 1924.). stana i plaćanja stanarine (Terezija Kovačić

40 M U Z E O L O G I J A 4 5

nije bila vlasnica stana te stan nije mogao biti tarnjeg uređenja stana napravljen po zamisli predmet darovanja, nap.a.), da Zbirka ima na- arhitekta umjetnika“ koji treba “da se u cjelini ziv Umjetnička zbirka arh. Viktora Kovačića netaknut očuva, jer su svi ostali stanovi, koje te da darovateljica bude doživotna upravitelji- je pok. Kovačić bio umjetnički uredio, poslije ca zbirke. Grad Zagreb je u vezi s darovnom toga potpuno izmijenjeni“. Komisija također ponudom Terezije Kovačić osnovao posebnu navodi da “u cjelovitosti i čistoći estetskog i komisiju za procjenu zbirke Terezije Kovačić, umjetničkog odgojnog djelovanja stan Vikto- koja se spominje u izvještaju Odjela za prosvje- ra Kovačića nadilazi sve ostale privatne zbi- tu i kulturu Narodnog odbora Grada Zagreba rke javnog značaja“ (zapisnik Komisije od 4. (broj 2039-IV-1953, bez dat., ArGUK). Stručna studenog 1948., bez br., ArGUK). Narodni je komisija utvrdila da “zbirka ima za Zagreb odbor Grada Zagreba u zaključku sa sjednice naročitu kulturno-historijsku vrijednost koja se Gradskog vijeća od 7. srpnja 1953., te Vijeća ne može izraziti u brojkama“ (iako je materijal- proizvođača od 10. srpnja 1953. prihvatio je nu vrijednost Zbirke procijenila približno mi- ponudu Terezije Kovačić i primio u vlasništvo lijunu ondašnjih dinara) te da je Viktor Kovačić zbirku koja se sastoji od namještaja i umjetnina prvi u nas “počeo uvoditi shvaćanje moder- izloženih u tri sobe i predsoblju u Masaryko- ne arhitekture i uređenja ponutrica tražeći voj 21 (Zaključak Gradskog vijeća Narodnog i provodeći čistoću i jednostavnost oblika i odbora Grada Zagreba broj: 2089-1953, 10. 7. prostora“. Osim procjene, Komisija izradila 1953., ArGUK). Zaključkom su prihvaćeni svi i stručni popis zbirke (ukupno 87 predmeta). uvjeti darovateljice te je njime bilo predviđeno Članovi komisije bili su povjesničari umjet- sklapanje darovnog ugovora između darova- nosti Miroslav Montani, Olga Klobučar, Van- teljice i Gradskoga narodnog odbora. Nacrt tog da Pavelić, direktor Muzeja grada Zagreba dr. ugovora koji je bio usklađen sa zaključkom, Franjo Buntak, arh. Mladen Kauzlarić, slikar načinjen je još 1. lipnja 1953. i odnosio se Edo Kovačević i kipar Kosta Angeli Radova- samo na Zbirku, jer je stan bio u društvenom ni. Ispod popisa se, uz navedene članove Ko- vlasništvu. Terezija Kovačić pismeno je potvr- misije, kao izaslanica Konzervatorskog zavoda dila da se slaže s tekstom predočenoga nacr- navodi i prof. Zdenka Munk (izvještaj Komi- ta ugovora, ali do smrti vlasnice ugovor nije sije za procjenu zbirke Terezije Kovačić, bez potpisan. Iako ugovor o darovanju nije sklo- br., 30. travnja 1953., ArGUK). Narodni odbor pljen, Grad Zagreb je do smrti Terezije Kovačić Grada Zagreba bio je upoznat i s prijašnjim po- snosio sve troškove održavanja stana i davao zitivnim mišljenjima o Zbirci, kao i s tim da su naknadu Tereziji Kovačić za čuvanje stana. stan i predmeti u stanu (pokućstvo, slike i knji- Jedan od razloga što darovni ugovor nije sklo- ge) zbog svoje vrijednosti i značenja zaštićeni pljen možda je i to što je Narodni odbor grada (još) Odlukom Ministarstva prosvjete Narodne Zagreba radi izvršenja svoga zaključka donio Republike Hrvatske (broj 1924/45, 6.6.1945, i rješenje o osnivanju ustanove “Umjetnička AMKRH) te rješenjem ondašnjega Konzerva- zbirka arhitekta Viktora Kovačića u Zagrebu“ torskog zavoda Narodne Republike Hrvatske, (Službeni glasnik grada Zagreba 34-35/1953.), br. 1503-1948., 15.11.1948. (AMKRH), kojim koja je trebala preuzeti upravljanje Zbirkom, je Zbirka proglašena “privatnom zbirkom s iako je u praksi čuvanje i vođenje Zbirke bilo javnim karakterom“. Prethodno pozitivno povjereno Tereziji Kovačić, koja je za to prima- mišljenje u vezi s tim rješenjem dali su članovi la i novčanu naknadu. Pravovaljanost prihvata komisije koju je osnovalo Ministarstvo pro- darovanja Gradu Zagrebu utvrđena je sudskim svjete Narodne Republike Hrvatske 4.11.1948. putem jer je dokazano da je postojala valjana i koju su činili Vladimir Tkalčić, ravnatelj Mu- ponuda i valjano prihvaćanje ponude te da je zeja za umjetnost i obrt; Ljubo Karaman, direk- Grad ispunio sve uvjete darovanja. tor Konzervatorskog zavoda i Elvira Aranjoš Neposredno prije smrti Terezije Kovačić, iz Odjela za kulturu i umjetnost Ministarstva rješenjem Zavoda za zaštitu spomenika kulture prosvjete. Komisija Ministarstva prosvjete Grada Zagreba broj: 01-785/1-1964, 7.7.1965. ocijenila je da je stan “jedinstveni primjer unu- (ArGUK), utvrđeno je da Zbirka ima svojstvo

41 M U Z E O L O G I J A 4 5

spomenika kulture te je određen upis u Re- kustosica muzeja. Odredba iz darovnog gistar spomenika kulture Grada Zagreba. U ugovora, potpisanog 1. travnja 1966. obrazloženju se navodi da je stan V. Kovačića obvezuje da se prostor i predmeti na- “jedini sačuvani od čitavog niza enterieura, što ih je arh. Kovačić projektirao i izveo u Zagre- zovu Muzejom Anke Gvozdanović te da 4 bu“. i dalje služe u muzealne svrhe. S obzi- 2 Rješenje br. 1438-1949 (AMKRH). rom na to da su kuća, dvorište i vrt 1959. 3 Zaključak o predaji Memorijalne zbirke i stana nacionalizirani (osim trosobnog stana i arhitekta Viktora Kovačića na upravljanje Mu- garsonijere), a deset prostorija u kojima zeju grada Zagreba, broj: 03-305/1-1980, 26. 2. je smješten inventar Muzeja ostavljeno 1980. (ArGUK). 4 Godine 2005. Muzej grada Zagreba je radi mul- je u ograničenom privatnom vlasništvu timedijske prezentacije stana i Zbirke Viktora (do vremena kada prestanu služiti za Kovačića objavio CD-ROM s katalogom Stan održavanje Muzeja te postanu društveno Viktora Kovačića. vlasništvo), darovni se ugovor nije odno- 5 Rješenja Ministarstva kulture: a) Klasa: UP- sio na nekretnine. I-612-08/03-01-06/160, Ur. broj: 532-10-1/8- Kupoprodajnim ugovorom između Anke 03-2, od 23. rujna 2003., zaštita stana Viktora Kovačića; b) Klasa: UP-I-612-08/02-01-414, Gvozdanović i Grada Zagreba od 14. Ur. broj: 532-10-1/8-02-2, od 21. studenog svibnja 1966. Grad Zagreb postao je 2002., zaštita zgrade Divković/Oršić. vlasnikom i trosobnog stana u palači u 6 Prema Nadi Premerl (2000.). Visokoj 8.5 Prema reviziji inventara iz 1994., koju je napravio Muzej za umjetnost i Muzej Anke Gvozdanović1 obrt,6 Zbirka sadržava 1.052 predmeta darovateljica Anka Gvozdanović (namještaj u duhu historicističkih sti- Muzej za umjetnost i obrt, Visoka ulica 8 lova druge polovice 19. stoljeća, slike Nikole Mašića, Ljube Babića, Antonija Anka Gvozdanović, pijanistica, supru- Zuccara, Mencija Clementa Crnčića, ga suca i posjednika Dragutina Gvoz- Sonje Kovačić Tajčević i dr.; predmeti danovića, darovala je Gradu Zagrebu umjetničkoga obrta iz razdoblja od 18. 1. travnja 1966. privatni muzej Gvoz- do 20. stoljeća – srebrni pribor, staklo, danović, odnosno kompletni inventar porculan). Svakim od salona dominira deset prostorija kuće u Visokoj 8.2 određena boja te im otud i imena Plavi, Suvlasnici kuće u Visokoj 8, Anka Crni, Crveni i Zeleni salon. Reprezentati- Gvoz danović i njezin nećak Zvonimir vnim prostorijama prvog kata pripadaju Gvozdanović, uputili su još 9. studeno- i blagovaonica i plesna dvorana. Kuća i ga 1953. darovnu ponudu predsjedniku interijer jedinstvena su cjelina i primjer Gradskog odbora grada Zagreba u kojoj su reprezentativnoga stambenog prosto- izjavljuju da su voljni kuću i zemljište ra koji svjedoči o načinu života i stano- te sve pripadajuće predmete prenije- vanja viših slojeva građanstva u Zagrebu ti u vlasništvo Grada, a “u svrhu osnu- krajem 19. i početkom 20. stoljeća. tka gradskog Muzeja Gvozdanović“.3 Zbirka umjetnina Gvozdanović zaštićena Predloženi uvjet bio je trajno održavanje je rješenjem o zaštiti Zavoda za zaštitu zbirke u autentičnu prostoru te zahtjev spomenika kulture grada Zagreba od da Anka Gvozdanović ostane doživotna 25. ožujka 1966. (ZZSKGZ).7 Osim po-

42 M U Z E O L O G I J A 4 5 dataka da se u zbirci zaštićuje ukupno učenika.10 U knjigama dojmova (od 728 predmeta, rješenje ne donosi po- kojih je jedna za pojedinačne posjete, sebno obrazloženje. Odlukom Skupštine a druga za grupne) najčešći su iskazi grada Zagreba od 24. listopada 1967. oduševljenja. Zbirkom, kućom, dvorištem i vrtom Interijer palače korišten je za snimanje upravlja Muzej za umjetnost i obrt u Za- domaćih i međunarodnih ﬁ lmova te te- grebu.8 Rješenjem Ministarstva kulture levizijskih serija (npr. Ljubica, Vjetrovi Republike Hrvatske iz 2003. utvrđuje se rata, Nepokoreni grad). status kulturnog dobra za palaču Babočaj U listopadu 1996. Zbirka je zbog nea- – Gvozdanović, u kojoj se nalazi Zbirka dekvatnosti instalacija i građevinske Gvozdanović, kao i za vrt uz palaču.9 nesigurnosti objekta zatvorena za opću Od 1974. Muzej za umjetnost i obrt javnost.U tijeku su sanacija i uređenje vodi knjige dojmova o posjetu Zbir- cijelog objekta, kao i izrada dokumenta- ci Gvozdanović. Primjerice, 1978. cije za sanaciju vrtne površine.11 Muzej zabilježeno je u knjizi dojmova oko za umjetnost i obrt izradio je muzeološki 300 zapisa posjetitelja. Također, pre- program Zbirke, koji osim konzervacije ma evidenciji Muzeja, u školskoj go- ambijenta i otvaranja zbirke za javnost, dini 1992./93. Zbirku su posjetila 363 predviđa i stvaranje uvjeta za kulturna događanja u objektu i oživljavanje aktivnosti društva Kvak djelovanjem Kluba prijatelja Muzeja za umjetnost i obrt.12 Predložene teme, odnosno na- glasci za muzeološku prezentaciju Zbi- rke Gvozdanović jesu kultura življenja plemstva i bogatoga građanstva u Za- grebu na prijelazu iz 19. u 20. stoljeće te analiza umjetničkih segmenata Zbirke i historicističkih stilova (prema, Brkić 2005.).13 Društvena funkcija te kuće-muzeja bilo bi održavanje plesova, zabava, koncerata, klupskih i poslovnih sastanaka u organizaciji Muzeja za umjetnost i obrt. Planira se digitalizacija dokumentacije i izrada CD ROM-a s informacijama o Zbirci i donatorskoj obitelji radi muzeološke i marketinške prezentacije. Budući da je 2001. izdana knjižica No- vodvorska kuharica: Što se jelo u dvorima bana Jelačića Hanike Skurjeni,14 s receptima iz šest kuharskih bilježnica kuharice obitelji Gvozdanović, priprava Slika 9. Palača Babočaj - Gvozdanović, Visoka jela po starim receptima bila bi jedna od 8, oko 1935. posebnosti te kuće-muzeja.15

43 M U Z E O L O G I J A 4 5

Anka i Dragutin pl. Gvozdanović Anka pl. Gvozdanović, rođena Busch (Budimpešta, 30. svibnja 1887. – Zagreb, 4. svibnja 1968.),16 pijanistica i učiteljica klavira, završila je 1908. Konzervatorij u Budimpešti. Priređivala je samostalne koncerte i podučavala sviranje. Sačuvani su arhivski podaci koji govore da je kao klavirska pratnja nastupila na nekoliko koncerata u Hrvatskome glazbenom zavodu.17 Nakon udaje bavila se dobrotvor- nim radom te je s djecom uvježbavala javne nastupe za dječje koncerte i koncerte slijepe djece, također u Hrvatskome glazbenom zavodu u Zagrebu.18 Dragutin pl. Gvozdanović (Pečuh, Mađarska, 10. ožujka 1851. – Zagreb, 31. prosinca 1926.)19 podrijetlom je iz vojničke obitelji.20 Studirao je pravo u Slika 11. Anka Gvozdanović, oko 1920. Beču i Zagrebu. Godine 1875. službovao je u Zagrebu kao sudbeni prislušnik, a nakon toga više nije radio u javnoj službi.21 Bio je osobni tajnik22 grofice Klotilde Buratti, rođ. barunice Vranyc- zany Dobrinović (30. siječnja 1838. – 26. travnja 1912.)23 i upravitelj svih njezinih imanja, ostalim, imanja Stražeman pokraj Požege.24 S Ankom Busch vjenčao se 21. travnja 1919.25 U neobjavljenom rukopisu prikupio je građu za povijest i genealogiju obitelji Gvozdanović. Umjetnine Zbirke Gvozdanović naslijedio je ili prikupio na putovanjima što je nastavila činiti i Anka Gvozdanović nakon njegove smrti. Društvene večere i ručkovi kod obitelji Gvozdanović održavali su se svakog mjeseca, a redoviti gosti bili su gradski načelnici (Srkulj, Mošinski) te obitelji Matz, Frangeš, Hoffer, Faller, Vancaš, Kulmer, Crnčić, Pilar... Gvozdanovićeve su posjećivali i Zlatko i Joyce Baloković, Slika 10. Dragutin Gvozdanović, oko 1920. Dragutin Gorjanović Kramberger, Niko-

44 M U Z E O L O G I J A 4 5 la Faller, Branko Šenoa, M. C. Crnčić i za obrazovanje i kulturu Grada Zagreba, čiji je dr.26 sastavni dio i procjena vrijednosti trosobnog sta- Oba supružnika bili su članovi za gre- na u prizemlju kuće u Visokoj 8 od savjetnika za građevinarstvo Marijana Dubskog, navodi bačkoga građanskog kluba Kvak. Anka se da je Zavod za zaštitu spomenika kulture Gvozdanović bila je jedina žena koja je grada Zagreba darovanu zbirku procijenio na dobila status počasne članice Kvaka. iznos od 260.000,00 novih dinara, dok je pre- dmetni stan procijenjen na 136.000,00 novih Bilješke dinara (broj 06/3-11529/1, od 7. travnja 1966., ArGUK). Gradska uprava redovito je, od dosta- 1 Zbirku nazivamo Muzejom jer je takav naziv ve darovne ponude, svake godine odobravala uvjet darovnog ugovora. Unatoč tome, u ka- Anki Gvozdanović sredstva za “uzdržavanje i snijim dokumentima gradske uprave, konzer- čuvanje historijske zbirke i organiziranje izložbi vatorskih zavoda i Muzeja za umjetnost i obrt za građanstvo“. Nakon predaje Zbirke na upra- upotrebljavao se i još se rabi naziv Zbirka Anke vljanje Muzeju za umjetnost i obrt, sredstva za Gvozdanović. tu namjenu dodjeljuju se Muzeju. 2 Darovni ugovor od 1. travnja 1966., bez broja 4 Vidjeti bilješku 1. (ArGUK). 5 Kupoprodajni ugovor od 14. svibnja 1966., bez 3 Darovna ponuda od 9. studenog 1953. Iako broja (ArGUK). je darovnu ponudu, osim Anke Gvozdanović, 6 Popis inventara Zbirke Gvozdanović (Ar- potpisao i njezin nećak dr. Zvonimir Gvozdanović, on kasnije nije bio potpisnik GUK). 7 darovnog ugovora, ali je sastavni dio ugovora Rješenje br. 02-201/1-1966. (GZZSKP). 8 bilo i njegovo očitovanje da se kao zakoniti Zaključak Skupštine grada Zagreba od 24. li- nasljednik Anke Gvozdanović odriče prava na stopada 1967., broj: 06-202/1-1967. (ArGUK). 9 nasljeđivanje imovine koja je predmet darov- Rješenje MKRH, Klasa: UP-I-612-08/02- nog ugovora (ArGUK). Ugovor je osim Anke 01/821, Ur. broj: 532-10-1/8-03-2, od 9. travnja Gvozdanović potpisala njezina sestra Margi- 2003. 10 ta Čokel, a u ime Grada Zagreba predsjednik Zbirku Gvozdanović su, primjerice, 1993. Skupštine grada Zagreba Pero Pirker. U arhivi posjetili studenti Katedre za muzeologiju Fi- Grada Zagreba nije pronađeno da je Grad Za- lozofskog fakulteta u sklopu nastave kolegija greb u vezi s tom darovnom ponudom osnivao Muzejske zbirke dr. sc. Žarke Vujić, studenti posebne stručne komisije za valorizaciju po- Arhitektonskog fakulteta, Studija dizajna i dr. nude. Vjerojatno se smatralo dovoljnim da je (dokumentacija Zbirke Gvozdanović.) Zbirku zaštitio ondašnji Konzervatorski zavod 11 Vrt je u doba Gvozdanovića bio arhitektonski Hrvatske (rješenje br. 827-1947. od 12. rujna osmišljen, uređen i ukrašen vrtnom plastikom 1947., AMKRH) te da je nakon upućivanja da- koja je u međuvremenu propala. rovne ponude Konzervatorski zavod u Zagrebu 12 Društvo Kvak osnovano je 19. rujna 1879. i dostavio mišljenje Gradskom narodnom odbo- djelovalo je do 1945. Članovi su bili ugledni ru Grada Zagreba, Odjelu za prosvjetu i kultu- Zagrepčani, koji su priređivali društvene i kul- ru, a potpisao ga je tajnik dr. Zvonimir Turina. turne večeri radi druženja i održavanja društva U njemu se navodi “da zbirku valja čuvati kao vedrog raspoloženja. Na svečane večere poziva- cjelinu i to zbog toga jer je ona kao cjelina ek- ne su i žene, ali one nisu bile i članice. U članstvo latantan kulturno-historijski dokument lošeg (91 člana) pristup su imali bankari, industrijalci, ukusa prvih decenija 20. st., bez obzira što ima- gospodarstvenici znanstvenici, liječnici, umjet- de i veoma vrijednih predmeta“ (dopis Konzer- nici, profesori, činovnici, odvjetnici i časnici te vatorskoga zavoda u Zagrebu, br. 2495-1954. pripadnici slobodnih zvanja, vlastela i poduzet- 18.11.1954., AKOMK). Takvo obrazloženje nici (dokumentacija Zbirke Gvozdanović). govori o onodobnom povijesno-umjetničkom 13 Brkić, S. (2005): Muzeološki program Zbirke i konzervatorskom vrednovanju historicističkih Anke Gvozdanović za 2005. godinu, Muzej za interijera. U informaciji tadašnjeg Sekretarijata umjetnost i obrt, Zagreb.

45 M U Z E O L O G I J A 4 5

14 Hanika Skurjeni je poslije obitelji Jelačić u No- 25 Vidjeti bilješku 19. vim Dvorima radila za obitelj Gvozdanović, ali 26 Sestra Anke Gvozdanović Margita Čokel vodi- i za druge obitelji u Zagrebu. Kao šef posluge la je od 1927. do 1935. bilježnicu u koju je upi- kod Gvozdanovića je radio suprug Hanike Sku- sivala imena osoba koje prisustvuju prijemima rjeni, poznati naivni slikar Matija Skurjeni. i pripadajuće jelovnike. Kako su Gvozdanovići 15 Restorani u sklopu imanja National Trusta u V. u Visokoj 8 priređivali društvene večere i oku- Britaniji nude hranu napravljenu prema povije- pljanja, tadašnji gradonačelnik Zagreba Hein- snim receptima osmišljenima prije nekoliko zel znao im se obratiti za posudbu jedaćeg stotina godina. Obavijesti o toj ponudi redovito pribora za večere koju bi priređivao za gradske se objavljuju u priopćenjima te institucije. zastupnike. Primjerice, jedna od takvih zamolbi 16 U imeniku zavičajnika, redni broj 20227 (Dra- nosi datum 15. veljače 1923. Ta zamolba, kao i gutin pl. Gvozdanović), navode se podaci o bilježnica M. Čokel, nalazi se u dokumentaciji rođenju i podrijetlu Anke pl. Gvozdanović, Zbirke Gvozdanović u Visokoj 8. Imenik zavičajnika, knj. 8., Državni arhiv u Za- grebu. 17 Arhiv Hrvatskoga glazbenog zavoda u Zagrebu. Zbirka Magjer 18 Zahvaljujemo gospođi dr. Inge Heim, rođakinji Anke Gvozdanović, na ljubaznoj pomoći pri darovatelji Drago Magjer, Marga našem traženju konkretnih podataka o do- Magjer i Nada Ostrogović-Magjer, brotvornom radu Anke Gvozdanović, kao i na Tomislavov trg 8 potvrđivanju nekih drugih pojedinosti o obitelji Gvozdanović. Pravnik i kolekcionar Drago Magjer da- 19 U imeniku zavičajnika kao datum rođenja Dra- rovao je svoje umjetnine Gradu Zagre- gutina pl. Gvozdanovića se navodi 10. ožujka bu dva puta. Prvi dio Zbirke darovao 1851.; redni broj 20227., Imenik zavičajnika, knj. 8., Državni arhiv u Zagrebu. je 24. listopada 1967. sa svojom prvom 20 U Zbirci se, primjerice, uz portrete ostalih pre- suprugom Margom Magjer, a drugi dio daka, čuva portret Karla Pavla pl. Gvozdanovića 29. ožujka 1974., s drugom suprugom (1763.-1817.), viteza Reda Marije Terezije od Nadom Ostrogović-Magjer. Ukupno je 1801. darovano 239 predmeta. Prvi put daro- 21 Vidjeti bilješku 19. 22 Obad Šćitaroci, M., Obad Šćitaroci, B. (1998.): vano je 126 predmeta (slike iz razdo- Dvorci i perivoji u Slavoniji, Od Zagreba do blja od 14. do 20. stoljeća, skulpture 20. Iloka, Šćitaroci, Zagreb, str. 393. stoljeća, stilski namještaj iz razdoblja od 23 Vidjeti poglavlje 2.2.IV., bilješka 9. 17. do 19. stoljeća i antikni satovi iz 18. 24 Marina Škarić, rođ. pl. Gvozdanović, operna i 19. stoljeća), a u drugi put, 1974. go- pjevačica, sestra Dragutina pl. Gvozdanovića, objašnjava da je Dragutin pl. Gvozdanović, kao dine, još 116 predmeta (slike i skulptu- student prava, radio u kancelariji zagrebačkoga re 20. stoljeća te slike iz vremena 17. odvjetnika Šrama. Kuću u Visokoj ulici dobio - 19. stoljeća). Darovatelji su određeni je u vlasništvo od Grada Zagreba kao naknadu kao doživotni čuvari Zbirke. Zbog za iseljenje iz palače Dverce. Vidjeti poglavlje 2.2.IV., bilješka 9. i Novosti 15/12, 1937., br. skučenosti prostora određeno je da Zbi- 345. U napisima o Zbirci Gvozdanović često se rku “nije moguće voditi prema načelima zamjenjuju funkcije i biografski podaci Dragu- muzeja¨“, nego je darovatelju dopušteno tina pl. Gvozdanovića i njegova oca Draguti- da zbirku razmjesti u prostorijama stana na pl. Gvozdanovića starijeg (1827. – 1901.), “prema svojim prilikama“. Prema darov- velikog župana požeške županije i gradova Požege i Broda. U tom smislu Marina Škarić nome ugovoru, darovatelji su bili obvez- tvrdi da “Dragutin pl. Gvozdanović mlađi nije ni voditi inventar darovanih predmeta i bio niti veliki župan ni magnat ni virilist“. omogućiti razgledavanje Zbirke.1

46 M U Z E O L O G I J A 4 5

Magjer je smatrao da je “u općem naro- ostane sačuvano“ (Cvetkova, 1967., 9.). dnom interesu“ da predmeti budu sta- Cjelokupnu zbirku Magjer Regionalni je vljeni na uvid i upotrebu javnosti i bio zavod za zaštitu spomenika kulture u Za- je spreman već 1952. darovati sve svoje grebu upisao u Registar pokretnih spo- kolekcije Gradu Zagrebu. Iz dopisa Na- menika kulture 28. prosinca 1973., kada rodnom odboru Grada Zagreba, Savjetu je popisano 320 predmeta (namještaj od za prosvjetu i kulturu od 18. lipnja 1952., 17. do 19. st., graﬁ ke – Albrecht Dürer, iščitava se da je vlasnik na taj način Eugene Delacroix, Miroslav Kraljević, želio sačuvati predmete i upotrijebiti ih Ivan Meštrović, Tomislav Krizman, za ono za što ih je namijenio prilikom Rembrandt van Rijn; slike, pergamenti skupljanja.2 Zbirku je Magjer darovao i rukopisi iz 16. – 18. stoljeća, moder- Gradu jer nije želio “doživjeti sudbinu no slikarstvo i skulptura, staro slikarstvo kolega kolekcionara čiji su nasljednici – barok i bidermajer, ikone iz 14. – 18. zbirku razdijelili između sebe i raspro- stoljeća, minijature, zbirka svijećnjaka, dali i čovjeka srce zaboli kakav je kraj umjetnički obrt – engleski porculan, ante kolekcije... U obitelji nemam nikoga tikni satovi).3 tko bi imao strast da očuva kolekciju. To Prema mišljenju Komisije Regionalnog je rad. Treba neprestano nadzirati i re- zavoda za zaštitu spomenika kulture u staurirati. Želim da ono što sam sakupio Zagrebu od 19. ožujka 1973., Zbirka Ma-

Slika 12. Zbirka Magjer, ambijent stana u Zagrebu, Tomislavov trg 8

47 M U Z E O L O G I J A 4 5 gjer je kao cjelina izuzetna zbog količine i raznolikosti prikupljenih predmeta, a kao osobito vrijedni izdvojeni su rani radovi Marina Tartaglie, Frane Šimunovića, Da- libora Paraća i Ivana Meštrovića4 te ikone od 15. do 18. stoljeća ruskoga, srpskoga i dalmatinskog podrijetla.5 Prema rješenju Ministarstva kulture Republike Hrvatske iz 2003.,6 najvrjedniji i najbrojniji segment Zbirke Magjer jest slikarstvo od 16. do 20. stoljeća (talijanski i sjevernoe- uropski autori baroka i klasicizma te hrvatski umjetnici 20. stoljeća – Emanuel Vidović, Ignjat Job, Marino Tartaglia, Frano Šimunović, Antun Motika, Jero- lim Miše, Mladen Veža, Robert Auer).7 Od kiparskih djela u Zbirci se nalaze radovi Frane Kršinića, Ivana Meštrovića, Branislava Deškovića, Dujma Penića, Vjekoslava Rukljača, Petra Pallavicinija i Frana Meneghella-Dinčića. Namještaj Slika 13. Drago Magjer zbirke od 17. do 19. stoljeća također je visoke umjetničke vrijednosti, npr. škrinja s dijelovima iz 17. stoljeća, talijanski sekreter iz 18. stoljeća, kabi- netski ormarići iz 18. stoljeća i dr. Zbirka Magjer je u peterosobnom stanu na Tomislavovu trgu otvorena 1967. za javnost. Njome upravlja Nada Ostrogović- Magjer i, unatoč visokoj životnoj dobi donatorice, Zbirku je moguće posjetiti uz prethodnu najavu. Predmeti se go- Slika 14. Drago Magjer s prvom suprugom Margom, oko 1690.

48 M U Z E O L O G I J A 4 5 dinama redovito restauriraju sredstvi- Zagrebu, a pok. Drago Magjer uspio je ma gradskog proračuna. U skladu sa sačuvati umjetničke predmete usprkos zaključkom Gradskoga poglavarstva od burnim vremenima i dramatičnim se- 18. prosinca 1996., Zbirka će se nakon lidbama Zbirke još tijekom Drugoga smrti darovateljice premjestiti u Muzej svjetskog rata te je jedina privatna zbirka za umjetnost i obrt, bez obveze stalnog darovana Gradu Zagrebu koja bi mogla izlaganja.8 Ali ako se bude izlagala Zbi- biti muzeološki prezentirana kao dom rka u cjelini ili pojedini predmeti iz nje, zagrebačkog kolekcionara umjetnina.10 mora biti naznačeno da je riječ o donaciji Drage Magjera, Marge Magjer i Donatorska obitelj Magjer11 Nade Ostrogović-Magjer Gradu Zagre- Drago Magjer (Mostar, 4. lipnja 1895. bu. – Zagreb, 10. prosinca 1979.), pravnik i Iako nije vezana za prostor stana na kolekcionar. Pravni fakultet završio je u Tomislavovu trgu, Zbirka Magjer čini Beogradu, a kao pravnik je radio u Su- s njim harmoničan ambijent.9 Jedan je botici i Splitu. Za vrijeme života u Splitu od posljednjih sačuvanih građanskih družio se s umjetnicima i piscima te naba- kolekcionarskih interijera koji nosi duh vljao njihove radove. Prateći umjetnička prijeratne (prije Drugoga svjetskog rata) kretanja, pisao je osvrte i likovne kritike. kulture i stila građanskog življenja u Od 1941. godine radio je u Ministarstvu zdravstva i udružbe Nezavisne Države Hrvatske, a nakon 1945. kao tajnik u Mi- nistarstvu socijalne politike u Zagrebu. Margarita (Marga) Magjer, rođena Diviš, (Trebinje, 6. srpnja 1900. – Zagreb, 26. srpnja 1967.), prva supruga Drage Ma- gjera, radila je kao učiteljica. Vjenčali su se 1920-ih godina. Prema riječima Nade Ostrogović Magjer, Marga Magjer bila je velika potpora suprugu u skupljanju umjetnina za privatnu zbirku. Nada Ostrogović-Magjer (Vrbnik na Krku, 24. rujna 1911.), druga supruga Drage Magjera, radila je kao odgojitelji- ca u osnovnim školama. Nakon Drugoga svjetskog rata u Ministarstvu socijalne politike brinula se o smještaju djece logoraša iz Drugogaq svjetskog rata te o napuštenoj i problematičnoj djeci. Za Dragu Magjera udala se 1967. Amaterski je svirala klavir i podržavala supruga u prikupljanju umjetnina. Nakon njegove Slika 15. Nada Ostrogović Magjer, oko 1935. smrti bila je čuvarica Zbirke Magjer.

49 M U Z E O L O G I J A 4 5

Bilješke galerije starih majstora JAZU i Nada Križić iz Regionalnog zavoda za zaštitu spomenika kul- 1 Podaci iz darovnih ugovora nisu označeni po- ture u Zagrebu. Prijedlog da se prihvati drugi sebnim urudžbenim brojem (ArGUK). dio donacije potvrdio je i Savjet za nauku i kul- 2 Cilj dopisa bio je da mu Grad dodijeli prostor turu Skupštine grada Zagreba na sjednici od 27. za izlaganje Zbirke u kojemu bi on stanovao i rujna 1973. (zapisnik bez. br., 27. rujna 1973., upravljao Zbirkom. Takav prijedlog i darovnu ARGUK), i to nakon uvodnih izlaganja o zbirci ponudu Drage Magjera u svojem je izvješću koje su iznijele Nada Križić iz Regionalnog za- Savjetu za prosvjetu i kulturu Narodnog odbo- voda za zaštitu spomenika kulture u Zagrebu i ra Grada Zagreba 29. podržala 1955. podržala Ljiljana Poljak iz Sekretarijata za obrazovanje, Komisija za muzejsko-konzervatorska pitanja kulturu i ﬁ zičku kulturu. Savjeta za prosvjetu i kulturu Grada Zagre- 4 Nada Vrkljan Križić je, izdvajajući pojedina ba smatrajući da su u Zbirci osobito vrijedne skulpture i slike domaćih majstora (Meštrovića, slikarska djela, opširnije pisala o Zbirci Magjer Kršinića, Deškovića, Palavicinija, Penića, Mo- u članku Zbirka pok. Drage Magjera i Nade tike, Mišea, Tartaglie i dr.), da zbirka “predsta- Ostrogović Magjer, Muzeologija 32, 1995., vlja veliku umjetničku i kulturno-historijsku 137-145. 5 vrijednost s obzirom na kvantitetu i kvalitetu Kao u bilješci 3. 6 predmeta“ te da je riječ o ugroženoj vrijednoj Rješenje Ministarstva kulture Republike Hr- kulturno-povijesnoj zbirci koja “razasuta gubi vatske, Klasa: UP-I-612-08/03-01-06/154; Ur. svoje značenje za prosvjetno-naučne svrhe” broj: 532-10-1/8-03-2 , 23. 9. 2003. (ArGUK). 7 (ArGUK). Članovi komisije bili su Anka Simić, O pojedinim vrijednim likovnim ostvarenjima Olga Klobučar, Zlata Lubienski, Miroslava De- Ignjata Joba, Frana Šimunovića, Antuna Motike, spot i Lelja Dobronić. Savjet za prosvjetu i kul- Emanuela Vidovića i Vjekoslava Paraća u Zbirci turu 13. siječnja 1953. (dopisom broj: 7836-V- Magjer opširnije je pisala povjesničarka umjet- 1952, ARGUK) u načelu je prihvatio darovanje, nosti Nada Vrkljan Križić u odličnom članku ali je izvijestio D. Magjera da će se detalji u Zbirka pok. Drage Magjera i Nade Ostrogović vezi s darovanjem rješavati kada Grad Zagreb Magjer (Vrkljan Križić, 1995., 137-145.). 8 osigura traženi prostor za smještaj Zbirke, što Zaključak Gradskoga poglavarstva grada Za- se dogodilo tek 1967., kada je i sklopljen ugo- greba od 18. prosinca 1996. o predaji Zbirke vor o darovanju prvog dijela Zbirke. Prije toga, Magjer na upravljanje Muzeju za umjetnost i u dopisu Skupštini grada Zagreba, ondašnji obrt nakon smrti darovateljice, Klasa: 402- Zavod za zaštitu spomenika kulture Grada Za- 09/96-01/6, Ur. broj: 251-01-03/3-96-2 (Ar- greba procijenio je vrijednost Zbirke Magjer na GUK). približno 50 milijuna tadašnjih dinara (dopis 9 Da je ambijent Zbirke vrijedan čuvanja u izvor- broj: 02-705/2, 17.11.1965, ARGUK). nom obliku smatrala je i Radna grupa za pri- 3 Rješenje Regionalnog zavoda za zaštitu spo- vatne umjetničke zbirke 1976. godine (izvješće menika kulture u Zagrebu br. 0-286/2, 28. 12. Radne grupe u: ArGUK). 1973., (AGZZSKP, ArGUK). 10 Smatramo da bi s vlasnicima stana u koje- Prije realizacije drugog dijela donacije u komi- mu se nalazi Zbirka Magjer, trebalo ispitati siji su bili povjesničari umjetnosti Anka Bulat mogućnost donacije ili otkupa stana i ostanka Simić, Vera Borčić iz Povijesnog muzeja Hr- Zbirke u sadašnjem prostoru. vatske, Jelena Uskoković iz Moderne galerije 11 Podaci iz razgovora autora s donatoricom Na- u Zagrebu, Vinko Zlamalik iz Strossmayerove dom Ostrogović Magjer.

50 M U Z E O L O G I J A 4 5

Memorijalna zbirka Joze Kljakovića Nakon preseljenja slikarova sina Kruno- slava iz kuće 1973., kuća je bila u iznim- darovatelj Jozo Kljaković no lošem stanju i tadašnja gradska uprava Centar za likovni odgoj grada grada Zagreba nije pravodobno reagirala Zagreba, Rokov perivoj 4 da bi spriječila daljnju devastaciju. Zbog Hrvatski slikar Jozo Kljaković darovao lošeg stanja kuće i ugroženosti inventara, je Gradu Zagrebu 17. rujna 1969., svoju predmeta i građe dio Zbirke je u svibnju privatnu kuću na Rokovu perivoju 4 i u 1973. preseljen u Atelijer Meštrović. njoj svoja umjetnička djela i djela drugih Zbirka je 16. travnja 1974. predana Ga- autora. U darovnici je izrazio želju preda- lerijama grada Zagreba na upravljanje4, ti “na trajno korištenje javnosti sva svoja a namještaj je pohranjen na tavanu Ga- i druga prikupljena umjetnička djela i lerije. Krajem travnja 1975. započeli su svoju kuću“.1 Uvjet ugovora bio je da Grad radovi na kući i trajali su do listopada te nakon njegove smrti uredi kuću “kao me- godine. Godine 1992./1993. komisijski morijalnu galeriju na spomen stvaralačkog je utvrđeno da je namještaj uništen i rada i života“ slikara darovatelja. neupotrebljiv zbog neprimjerenih uvje- Darovana je kuća građena od 1928. do ta u kojima se čuvao. Tako je, nažalost, 1930. prema nacrtima uglednog arhitekta isključena mogućnost znatnije ambijen- Stjepana Planića (1900. - 1980.). Prema talizacije postava Zbirke Kljaković u ugovoru, Gradu su darovana 63 predme- slikarovoj kući. ta – od toga 26 slika, 21 komad stilskog Ministarstvo kulture Republike Hrva- namještaja, 8 skulptura, dio knjižnice i tske 2004. godine zajedničkim rješenjem ostali materijal te dokumentacija.2 zaštićuje Zbirku i kuću 2004. Prema U listopadu 1972. izrađen je novi popis tom rješenju, nakon revizije stvarnog Kljakovićevih predmeta: 22 slike, 1 slika stanja Zbirke, ona sadržava ukupno starog majstora iz 17. stoljeća, 22 koma- 342 predmeta raspoređena u četiri gru- da namještaja i 8 skulptura. Taj se popis pe: umjetnine (81 redni broj, od toga 22 u usporedbi s onim iz 1969. razlikuje u sljedećemu: komple- tirana je knjižnica, otuđene su stvari vraćene, neke su izbrisane s popisa, građi Zbirke dodane su neobjavljene pjesme Vladimira Na- zora, Kljakovićevi crteži, skice i studije, klišeji ilustra- cija Smrti Smail-age Čengića te diplome, 3 medalje i plakete. Slika 16. Kuća Kljaković u Zagrebu, Rokov perivoj 4

51 M U Z E O L O G I J A 4 5

Kljakovićeva ulja i jedno ulje nepoz- njen spomenički integritet“.6 Kako je natog autora, 51 Kljakovićev crtež i 7 poslanje Centra “upoznavanje s vrijed- skulptura raznih autora, 5 radova Frane nostima likovnog stvaralaštva, likovnim Kršinića, među ostalima i portret Joze izrazima i tehnikama te širenje interesa Kljakovića u bronci iz 1935.), namještaj za likovne umjetnosti“, smatralo se da je (3), knjige (233 redna broja, s tim da se takva djelatnost u skladu s djelatnošću dio knjiga čuva u Zbirci, a dio je u Fun- Kljakovićeve memorijalne galerije te da daciji Meštrović u Zagrebu, Mletačka 8; bi joj mogla dati društvenu važnost koju većinom je riječ o knjigama o umjetnosti do tada nije uspjela postići. i likovnim monograﬁ jama) te ostalo (25 Zbirka Kljaković je 1995. otvorena za rednih jedinica – Kljakovićeva osobna javnost. Osigurano je stručno vodstvo po pisana građa, pisma i fotograﬁ je, od čega Zbirci, a kuća je 1998., potpuno obno- se dio nalazi u Kljakovićevu atelijeru, a vljena sredstvima Grada Zagreba.7 dio u Fundaciji Meštrović).5 Gotovo od trenutka darovanja čuli su Jozo Kljaković se prigovori stručnih krugova zbog ne- Jozo Kljaković (Solin, 10. ožujka 1889. dovoljne stručne procjene Kljakovićeve – Zagreb, 1. listopada 1969.), hrvatski darovne ponude, kao i neadekvatno- slikar i profesor na Akademiji likovnih sti kuće za galerijske namjene. Unatoč umjetnosti u Zagrebu. provođenja klasičnih načina muzejske Upisao je arhitekturu na Visokoj tehni č- komunikacije, zanimanje javnosti za koj školi u Pragu 1908. i usporedo privat- Zbirku Kljaković bilo je slabo. Iako no učio slikarstvo kod Vlahe Bukovca. je sama memorijalnost građe poveza- Školovao se u Švicarskoj kod Ferdinanda ne s djelovanjem uglednog slikara da- Hodlera 1917., a u Parizu je 1920. kod vala društveno relevantno opravdanje Marcela Lenoira učio fresko slikarstvo. prihvaćanju donacije i njezinu otvaranju Radio je kao kustos Moderne galerije za javnost, radi bolje posjećenosti od u Zagrebu, a kao profesor Akademije početka su planirane dodatne srodne kul- likovnih umjetnosti u Zagrebu od 1921. turne aktivnosti. Pojavila se i ideja da se do 1943. predavao je zidno i dekorati- u kući Kljaković izloži i Zbirka “Benko vno slikarstvo. Godine 1921. oženio se Horvat“, koja se također nalazila pod Antonijom Kabler i s njom imao sina upravom Galerija grada Zagreba, a za Krunoslava. Nakon godina emigracije u koju nije bilo druge mogućnosti izla- Argentini i Rimu 1968. vratio se u Za- ganja, ali to nije ostvareno. greb. Prije Drugoga svjetskog rata, osim Zbirka Kljaković je konačno 7. prosinca u Zagrebu, izlagao je u Rimu, Londonu, 1982. predana na upravljanje Centru za Parizu, Ženevi, Zürichu, Philadelphiji, likovni odgoj grada Zagreba. Objašnjenje Barceloni (Becić, 1941.). Bio je također tadašnjega Gradskog komiteta za pro- član Međunarodnog udruženja likovnih svjetu, kulturu i znanost bilo je da je umjetnika u Bruxellesu (Becić, 1941.). Centar za likovni odgoj grada Zagreba Osobit je po izradi znamenitih fresaka izabran kao najbolje rješenje “koje bi u svjetovnim i crkvenim objektima. moglo oživjeti galeriju i privesti ju svr- Freskama je oslikao crkvu sv. Marka u sishodnijem korištenju, a da se ne naruši Zagrebu (1923. – 1940.), Zvonimirovu

52 M U Z E O L O G I J A 4 5

voru Kljakovićeve monografije, objavljene 1947., Gior- gio de Chirico (1888.-1978.), izni- mni talijanski umjetnik, predstavnik tzv. metafizičkog slikarstva, koji je radio i kao likovni kritičar, navodi da se, “stigavši sada do zre- losti...Kljaković danas s pravom smatra na polju kompozicije i fresaka najboljim hrvatskim živućim Slika 17. Jozo Kljaković, oko 1920. slikarom“.9 spomen crkvu u Biskupiji kod Knina, Bilješke Gradsku vijećnicu u Zagrebu, Slavonsku 1 Darovni ugovor od 17. rujna 1969., nema banku i Trgovačko-obrtničku komoru urudžbenog broja (ArGUK). U arhivi Grada u Zagrebu i Zavod sv. Jerolima u Rimu Zagreba nema podataka da su darovanu ponu- (1956.) te dvorane privatnih kuća u Za- du valorizirali stručnjaci, niti da je prethodno grebu (npr., 1925. kuća Frigan, Opatička donesen zaključak o prihvaćanju donacije od 27/Demetrova 22).8 Ilustrirao je ep Skupštine grada Zagreba. Očito zbog poznije životne dobi i bolesti donatora za to nije bilo Smrt Smail-age Čengića I. Mažuranića vremena (darovni ugovor sklopljen je 17. rujna ( izdanje iz 1922.), i pripovijetku Alkar 1969., a J. Kljaković je već dva tjedna nakon Dinka Šimunovića (izdanje 1933.). toga, 1. listopada umro). Ondašnji Gradski U nefigurativnom slikarstvu Kljaković sekretarijat za obrazovanje, kulturu i fizičku nije vidio budućnost umjetnosti: “Zašto kulturu zaprimio je nakon smrti donatora od upotrebljavaju riječi “čovjek“ i “kla- stručnih službi Skupštine grada Zagreba samo darovni ugovor i popis predmeta. Popis je izra- rinet“, koje spadaju u malograđanski dila 6. siječnja 1969. Ivy Lentić Kugli iz Re- rječnik. Kada su izmislili svoju formu gionalnog zavoda za zaštitu spomenika kulture. za čovjeka, svoju za klarinet, onda mo- Zanimljivo je da se uz donatora J. Kljakovića raju izmisliti i svoje riječi, odnosno svoj i predsjednika Skupštine grada Zagreba Josipa jezik“, zapisao je u svojoj autobiografi ji Kolara, kao daroprimca, na darovnom ugovo- (Kljaković, 1992., 73.). Vladimir Becić ru potpisalo ukupno sedam svjedoka, od kojih dvoje članova obitelji Kljaković. Dan nakon je Kljakovića 1940. predložio za člana sklapanja darovnoga ugovora, 18. rujna 1969., dopisnika u Umjetničkom razredu JAZU Savjet za plan i fi nancije Skupštine grada Za- “s obzirom na umjetničko značenje pro- greba donio je zaključak kojim odobrava daro- fesora Joze Kljakovića u hrvatskom likovni ugovor i sve fi nancijske obveze Grada koje vnom životu“ (Becić, 1941.). U predgo- su bile uvjet darovanja (izvadak iz zapisnika 1.

53 M U Z E O L O G I J A 4 5

sjednice Savjeta za plan i fi nancije Skupštine zaštićena je rješenjem Ministarstva kulture grada Zagreba, 18. rujna 1969., bez br., Ar- Klasa: UP-I-612-08/02-01/376, Ur. broj: 532- GUK). Gradski sekretarijat za obrazovanje, 10-1/8-02-2, 28. svibnja 2002. kulturu i fi zičku kulturu tek je u svibnju 1973. 9 Jozo Kliaković, texto de Giorgio de Chirico, mo- osnovao Komisiju za stručnu procjenu vrijed- nografi ja, Roma, Editrice Universitas, 1947, 4. nosti Zbirke i objekta pok. Joze Kljakovića “u sastavu Zdenka Munk, direktorica Muzeja za umjetnost i obrt, Nada Križić, predstavnik Re- Zbirka Ljube Penić gionalnog zavoda za zaštitu spomenika kulture, Božidar Gagro, likovni kritičar i profesor Filo- darovateljica Ljuba Penić zofskog fakulteta, Željka Čorak, likovni kritičar Muzej za umjetnost i obrt, i Ljiljana Poljak, stručni suradnik Sekretarijata Trg maršala Tita 10 za obrazovanje, kulturu i fi zičku kulturu“, koja je Skupštini grada Zagreba predložila da se Ljuba Penić, umjetnica i kolekcionarka “zbog prilično malog broja predmeta zbirke umjetnina, darovala je Gradu Zagrebu (...) zbirka i zgrada predaju u nadležnost kul- 29. rujna 1975. svoju privatnu zbirku čiji turnoj ustanovi koja bi u zgradi mogla obavljati predmeti potječu iz razdoblja od 17. do svoju djelatnost i istovremeno preuzeti obavezu početka 20. stoljeća (stilski namještaj, održavanja zbirke, stručne obrade i prezentacije zbirke za javnost“ (dopis br. 06/1-408/1-73, slikarstvo, napose rana djela Zlatka 1.6.1973, ArGUK). Šulentića, predmeti primijenjene umjet- 2 Ibid. 3 Rješenje Ministarstva kulture Republike Hr- vatske, Klasa: UP/I-612-08/04-01-06/36, Ur. broj: 532-10-1/8-04-2, od 18. ožujka 2004. 4 Skupština grada Zagreba Umjetničku je zbirku Joze Kljakovića 16. travnja 1974. pre dala na upravljanje, zajedno s obiteljskom zgradom, Galerijama grada Zagreba zaključkom broj: 03-1303/1-74 (ArGUK). U zaključku je izričito utvrđeno da će Galerije grada Zagre- ba na Rokovu perivoju 4 urediti Memorijalnu galeriju “Jozo Kljaković” i otvoriti je za javnost. 5 Kao bilješka 3. Zanimljivo je da je među ostalom građom i rukopis neobjavljenih pjesama Vladimira Nazora posvećenih Jozi Kljakoviću. 6 Skupština grada Zagreba donijela je 7. prosinca 1982. zaključak o izmjeni zaključka o predaji Umjetničke zbirke Joze Kljakovića na upravljanje, Broj: 03-3608/1-1982, kojim je Zbirku zajedno sa zgradom predala na upravljanje Cen- tru za likovni odgoj Grada Zagreba (ArGUK). 7 Informacije o Zbirci mogu se pročitati i na web adresi URL: http://www.likovni-centar.htnet. hr/jozo/ Slika 18. Vitrina, bidermajer, Austrija, 1825. – 8 Taj se podatak često izostavlja u biografskim 1830., furnir oraha i jagnjede, staklo, podacima o Jozi Kljakoviću. Kuća Frigan 163 x 117 x 42 cm, stalni postav MUO

54 M U Z E O L O G I J A 4 5 nosti), a stan u kojemu je živjela ustupila (živio od 1650. do 1718., na spomenutoj je za prezentiranje Zbirke.1 Na popisu dužnosti od 1685.), osnivač jednog od Zbirke u tom trenutku bilo je 206 pre- najstarijih geografskih društava u svijetu dmeta. – Accademie delli Argonauti. U Zbirci se Stan Penić bio je smješten na trećem nalaze i dalmatinske škrinje te keramika katu kuće Frank, građene 1913. - 1914. vezana za rad zagrebačke Obrtne škole (bivša Ulica braće Kavurić 33, danas između dva svjetska rata. Hebrangova), koju je projektirao arhi- Zbirka je 18. lipnja 1979. godine pre- tekt Viktor Kovačić, i trebao se, u skla- dana na stalno upravljanje Muzeju za du sa željom iz darovne ponude, nakon umjetnost i obrt,4 gdje je obrađena i smrti Ljube Penić i iseljenja sustanara, katalogizirana te raspoređena u devet urediti i otvoriti za javnost.2 Nažalost, muzejskih zbirki i poslovne prostore to nije ostvareno. Dok je bila izložena Muzeja.5 Donacija Penić posebnom je u spomenutom stanu, Zbirka je imala i izložbom predstavljena javnosti u Mu- ambijentalnu vrijednost, a osobito je bilo zeju za umjetnost i obrt 1980. (Donacija vrijedno to što se nalazila u jednome Ljube Penić, 1980.). od najpoznatijih objekata hrvatske moderne arhitekture s početka 20. stoljeća. Ljuba i Stjepan Penić Vanjska arhitektura kuće Frank u stilu Ljuba Penić, rođ. Matanić (Delnice, je ranorenesansne firentinske palače, 17. ožujka 1896. – Zagreb, 10. prosinca a unutrašnju arhitekturu karakterizira modernistički raspored prostorija radi vizualnoga i praktičnog proširenja prostora te objedinjenja funkcija. Ponovljeni popis Zbirke Penić iz 2003. donosi 208 inventarnih brojeva, odnosno ukupno 283 predmeta (stilski namještaj 18. i 19. stoljeća, orijentalni sagovi, slikarstvo između dva svjetska rata, napose rana djela Zlatka Šulentića, predmeti primijenjene umjetnosti iz razdoblja od 17. do početka 20. stoljeća u me- talu i porculanu te satovi). Najznačajniji dio Zbirke jesu slike i graﬁ ke: 15 slika Zlatka Šulentića, osobito njegovi rani radovi, pojedinačna djela Vilka Gecana, Maksimilijana Vanke, Milivoja Uzelca, Otona Postružnika, Lea Juneka te graﬁ čki listovi iz 16., 17. i 18. stoljeća.3 U Zbirci su kuriozum venecijanske karte kineskih Slika 19. Zlatko Šulentić: Ljuba (Portret Ljube provincija iz 17. i 18. stoljeća u bakropi- Penić), 1917., ulje na platnu, 41 x 34 su. Njihov je autor kozmograf Mletačke cm (iz donacije Ljube Penić Gradu Za- Republike Vincenzo Maria Coronneli grebu)

55 M U Z E O L O G I J A 4 5

1975.), likovna umjetnica i kolekcio- u Zagrebu u sastavu Olga Klobučar i Stanko narka. Završila je Obrtnu školu u Za- Staničić iz Muzeja za umjetnost i obrt, Darko grebu (Tekstilni odjel). Njezin otac, dr. Schneider iz Moderne galerije u Zagrebu i Nada Križić iz Regionalnog zavoda za zaštitu Tomislav Matanić bio je kotarski pred- spomenika kulture u Zagrebu (mišljenje Zavo- stojnik, a majka Katica Matanić, rođ. da broj: 02-213/4-72, 29.12.1972., ArGUK). Vrkljan, bila je sestra majke slikara Zla- Komisija je smatrala da se unutar umjetničko- tka Šulentića. Nakon Viktora Srkulja obrtničke zbirke Ljube Penić, osim zbirke drugi joj je suprug bio Stjepan Penić. Ba- namještaja, nalazi i “značajna zbirka slika hr- vila se umjetničkim obrtom (tekstilom i vatske i jugoslavenske moderne likovne umjetnosti predratnog razdoblja, izuzetne vrijedno- lutkarstvom) i izlagala na većem broju sti za Grad Zagreb“. Vrijednost cijele zbirke skupnih izložbi. procijenjena je na ondašnjih 500.000,00 dinara. Stjepan Penić (Zagreb, 28. rujna 1903. Komisija je istaknula i dodatnu vrijednost Zbi- – 7. studenog 1959.)6 bio je privatni služ- rke - smještaj u kući koju je projektirao arhitekt benik. Bavio se glazbom i više je puta Viktor Kovačić, te predlažila da Grad Zagreb (1923., 1925.),7 kao drugi klavir, nastu- uloži maksimalne napore za “očuvanje zbirke u postojećem stanju“. Komisija je izradila i popis pao na koncertima u Hrvatskome glazbe- predmeta te fotodokumentaciju zbirke. nom zavodu. Usto je i slikao te pomagao 2 Gradski sekretarijat za obrazovanje, kulturu supruzi pri izradi lutaka i podržavao je i ﬁ zičku kulturu zatražio je 29. ožujka 1974., u skupljanju umjetnina. U Zbirci Penić od Gradske komisije za dodjeljivanje stano- sačuvan je Penićev akvarel Rue cardinal va na korištenje iseljenje sustanara kako bi Grad Zagreb mogao preuzeti vrijednu zbirku iz 1925. i otvoriti je za javnost. U dopisu se spominje Oboje supružnika bili su članovi Udru- da je Grad Beograd ponudio vlasnici Zbirke ženja likovnih umjetnika primijenjenih adekvatan smještaj Zbirke i stan za stano- umjetnosti Hrvatske, a donacijom Gradu vanje, ali je ona odlučila ostati u Zagrebu i Zagrebu Ljuba Penić poštovala je i želju darovati mu Zbirku. Grad Zagreb je iz stana pok. supruga Stjepana.8 Penić iselio sustanara dva dana prije potpisivanja darovnog ugovora. Zbirka je 1978., nažalost, morala iseliti jer je stan ipak do- Bilješke dijeljen drugom stanaru. Regionalni zavod 1 Darovni ugovor od 29. rujna 1975., bez urudž- za zaštitu spomenika kulture iznio je 1978. benog broja. Zaključak Skupštine grada Zagre- prijedlog da se čuvanje Zbirke povjeri Mu- ba o prihvaćanju darovanja donesen je još 4. li- zeju za umjetnost i obrt. Zbirka je privreme- stopada 1973. (zaključak broj: 02/2-3133/1-73, no pohranjena u taj muzej 21. veljače 1978. ArGUK). Prije toga Savjet za nauku i kulturu (podaci iz Arhiva Gradskog ureda za kulturu, Skupštine grada Zagreba na sjednici od 27. ruj- obrazovanje i šport Zagreb i arhive Gradskog na 1973. (zapisnik, bez br., 27. rujna 1973., Ar- ureda za upravljanje imovinom Zagreb). GUK), nakon uvodnih izlaganja koje su iznijele 3 Rješenjem Ministarstva kulture Republike Nada Križić iz Regionalnog zavoda za zaštitu Hrvatske utvrđuje se status kulturnog dobra spomenika kulture u Zagrebu i Ljiljana Poljak za Zbirku Penić, Klasa: UP-I-612-08/03-01- iz Sekretarijata za obrazovanje, kulturu i ﬁ zičku 06/159; Ur. broj: 532-10-1/8-03-2, 23. 9. 2003. kulturu, podržao je prijedlog da se prihvati daro- 4 Skupština grada Zagreba donijela je 18. lipnja vna ponuda Ljube Penić, uz uvjet da Skupština 1979. zaključak o predaji Zbirke Ljube Penić grada Zagreba osigura stan tadašnjem sustana- na upravljanje Muzeju za umjetnost i obrt ( ru. Ljuba Penić dostavila je darovnu ponudu zaključak broj: 02-1573/1-1979. (ArGUK). Gradu Zagrebu 6. prosinca 1970. Valorizaciju 5 U stalnom postavu tog muzeja nalazi se osam darovne ponude obavila je stručna komisija Re- predmeta iz Donacije Penić: ulje na platnu Z. gionalnog zavoda za zaštitu spomenika kulture Šulentića Iz Maksimira (1915.), zidni i kamin-

56 M U Z E O L O G I J A 4 5

ski sat, dva svijećnjaka, keramički pladanj, me- Zbirka dr. Ivana Ribara i Cate daljon i metalni ključ (Inventar zbirke Penić, u Dujšin-Ribar Muzeju za umjetnost i obrt). 6 Podaci o rođenju i smrti Ljube i Stjepana darovateljica Cata Dujšin-Ribar Penića potječu iz matičnih knjiga, i to iz Knji- Muzej grada Zagreba, ge državljana Centar, br. 23689 i Matice umrlih Demetrova 3/II Maksimir 930/59 za Stjepana Penića te iz Knji- ge državljana Centar, br. 23690 i Matice umrlih Cata Dujšin-Ribar, slikarica i pjesni- Črnomerec 1896/1975 za Ljubu Penić. kinja, darovala je Gradu Zagrebu 26. 7 Arhiv Hrvatskoga glazbenog zavoda, III-PG- svibnja 1976. zbirku umjetničkih pred- DK, Društveni koncerti, sv. 2., 1922/23., sezo- na 96., XX. intimno muzičko veče, 18. svibnja meta, knjižnicu te 17 kutija arhivsko- 1923., Moderna talijanska popijevka i klavirna ga gradiva.1 Uvjet darovnog ugovora muzika: uz “dr. Hugu Mihalovicha drugi kla- bilo je otvorenje Memorijalnog muzeja virni par igra Stjepan Penić“; III-PG, kutija 4., dr. Ivana Ribara i Cate Dujšin Ribar te 1925/11., Odbor za Strossmayerov spomenik zadržavanje postojećeg rasporeda pred- dana 5. travnja 1925., Franz Liszt: Faust, na dva glasovira nastupaju prof. dr. Mihalovich i meta u stanu. Motive darovanja možemo Stjepan Penić. iščitati iz razmišljanja umjetnice o po- 8 Katalog izložbe (Donacija Ljube Penić, 1980.). hranjivanju svojih slikarskih radova u

Slika 20. Ambijent stana Zbirke Dujšin Ribar u Zagrebu

57 M U Z E O L O G I J A 4 5

Trogiru,2 što ih donosi Josip Depolo u Građa iz ostavštine dr. Ivana Ribara, koja monograﬁ ji Cata Dujšin-Ribar: slike su se odnosi na političku djelatnost Ivana dio nje, njena djeca koju želi poslije smr- Ribara i njegovih dvaju sinova, Ive Lole ti nekome ostaviti na čuvanje (Depolo, (1916. – 1943.) i Jurice (1918. – 1943.), 1988., 168.). pohranjena je u Hrvatskom državnom Donacija sadržava umjetnine iz ostavština arhivu u Zagrebu,8 a dokumentacija o obitelji Gattin, Dujšin i Ribar, i to stilski životu i djelu Dubravka Dujšina u Za- namještaj (od 18. do 20. stoljeća), pre- vodu za povijest hrvatske književnosti, dmete umjetničkoga obrta iz razdoblja kazališta i glazbe HAZU. od 15. do 20. stoljeća, dvije slike iz 15. i Gradsko poglavarstvo grada Zagreba 16. stoljeća (Bogorodica s Djetetom pri- predalo je 3. listopada 1995. Zbirku Cate pisana Vittoreu Crivelliju i jedna slika iz Dujšin-Ribar u Demetrovoj 3 na upra- Caravaggiova kruga), dva obiteljska por- vljanje Muzeju grada Zagreba. 9 Oba- treta Vjekoslava Karasa, drvenu sakralnu vljene su brojne restauracije predmeta, skulpturu (od 18. do 20. stoljeća), slike i a u tijeku je sanacija dijela objekta u crteže darovateljice, slike Jurice Ribara,3 Demetrovoj 3, kao i stana u kojemu se manuskripte i ostalu građu iz ostavština nalazi Zbirka kako bi mogla biti stalno dr. Ivana Ribara, Dubravka Dujšina i otvorena za javnost. Do tada će Zbirka Cate Dujšin-Ribar4, a naknadno je Muzej biti dostupna samo stručnoj javnosti, uz grada Zagreba popisao i knjižnicu s oko prethodnu najavu. 2.500 svezaka. Rješenje o utvrđivanju svojstva spo- Cata Dujšin-Ribar menika kulture za privatnu zbirku dr. Cata (Katarina) Dujšin-Ribar (Trogir, Ivana Ribara i Cate Dujšin-Ribar prvi 17. listopada 1897. – Zagreb, 8. rujna je put 15. srpnja 1961. donio Konzerva- 1994.), rođena Gattin, hrvatska slikarica i torski zavod Zagreb.5 Na popisu Zbirke pjesnikinja, u Splitu je završila Obrtničku uz darovni ugovor iz 1976. navedeno je školu. Crtanje je učila kod Emanuela 106 predmeta, ali je naknadnim popisi- Vidovića. Od 1917. do 1921. studirala je vanjem stvarnoga stanja, s obzirom na to na Umjetničkoj akademiji u Zagrebu. Pri- da popis nije sadržavao autorske radove vatne satove slikanja pohađala je kod Vla- darovateljice, rješenjem Ministarstva dimira Becića 1924./25. Radila je kao re- kulture Republike Hrvatske o zaštiti zbi- stauratorica za Galeriju umjetnina u Spli- rke iz 2003., utvrđeno da ona sadržava tu. Slikarstvo i restauriranje usavršavala ukupno 203 jedinice (od toga više od 80 je u Parizu i Londonu. Godine 1920. uda- slikarskih djela donatorice – ulja, crteža, la se za glumca, redatelja i kazališnog pe- pastela, radova u kombiniranim tehnika- dagoga Dubravka Dujšina (Zadar, 12. ruj- ma nastalih u razdoblju 1931. do 1989.) na 1894. – Zagreb, 30. siječnja 1947.), a te knjižnicu i 17 kutija arhivskoga ma- 1952. za Ivana Ribara (Vukmanić pokraj terijala.6 I Palača Mesić u Demetrovoj Karlovca, 21. siječnja 1881. – Zagreb, 2. 3, u kojoj se nalazi Zbirka Dujšin Ribar veljače 1968.), odvjetnika i političara. također je, zaštićena kao kulturno do- Svoj je likovni umjetnički izraz našla bro.7 u poetičnom ekspresionizmu. Izlagala

58 M U Z E O L O G I J A 4 5

Ribar uputila je 24. veljače 1969. ponudu o darovanju svoje zbirke Gradu Zagrebu uz uvjet da se, među ostalim, u stanu u Demetrovoj 3, osnuje Memorijalni muzej dr. Ivana Ribara i Cate Dujšin-Ribar, koji bi trebao biti samostalan odjel Povijesnog muzeja Hrvatske, što, zanimljivo, nije kasnije uključeno u sklopljeni ugovor o darovanju. Popis slika, namještaja i predmeta umjetničkog obrta s fotodokumentacijom izradio je 1974. Regionalni zavod za zaštitu spomenika kulture u Zagrebu, a popis manuskripata dr. Ivana Ribara 1971. Historijski arhiv u Zagrebu. Popis Regionalnog zavoda za zaštitu spomenika kulture u Zagrebu temeljio se na prijašnjem popisu Konzervatorskog zavoda Hrvatske (v. bilješku 5.), koji su izradile kustosice Muzeja za umjetnost i obrt u Zagrebu Olga Klobučar i Vera Kružić Uchytil te konzervatorica Konzervatorskog zavoda u Zagrebu Draginja Jurman Karaman. Regionalni zavod za zaštitu spomenika kulture u Zagrebu (dopis broj: 02-587/3, 13.12,1974., potpisala direktorica Marija Baltić, ArGUK) i Povijesni muzej Hr- Slika 21. Cata Dujšin, oko 1920. vatske (dopis broj: 555/2, 25. kolovoza 1970., potpisala direktorica Lelja Dobronić, ArGUK) podržali su darovanje, s tim da je Regionalni zavod za zaštitu spomenika kulture u Zagrebu 10 je u Zagrebu, Splitu, Londonu, Pragu, predložio da se Zbirka zove Zbirka dr. Ivana Bukureštu, Glasgowu, Veneciji, Milanu, Ribara, Dubravka Dujšina i Cate Dujšin- Ribar, New Yorku, Washingtonu. Napisala je što Cata Dujšin-Ribar nije prihvatila. Povijesni zbirke pjesama Rastanci bez rastanaka, muzej Hrvatske navodi da Zbirka “sadrži vrije- Iz kamene jeke, Lirika i Moj dom. Izdanja dne povijesne predmete i umjetnine te da je ... svojih pjesama često je i ilustrirala.11 svakako obogaćenje za našu javnost“. Povije- sni muzej Hrvatske predložio je da se s daro- U dokumentarnoj građi Zbirke Dujšin vateljicom precizira način posjećivanja Zbirke Ribar, koja je pohranjena u Muzeju gra- i upotreba ključeva stana što, je kasnije možda da Zagreba, sačuvane su pozivnice za bilo i razlogom da Zbirka nije postala odjelom otvorenja njezinih izložbi, primjerice za Povijesnog muzeja Hrvatske. londonsku The Cooling Galleries, New 2 Cata Dujšin-Ribar donirala je 29. studenog Bond Street,12 gdje je izlagala u travnju 1978. Gradu Trogiru 129 svojih radova (48 crteža, 81 sliku) radi otvaranja Galerije Cate i svibnju 1937., kao i za recitale njezinih Dujšin-Ribar (dokumentacija Muzeja grada 13 pjesama. Trogira). 3 Jurica Ribar se prije svoga političkog angažmana Bilješke i pogibije u antifašističkoj borbi 1943. pred- 1 Zaključak Skupštine grada Zagreba o prihva- stavio kao obećavajući mladi slikar kojega je ćanju Zbirke i uvjeta darovanja Cate Dujšin- hvalila jugoslavenska kritika. Posthumno mu Ribar od 26. svibnja 1976., broj: 02/1-297/1- je nakon Drugoga svjetskog rata priređen niz 1976. Tog je dana sklopljen darovni ugovor izložbi i u Zagrebu. Brojne novinske najave označen istim brojem (ArGUK). Cata Dujšin- izložbi i kritike skupljene su u Arhivu za liko-

59 M U Z E O L O G I J A 4 5

vne umjetnosti HAZU. Dr. Ivan Ribar i Cata 11 Sačuvanu dokumentaciju Zbirke popisa- Dujšin- Ribar poklonili su 5. veljače 1964. tri lo je osoblje Muzeja grada Zagreba. Prema slike Jurice Ribara Modernoj galeriji u Beo- izrađenim kataloškim popisima, u stanu Cate gradu, o čemu je Galerija obavijestila Zavod za Dujšin-Ribar u Demetrovoj 3 nakon njezine zaštitu spomenika kulture grada Zagreba (dopi- smrti pronađeno je ukupno 4.876 pjesama, 141 som br. 03-162/1, 14.2.1964., ArGUK). pjesama u fragmentima (u rukopisu i otipka- 4 Rješenje Ministarstva kulture Republike Hr- no na pisaćim strojem), 281 fotografija, 118 vatske, Klasa: UP-I-612-08/03-01-06/156, Ur. primjeraka kataloga i pozivnica, kao i poneki broj: 532-10-1/8-03-2, 23. 9. 2003. osobni dokument ili spomen na događaj. 5 Rješenje Konzervatorskog zavoda Zagreb, 12 Dokumentacija Zbirke Dujšin-Ribar u Muzeju broj: 01-346/1-1961, 15. 7. 1961. Sastavni dio grada Zagreba, katalozi i pozivnice. rješenja čini popis od 31. ožujka 1959., na 13 Dokumentacija Zbirke Dujšin-Ribar u Muzeju kojemu je ukupno 109 rednih brojeva i koji ne grada Zagreba, katalozi i pozivnice. Primjerice, obuhvaća manuskripte Ivana Ribara, Jurice Ri- komorna večer pod nazivom Poezija-boja-zvuk bara ni Ive Lole Ribara. održana je 22. svibnja 1967. 6 Ibid. 7 Rješenje Ministarstva kulture Republike Hrva- tske, Klasa: UP-I-612-08/02-01/764, Ur. broj: Zbirka Nade Mirjević 532-10-1/8-03-2, 9. 4. 2003. Sredinom 18. stoljeća palača je sagrađena na gradskom be- darovateljica Nada Mirjević demu za vlasnika Nikolu Mesića. Godine 1926. Stara gradska vijećnica, arhitekt Ignjat Fišer, koji je u istoj kući imao Ćirilometodska 5 atelijer dogradio je drugi kat. 8 Arhivsko gradivo u Hrvatskome državnom arhi- Nada Mirjević (1894.-1976.), naslje- vu; broj fonda: 853. Katalog te građe izrađen je dnica umjetničkih djela iz ostavštine 2002. godine. svog oca odvjetnika dr. Nikole Hoffera 9 Gradsko poglavarstvo grada Zagreba je 3. li- (1871.-1936.), darovala je Gradu Zagre- stopada 1995. donijelo zaključak kojim Zbirku bu 16. prosinca 1976. osam umjetničkih dr. Ivana Ribara i Cate Dujšin-Ribar predaje slika poznatih hrvatskih slikara (Mencija na upravljanje Muzeju grada Zagreba, Klasa: 402-09/95-01-1, Ur. broj: 251-01-03/3-95-2. Clementa Crnčića, Ferde Kovačevića, Gradski ured za kulturu, obrazovanje i šport Tomislava Krizmana, Line Crnčić-Vi- obvezuje se pokrenuti postupak prenamjene stana u poslovni prostor pod nazivom Memo- rijalni muzej dr. Ivana Ribara i Cate Dujšin- Ribar (ArGUK). Rješenjem Gradskog ureda za graditeljstvo, komunalne i stambene poslove, promet i veze, Klasa: UP/I-371-05/96-01/56, Ur. broj: 251.05-09-96-04, 5. 12. 1996., odo- breno je Gradu Zagrebu pretvaranje stana u Demetrovoj 3 u poslovni prostor, “ a u svrhu Memorijalnog muzeja dr. Ivana Ribara i Cate Dujšin Ribar“ (ArGUK). 10 Intimna izložba Cate Dujšin Gattin u Zagrebu, Novo doba, god. X, 1927., br. 94 od 23. travnja 1927., str.4. U članku je najavljeno go- stovanje te izložbe u Salonu “Galić“ u Splitu; Slika 22. Ferdo Kovačević: Vode na Savi, ulje Cata Dujšin u Londonu, Novo doba, 1937., na platnu, 70,9 x 55,6 cm (iz Zbirke god. XX., br. 79 od 6. travnja 1937., str. 4. Nade Mirjević)

60 M U Z E O L O G I J A 4 5

Nada Mirjević Nada Mirjević (Zagreb, 27. ožujka 1894. – Zagreb, 6. listopada 1976.), rođena Hoffer, studirala je ﬁ lozoﬁ ju na Filozo- fskom fakultetu u Beču. Godine 1929. udaje se za Vladimira Friedländera, arti- ljerijskog pukovnika, koji 1942. mijenja prezime u Mirjević.4 Bila je glazbeno darovita te je na građanskim primanjima i zabavama koje je organizirala izvodila operne arije.

Bilješke 1 Na osnovi oporuka Nade Mirjević, koje datiraju od 5. rujna 1970. i 11. kolovoza 1976., Aleksa Slika 23. Nada Mirjević, 1968. i Branka Rakočević određeni su nasljednicima Nade Mirjević odlukama Općinskog suda u Za- grebu br. 02-497/2-1974 te br. XII 4301/76 (od rant) 1. U donaciji Mirjević nalaze se 21. ožujka 1977.) (AKOMK). Nakon darovne po tri ulja na platnu Mencija Clementa ponude od 21. svibnja 1974., koju je potpisala Nada Mirjević, darovni je ugovor s Gradom Crnčića i Ferde Kovačevića, litograﬁ ja u Zagrebom nakon njezine smrti, 16. prosinca boji Tomislava Krizmana i ulje na platnu 1976. potpisao pukovnik Aleksa Rakočević. Line Virant Crnčić. U ime Grada, ugovor je potpisao ondašnji Istoga dana kada je na sjednici Skupštine predsjednik Skupštine Ivo Vrhovec. Ugovor grada Zagreba donesen zaključak o ne nosi urudžbeni broj (ArGUK). Istog dana prihvaćanju, 16. prosinca 1976., potpisan Skupština grada Zagreba donijela je zaključak o prihvaćanju darovanja i uvjeta darovanja daro- je i darovni ugovor s opunomoćenikom vateljice Nade Mirjević, broj: 03-2462/1-1976, darovateljice, pukovnikom Aleksom 16.12.1976. (ArGUK). Stručni popis i pregled Rakočevićem. Jedini uvjet ugovora bio darovanih slika obavila je 1. travnja 1974. poje da slike budu stalno izložene u Sta- sebna komisija Skupštine grada Zagreba koju su roj gradskoj vijećnici u Ćirilometodskoj činile Ljiljana Poljak kao predstavnica Skupštine 5.2 Grad Zagreb je, uz suglasnost gla- i Nada Križić iz Regionalnog zavoda za zaštitu vnog projektanta rekonstrukcije Stare spomenika kulture u Zagrebu. (zapisnik Komi- sije od 1. travnja.1974., bez br., ArGUK). U do- vijećnice Andrije Mutnjakovića, prihva- pisu šzo gaje, 30. siječnja 1975. Sekretarijat za tio taj uvjet. Arhitekt Mutnjaković sugla- obrazovanje, kulturu i ﬁ zičku kulturu uputio Re- snost je obrazložio time što “arhitektura gionalnom zavodu za zaštitu spomenika kulture i namjena zgrade pružaju ambijentalne navodi se da je Grad Zagreb “spreman prihvatiti mogućnosti“ za izlaganje tih slika, ali i darovanje jer se u ponudi nalaze djela značajnih sadržaja drugih darovanih zbirki.3 likovnih umjetnika Mencija C. Crnčića, Ferde Kovačevića i Tomislava Krizmana“ (broj: 06- Slike su od 1977. godine postavljene u 734/1-1974, 30.1.1975., ArGUK). Staroj gradskoj vijećnici i obilježene 2 Slike su preuzete u stanu u Šenoinoj 13 datuma imenom darovateljice. 7. travnja 1977. (ArGUK).

61 M U Z E O L O G I J A 4 5

3 Iz informacije Gradskog sekretarijata za obra- dva puta toj donaciji dodana još tri au- zovanje, kulturu i ﬁ zičku kulturu od 10. listo- tomata (godine 1989. i 1991.), pa do- pada 1976., o darovnoj ponudi Nade Mirjević. nacija Gradu Zagrebu sadržava ukupno 4 Podaci iz razgovora autora s pukovnikom Alek- som Rakočevićem, izvršiteljem oporuke Nade 27 glazbenih automata. Glavni uvjeti Mirjević. darovanja bili su da darovatelj za života ostane u posjedu svih predmeta iz Zbirke te da vodi i prezentira Zbirku javnosti, Zbirka glazbenih automata Ivana što je Grad prihvatio. Nakon smrti Iva- Gerersdorfera na Geresdorfera, Grad Zagreb je od njegove udovice Jagode Šarić otkupio za darovatelj Ivan Gerersdorfer Muzej grada Zagreba više predmeta koji Muzej grada Zagreba, su u vezi s darovanim glazbenim auto- Opatička 20-22 matima (matrice za glazbene automate, Ivan Gerersdorfer, kolekcionar i urar, vr- gramofonske ploče) tako da je u Zbirci sni poznavatelj starih glazbenih automa- ukupno 451 predmet. Regionalni zavod ta, darovao je Gradu Zagrebu 17. veljače za zaštitu spomenika Gerersdorferovu je 1978. jedinstvenu zbirku spomeničke zbirka svrstao u nultu spomeničku kate- vrijednosti sastavljenu od 24 glazbena goriju.2 automata, pretežito iz 19. stoljeća (au- Zbirka Gerersdorfer zaštićena je kao kul- tomatske orgulje, glazbene kutije, prvi turno dobro 2003.3 Građa Zbirke prati gramofoni i orkestrioni).1 Naknadno su razvoj formi mehaničkih glazbala od 19.

Slika 24. Zbirka Gerersdorfer u stalnom postavu Muzeja grada Zagreba

62 M U Z E O L O G I J A 4 5 stoljeća do prve četvrtine 20. stoljeća (au- ta prastara muzika akustički dostupna“ tomatske orgulje, orguljice mehaničkih (Jakopinac i Jagatić, 1987., 25.). Sada se svirača, muzičke kutije, organetto, orke- ti zvukovi uvijek iznova mogu vratiti u strion, herophon, ariston, euphonion, život u Muzeju grada Zagreba. rani primjerci fonografa i gramofona). Ivan Gerersdorfer u svojoj publikaciji Ivan Gerersdorfer Kabinet muzičkih automata navodi da Ivan Gerersdorfer (Zagreb, 6. listopada je “svrha zbirke da upozna suvremene 1927. – 4. prosinca 1993.), bio je urar- generacije sa historijom i dijelom velike baštine jedne ugasle stvaralačke tradi- ski majstor i kolekcionar. Majka mu je cije“ (Gerersdorfer, 1970., 7.). bila Vera Gerersdorfer (1889. – 1955.), Sam Gerersdorfer upravljao je Zbi- umjetničkim imenom Meid, izvanredna rkom do svoje smrti 1993. Odlukom operna i koncertna pjevačica, a otac Ivo Gradskog poglavarstva grada Zagreba (1897. – 1953.) potjecao je iz obitelji 7 od 18. travnja 1994. zbirka je preda- tvorničara šešira. na na upravljanje Muzeju grada Za- Ivan Gerersdorfer bio je vrstan poznava- greba,4 nakon čega je premještena telj i restaurator starih glazbenih automa- iz Gerersdorferova privatnog stana u ta. Kao urarski majstor koji se specijali- palači Magdalenić-Drašković-Jelačić zirao za stare satove, svoj je profesional- u Demetrovoj 7, gdje je godinama bila ni vijek posvetio glazbenim automatima izložena za javnost, u prostore Muzeja grada Zagreba u Opatičkoj 20, gdje je dio stalnoga postava5 i kao cjelovita muzejska zbirka označena imenom Ivana Gerersdorfera. Za donatorova života osoblje Muzeja grada Zagreba surađivalo je s njim radi upoznavanja s radom glazbenih automata. Na taj je način majstor i kolekcionar prenio svoje znanje o održavanju mehanizama i uklanjanju kvarova na njima. Svi su automati i danas u ispravnome stanju, sposobni za glazbenu reprodukciju. Muzej grada Zagreba organizirao je desetak koncerata sa starih ploča iz Gerer- sdorferove zbirke, a 1977. u prostorima Muzeja je postavljena izložba Gra- mophone, 100 godina zapisivanja zvuka kojoj je autor bio I. Gerersdorfer.6 Ge- rersdorfer je isticao da je draž muzičkog automata upravo u tome što je to “jedini oblik zvukovnog svijeta sačuvanog iz starih vremena. Automatom nam je Slika 25. Ivan Gerersdorfer, oko 1965.

63 M U Z E O L O G I J A 4 5 i održavanju njihove funkcije. Vodio je i decenija 19. st do Prvog svjetskog rata“ (broj: dokumentaciju o popravcima koje je oba- 01-315/1-1973, bez dat., ArGUK) a Regionalni vljao na automatima, a sam je izrađivao zavod za zaštitu spomenika kulture u Zagrebu (direktorica Marija Baltić) izjasnio se da se dijelove koji su nedostajali. “radi o zbirci najizuzetnijeg karaktera i kultur- Gerersdorferov rukopis pod nazivom no historijske vrijednosti... čija je raritetnost i Fenomen mehaničkog glazbenog auto- vrijednost jednako tako visoka u europskom mata u općoj kulturnoj revoluciji čuva se smislu“ (broj: 02-791/3, 5.7.1973., ArGUK). u Muzeju grada Zagreba.8 2 Iz popisa privatnih zbirki na području grada Zagreba, koji su izrađivani za potrebe Zavoda i Bilješke čuvaju se u arhivu Konzervatorskog odjela Mi- nistarstva kulture u Zagrebu. 1 Darovni ugovor broj: 02/1-2069/1-1977 od 3 Rješenje o utvrđivanju svojstva spomenika kul- 17. veljače 1978. (ArGUK). Zaključak o ture Regionalnog zavoda za zaštitu spomenika prihvaćanju donacije donesen je prije, 5. rujna kulture u Zagrebu - broj: 02-240/1-1968 od 7. 1977., broj: 02/1-2069/1-1977. Darovnu po- veljače 1968. Novo rješenje o zaštiti Ministar- nudu I. Gerersdorfer uputio je Gradu Zagrebu stva kulture RH - Klasa: UP-I-612-08/03-01- još 16. listopada 1973., ali je zbog rješavanja 06/158, Ur. broj: 532-10-1/8-03-2, od 23. rujna imovinsko-pravnih odnosa u vezi s prostorom 2003. (ArGUK). Palača Jelačić zaštićena je kao u kojemu se nalazila Zbirka, dio kojega su kori- spomenik kulture rješenjem Zavoda za zaštitu stili sustanari, te spora s dječjim vrtićem koji je spomenika kulture Grada Zagreba, broj: 02- u to vrijeme imao sjedište u palači Magdalenić- 474/267-1965, 20.12.1965. (ArGUK). Drašković-Jelačić u Demetrovoj 7, darovni je 4 Zaključak Gradskog poglavarstva Grada Za- ugovor sklopljen tek 1978. S obzirom na to da greba, Klasa: 402-09/9401/2, Ur. broj: 251-01- je postojala opasnost da zbirka mora iseliti iz 03/3-94-2, 18. 4. 1994. (ArGUK). palače Magdalenić-Drašković-Jelačić ako se 5 Prve zbirke mehaničkih instrumenata za- ne riješi pitanje prostora za njezino izlaganje snovane su u Švicarskoj oko 1940. Heinrich i pohranu, pojedine stručne institucije i udru- Weiss je 1979. izložbene prostorije sa svojim ge, paralelno sa zalaganjem za ostanak zbirke mehaničkim glazbenim automatima otvorio u u prostoru palače, priložile su niz pozitivnih svojoj kući za odmor u gradu Seewenu, kao mišljenja o vrijednosti i značenju Zbirke, koji- privatni muzej s radionicom, a cijelu je zbirku ma se gradska uprava koristila pri obrazlaganju 1990. ostavio švicarskoj državi, koja ju je, kao prijedloga za prihvat donacije. U tom smislu samostalan muzej - Museum of Musical Au- pozitivno mišljenje dao je Muzejski doku- tomata, otvorila uz muzej u Seewenu. O tome mentacijski centar (direktor dr. Antun Bauer) više na URLl: http://www.musee-suisse.ch/e/ i Zajednica muzeja Hrvatske (tajnik Radoslav museen/musikautomaten/geschichte.html (pri- Putar) držeći da “zbirka ima poseban značaj za stupljeno 27. siječnja 2001.) Grad Zagreb, a ... predmeti zbirke predstavljaju 6 Gerersdorfer, I. (1977.): Gramophone, 100 go- rijetke raritete“ (1973., bez broja, ArGUK), za- dina zapisivanja zvuka, deplijan izložbe, Muzej tim Republički zavod za zaštitu spomenika kul- grada Zagreba, listopad 1977., Zagreb. ture (direktor Vlado Mađarić) naglasio je da je 7 Ivan Gerersdorfer (1897. – 1953), potjecao je iz “zbirka muzičkih automata.. po svom sadržaju obitelji trgovaca i tvorničara šešira. Izvor: Imenik i karakteru jedinstvena u Jugoslaviji, ali i zavičajnika br. 411-413. Rođen u Zagrebu, sin značajna u europskim relacijama prezentirajući Ljudevita Gerersdorfera i Milke Seljan. (DAZ). cjelovito, u širokom tipološkom spektru pre- 8 Rukopis je od 1999. godine predviđen za izda- sjek najkarakterističnijeg razdoblja u tradiciji vanje, ali dogovor s nasljednicom Ivana Gerer- muzičkih automata, a to je period od drugog sdorfera nije postignut.

64 M U Z E O L O G I J A 4 5

Zbirka Vjenceslava Richtera i Nade sistemskom umjetnošću i pokretom Nove Kareš-Richter tendencije. Prema muzeološkoj konce- darovatelji Vjenceslav Richter i Nada pciji Zbirke, u njoj se planira osnovati Kareš-Richter “interdisciplinarni centar za razmjenu Muzej suvremene umjetnosti, informacija, znanja i spoznaja značajnih Vrhovac 38a za proučavanje konstruktivističke umjetnosti“, a Zbirka bi bila i mjestom svako- Hrvatski arhitekt i umjetnik Vjenceslav vrsnih kulturnih događanja, uključujući Richter i njegova supruga Nada Kareš- “promocije časopisa, knjiga, koncerte Richter darovali su 30. prosinca 1980. klasične i ambijentalne glazbe i sl.“.4 bivšoj zagrebačkoj općini Črnomerec, čiji Odlukom Gradskog poglavarstva od 27. pravni sljednik je Grad Zagreb zemljište ožujka 1997. Zbirkom Richter, zgradom s kućom i garažom te 27 umjetničkih i zemljištem na Vrhovcu 38a upravlja djela Vjenceslava Richtera što su nasta- Muzej suvremene umjetnosti,5 a Galerija la u razdoblju od 1964. do 1979. godine s Richterovim djelima u kući na Vrho- (slike – sistemsko slikarstvo i spontani vcu otvorena je za javnost.6 U tijeku su crtež, skulpture – sistemska plastika te si- pripreme za uređivanje parka skulptura stemska i spontana graﬁ ka).1 Prema tom – izložbenog prostora na otvorenome, darovnom ugovoru, sva pokretna imovina koji će se kao sastavni dio donacije Ri- kulturnoga i umjetničkog značenja koja se chter urediti na zemljištu južno od Ga- nakon smrti darovatelja zatekne u zgradi, lerije. Na tom se zemljištu, unutar parka oko zgrade ili kod trećih osoba sastavni skulptura, od 2000. nalazi gradska poje dio donacije. Naknadno je Vjenceslav staja za kontrolu onečišćenja atmosfere Richter više puta izravno darovao Mu- koju je Richter, u suradnji s Hrvatskom zeju suvremene umjetnosti svoje radove elektroprivredom koja ju je postavlja- te su sada u Zbirci Richter, osim radova la,7 arhitektonski riješio kao skulpturu darovanih Gradu Zagrebu, ukupno 182 na otvorenome prostoru pod nazivom predmeta, od čega je dva Richterova rada Kocka toplane. Muzej suvremene umjetnosti otkupio za Vjenceslav Richter napisao je Statut Zbi- tu zbirku još za njegova života.2 rke Richter u kojemu se navodi da svaka Donacijom Richter ostvarena je želja pomoć Zbirci u bilo kojem obliku (nov- Vjenceslava Richtera da dio svoje umjet- cu, materijalu, organizaciji, populariza- ničke ostavštine sačuva na okupu kako bi ciji programa i sl.) jamči upis u knjigu mogla reprezentirati raznolikost njegova donacija. Muzej suvremene umjetnosti stvaralaštva.3 U donaciji su posebno vrije- započeo je u ambijentu Zbirke Richter dni radovi nastali u vrijeme avangardnih jedanput u godini održavati susrete do- pojava u europskoj umjetnosti, kao što natora i prijatelja tog muzeja. su međunarodni pokret Nove tendencije Posebno značenje Zbirke Richter, u tre- i projekt tzv. sinturbanizma. Osim za pre- nutku kada se iščekuje konačno dovršenje zentaciju Richterova opusa ta je donacija izgradnje nove zgrade Muzeja suvreme- Zagrebu i osnova za stručnu obradu mane umjetnosti u Zagrebu, istaknuo je M. terijala u vezi s hrvatskom apstraktnom Susovski riječima da je Zbirka Richter umjetnošću, vizualnim istraživanjima, “jedini segment suvremene hrvatske

65 M U Z E O L O G I J A 4 5 umjetnosti od 1950. do danas koji je do- Neki nazivi objekata koje je stvorio uje- stupan javnosti“ (Susovski, 2003., 8.).8 dno ih i likovno kategoriziraju: centre, centrijade, centrije, sistemske skulpture, Vjenceslav Richter i Nada Kareš- prostorna graﬁ ka, sistemsko slikarstvo, Richter sistemska grafika, sistemski i gravita- Vjenceslav Richter (Drenova, 8. travnja cijski crteži, prostorne slike. 1917. – Zagreb, 2. prosinca 2002.), arhi- Jedan je od osnivača umjetničke grupe tekt, urbanist, likovni umjetnik, sceno- Eksperimentalni atelier – EXAT 51, ute- graf, teoretičar i stvaratelj, diplomirao je meljene godine 1950. Grupu su, osim na Arhitektonskom odsjeku Tehničkog Richtera, činili Ivan Picelj, Aleksandar fakulteta u Zagrebu 1949. godine. Uz Srnec, Vlado Kristl, Božidar Rašica, plodan rad arhitekta i scenografa, u Bernardo Bernardi, Zdravko Bregovac, svom je interdisciplinarnom stvaranju Vladimir Zarahović i Zvonimir Radić. zbog eksperimentalnoga i inovatorskog Richter je autor EXAT-ova manifesta shvaćanja umjetnosti povezivao grane od 7. prosinca 1951., u kojemu su dvije likovnog stvaralaštva s arhitekturom, ali osnovne misli - eksperiment i sinteza i drugim područjima mišljenja i kreativ- (Richter, 1999.). Prema tom shvaćanju, nosti. Kombinacijom umjetnosti, ekspe- bez eksperimentalnosti likovnog rada rimenta, znanstvenog pristupa i sintez- “ne može se zamisliti progres kreativnog nog mišljenja ostvario je vrhunske do- pristupa na području likovnih umjetno- sege u suvremenoj likovnoj umjetnosti. sti“ (iz manifesta grupe Exat 51 objavlje-

Slika 26. Ambijent Zbirke Richter u Zagrebu, Vrhovec 38

66 M U Z E O L O G I J A 4 5 noga u: Susovski, 2003.). Godine 1963. benih objekata iz kojih se pogled stalno sudjelovao je u osnivanju Centra za in- mijenja. Ideje je razradio u istoimenim dustrijsko oblikovanje u Zagrebu. knjigama. Richterovo stvaralaštvo povezalo ga je Zanimljivo je da je među svoje najvažnije s međunarodnim umjetničkim pokretom radove s područja arhitekture sam Ri- Nove tendencije te je izlagao na susljed- chter ubrojio Studiju muzeja za ekspo- nim izložbama Novih tendencija 2-5 (u nate u slobodnom prostoru, u kojoj je periodu od 1963. do 1973.). Osvajao je predložio prostornu promjenjivost hodne nagrade na međunarodnim natječajima linije posjetitelja omogućenu izlošcima za arhitektonske projekte, za kazališnu slobodno razapetima u prostoru (Richter, scenografi ju, skulpturu, grafi ku, a osim 1999.). Herderove nagrade Hamburg-Beč za Bavio se i još neriješenim matematičkim životno djelo 1981., dobio je i druga problemima (prijedlogom nove diobe brojna međunarodna i domaća priznanja, kruga, parom trokuta bez pravog kuta, primjerice, Nagradu grada Zagreba prijedlogom rješenja trodiobe kuta, ne- 1959., Nagradu Viktor Kovačić, 1988. ponovljivom slikom, prostornim šahom). - za arhitekturu te Nagradu Vladimir I naslovi njegovih knjiga govore o vizio- Nazor za životno djelo na području arhi- narskom umu: Moj misaoni prostor, Pro- tekture, 1992. storna slika, Teorija velikih gubitaka, Richterova likovna djela nalaze se u Dilema suvremenih likovnih kretanja, hrvatskim i svjetskim muzejima te u Hipoteza sistemske arhitekture, Izazov privatnim zbirkama: u The Tate Gal- naslijeđu - Opća metoda diobe kuto- lery – London, Museum of Modern va i nova dioba kruga. Iako se Richter Art – New York, Smithsonian Museum žalio da ga ignoriraju znanstveni krugo- – Washington, Wilhelm Lehmbruck vi, smatramo da nesumnjivo značenje i Museum – Duisburg, Museum of Con- temporary Art – Helsinki, Museo Civi- co – Padova, Museum of Art – Krakow, Museum van Beuningen – Rotterdam.9 Eminentna povjesničarka umjetnosti i donatorica Gradu Zagrebu Vera Horvat Pintarić obradila je 1970. likovne i arhitektonsko-urbanističke koncepcije Vjen- ceslava Richtera. Kasnije je Richterovo stvaralaštvo na osnovi Zbirke Richter u Zagrebu u opsežnoj monografi ji obradio i Marijan Susovski (2003.). Richter se zalagao za projekt sinturbanizma – sinteznog urbanizma koji obje- dinjuje stambene životne funkcije za 10.000 ljudi unutar istog objekta ili, primjerice, za projekt heliopolisa – Slika 27. Vjenceslav Richter i Nada Kareš Rich- četverodimenzionalnih rotirajućih stam- ter, 2000.

67 M U Z E O L O G I J A 4 5 smisao imaju Richterove ideje izražene 12.5.1987., ArGUK). Nakon ukidanja bivših u njegovoj knjižici Izazov naslijeđu. U općina u gradu Zagrebu, Grad Zagreb je zaključku te prezentacije nove diobe uknjižio darovane nekretnine u korist Grada Zagreba, preuzeo izravnu brigu o održavanju kruga stoji da predloženi sustav podjele te donacije preko Galerija grada Zagreba, od- kruga na 512 stupnjeva jest “povratak nosno preko Muzeja suvremene umjetnosti u na zakonitosti pravog kuta, ali obogaćen Zagrebu, kojemu je Zbirku dodijelio na upra- iskustvom pobune“ (Richter, 1996., 40.). vljanje. 2 Muzeološka koncepcija Zbirke Vjenceslava Ri- chtera i Nade Kareš-Richter, Muzej suvremene Nada Kareš-Richter (Bjelovar, 10. listo- umjetnosti, Zagreb, autorica Vesna Meštrić, bez pada 1926. -) polazila je glumačku školu br., 26. kolovoza 2005., str. 3. u Zagrebu. Za V. Richtera se udala 1950. 3 Richter je znao izraziti žaljenje za nekim svojim Radila je u Dramskom kazalištu Gavella.10 svojedobno prodanim djelima. 4 Kao bilješka 2., str. 4. 5 Bilješke Zaključak Gradskog poglavarstva grada Zagre- ba, Klasa: 402-09/97-01/2, Ur. broj: 251-01- 1 Darovni ugovor od 30. prosinca 1980. potpisan 03/3-97-2, od 27. ožujka 1997. (ArGUK). je s bivšom općinom Črnomerec na temelju 6 Zanimljivo je da je sam donator Richter u Sta- zaključka Skupštine općine od 1. listopada tutu zbirke Richter (Statut Zbirke Richter, do- 1979. Aneks darovnog ugovora s unesenom nacije Gradu Zagrebu Vjenceslava Richtera i promjenom oznake čestice datira od 9. prosinca Nade Kareš Richter, Vrhovac 38, objavljeno 1992. (ArGUK). Grad Zagreb pravni je sljed- 2000. u vlastitoj nakladi Vjenceslava Richtera, nik bivših zagrebačkih općina prema Zakonu str. 2.) vizionarski predviđao kako će budući o spajanju općina s područja Gradske zajednice Park skulptura Zbirke i održavanje kulturnih Zagreb i prestanka Gradske zajednice Zagreb događanja u Zbirci smještenoj neposredno (NN 47/90). uz dva dječja vrtića, djelovati “kao kulturno Sve do kraja 1980-ih godina općina Črnomerec ozračje u kojem se kod djeteta u ranoj dobi kao daroprimatelj nije ozbiljnije poradila na razvija radoznalost za kulturna zbivanja, što je realizaciji darovnog ugovora i stavljanju dona- preduvjet za pozitivan odnos prema kulturi u cije u funkciju, niti je imala koncepciju trajne globalnom smislu“. Takvo razmišljanje Vjen- brige o donaciji što je priznalo i samo Izvršno ceslava Richtera podržava našu tezu o potrebi vijeće Skupštine općine Črnomerec svojim da darovane zbirke smještene izvan stalnih mu- zaključkom, Klasa: 022-05/89-01/15, Ur.broj: zejskih postava budu kulturno žarište i inačica 2200-07-89-2, 1.6.1989. (ArGUK). Zanimlji- kulturnoga razvoja u četvrti grada, tj. u sredini vo je da je tek 1987., na zahtjev ondašnje Sa- u kojoj se nalaze. Zbirka Richter na Vrhovcu moupravne interesne zajednice kulture općine prezentirana je i na web stranici URL: http:// Črnomerec i Komiteta za društvene djelatnosti www.richter.com.hr/ﬂ ash.html općine Črnomerec, Općina zatražila od Regio- 7 Ta je suradnja primjer uspješnog zajedničkog nalnoga zavoda za zaštitu spomenika kulture u gospodarstva i umjetnosti. Zagrebu vrednovanje pokretnina i nekretenina 8 Richter je jedan od autora čije je stvaralaštvo prema ugovoru o darovanju Zbirke Richter. predstavljeno na interaktivnom CD-ROM- Zavod je u svome mišljenju, koje je potpisao u Exat 51 & New Tendencies - avant-garde direktor Zavoda Branko Lučić, istaknuo da ta and international events in Croatian arts in darovnica “jednog od najznačajnijih arhiteka- 1950s and 1960s u izdanju zagrebačkog Mu- ta našeg poslijeratnog razdoblja“ ima “izuzet- zeja suvremene umjetnosti. Na godišnjemu no dragocjeni kulturno-historijski i umjetnički Međunarodnom audiovizualnom festivalu mu- značaj“, da su darovani radovi “doprinos suvre- zeja i baštine, održanome u São Paolu 2002. menoj likovnoj umjetnosti Jugoslavije“, a opus godine, u organizaciji ICOM-ova komiteta Vjenceslava Richtera “predstavlja dio evropske AVICOM – International Committee of museu- kulturne baštine“ (Mišljenje broj: 04.592/1, ms for multimedia and new sound and image

68 M U Z E O L O G I J A 4 5

technologies – taj je CD-ROM osvojio srebrnu književnosti, kazališta i glazbe HAZU, medalju. Zagreb, Opatička 18, gdje je dostupna 9 Richterovi biografski podaci nalaze se u mo- stručnoj javnosti. nografi ji Zbirke Richter autora M. Susovskog (2003.), u Richterovim knjigama i u Statutu Zbirke Richter. Vjekoslav Majer i Zorka Martinović- 10 Podaci iz razgovora autora s donatoricom Na- Majer dom Kareš-Richter. Književnik i pjesnik Vjekoslav Majer (Zagreb, 27. travnja 1900. – 4. prosinca Ostavština Majer 1975.), pisac je Zagreba. Pisao je liriku, romane, pripovijesti, novele i feljtone darovateljica Zorka Martinović Majer (Pjesme zabrinutog Europejca, Život Zavod za povijest hrvatske puža, Dnevnik Očenašeka). Napisao je književnosti, kazališta i glazbe antologijske pjesme o Zagrebu: Plinska HAZU, Opatička 18 lanterna na Griču, Plinska svjetiljka u noćnoj ulici i dr. te feljtone Iz starog Zorka Martinović-Majer, udovica pok. hr- Zagreba koji većinom govore o gornjo- vatskoga književnika i pjesnika Vjekosla- gradskim ulicama i gradu običnih ljudi. va Majera, darovala je 3. studenoga 1981. S Krešom Golikom i Ivom Škrabalom Gradu Zagrebu dio rukopisa i dokumenta- napisao je scenarij za najgledaniji hr- cije iz ostavštine Vjekoslava Majera (na- vatski fi lm svih vremena Tko pjeva, zlo grade i priznanja, rukopise, portret svog ne misli snimljen 1970. U Novom Za- supruga, izreske iz novina i fotografi je). grebu, gdje je godinama stanovao, jedna Građu od rednog broja 1-7 čini ukupno od knjižnica iz sastava Knjižnica grada 11 predmeta – tri nagrade i priznanja, tri Zagreba nosi njegovo ime. Buduću su- rukopisa (Oh ta nedelja, Pjesme, 1975.; prugu upoznao je tijekom zajedničkog Pjesme 1916.-1917.), knjižica Lirika, školovanja u srednjoj glazbenoj školi u 1924., portret Vjekoslava Majera, ulje na Zagrebu. Vjenčali su se 1923. platnu, 1923., autora Otona Postružnika, jedna oveća mapa izrezaka novinskih članaka, kritika i osvrta te dva albuma s fotografijama.1 Darovana je građa 11. prosinca 1982. predana na trajno čuvanje i obradu Za- vodu za književnost i teatrologiju JAZU, današnjem Zavodu za povijest hrvatske Slika 28. Zorka Martinović-Majer i Vjekoslav Majer, oko 1960.

69 M U Z E O L O G I J A 4 5

Zorka Martinović, Majer (Vinkovci, 29. umjetnine iz naslijeđa obitelji Durieux – svibnja 1905. – Zagreb, 22. travnja 1994.), Godeffroy. Zaključkom Skupštine Grada prevoditeljica, pjesnikinja, suradnica na Za greba, 23. veljače 1982., Zbirka Du- filmskim scenarijima, urednica radova rieux predana je na upravljanje Muzeju supruga književnika Vjekoslava Maje- grada Zagreba.2 ra. Učila je slikarstvo kod slikara Marka U prigodi darovanja Erika Dannhoff je Rašice. Surađivala je na scenariju za fi lm izrazila mišljenje da bi i Tilla Durieux Tko pjeva, zlo ne misli, rađenome prema voljela da predmeti ostanu u gradu koji knjizi Vjekoslava Majera Iz dnevnika maje imao važno mjesto u njezinu životu. log Perice. Napisala je nekoliko neobja- Muzej grada Zagreba Zbirku je obradio i vljenih radova, primjerice, zbirku pjesama izložio u sklopu svoga stalnog postava.3 Soba bez sata (Majer, 1983., 22.). Zbirka je rješenjem Ministarstva kulture RH, 2003. zaštićena kao kulturno do- Bilješke bro.4 1 Posebni darovni ugovor nije potpisan. Radilo Godine 1967. Tilla Durieux zatražila je se o preuzimanju u posjed dokumentarne građe izvoz svojih umjetnina u Njemačku, no dana 3. studenog 1981. Popis predmeta u Ar- sukladno zakonima o zaštiti umjetničke Guk. Naknadno je Zavod za književnost i tea- baštine, izvoz umjetnina iz države bio trologiju HAZU od Zorke Majer preuzeo portret Vjekoslava Majera iz 1923., koji je izradio je zabranjen. Erika Dannhoff je kao na- Oton Postružnik u tehnici ulja na platnu (zapi- sljednica Tille Durieux 1971. zatražila snik o preuzimanju portreta Vjekoslava Majera, isto takvo odobrenje za izvoz predme- 4. kolovoza 1992., ArGUK). ta iz tadašnje Jugoslavije u Zapadnu Njemačku, s nakanom da se u Zapa- dnom Berlinu osnuje memorijal Tille Zbirka umjetnina Tille Durieux Durieux. Dobila je potporu od Savezne darovateljica Erika Dannhoff stručne grupe za kazalište, fi lm i televi- Muzej grada Zagreba, ziju njemačkog Sindikata namještenika Opatička 20-22 i zaklade Pruska kulturna baština, koja djeluje u sklopu Državnih muzeja. Njemačka glumica i kazališna i fi lmska Nakon dugotrajne prepiske postignut pedagoginja Erika Dannhoff iz Berli- je dogovor o predmetima koji se smiju na, nasljednica ostavštine Tille Durieux izvesti i onima koji moraju ostati u Hrva- (1880. – 1971.), poznate njemačke glu- tskoj. Komisija pri Regionalnom zavodu mice koja je prije Drugoga svjetskog rata za zaštitu spomenika kulture u Zagrebu bježeći pred nacistima, našla utočište u izdvojila je iz Zbirke Durieux predmete Zagrebu, darovala je 17. veljače 1982., koji trebaju ostati u Zagrebu (oko 40% Gradu Zagrebu 19 umjetničkih predmeta ukupnog broja). Postojala je namjera da iz dijela Zbirke Tille Durieux.1 Donaciju ta njemačka glumica bude predstavlje- čine slike i skulpture – djela klasika mo- na u Zagrebu putem predmeta njezine derne umjetnosti Marca Chagalla, Ernsta zbirke i njezinih portreta koje su izra- Barlacha, Maxa Slevogta, plastika i pre- dili različiti umjetnici.5 Kada je Grad dmeti primijenjene umjetnosti iz Kine, Zagreb 1982. prihvatio darovnicu Erike Egipta, s Uskršnjeg otoka i iz Afrike, sve Dannhoff, za ostatak predmeta Zbirke

70 M U Z E O L O G I J A 4 5

Durieux (oko 60%) dobivena je dozvola umjetnost“. Zbirka Durieux značajna izvoza iz zemlje.6 je za Zagreb zbog povezanosti života Osim muzejski obrađenih predmeta Tille Durieux s našim glavnim gradom, Zbirke, u privatnom posjedu u Zagrebu svjedok je i kulisa vremena u kojemu ima još predmeta koji su pripadali Tilli su pojedini stvaratelji svojim radom Durieux. Jelka Kučera, čija je pomajka speciﬁ čno obilježili zagrebačko kulturno prijateljevala s Tillom Durieux i nakon i intelektualno ozračje, ali i usmjeravali Drugoga svjetskog rata živjela u dijelu umjetničke tendencije u poslijeratnom kuće u Jurjevskoj 27, u kojoj je u Zagre- razdoblju zagrebačke kulturne povijesti, bu boravila Tilla Durieux, i kojoj je Tilla sve do kraja 1960-ih godina. nakon odlaska u Njemačku ostavila na Zbirka Durieux posebna je zbirka unu- čuvanje svoje osobne i druge predmete, tar stalnog postava Muzeja grada Zagre- predala je 15. ožujka 2001. Muzeju gra- ba i u turističkim je knjižicama Zagreba da Zagreba 506 knjiga iz knjižnice Tille izdvojena kao poseban dio postava tog Durieux (beletristika, knjige o kazalištu, Muzeja. Godine 2002. u Zagrebačkom umjetnosti, kulturi drevnih civilizacija, kazalištu mladih postavljena je predsta- povijesne biograﬁ je).7 va inspirirana osobnošću i životom glu- Zbirka Durieux u Zagrebu odražavala mice pod naslovom Tillina kutija - dosje je kulturnu klimu Berlina 1930-ih go- Tille Durieux. dina. U to je vrijeme utjecaj primitivnih i egzotičnih kultura na stvaranje modernih umjetnika nalazio svoj izraz i u privatnom skupljanju predmeta drevnih civilizacija i domorodačkih kultura. Osim toga, i one umjetnine Zbirke koje nemaju veliku tržišnu vrijednost važne su zbog svoje povezanosti sa značajnim Berlinčanima čije je djelovanje prekinu- to dolaskom nacista na vlast. U Zbirci se nalaze sačuvani radovi umjetnika čija su djela u nacističkoj Njemačkoj uništavana kao “degenerativna Slika 29. Soba Tille Durieux u Zagrebu, 1964., Jurjevska 27

71 M U Z E O L O G I J A 4 5

Erika Dannhoff i Tilla Durieux Erika Dannhoff (Berlin, 2. prosinca 1909. – Berlin, 18. lipnja 1996.), glumica, kazališna i filmska pedagoginja iz Berlina, počela je glumiti u nijemim fi lmovima. Vrhunac karijere postigla je u tridesetim godinama 20. stoljeća (naslovi fi lmova: Der Rebell, Berge in Flammen). Bila je vlasnica glumačke škole i poznata njemačka glumačka pedagoginja, a nakon smrti Tille Durieux naslijedila je njezinu ostavštinu. Tilla (Ottilie) Durieux (Beč, 18. kolovoza 1880. – Berlin, 21. veljače 1971.), rođena Godeffroy, glumica je koja je svojom umjetničkom pojavom obilježila njemačku kazališnu scenu s početka 20. stoljeća.8 Školovala se u Kazališnoj školi dvorskog Slika 30. Tilla Durieux i Zlata Lubienski, oko 1936. glumca K. Arnaua u Beču. Značajne uloge ostvarila je u brojnim kazališnim ko- madima, primjerice, Liječnik na prekret- daljnjoj rodbinskoj vezi. Nakon neu- nici, Lulu, Sablasti, Orestija, Kralj Edip, spjelog pokušaja emigracije na Kubu Igra sna, Stanovnici pakla, Obiteljski sa- vraća se 1941. u Zagreb bez trećeg su- stanak, Luđakinja iz Chaillota, Danima pruga, industrijalca Ludwiga Katzenel- u krošnjama, Franciska, Marija Stuart, lenbogena, koji je uskoro izgubio život Pigmalion i Saloma. u njemačkom zarobljeništvu. Nakon slikara i grafi čara Eugena Spira Tijekom rata Lubienski i Durieux poma- (1874. – 1972.) (Killy, Vierhaus, 1999b, gale su Pokret otpora. Nakon rata Du- 408), Tillin drugi suprug bio je Paul Cas- rieux je napisala dramu o sudbini žene sirer (1871. – 1926.), povjesničar umjet- “bez domovine i jezika” s naslovom nosti, skupljač i trgovac umjetninama, Zagreb 1945, koja je 1946. izvedena u izdavač i mecena koji je u Berlinu priku- Luzernu. Lubienski i Durieux bile su pio značajnu umjetničku zbirku. Poma- središnje ličnosti živoga umjetničkog gao je francuske impresioniste i moderne i intelektualnog salona u Jurjevskoj 27. njemačke umjetnike izdavaštvom i kup- Durieux se bavila umjetničkom izradom njom njihovih djela.9 lutaka i njihovih kostima za Družinu Tillu Durieux je prije Drugoga mladih – mali avangardni teatar osno- svjetskog rata u Zagreb doveo njezin van 1939. godine. Kako je Družina glumački poziv. Nakon kazališne tur- mladih 1948. godine postala Zemaljsko neje nije se vratila u Njemačku i od kazalište lutaka, Durieux u njemu radi 1938. živi u vili grofi ce Zlate Lubien- do 1954. Godine 1953. promijenila je ski u Jurjevskoj 27 s kojom je bila u tadašnje prezime svoga trećeg supruga

72 M U Z E O L O G I J A 4 5

ba na upravljanje. Naime, na originalu darovnoga ugovora nema datuma, ali je na poleđini iz potvrde Sekretarijata za opću upravu Zagreb br. 1519/II vidljivo da je darovateljica Erika Dannhoff ovjerila svoj potpis na ugovoru 17. veljače1982. Da je riječ o ugovoru sklopljenom 17. veljače 1982. vidi se iz zapisnika komisije za preuzimanje darovanog dijela Zbirke Til- le Durieux broj: 06-99/2-1982 od 17. veljače 1982., koju je osnovao ondašnji Gradski komitet za odgoj, obrazovanje, znanost, kulturu i fi zičku kulturu grada Zagreba i u kojemu se navodi da je preuzimanje darovanih predmeta od Komisije i njihova predaja Muzeju grada Zagreba obavljena 17. veljače 1982. u prostorima zgrade u Jurjevskoj 27, a primopredaji su, u ime darovateljice, osim članova komisije, prisustvovali suprug Erike Dannhoff te njezin ovlašteni odvjetnik. Erika Dannhoff je 28. siječnja 1982. dostavila darovnu ponudu Gradu Zagrebu preko svojih opunomoćenika, Slika 31. Erika Dannhoff, oko 1940. odvjetnika Eugena Zadravca i Ratka Žurića (ponuda na poklon dijela zbirke Tille Durieux, Katzenellenbogen u djevojačko prezime ArGUK). Valorizirajući tu darovnu ponudu, očeve majke – Durieux. Iz Hrvatske je Regionalni zavod za zaštitu spomenika kulture 1955. otišla u Njemačku, gdje je do smrti preporučio je prihvaćanje te darovnice jer su nastavila glumiti u kazalištu i na fi lmu. u međuvremenu svi pravni problemi u vezi s izvozom dijela Zbirke u inozemstvo te sporo- Filmski debi imala je u nijemom fil- vima nasljednika Zbirki nakon smrti Zlate Lu- 10 mu prije Drugoga svjetskog rata. Od bienski i Tille Durieux riješeni, te da se u dijelu 1953. češće glumi u filmovima (Killy, umjetnina koji bi trebali činiti donaciju Gradu Vierhaus, 1999a). Neki od filmova u Zagrebu i koje je odabrala Komisija za razma- kojima je glumila jesu: Antigona, Ana- tranje darovne ponude Regionalnog zavoda (u stazija – posljednja carska kći, Poslje- sastavu Jerica Ljubenko i Stjepan Humel iz Republičkog zavoda za zaštitu spomenika kul- dnji most i Osuđen na grijeh. Za ulogu ture, Stanka Domin, Davorin Stipetić i Nada u posljednjemu dobila je 1965. godine Križić iz Regionalnog zavoda te Ljiljana Poljak njemačku saveznu fi lmsku nagradu. Bila iz Skupštine grada Zagreba), “radi o predmeti- je članicom njemačke Akademije umjet- ma neprocjenjive materijalne vrijednosti i izu- nosti i Njemačke akademije kazališnih zetno visokog umjetničkog dometa, ... o stvar- umjetnosti.11 nim raritetima obzirom na fondove s kojima mi raspolažemo u našim muzejima i galerijama“. Također se “ostavlja trag djelovanja zbirke Lu- Bilješke bienski-Durieux u gradu Zagrebu“. (mišljenje 1 Darovni ugovor broj: 02-520, od 17. veljače Regionalnog zavoda za zaštitu spomenika kul- 1982. (ArGUK). Zanimljivo je da je darovni ture u Zagrebu broj: 03-UP/I-833/14, 1.2.1982., ugovor sklopljen prije nego je Skupština grada ArGUK). Vrijednost i značenje Zbirke Durieux Zagreba 23. veljače 1982., donijela zaključak utvrđena je i prije te je rješenjem Konzervator- o prihvaćanju donacije i predaji dijela Zbirke skog zavoda br. 248-1948. od 15. ožujka 1948. umjetnina Tille Durieux Muzeju grada Zagre- (AMKRH) stavljena pod zaštitu i progašena ja-

73 M U Z E O L O G I J A 4 5

vnom zbirkom. Rješenjem Regionalnog zavoda telji Godeffroy-Durieux. O svom doživljaju za zaštitu spomenika kulture i prirode o zaštiti umjetničkih slika starih majstora Durieux je Zbirke Durieux br. 02-1028/1-1967., 9.11.1967. ponešto rekla pričajući o načinima na koje (ArGUK) Zbirka je upisana u Registar pokret- ju je Cassirer uvodio u likovnu umjetnost i nih spomenika kulture. književnost (Durieux, 2001., 83-84.). Kasnije 2 Zaključak Skupštine grada Zagreba broj: 02- je sama Durieux modernu umjetnost na umjet- 520/1-1982, od 23. veljače 1982. (ArGUK). ninama u svomu domu tumačila ljudima iz vi- 3 Šterk, S. (1986.): Tilla Durieux i njezina zbirka sokog društva koji su joj dolazili u posjet. Još za umjetnina u Zagrebu, Muzej grada Zagreba, života Paula Cassirera velika je zbirka slika gla- veljača – ožujak 1986. sila na njezino ime (ibid., 286.). Bila je zahtje- 4 Rješenje o utvrđivanju svojstva kulturnog do- vna i vrlo određena u biranja umjetnika koji su bra Ministarstva kulture Republike Hrvatske, izrađivali njezine portrete i materijala u kojemu Klasa: UP-I-612-08/03-01-06/155, Ur. broj: su rađeni (Renoir, Barlach). Nakon Cassirerove 532-10-1/8-03-2, 23. 9. 2003. (ArGUK) smrti pripao joj je određen broj umjetnina od 5 Prema dokumentaciji iz Arhiva Gradskog ureda bračne imovine (umjetnine s Dalekog istoka, za obrazovanje, kulturu i šport. neki predmeti primitivnih kultura, djela moder- 6 Tijekom vremena mnogi su predmeti izgublje- nih umjetnika, renesansne umjetnine). Iz riječi ni, popisi dopunjavani i mijenjani. Popis nesta- Tille Durieux koje donosi Šterk (1986., 15.) ja- lih i otuđenih predmeta donosi Slavko Šterk sno je da je promišljeno naručivala umjetnička (1986., 57.). djela za svoj dom u braku s trećim suprugom. 7 Jelka Kučera unuka je Otona Kučere, prirodoslo- Također je preferirala određene vrste pred- vca, astronoma i iznimnoga hrvatskog populari- meta kojima se voljela okruživati, primjerice, zatora tehnike i prirodoslovlja. U posjedu Jelke male skulpture životinja A. Gaula (u Zagreb ih Kučere nalaze se i drugi predmeti koji su pripa- je donijela 14, u sadašnjoj je Zbirci preostala dali Tilli Durieux (namještaj, europski porculan jedna). Oko 1930. kupovala je posuđe (srebr- i staklo, predmeti s Dalekog istoka, kazališni ni pribor za jelo, vrčeve) i namještaj dizajni- kostimi, perike, knjige, odjeća). Gradski zavod ran u Bauhausu. Ti su se predmeti nalazili na za zaštitu spomenika kulture i prirode te je pre- nekim popisima njezine zbirke u Zagrebu, ali dmete preventivno zaštitio kao kulturno dobro kasnije nisu nađeni. Za prvog supruga Tille rješenjem Klasa: 612-08/00-03/1, Ur. broj: 251- Durieux - Eugena Spira, ni u referencama koje 16-03/01-00-1, od 18. siječnja 2000., ArGUK. navodi Šterk (1986.), ni u drugim izvorima ni- 8 Opširnije o kazališnoj karijeri Tille Du- smo pronašli podatak da se bavio skupljanjem rieux, o umjetničkim kretanjima i utjecajima umjetnina. u Njemačkoj – o duhovnoj pozadini njezina 10 Prema kazivanju same glumice, prva njezina života i osobama koje su imale važno mjesto ﬁ lmska uloga bila je ona u ﬁ lmu Žena s velom, u njemu piše Šterk (1986.) u katalogu Zbirke a drugi izvori spominju Der Flug in die Sonne Duriuex pod naslovom Tilla Durieux i njezina iz 1914. godine. zbirka umjetnina u Zagrebu. 11 Glavnina podataka potječe od Durieux (2001.) 9 O ulozi i sudioništvu Tille Durieux u skupljanju i Šterk (1986.). Muzej grada Zagreba je za umjetnina za vrijeme i nakon braka s kolekcio- izložbu o Tilli Durieux u Berlinu, u veljači narom i trgovcem umjetnina Cassirerom nije 2006., izdao novi katalog autora S. Šterka Tilla dovoljno precizno pisano. Durieux i njezina zbirka umjetnina u Muzeju Dio predmeta iz Zbirke koja je stigla u Zagreb grada Zagreba, Zagreb, Muzej grada Zagreba, prije Drugoga svjetskog rata nasljedstvo je obi- 2006.

74 M U Z E O L O G I J A 4 5

Zbirka – majstorska radionica brojeva dokumentacije s 82 pojedinačna za restauraciju i gradnju gudaćih predmeta, 47 rednih brojeva knjižnice s instrumenata pokojnog Franje 48 predmeta). Schneidera Donatorica je kao uvjet ugovora postavi- darovateljica Erna Schneider Nikolić la korištenje darovane zbirke spomeničke Glazbena škola Pavla Markovca, vrijednosti za obrazovne potrebe te Trg maršala Tita 11 zahtjevajući da se “u prostoru zbirke organizira obrazovni program za graditelja Erna Schneider Nikolić, profesorica i restauratora glazbala“3. njemačkoga i engleskog jezika, kći pok. Naime, krajem 1970-ih godina pojavila Franje Schneidera, poznatoga hrvatskog se u Zagrebu inicijativa glazbenika za restauratora i graditelja gudaćih instru- uvođenjem programa školovanja gra- menata, darovala je Gradu Zagrebu 28. ditelja i restauratora glazbala u tadašnji listopada 1983. Zbirku – radionicu Franje sustav obrazovanja. Upozoravalo se na Schneidera s cjelokupnim inventarom, “teškoću postizanja kvalitete zvuka u radnom opremom, alatima, stručnom našim simfonijskim, opernim, radio- 1 knjižnicom i dokumentacijom. televizijskim orkestrima i glazbenim Tu je građu, ukupno 184 popisana broja, školama zbog nepostojanja školovanih od smrti Franje Schneidera do realizacije restauratora i graditelja glazbenih instru- darovanja, vlasnica brižljivo čuvala u menata“.4 Stručnjaci i pedagozi smatrali svome stanu. su da je zbog svojeg značenja i opremlje- Zbirka – radionica Schneider sadržava nosti Zbirka Schneider najprimjerenija originalni alat i aparate, nedovršene in- za praktičn dio takve nastave te su taj strumente, šablone i kalupe za izradu prijedlog uputili nasljednici Schneide- instrumenata, namještaj radionice, foto- rove ostavštine. Međutim, E. Schneider graﬁ je s posvetama suvremenika Franji Nikolić već je godinu dana nakon očeve Schneideru, popratnu dokumentaciju i smrti s Muzejom za umjetnost i obrt pre- stručnu knjižnicu. Nakon revizije i uvida govarala o zaštiti i smještaju Zbirke. u stanje zbirke te usklađivanja s odred- Građa Zbirke je 22. studenoga 1983. pre- bama Zakona o zaštiti i očuvanju kultur- dana na upravljanje Školi primijenjene nih dobara, Zbirka prema popisu što ga je umjetnosti u Zagrebu, a u lipnju 1994. u lipnju 2002. izradio Gradski zavod za Glazbenim školama Zagreb. Kako je zaštitu spomenika kulture i prirode i koji 1995. ta obrazovna institucija podijeljena je sastavni dio rješenja Ministarstva kul- na više glazbenih škola, danas zbir kom ture Republike Hrvatske o zaštiti zbirke upravlja Glazbena škola Pavla Marko- kao kulturnog dobra iz 2003.,2 sadržava vca5. ukupno 596 pojedinačnih predmeta unutar 271 popisane jedinice (od toga 409 Zbirka – radionica Franje Schneidera predmeta i alata unutar 148 jedinica popisa, 7 rednih brojeva namještaja i Prostor Zbirke – radionice Schneider jednako toliko pojedinačnih predmeta, temeljito je uređen, predmeti su restau- 50 rednih brojeva fotograﬁ ja i jednako rirani i muzeološki je postav osmišljen. toliko pojedinačnih predmeta, 19 rednih Radionica i izložbeni prostor nalaze se

75 M U Z E O L O G I J A 4 5 na Trgu maršala Tita 11, unutar dvorišta drvenih žičanih glazbala, te na istom zgrade koje dijele Škola za primijenjenu fakultetu 2004. i doktorsku disertaciju umjetnost i dizajn i Muzej za umjetnost i s naslovom Ocjenjivanje kvalitete tona obrt, i u radionici se provodi i praktična glazbenih instrumenata. nastava učenika glazbene škole, smjera Stalni korisnici ove majstorske radioni- Graditelj i restaurator glazbala. U radio- ce su glazbenici vrhunskih zagrebačkih nici je također moguće naručiti izradu ili i hrvatskih glazbenih i kazališnih institu- popravak glazbala. cija: Zagrebačke ﬁ lharmonije, Hrvatsko- Zbirka i atelijer imaju i memorijalnu ga narodnog kazališta, Zagrebačkih soli- vrijednost jer je u sklopu radionice pre- sta i Muzičke akademije u Zagrebu, koji zentirana osoba Franje Schneidera, nje- u radionici naručuju nove ili servisiraju gov rad i stvaranje te profesionalna i svoje instrumente, pa vrhunske glazbene prijateljska poznanstva. Dio stare građe instrumente više nije nužno nabavljati iz je izložen, u upotrebi su uglavnom su- inozemstva. Prije kupnje glazbala glaz- vremene replike alata, ali i dio original- benici i pojedinačno dolaze po savjet; ne građe. U Zbirci su sačuvani i original- djelatnici Zbirke ih educiraju i pomažu ni katalozi nekadašnje tvornice Franje im u održavanju glazbala. Schneidera za proizvodnju i servisiranje Na primjeru te zbirke pokazuje se vrijed- glazbala koji svjedoče o raznovrsnosti nost suvremenoga muzeološkog pristupa proizvoda i iznimnoj ponudi usluga u funkciji i ulozi muzejskih zbirki. razdoblju između dva svjetska rata. Radi Prema takvom pristupu baština ima i daljnje popularizacije Zbirke Schneider aktivnu i suvremenu “upotrebnu“ ulogu. zanimljiva je ideja o snimanju dokumen- Uključena je u edukaciju, i to ne samo tarnog ﬁ lma o izradi glazbenih instrume- pasivnu, nego i u životno primjenjivu: nata u pojedinim fazama, koji bi se mo- na temelju iskustva rada u toj radionici gao prezentirati i preko mrežnih stranica izabire se životno zanimanje ili se može Zbirke.6 naučiti jedna tradicionalna obrtnička Osim muzejske i praktične funkcije, Zbi- vještina pa je Zbirka, sukladno Zakonu o rka Schneider je izvorište znanstvenih zaštiti i očuvanju kulturnih dobara, i dio obrada i istraživanja s područja akustike. nematerijalne kulturne baštine. Gospo- U povodu obilježavanja 100. obljetnice darska uloga toga muzealiziranoga, ali rođenja F. Schneidera, 2003. u Glazbenoj funkcionalnog atelijera vidljiva je u nje- školi Pavla Markovca u Zagrebu održana govoj proizvodnji i narudžbama njego- su predavanja na kojima su prezentirane vih usluga. Turistički, Zbirka Schneider najnovije spoznaje o akustičkim para- atraktivna je kao mjesto demonstracije metrima tona glazbala i održana demon- tradicionalne tehnologije i kontinuirane stracija upotrebe Schneiderove aparature izrade starih tipova glazbala u Zagrebu. za mjerenje elastičnosti ploha glazbala. Produljeni život starog obrta kulturološki Usto, voditelj Zbirke Alojzije Seder, je važan ne samo za proučavanje povije- koristeći se građom Zbirke, obranio je sti rijetkog obrta, već i za bolje razu- na Fakultetu elektrotehnike i računarstva mijevanje suvremene izrade i popravka Sveučilišta u Zagrebu 1999. magistar- glazbala na temelju komparacije starih ski rad Analiza akustičkih parametara načina s recentnim tehnologijama (pri-

76 M U Z E O L O G I J A 4 5 mjer: aparat za mjerenje elastičnosti 1966.), restaurator i graditelj gudaćih ploha u odnosu prema digitalnoj obradi instrumenata, urarski je zanat izučio u zvuka i digitalnom ugađanju akustičnih Pečuhu. Za graditelja glazbala školovao parametara glazbala). se u Pečuhu i Budimpešti. Radionicu Pritom su izrada i popravak, odnosno reza gradnju i popravak glazbala otvara stauracija novih i starih glazbala sastavni- 1924., a 1928. u Zagrebu utemeljuje prvu ce aktivnoga, suvremenoga muzeološkog i najveću tvornicu glazbala u tadašnjoj pristupa kulturno-povijesnoj građi.7 Ui- Jugoslaviji koja je zapošljavala 35 rad- stinu, nijedna od tradicionalnih deﬁ nicija nika i imala iznimno raznovrsnu ponu- muzeja ne pokriva u potpunosti formu, du glazbala i glazbenog pribora. Osim rad i djelovanje te zbirke radionice. izrađivanjem i restauriranjem gudaćih i Uz izradu i restauraciju za glazbenike je trzalačkih glazbala (viola, violina, man- jednako važan, prema riječima F. Sch- dolina i gitara), tvrtka “kraljevskog dvor- neidera možda i važniji, popravak onoga skog dobavljača“ F. Schneidera bavila glazbala koje se već upotrebljava. Stoga se prodajom i popravkom harmonika.9 se kvalitetna restauracija glazbala sma- Iznimna kvaliteta proizvoda te tvrtke i 8 tra “umjetničkim djelom prvog reda“. rada samoga Schneidera potvrđena je na međunarodnim izložbama u Londonu Franjo Schneider i Erna Schneider 1933. i, osobito, u Firenci 1934., kada Nikolić su proizvodi tvrtke Schneider nagrađeni Franjo Schneider (Končanica, Pakrac, nagradom Grand Prix i zlatnom kolaj- 29. ožujka 1903. – Zagreb, 30. studenog nom.9

Slika 32. Franjo Schneider u ambijentu svoje radionice u Zagrebu, Šenoina 7, oko 1950.

77 M U Z E O L O G I J A 4 5

Radi širenja glazbenosti u svim slojevima aparat kojim se mjeri elastičnost rezo- društva Schneider je poticao izdavanje nantnih ploha (glasnjače i podnice in- nota za samouke te škola s hrvatskim strumenta) na pojedinim točkama. melodijama kako bi se njima zamijenile Eminentni hrvatski glazbenici međ u- njemačke.10 narodnoga ugleda Antonio Janigro, Vac- Nakon 1945. godine i zatočeništva, lišen lav Huml, Fran Lhotka, Rudolf Matz imovine, otvara Atelijer za gradnju, po- i Stjepan Šulek supotpisali su 1950. pravak i restauraciju glazbala u Zagre- svjedodžbu o vrsnoći Schneiderovih in- bu – najprije u Teslinoj ulici 9, zatim u strumenata.13 U Zbirci Matz u Zagrebu Šenoinoj 7, gdje radi do smrti. Iako je čuva se vrijedno violončelo glazbenika svojedobno imao šest šegrta, mobiliza- i glazbenog pedagoga R. Matza koje je, cijom ih je izgubio.11 Kako nakon Drugo- prema natpisu na instrumentu, 1954. re- ga svjetskog rata, unatoč molbi upućenoj staurirao Franjo Schneider.14 ondašnjim vlastima, nije dobio prostor za školu za graditelje glazbala, za sobom nije ostavio izučene majstore.12 Erna Schneider Nikolić (Zagreb, 19. Schneider je za života prezentirao svoje veljače 1935.) profesorica, na Filozo- instrumente u Mađarskoj, Italiji, Parizu i fskom fakultetu u Zagrebu, diplomirala Londonu. Izradio je oko 10 viola i 60-tak je njemački i engleski jezik. Radila je violina. Primjenom znanstvene metode kao profesorica jezika u zagrebačkim u umjetničkoj djelatnosti konstruirao je srednjim školama.15

Slika 34. Franjo Schneider, oko 1950. Slika 35. Erna Schneider Nikolić, 2003.

78 M U Z E O L O G I J A 4 5

voza 1982. (ArGUK). Regionalni zavod za zaštitu spomenika kulture u Zagrebu nakon popisivanja Zbirke, pri donošenju rješenja o upisu radionice u Registar spomenika kulture, utvrdio je da je “Majstorska radionica Franje Schneidera jedina radionica ovakve oprem- ljenosti i fundusa u Jugoslaviji i šire te jedna od najbolje opremljenih radionica te vrste i u svjetskim razmjerima“ (rješenje Regionalnog zavoda kao u bilješci 2., potpisao je v.d direktora Zavoda Davorin Stipetić). Tim se mišljenjem Gradska uprava koristila u postupku valorizacije darovne ponude. Grad Zagreb prihvatio je i preporuku ondašnjega Republičkog sekretarijata za prosvjetu, kulturu i ﬁ zičku kulturu da se “zbog velikog manjka majstora za gudaće instrumente, posebice u Zagrebu i Hrvatskoj, gdje je zabrinjavajuća situacija... sugerira Skupštini grada Zagreba da riješi pitanje preuzimanja i smještaja liuterijske radionice pok. zagrebačkog majstora Franje Šnajdera“. U ra- dnoj grupi Republičkog sekreterijata koja je predložila takvo rješenje bili su, među ostalima, Vladimir Pezo kao zamjenik republičkog sekretara, Josip Završki iz Zavoda za prosvjet- Slika 33. Zbirka Schneider, Zagreb, Trg maršala no-pedagošku službu te profesori Muzičke aka- Tita 11, učenica pri obradi podnice vio- demije u Zagrebu Vinko Fabris, Rudolf Matz line velikom blanjom, 2006. i Zlatko Stahuljak (dopis Republičkog sekretarijata za prosvjetu, kulturu i ﬁ zičku kulturu Bilješke broj: 2/68-1979, 1.4.1979, ArGUK). 5 Zaključak Skupštine grada Zagreba o predaji Zbi- 1 Ugovor o darovanju br. 03-3449/1-1982 od 28. rke Školi primijenjene umjetnosti na upravljanje listopada 1983. (ArGUK). br. 03-2710/1-1983 od 22. studenog 1983. 2 Rješenje Ministarstva kulture Republike Hr- Zaključak Gradskog poglavarstva grada Zagre- vatske, Klasa: UP-I-612-08/03-01-06/427, Ur. ba o predaji Zbirke Glazbenim školama Zagreb broj: 532-10-1/8-03-2, od 23. rujna 2003. Prvu na upravljanje – Klasa: 402-09/94-01/3, Ur. zaštitu Zbirke sa 184 redna broja i ukupno 315 broj: 251-01-03/1-94-2 od 1. lipnja 1994. predmeta na adresi Tuškanac 29 proveo je Re- Skupština grada Zagreba donosi 27. lipnja 1995. gionalni zavod za zaštitu spomenika kulture u odluku o podjeli Glazbenih škola Zagreb na se- Zagrebu rješenjem broj: UP/I-03-167/1 od 18. dam zasebnih škola. Škole su 21. srpnja 1995. veljače 1980. (ArGUK). međusobno sklopile ugovor – Klasa: 003-04/95- 3 Darovna ponuda Erne Schneider Nikolić od 20. 08/01, Ur. broj: 251-100-08/95-01 – kojim je, svibnja 1979. (ArGUK). Sin pok. Franje Schnei- među ostalim, određeno da brigu o Zbirci Sch- dera - dr. Alfred Schneider, dao je pisanu izjavu neider preuzima Glazbena škola Pavla Marko- kojom se odriče svakog potraživanja u vezi sa vca (arhivirana dokumentacija u ArGUK). Zbirkom, navodeći da je njegov otac prije smrti 6 Više o Zbirci – radionici Schneider može se usmeno darovao Zbirku kćeri Erni (izjava dr. Al- saznati na web stranici URL: http://muzej- freda Schneidera, 20. srpnja 1982., ArGUK). franje-schneidera.com/ 4 Obrazloženje Gradskog komiteta za prosvje- 7 I druge sredine nastoje sačuvati uvid u tradicio- tu, kulturu i znanost o prijedlogu zaključka o nalne vještine i obrte te je, primjerice, gradskim prihvaćanju darovanja Zbirke – radionice pok. i općinskim sredstvima otkupljena Zlatarska F. Schneidera, br. 06-327/10-79 od 5. kolo- radionica Artura Marinovića (1866. – 1914.)

79 M U Z E O L O G I J A 4 5

za Muzej grada Korčule (A. Fazinić, 1979.). Memorijalni prostor Miroslava i Bele Iz razgovora s A. Fazinić saznali smo da je ta Krleže radionica tradicionalnog obrta zbog nedostatka prostora pohranjena u Muzeju grada Korčule, darovatelj dr. Krešimir Vranešić a samo su poneki predmeti izloženi. Predmeti Muzej grada Zagreba, (nakit) izrađeni u toj radionici sačuvani su i Krležin Gvozd 23/I u inventarima uglednih korčulanskih obitelji Boschi i Kapor. Marinović je bio jedan od po- Dr. Krešimir Vranešić, liječnik iz Zagre- sljednjih korčulanskih zlatarskih obrtnika. Neki primjerci alata iz njegove radionice potječu iz ba, univerzalni nasljednik pok. hrvatsko- 18. stoljeća. ga književnika Miroslava Krleže (1893. 8 Kopija pisma Franje Schneidera iz zatvora u – 1981.), darovao je Gradu Zagrebu 23. Popovači. Pismo nosi datum 5. kolovoza 1945., prosinca 1986. dio ostavštine Miroslava a naslovljeno je na Ministarstvo prosvjete, Kul- Krleže (stilski namještaj, slike, skulptu- turno-umjetnički odjel (ArGUK). 9 Ibid. U glavnom katalogu br. 30: Franjo Sch- re, fotografije, predmete umjetničkoga neider, Proizvod glazbala žica i pribora, Za- obrta, tekstil i ostale dijelove pokućstva greb, Nikolićeva 10, izdanome 1935., iznimno i inventara te knjige, časopise i separate) luksuznome, s nizom podataka i fotograﬁ ja te iz stana na Krležinu Gvozdu 23/I, gdje pozitivnim mišljenjima dotadašnjih kupaca su dugo godina živjeli Miroslav i Bela i korisnika (npr. Vaclava Humla, Miroslava 1 Schlicka i dr.), na 58 stranica potencijalnim se Krleža. kupcima nudi više od 1200 različitih proizvoda Osnovni uvjet darovanja bio je da pred- – glazbala, žica, pribora i priručnika za učenje. meti služe “isključivo za izlaganje javno- Na naslovnoj stranici i u unutrašnjosti katalo- sti“ te da se u tu svrhu u bivšem Krležinu ga navedena su priznanja i nagrade što su ih stanu osnuje i uredi Memorijalni prostor proizvodi te tvrtke dobili na međunarodnim izložbama (Zbirka Schneider). Miroslava i Bele Krleže. Darovatelj, 10 Ibid. ali i stručna javnost smatrali su važnim 11 Ibid. sačuvati ambijent životnog prostora, od- 12 U tom smislu zanimljiv je pokušaj riječkoga nosno “uspomenu na jednog pjesnika i liječnika, glazbenika i graditelja glazbala dr. jednu glumicu koji su tu živjeli tri dece- Franje Kresnika (1869. – 1943.), koji je pismi- ma od 15.siječnja 1941. i 20. ožujka 1941., nije“ u vezi s čim je Krleža svojedobno upućenima prof. Rudolfu Matzu, tadašnjem šefu izrazio sumnjičavost (u: Čengić 1990., Pododsjeka za umjetnost, književnost i štampu 266.). Banske vlasti Banovine Hrvatske, predložio Potpuni popis predmeta, koji je 29. svi- osnivanje stručne “škole za gradnju violina i bnja 1996. izradio Muzej grada Zagreba, srodnih instrumenata“. Izvor: odgovor Odsjeka za stručno školstvo Banske vlasti Banovine prihvatio je i veriﬁ cirao Gradski zavod Hrvatske dr. Franji Kresniku broj: 18267, 11. za zaštitu spomenika kulture i prirode 3. ožujka 1941.; pismo Franje Kresnika Odsjeku srpnja 1996. Popis donosi 1.075 predme- za stručno školstvo Odjela za obrt, industriju ta (od toga 80 rednih brojeva slika, 32 i trgovinu VII, broj: 18267/VII., 20. ožujka 1941. Više o Franji Kresniku vidjeti u katalogu redna broja skulptura, 89 rednih brojeva izložbe Život uz violine, dr. Franjo Kresnik, Po- namještaja, 318 rednih brojeva predme- morski i povijesni muzej Hrvatskoga primorja, ta umjetničkog obrta, arhivsko gradivo i Rijeka, 10. lipnja – 10. srpnja 1993. dokumentaciju, glazbene ploče, 104 red- 13 Svjedodžba je izložena u Zbirci Schneider. na broja, te tekstil, 136 rednih brojeva, i 14 Memorijalna zbirka Margite i Rudolfa Matza, Zagreb, Mesnička 15. 4.240 knjiga, časopisa i separata) iz sta- 2 15 Iz razgovora autora s Ernom Schneider Nikolić. na na Krležinu Gvozdu 23/I. Namještaj

80 M U Z E O L O G I J A 4 5

Slika 37. Zgrada na Krležinu Gvozdu 23, bivša vila Rein, u kojoj je na 1. katu uređen Memorijalni prostor Miroslava i Bele Krleže, stanje 2006. potječe iz razdoblja baroka, klasicizma, Rein, obitelj Krleža uselila 1952. godi- empirea, bidermajera i historicizma. Od ne. Ta rezidencijalna vila građena je za umjetničkih radova inventar ostavštine bankara Adolfa Reina i njegovu suprugu sadržava slike Petra Dobrovića, Vilima Jelisavu Rein, prema projektu arhitekta Svečnjaka, Ljube Babića, Nikole Mašića, Rudolfa Lubynskog 1928/29.6 Vila je Miljenka Stančića, Branka Šenoe, Ivana zaštićeno kulturno dobro rješenjem Mi- Lackovića Croate, Mersada Berbera, Ede nistarstva kulture RH iz 2003. Sam stan u Murtića, Krste Hegedušića, te skulpture kojemu su živjeli Miroslav i Bela Krleža Vanje Radauša i Antuna Augustinčića. u gradskom je vlasništvu od 20. travnja Ostavština Krleža zaštićena je kao kul- 1978., kada je kupljen od nasljednika turno dobro 18. ožujka 2004.3 obitelji Rein. Nakon smrti supružnika Krešimir Vranešić također je 10. listopada Krleža 1981. Regionalni zavod za zaštitu 2001. Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici spomenika kulture preventivno je zaštitio u Zagrebu darovao 15 zapečaćenih drve- ambijent stana Krležinih (nekretninu i nih sanduka s rukopisima, prepiskom i sve pripadajuće pokretnine).7 fotograﬁ jama Miroslava Krleže. Nacio- Čuvanje ostavštine Krležinih Grad Za- nalna i sveučilišna knjižnica obradila je greb povjerio je Muzeju grada Zagreba tu građu i od 2003. godine učinila je do- 16. travnja 1987., uz obvezu da se oba- stupnom javnosti.4 ve svi poslovi “oko ambijentalne posta- Stan na Krležinu Gvozdu 23/I5 nalazi se ve zbirke radi njena izlaganja i popula- u vili Rein, u koju je, na poziv Jelisave riziranja“.8 Gradsko poglavarstvo grada

81 M U Z E O L O G I J A 4 5

Zagreba predalo je 5. listopada 1998. - uređenje muzejsko-memorijalnog pro- darovanu ostavštinu Miroslava Krleže stora koji treba odražavati privatni ukus zajedno s četverosobnim stanom na pr- vlasnika; vom katu vile na Krležinu Gvozdu 23, - uređenje muzejsko-izložbenog prosto- na upravljanje Muzeju grada Zagreba.9 ra (predložene teme izložbi: Krleža kao U skladu s ugovorom o darovanju, nakon polemičar, Krleža i njegovi kritičari, Kr- građevinske obnove kuće i konzervator- ležini europski obzori, Stvarnost i umjet- sko-restauratorskih radova, stan Krležinih nost u Krleže, Krleža i teatar); na prvom katu zgrade na Krležinu Gvozdu - uređenje muzejsko-upravnog prostora; 23, uz 20. godišnjicu smrti književnika, - uređenje okolnog parka s prilazima. 29. prosinca 2001., otvoren je za javnost Iz 2002. datira prijedlog Gradskog ure- kao Memorijalni prostor Miroslava i Bele da za kulturu da se bivši domarov stan Krleže.10 U neposrednoj blizini Krležina uredi i služi za smještaj inozemnih mu- Gvozda 29. studenoga 2004., na raskršću zejskih djelatnika ili znanstvenika koji ulica Tuškanac i Dubravkin put, posta- proučavaju Krležin opus. vljen je spomenik Miroslavu Krleži auto- Grad Zagreb od privatnih vlasnika nastoji rice Marije Ujević Galetović. otkupiti ostali dio prostora u objektu zgra- Integralna muzeološka koncepcija kuće de na Krležinu Gvozdu 23, s nakanom na Gvozdu i njezine unutrašnjosti s da sadašnji stan na prvom katu, u kojem Krležinom ostavštinom doniranom Gra- je smješten Memorijalni prostor, bude du Zagrebu utvrđena je ponajprije na samo dio budućega Memorijalnog centra memorijalnosti prostora. Muzeološki Miroslava i Bele Krleže, što je pokrenuo program autora Slavka Šterka, donesen još bivši Odbor za uređenje Memorijal- 1989. i dorađen 1996. godine, odnosi se nog prostora Miroslava i Bele Krleže i na stan na prvom katu zgrade u kojemu na čiju je inicijativu 1989. izrađeno idej- je živio bračni par Krleža. Program se no rješenje za kulturno-umjetnički cen- sastoji od četiri komponente11: tar Krležin Gvozd.12 Tim je rješenjem bilo predviđeno uređenje muzejsko-izložbenog kompleksa, odnosno memorijalnog prostora na prvom katu kuće, zatim organiziranje Krležine radionice, otvaranje studijske knjižnice za znanstveno istraživanje i prou čavanje djela Miroslava Krleže, odr žavanje kulturno-umjetnič kih Slika 36. Memorijalni prostor Miroslava i Bele Krleže, Krležin Gvozd 23/I; pro grama i, u tu 2003. svrhu, uređivanje

82 M U Z E O L O G I J A 4 5 višenamjenske dvorane za kazališne laringolog za djecu bolnice u Klaićevoj predstave, koncerte, tematske izložbe bio dugogodišnji šef Dječje otorinolarin- te znanstvene i stručne skupove. Zbog gologije. neriješenih imovinsko-pravnih odnosa i Majka Krešimira Vranešića bila je do- nemogućnosti otkupa dijela kuće u pri- ktorica prava Antonija Turanji, kasnije vatnome vlasništvu, pojednostavljen je Parfenjuk-Turanji. Otac Đuro Vranešić program uređenja, u skladu s prijedlogom (1896. – 1946.), neuropsihijatar, u svojem muzeološkog programa Slavka Šterka je sanatoriju na Zelengaju tijekom Dru- iznesenim 1989., koji je obuhvatio samo goga svjetskog rata sklanjao pripadnike uređenje bivšega stana Miroslava i Bele pokreta otpora iz građanske klase (Mi- Krleže na prvom katu zgrade. roslava Krležu, bračne parove Seissel i Hegedušić, Josipa Badalića) te sudjelo- Krešimir Vranešić, Miroslav i Bela vao u spašavanju ljudi iz Jasenovca. Obi- Krleža telj Vranešić prijateljevala je s brojnim Krešimir Vranešić (Za greb, 26. prosinca umjetnicima i intelektualcima različitih 1936.), liječnik, diplomirao je 1961. na političkih uvjerenja. Tom su krugu prija- Medicinskom fakultetu u Zagrebu. Iste telja pripadali Zlatko Šulentić, Slavko se godine oženio Boženom Domitrović, Šohaj, Jerolim Miše, Lovro Matačić, pravnicom. Imaju kći Tajanu, arhitekti- arhitekt Stjepan Planić i dr. Ante Šercer. cu. Krešimir Vranešić specijalizirao je Osim zbog uloge koju je tragičan kraj otorinolaringologiju kod dr. Ante Šercera Đure Vranešića imao za Krešimirov i dr. Ive Padovana, te je kao prvi otorino- odnos s Krležom, a kasnije i zbog bri-

Slika 38. Miroslav Krleža, oko 1930. Slika 39. Bela Krleža, oko 1930.

83 M U Z E O L O G I J A 4 5 ge o zdravlju Bele i Miroslava Krleže posvećenu Miroslavu Krleži: Krležijana – koju je preuzeo odmah nakon završetka enciklopedija o Miroslavu Krleži (I.-III.), fakulteta, između Krešimira Vranešića i ur. Velimir Visković. Krležinim djelom i Miroslava Krleže razvilo se čvrsto osob- njegovim utjecajem osobito su se bavili no prijateljstvo. Krleža ga je sažeo u Stanko Lasić (Krleža, kronologija života riječima: “Krešo mi je nitko i ništa, ali i rada, Zagreb, 1982.: Mladi Krleža i mi je sve“.13 njegovi kritičari 1914-24, Zagreb, 1987.: Miroslav Krleža (Zagreb, 7. srpnja 1893. Krležologija ili povijest kritičke misli o – 29. studenoga 1981.), književnik Miroslavu Krleži, Zagreb, 1989. – 1993.) i leksikograf. Osoba koja je erudi- i Viktor Žmegač (Krležini europski obzo- cijom, svestranošću duha te kulturnim i ri: djelo u komparativnom kontekstu, Za- političkim djelovanjem postala središnja greb, 2001.: Povijesna poetika romana, figura hrvatske kulture te hrvatske i Zagreb, 1987.). zagrebačke društvene scene tijekom više Bela Krleža (Senj, 26. listopada 1896. od polovice 20. stoljeća i čiji se književni, – Zagreb, 23. travnja 1981.), rođena kao dnevnički, esejistički, polemički, politički Leposava Kangrga, učiteljica i kazališna i publicistički opus i djelovanje nastavljaju glumica. Za Miroslava Krležu udala se obrađivati u njihovim različitim aspekti- 14. studenog 1919. Primljena je u Hrva- ma i značenju unutar širokoga znanstve- tsko narodno kazalište u stalni angažman nog polja krležologije. Leksikografski za- nakon debija u ulozi barunice Castelli u vod “Miroslav Krleža” u Zagrebu objavio premijernoj izvedbi Krležine drame Go- je 1993. – 1999. personalnu enciklopediju spoda Glembajevi 14. veljače 1929. U krovnoj je nacionalnoj kazališnoj kući radila do 1966. Bila je poznata po interpre- tacijama Krležinih dramskih likova, kao i po ulogama u kazališnim dramama Osca- ra Wildea, Jeana Anouilha, Branislava Nušića, Georgea Bernarda Shawa i Jeana Giraudouxa. Riječima da je s Krležom “ujedinila ne samo život, već i misao, osobito ljubav za ljepotu“,14 Bela Krleža je povezanosti među supružnicima dala značenje sudbinskoga i konačnoga.

Bilješke 1 Darovni ugovor broj: 11/2-5091, od 23. prosinca 1986. (ArGUK). Pri donošenju zaključka Skupštine grada Za- greba o prihvaćanju donacije dijela ostavštine Miroslava Krleže nije određena ustanova kojoj bi se ta ostavština trebala predati na upravljanje jer o tome nije postignut dogovor s tadašnjom Jugoslavenskom akademijom znanosti i umjetnosti u vezi s uvjetima uz koje bi Akademija Slika 40. Krešimir Vranešić, oko 2001. preuzela upravljanje ostavštinom (zaključak

84 M U Z E O L O G I J A 4 5

broj: 11/2-5091/1-86 od 9. prosinca 1986., Ar- lazi se u Inventarnoj knjizi, godina 1987/88, GUK). Krešimir Vranešić dostavio je darovnu Svezak I Muzeja grada Zagreba. ponudu prvi put 26. lipnja 1984., a deﬁ nitiv- 3 Rješenje Ministarstva kulture Republike Hr- nu 24. lipnja 1985., u kojoj je osnovni uvjet vatske, Klasa: UP-I-612-08/04-01-06/42, Ur. darovanja bilo uređenje Memorijalnoga pro- broj: 532-10-1/8-04-2, od 18. ožujka 2004. stora. Pozitivnu valorizaciju darovne ponude (ArGUK). dostavio je, na zahtjev ondašnjega Gradskog 4 Rukopisna ostavština Miroslava Krleže: ka- komiteta za prosvjetu, kulturu i znanost, Re- talog (ur. Ivan Kosić), NSK, Zagreb, 2003. gionalni zavod za zaštitu spomenika kulture U brojnim novinskim napisima o Krležinoj u Zagrebu, koji je izrazio mišljenje da kom- zapečaćenoj ostavštini mediji, ali i stručna i pleks na Gvozdu treba urediti radi dostojnog znanstvena javnost, pridonosili su misteriozno- obilježavanja imena velikana naše književnosti sti iščekivanja njezina otvaranja nakon isteka te istaknuo “potrebu da se ambijent u kojem je vremena roka koje je odredio književnik. živio i radio učini pristupačnim javnosti“. Re- 5 Godine 1928. taj dio Tuškanca dobiva ime gionalni zavod također navodi da je iz stručnog Gvozd, po srednjovjekovnom nazivu Petrove popisa Zbirke što su ga izradili djelatnici Zavo- gore na kojoj je poginuo Petar Sva(d)čić, poda i koji je bio sastavni dio rješenja o preven- sljednji hrvatski kralj prije osnivanja državne tivnoj zaštiti spomenika kulture (broj: 03-UP/ unije Hrvatske s Ugarskom. I-1031/1, 23.12.1981.) vidljivo da se Zbirka U kući na Gvozdu 23 nalazila se obiteljska sastoji “od veoma kvalitetetnog namještaja iz zbirka Jelisave Rein i Zlate Lenski. Popisala 18. i 19. st., predmeta umjetničkog obrta iz 19. ju je KOMZA 15. veljače 1947. i obuhvaćala st. i slikarstva jugoslavneskih autora 20. st. te je brojila 23 redna broja s primjercima bider- značajne bibilioteke“ (mišljenje broj: 03-UP/I- majerskog namještaja, sagovima, s nekoliko 1031/33, 15. studenog 1984., ArGUK). Tadašnji slika starih majstora i dvije Bukovčeve slike pročelnik Zavoda za književnost i teatrologiju (AKOMK). U kasnijim popisima Regional- JAZU akademik Marijan Matković načelno nog zavoda za zaštitu spomenika kulture zbi- je podržao uređenje prostora na Gvozdu, ali rka se ubraja u skupinu onih koje više nemaju je bio protiv “pretvaranja Krležinog stana u obilježje privatne zbirke i ne sadržavaju pred- muzejski prostor“ te se založio da se u stanu mete spomeničke vrijednosti. organizira “samostalni znanstveni centar za 6 Rješenje o zaštiti Ministarstva kulture Repu- proučavanje i populariziranje Krležina djela“ blike Hrvatske, Klasa: UP-I-612-08/02-01- (dopis Zavoda za književnost i teatrologiju 990, Ur. broj: 532-10-1/8-03-2, 9. 4. 2003. JAZU, broj: 02-2-35/85, 26.3.1985., ArGUK). (ArGUK). Pozitivno mišljenje o darovnoj ponudi izrazio 7 Rješenje 03-UP/I-1031/1 od 23. prosinca je i upravitelj Strossmayerove galerije starih 1981. (ArGUK). majstora JAZU dr. Vinko Zlamalik, koji je 8 Izvršno vijeće Skupštine grada Zagreba do- smatrao da u prostoru stana treba obvezatno nijelo je 16. travnja zaključak br. 01/3-377/2- zadržati umjetničke predmete “koji prikazuju 1987 (ArGUK). portret Miroslava i Bele Krleže i to samo 9 Zaključak Gradskog poglavarstva od 5. listo- one umjetničke kvalitete“ (dopis br. 84/1985, pada 1998. - Klasa: 402-09/98-01/1, Ur. broj: 25.4.1985, ArGUK). Zanimljivo je i da je Mu- 251-01-03/3-98-2 (ArGUK). zejski dokumentacioni centar predložio da se 10 Informacije o Zbirci nalaze se na mrežnoj pri uređenju “Memorijalnog prostora koriste i stranici URL: http://www.mdc.hr/mgz/hr/fs- nova određenja u postavi memorijalnih zbirki... ﬁ les/krleza.html u okvirima suvremene muzeologije“ (dopis br. 11 Šterk, S. (1996.): Muzeološki program 124/2, 20.8.1984, potpisala kustosica Branka uređenja Memorije Miroslav i Bela Krleža na Šulc, ArGUK). Krležinom Gvozdu 23, Muzej grada Zagreba. 2 Pri primopredaji Zbirke Muzeju grada Zagre- Autor arhitektonskog rješenja je Ž. Kovačić. ba 19. prosinca 2003. utvrđeno je da je ukupan 12 Vulin, A. (1989.): Idejno rješenje za kultur- broj predmeta ostavštine 1.058, a broj knjiga i no-umjetnički centar Krležin Gvozd, listopad separata 4.240 (ArGUK). Popis knjižnice na- 1989., ArGUK.

85 M U Z E O L O G I J A 4 5

13 Podaci iz autorova razgovora s dr. Krešimirom tivi Anke Krizmanić 1986. godine, dr. Vranešićem. Kovačić navodi da se za njega govorilo 14 Podaci prema: Krležiana 1993., 502-504. kako je “uzoran relikt buržoaskog nagona Riječi Bele Krleže prema radijskom intervjuu od 24. travnja 1980. koji donosi Čengić zgrtanja“. “Kako bih dokazao da to nisam, (1990., 55-58.). odlučio sam dati darovnu ponudu Gradu Zagrebu“ izjavio je dr. Kovačić.3 “Moja želja nije bila samo nagomilavati umjetni- Zbirka dr. Josipa Kovačića Hrvatske ne u mom stanu, već ih stručno obraditi i slikarice rođene u 19. stoljeću dokumentirati te osigurati adekvatan prostor za njihovo izlaganje javnosti“, obja- darovatelj dr. Josip Kovačić 4 Radićeva 24 snio je svoja nastojanja Kovačić. Donacija Gradu Zagrebu, prihvaćena u Josip Kovačić, kolekcionar i književni srpnju 1988., predstavljena je u veljači teoretičar, darovao je Gradu Zagrebu 14. iste godine u Umjetničkom paviljonu u srpnja 1988. zbirku slikarskih ostvarenja Zagrebu. Vinko Zlamalik u predgovoru 33 hrvatske slikarice rođene u 19. stoljeću. kataloga te izložbe ocjenjuje likovni ma- Ta jedinstvena zbirka sadržava ukupno terijal Zbirke Kovačić “sistematiziranom, 1.045 popisanih brojeva umjetnina (406 muzeološki obrađenom i za istraživački slika, od toga 221 ulje na platnu, i 185 rad pripremljenom kolekcijom, zbirkom akvarela, 557 crteža, 77 graﬁ čkih listova umjetnina i arhivom, zapravo, jedne za- i 5 albuma za skiciranje), odnosno ukup- sebne cjeline u našoj povijesti umjetnosti no 1.077 predmeta.1 U donaciji su, među – stvaralaštva žena slikarica rođenih u ostalima, zastupljena djela Dore Car, Ne- 19. stoljeću”. Zlamalik ocjenjuje da je J. venke Đorđević Tomašević, Fanny Dau- Kovačić svojim “marom i materijalnim bachy, Vjere Bojničić, Julije Drašković, žrtvama nemalih dimenzija (...) počeo Anke Krizmanić, Vere Nikolić Podrin- izgrađivati konture jednog osebujnog ga- ske, Zdenke Pexidr Srića, Naste Rojc, lerijskog žarišta“ (Zlamalik, 1988, 8-9). Line Virant Crnčić, Slave Raškaj, Sonje Gradski zavod za zaštitu spomenika Tajčević Kovačić, Else Halper, Antonije kulture i prirode preventivno je zaštitio Krasnik, Jelke Struppi, Alme Sove Pich- Zbirku Kovačić 26. lipnja 2002., a prema ler, Reske Šandor, Marije Mihalić Wolf i rješenju Ministarstva kulture Republike dr. Opširna, muzeološki važna dokumen- Hrvatske od 18. ožujka 2004. Zbirka ima tacija, stručno i sustavno vođena, iako status kulturnog dobra.5 nije službeno darovana, prati tu tematski Vinko Zlamalik, povjesničar umjetnosti i i vrstom prikupljene građe osmišljenu nekadašnji upravitelj Strossmayerove ga- donaciju.2 Uvjet darovanja bio je da se lerije starih majstora HAZU, bio je pre- Zbirka čuva kao cjelina i koristi za kul- dsjednik Savjeta Zbirke Kovačić, kojeg turne i znanstvene potrebe. je osnovao Grad Zagreb, kako je bilo Sredinom 1980-ih godina, kada se u predviđeno zaključkom o prihvaćanju Hrvatskoj pojavila partijska krilatica darovanja. Taj je stručni Savjet 31. ožujka “Ras krinkajmo nezakonito bogaćenje!“ 1989. donio osnovnu petogodišnju Pro- nakon samostalne monografske izložbe gramsku koncepciju rada zbirke dr. J. Vere Nikolić i sudjelovanja na retrospek- Kovačića “Hrvatske slikarice rođene u

86 M U Z E O L O G I J A 4 5

19. stoljeća,” kojom je utvrdio osnov- prezentiranjem odgovarajuće građe otva- nu djelatnost Zbirke, odredio konzerva- rat će se teme koje dosad nisu bile stručno torsko-restauratorske radove, politiku i znanstveno obrađene. otkupa te izložbenu i izdavačku djelat- Iako nije riječ o prostoru kojemu priku- nost. Predložene su monografske i te- pljene umjetnine autentično pripadaju, matske izložbe zasnovane na građi iz V. Zgaga (2002.) smatra da “vrijeme fundusa Zbirke Kovačić. Neke od tada rođenja slikarica, ponekad vrijeme u predloženih tema doista su obrađene kojem su slikale, kao i njihovi aristo- na kasnijim izložbama (Dora Car - 65- kratski i gradski korijeni, korespondi- godišnjica Kluba likovnih umjetnica: raju s karakterom arhitekture i opreme“. Nevenka Đorđević Tomašević - Hrvatske Naime, kuća u kojoj je smještena Zbi- grafičarke rođene u 19. stoljeću, Jelka rka Kovačić sagrađena je početkom 19. Struppi- Hrvatske akvarelistice rođene u stoljeća za trgovca Nauma Demetra. Za 19. stoljeću). visokoga vojnog časnika Emanuela Rit- V. Zgaga i K. Petrić izradile su 2002. tera von Corvina načinjeno je zavojito god. Idejni projekt arhitektonskog i muze- stubište i godine 1887. adaptiran devete- ološkog rješenja prezentacije zbirke dr. rosobni stan na katu, u kojemu danas živi Josipa Kovačića…6 u prizemlju i podru- dr. Kovačić.8 mu palače Demeter-Korvin u Radićevoj Aneksom darovnog ugovora od 6. ruj- 24 koji predviđa uređenje prostora za na 2002. godine Grad Zagreb i daro- stalnu prezentaciju zbirke likovnih umjet- vatelj sporazumjeli su se da će darova- nica s prijelaza stoljeća, prostor za po- telj upravljati Zbirkom u svom stanu, a vremene izložbe te prostor posvećen kada se pronađe adekvatan prostor za životu i djelovanju kolekcionara i dona- smještaj i izlaganje Zbirke, ona će se tora J. Kovačića.7 Zamišljena simulacija predati odgovarajućem muzeju ili ga- ambijenta građanskog stana s kraja 19. leriji.9 Donator se obvezao prezentirati stoljeća trebala bi se, prema navedenom Zbirku zainteresiranim stručnjacima te projektu, postići predmetima koji nisu dio je dopunjavati novim predmetima. U donacije, ali će za tu svrhu biti ustupljeni, međuvremenu se (2004.) Josip Kovačić ali i glazbenom kulisom od djêla sklada- suglasio da se darovana zbirka izloži teljice Dore Pejačević (1885. – 1923.), čije u prostoru u prizemlju i podrumu u se umjetničko stvaranje vremenski podu- Radićevoj 24 te predložio Gradu Zagre- dara s vremenskim rasponom umjetnina bu da se upravljanje Zbirkom ponudi iz donacije J. Kovačića. U memorijalnom Muzeju grada Zagreba i Muzeju suvre- dijelu stalnog postava iznimna osobnost mene umjetnosti u Zagrebu. Muzej gra- kolekcionara dr. Josipa Kovačića bit će da Zagreba je 9. prosinca 2004. prihvatio predstavljena ne samo šturo biografski, prijedlog Josipa Kovačića da preuzme već i dokumentarnim ﬁ lmskim zapisom upravljanje Zbirkom nakon rješenja i upućivanjem na Kovačićeve literar- imovinsko-pravnih prepreka u vezi s do- ne i glazbene preferencije. Povremene govorenim prostorom.10 izložbe imat će polazište u fundusu Zbi- Od mnogih samostalnih izložbi iz fundu- rke Kovačić, a muzeološki osmišljenim sa Zbirke Kovačić spomenut ćemo Sje-

87 M U Z E O L O G I J A 4 5 vernohrvatske slikarice rođene u drugoj Zbirka kao cjelina, kao i umjetnička djela polovici XIX. stoljeća – iz fundusa Zbi- iz fundusa Zbirke Kovačić, predmetom rke Kovačić (serija izložbi od Čakovca, su starijih i novijih radova povjesničara Varaždina, Koprivnice, Križevaca, Bje- umjetnosti i muzeologa (V. Zlamalik, G. lovara, Zagreba, Slavonske Požege do Gamulin, M. Peić, Z. Munk, T. Maroević, Kutine, u razdoblju od ožujka do pro- D. Schneider, V. Kusin, Lj. Kanižaj, V. sinca 1985.), kao i izložbu Hrvatske Zgaga, Ž. Vujić), ali i feminističkih auto- slikarice plemkinje – iz Zbirke dr. Josipa rica (D. Peić Čaldarević, L. Sklevicky). Kovačića (serija izložbi od travnja 2002. Zbirku svake godine posjeti oko stotinu do veljače 2003. u Križevcima, Ozlju, zainteresiranih. Među njima su ne samo Sisku, Trakošćanu, Čakovcu, Zagrebu i umjetnici, kolekcionari i povjesničari Gornjoj Stubici). umjetnosti, nego i književni kritičari, političari i novinari. Kako se sadržaj donacije J. Kovačića Gra- du Zagrebu odnosi na likovno stvaranje autorica s prijelaza stoljeća, Grad Zagreb je tom donacijom preuzeo odgovornost za rijetku, vrijednu, nedovoljno istraženu te mukotrpno priku- pljenu hrvatsku baš- tinu umjetničke, po vijesne, kulturne i ukupne društvene važnosti. Razlikovno svojstvo te donacije u usporedbi s drugim donacijama Gra- du jest u tome što je Kovačićeva zbirka osnovno muzeološko i arhivsko ishodište i nezaobilazna postaja istraživanja umjet- ničkih opusa, problematike i tema koje se njezinim fundusom osvjetljavaju, propi- Slika 41. Josip Kovačić u ambijentu svoje zbirke, 2007. tuju i provociraju.

88 M U Z E O L O G I J A 4 5

Josip Kovačić 1981. upisan je u registar znanstvenih 12 Dr. Josip Kovačić (Čakovec, 9. srpnja djelatnika kao znanstveni suradnik. 1935.), teoretičar je književnosti i za- Bilješke grebački kolekcionar par excellance.11 Nakon stipendije dobivene od Općine 1 Zaključkom o prihvaćanju donacije dr. Josipa Čakovec prelazi sa studija francuskoga i Kovačića bilo je predviđeno da Zbirka ostane u stanu donatora do njezine predaje na upravljanje engleskog jezika na Filozofskom fakulte- onoj instituciji kojoj Zbirka pripada s obzirom na tu u Zagrebu na studij francuskog jezika vremensko razdoblje što ga obuhvaća. Zbirkom s književnošću i jugoslavenskih jezika i je trebao upravljati Savjet zbirke, imenovan od književnosti. Na Filozofskom fakultetu Skupštine grada Zagreba, a činili su ga daroda- diplomirao je 1959., a doktorirao 1980. s vac, stručnjaci iz Strossmayerove galerije starih temom iz povijesti književnosti. Završio majstora JAZU i Moderne galerije, predstavnik je srednju glazbenu školu (klavir) i balet- Grada Zagreba i predstavnik USIZ-a kulture Grada. Zadatak Savjeta bilo je osmišljavanje nu školu. Radio je kao profesor hrvatsko- dugoročnih i godišnjih programa rada te pokre- ga i latinskog jezika u školama i gimna- tanje postupka za osnivanje posebne tematske zijama u Čakovcu i Zagrebu te kao lek- galerije (zaključak Skupštine grada Zagreba, tor za hrvatski jezik u Pečuhu. Tijekom broj: 11/3-2162/1-1988., 7. srpnja 1988., Ar- pedagoškog rada režirao je kazališne GUK). Darovni ugovor sklopljen je 14. srpnja 1988., broj: 06-1270/4-1987. (ArGUK). predstave te predavao gimnastiku i rit- 2 miku. Godine 1964. oženio se Marijom Popis arhive Zbirke Kovačić iz 1987. godine donosi građu koja se odnosi na 21 autoricu za- Horvat, profesoricom matematike. Od stupljenu u Zbirci (ArGUK). 3 Bilješke i citati potječu iz autorova razgovora s dr. Josipom Kovačićem. Josip Kovačić je Gradu Zagrebu dostavio darovnu ponudu 23. lipnja 1987., a dopunio ju je 12. prosinca 1987. Jedini uvjet donacije jest da mu se odobri mjesečna novčana naknada za održavanje Zbi- rke, a zatražio je i da Zbirka ostane u njegovu stanu dok Grad Zagreb ne pronađe adekvatni prostor za njezin stalni postav. Valorizaciju darovne ponude i stručni popis svih umjetnina iz donacije izradila je posebna stručna komisija koju su činili dr. Vinko Zlamalik, dr. Tonko Maroević i Darko Schneider. Komisija je smatrala da darovnu ponudu dr. Josipa Kovačića “treba svakako prihvatiti kao jedinstven primjer sustavno sakupljenih umjetnina u okviru domišljenog koncepta i kao zbir umjetnina galerijske vrijednosti i posebnog dokumentarnog značenja“. Komisija je izrazila priznanje dr. Kovačiću istaknuvši da je donator “od likovnog materijala, u širem kolekcionarskom smislu nedovoljno poznatog, a time i manje atraktivnog za sakupljanje i razmjenu, učinio sistematizi- ranu, muzeološki evidentiranu i za istraživački Slika 42. Josip Kovačić, oko 1975. rad pripremljenu kolekciju“ (izvještaj Komisije

89 M U Z E O L O G I J A 4 5

za izbor i stručni popis umjetnina i dokumen- od 20 godina proučavali i skupljali umjetničke tacije donacije dr. Josipa Kovačića, bez br., radove žena. Napori W. C. Holladay doveli su 15.7.1987., ArGUK). U postupku valorizacije 1987. do otvorenja muzeja – koji je od 1981. do darovne ponude Regionalni zavod za zaštitu tada funkcionirao kao privatni muzej – u novim spomenika kulture u Zagrebu izdao je rješenje prostorima. U Bonnu je također 1981. osnovan o preventivnoj zaštiti zbirke kao spomenika Ženski muzej (Frauenmuseum). Uspoređujući kulture navodeći u obrazloženju da je “cjelo- aktivnosti tih dvaju muzeja prezentirane na kupna zbirka dragocjeni dokument o životu njihovim web stranicama, zaključujemo da je jedne prošle epohe i omogućuje valorizaciju bonnski muzej, polazeći od profesionalnoga hrvatskog ženskog slikarstva“ (rješenje broj: ili amaterskoga umjetničkog stvaranja žena 03-UP/I-711/3, 18.6.1987.). – preko dodjeljivanja renomirane nagrade za 4 Bošnjak, 1999. obrazovane umjetnice koja nosi ime Gabriele 5 Rješenjem o preventivnoj zaštiti, Klasa: UP/I- Münter, jedne od osnivačica Plavog jahača, te 612-08/032-03-36, Ur. broj: 251-16-02-02-01, omogućivanja umjetničkog školovanja žena i 26. 6. 2002., navodi se broj od 1.077 djela, a osiguranja atelijerskog prostora - više kritički rješenjem Ministarstva kulture utvrđuje se sta- i društveno angažiran otvaranjem tema vezanih tus kulturnog dobra, Klasa: UP/I-612-08/03-01- za opći položaj žene u društvu (povijest žena 06/519, Ur. broj: 532-10-1/8-04-2, 18. 3. 2004. umjetnica, politička prava žena, prostitucija, Naime, Muzejski dokumentacijski centar je 10. žensko viđenje prošlosti i budućnosti). Usto, siječnja 2002. obavio reviziju popisa koji je bio američka je inačica usmjerena na osvještavanje sastavni dio darovnoga ugovora i utvrđeno je zajednice glede stvaralaštva žena i utjecaj tog da je ukupan broj darovanih predmeta 1.077, stvaralaštva u umjetnosti (edukativni programi što je prihvatilo i Ministarstvo kulture te je taj i popratni materijali, mreža prijatelja muzeja, popis sastavni dio rješenja o zaštiti Zbirke. izdavanje časopisa Žene u umjetnosti). 6 Zgaga, V., Petrić, K. (2000.): Idejni projekt U SAD–u i Australiji poznato je nekoliko pri- arhitektonskog i muzeološkog rješenja pre- mjera projekata čije su aktivnosti usmjerene na zentacije zbirke dr. Josipa Kovačića Hrvatske razvoj svijesti o ulozi i položaju žena u prošlosti slikarice rođene u 19. stoljeću, Radićeva 24, – u umjetnosti i u društvu, a muzejska zbirka Zagreb; MDC, Zagreb, rujan 2000. je jedna od razgranatih aktivnosti takvih “mu- U skladu s konzervatorskom studijom i muze- zeja bez zidova“ (Australija – National Pioneer ološkim programom, izrađen je izvedbeni pro- Women’s Hall of Fame u Alice Springsu, SAD jekt za stalnu prezentaciju Zbirke Kovačić u – Međunarodni muzej žena u San Franciscu). prizemlju zgrade u Radićevoj 24 u Zagrebu. U Skeleffteiu, u Švedskoj, Muzej Anne Nord- Glavni projektant izvedbenog projekta iz svi- lander (1843. – 1879.), umjetnice koja je bila bnja 2001. bio je arhitekt Antun Diklić. prva žena upisana na Kraljevsku akademiju 7 Više podataka o darovanoj Zbirci, zastupljenim u Stockholmu, korespondira sa zagrebačkom autoricama i njihovim djelima, kao i o donatoru donacijom J. Kovačića i planiranim Muzejom Josipu Kovačiću, može se pročitati na web stra- slikarica rođenih u 19. stoljeću i to vremenom nici URL: http://donacijegz.mdc.hr Planirana života švedske slikarice, njezinim pionirskim je, među ostalim, i izrada multimedijskih CD- ulaskom u svijet “muških aktivnosti“, kao i ROM-ova. U sklopu te mrežne stranice može kolekcionarskom zbirkom doniranom muzeju se vidjeti i prvo predloženo rješenje jedinstve- koji je otvoren 1995. godine. nog znaka za vizualni identitet zagrebačkih pri- 8 Kuća Demeter-Corvin zaštićena je rješenjem vatnih zbirki – donacija Gradu Zagrebu koje je Ministarstva kulture RH - Kl: UP-I-612-08/02- izradila arhitektica Neda Cilinger. 01/801, Ur. broj: 532-10-1/8-03-2, od 9. travnja U vezi sa Zbirkom Kovačić iznijet ćemo ovdje 2003. Zanimljivo je da je pri adaptaciji u 19. st. nekoliko komparativnih podataka o sličnim zbi- stara balkonska ograda odnesena na Naumovac rkama u svijetu. Skupljanje radova umjetnica 12, u vilu Mallin. U obitelji Mallin svojedobno rezultiralo je osnivanjem washingtonskoga Na- je osnovana zbirka predmeta kulturno-povijesne cionalnog muzeja žena u umjetnosti. Wilhelmi- važnosti, kasnije zaštićena aktom Konzervator- na Cole Holladay i Wallace F. Holladay dulje su skog zavoda. Ostavljena oporučno zagrebačkom

90 M U Z E O L O G I J A 4 5

Kaptolu, ta se zbirka planira obraditi i priključiti Dijecezanskom muzeju zagrebačke Nadbisku- pije, koji bi trebao dobiti svoj prostor nakon završetka denacionalizacije crkvene imovine. Na toj informaciji o Dijecezanskome muzeju zahvaljujemo mons. Jurju Batelji. 9 Dana 25. srpnja 2002. Gradsko poglavarstvo grada Zagreba donijelo je zaključak o utvrđivanju prava i obveza Grada Zagreba prema donatoru dr. Josipu Kovačiću – Klasa: 402-09/02-01/15, Ur. broj: 251-01-05-02-2, kojim se utvrđuje da će Zbirkom u ime Grada Zagreba, umjesto Sa- vjeta Zbirke, upravljati donator. U vezi s nave- denim zaključkom, 6. rujna 2002. sklopljen je aneks darovnom ugovoru kojim se ponavljaju odredbe iz zaključka – Klasa: 402-09/02-01/15, Ur. broj: 251-01-05-02-3 (ArGUK). 10 Naime, u tijeku je rješavanje imovinsko-pravnih odnosa između Grada i države oko vlasništva. Trenutačno je 4/6 prostora u Radićevoj 24 u vlasništvu Republike Hrvatske, a 2/6 prostora od bivših je vlasnika otkupio Grad Zagreb. Slika 43. Vlaho Bukovac: Portret Georgesa Bi- Grad je od države zatražio otkup ili zamjenu zeta, 1888., pastel na papiru, 510 x 425 4/6 prostora kako bi postao stopostotni vlasnik mm (iz donacije Vinka Perčića) i uredio prostor za stalnu prezentaciju Zbirke Kovačić. 11 Kovačićevo skupljanje, njegov život kolekcionara, profesora i znanstvenika općenito, dvije bude “javna spomenička vrijednost za su zasebne teme. kulturne i znanstvene potrebe pod nazi- 12 Iz autorova razgovora s kolekcionarom dr. Jo- vom Spomen-zbirka dr. V. Perčića“.2 Uz sipom Kovačićem. postav Zbirke, prema ugovoru, trebalo je postaviti spomen-ploču s opširnim tek- Spomen-zbirka dr. Vinka Perčića stom osobnog sadržaja koji je sastavio darovatelj. Za darovanje svoje zbirke darovatelj dr. Vinko Perčić Perčić se odlučio jer nije imao nasljed- Galerija Klovićevi dvori, nika, a želio je da s posjetiteljima podije- Jezuitski trg 4 li “zadovoljstvo i užitak“.3 Vinko Perčić, hrvatski kolekcionar i U Zbirci su popisana 462 djela koja tvore liječnik iz Subotice, darovao je Gradu četiri cjeline: moderno mađarsko slikar- Zagrebu 25. listopada 1989. svoju zbirku stvo (Mihaly Munkacsy, Laszlo Pataky, umjetničkih likovnih ostvarenja koju je Laszlo Paal i dr., 96 rednih brojeva); skupljao dulje od pola stoljeća. U Zbir- zbirka jugoslavenskih umjetnika u kojoj ci se posebno ističu portreti donatora, su najzastupljeniji hrvatski stvaratelji zbirka modernog mađarskog slikarstva i (Nikola Mašić, Vlaho Bukovac, Josip zbirka slika europskih umjetnika od 16. Račić, Menci Clement Crnčić, Miro- do 20. st.1 slav Kraljević, Mirko Rački, Ivan Tišov, Uvjet darovanja bio je zahtjev da se Emanuel Vidović, Branko Šenoa, Ce- umjetnine izlože kao cjelina te da Zbirka lestin Medović, Milivoj Uzelac, Antun

91 M U Z E O L O G I J A 4 5

Motika) te Milan Konjović, Vladimir Prema darovnom ugovoru, Zbirkom Veličković i dr., 149 djela); zbirka portre- Perčić do svoje je smrti trebao upravljati ta donatora (Josip Generalić, Nikola Rei- donator, uz stručni nadzor Strossmaye- ser, Milan Konjović, Božidar Jakac i dr., rove galerije. Zbirka je od Perčićeve više od 150 radova) te zbirka slika europ- smrti privremeno pohranjena u Galeriji skih umjetnika od 16. do 20. st. (uglav- Klovićevi dvori (kao dijelu bivšega Mu- nom graﬁ ke Albrechta Dürera, Rembran- zejsko-galerijskog centra) i dostupna je dta van Rijna, Francisca Goye, Camillea samo stručnoj javnosti. Umjetnine iz Zbi- Pissarroa, Edouarda Maneta, Augustea rke povremeno se izlažu u zagrebačkim i Renoira, Paula Cézannea, Salvadora Da- hrvatskim galerijama. Sporadični sporovi lija; ostatak čini desetak slika Edgara stručnjaka oko ispravnosti ponekih atri- Degasa, Paula Gauguina, Henrija Matis- bucija nisu doveli u pitanje umjetničku sea, Pierrea Bonnarda, Marca Chagalla, vrijednost cijele Zbirke. Oskara Kokoschke, Victora Vasarelyja, Fernanda Legera, Andrea Deraina i dr., 48 Vinko Perčić umjetnina).4 Za izložbu donacije Perčić u Muzejsko-galerijskom centru 1989. go- Dr. Vinko Perčić (Hrvatski Majur, pokraj dine Zbirka je i monografski obrađena u Subotice, 20. veljače 1911. – Subotica, katalogu izložbe autora V. Zlamalika i Đ. 24. studenog 1989.), liječnik i kolekcio- Vanđure (Umjetnine iz donacije dr. Vinka nar, diplomirao je medicinu u Grazu Perčića, 1989). Prema nalazu Komisije 1937. Stručno se usavršavao u Londonu, za reviziju Galerije Klovićevi dvori od Washingtonu i New Yorku. 23. travnja 2004., u Zbirci Perčić bile su Kao gastroenterolog postao je voditeljem ukupno 454 umjetnine. Internističkog odjela Bolnice u Subotici, gdje je nakon njegove smrti otvorena Zavičajna galerija “Dr. Vinko Perčić“.5

Bilješke 1 Zaključak o prihvaćanju donacije dr. Vinka Perčića donijela je 6. srpnja 1989. Skupština grada Zagreba, Klasa: 612-05/89-01/1, Ur. broj: 251-11-03/01-89-2. U zaključku je (pogrešno, nap.a.) navedeno da donacija, prema procjeni stručnjaka Stros- smayerove galerije starih majstora JAZU, obuhvaća oko 1.500 (!) umjetničkih djela i predmeta antologijske vrijednosti. Određeno je da će se dio donacije pohraniti u stanu koji će Grad Zagreb osigurati donatoru, a dio u Stros- smayerovoj galeriji starih majstora JAZU. Darovni ugovor, Klasa: 612-08/89-01/5, Ur. broj: 251-06-01/02-89-9., potpisan je 25. listopada 1989. U njemu se precizira da je riječ o ukupno 462 djela. Navodi se da će se onaj dio Zbirke koji Slika 44. Vinko Perčić, 1989. ne bude izložen u Strossmayerovoj galeriji

92 M U Z E O L O G I J A 4 5

starih majstora JAZU za donatorova života Vidjeti: http://www.subotica.org.yu/new/pdf/ biti smješten u njegovu stanu u Zagrebu, koji sluzbeni_list_yu/253.pdf i http://www.hrva- će mu dodijeliti Grad Zagreb. tskarijec.co.yu/?zg=2283183&no=210 (pri- Strossmayerova galerija starih majstora HAZU stupljeno 12. travnja 2007.) obavijestila je 3. rujna 1996. Gradski ured za Podatke o Zavičajnoj galeriji Vinko Perčić obrazovanje, kulturu i znanost dopisom broj SG Subotica je također uvrstila u podatke o 82.1996/IV. o tome kakva je bila uloga Galerije subotičkim ustanovama kulture. Vidjeti: u dopremi Zbirke Perčić u Zagreb, navodeći da http://www.subotica.org.yu (pristupljeno 12. je tek na osnovi jamstva Strossmayerove gale- travnja 2007.) rije za izlaganje najvažnijih djela Zbirka došla u Zagreb, te da Strossmayerova galerija nema prostora za Zbirku i umjetnine koje nisu njezi- Zbirka Marte i Vilima Svečnjaka no vlasništvo (dokumenti u ArGUK). 2 Darovni ugovor iz bilješke 1. Dr. Vinko Perčić darovatelji Marta i Vilim Svečnjak dostavio je darovnu ponudu Gradu Zagrebu HAZU, Martićeva 41 19. travnja 1988. i u njoj navodi da se s ponudom Zagrebu obratio zato što je želio Zbirku Hrvatski slikar Vilim Svečnjak i njego- darovati “jednom gradu u Jugoslaviji sa bo- va supruga Marta darovali su Gradu Za- gatom kulturno-umjetničkom tradicijom“ te grebu 17. svibnja 1990. godine Zbirku da prije konačnog darovanja želi da se Zbirka umjetničkih djela Vilima Svečnjaka.1 izloži u Zagrebu kako bi se, tek ako stručne procjene nakon održane izložbe budu povolj- Zbirka sadržava 827 djela (slike, crteži, ne i “obje strane zadovoljne, pristupilo potpi- graﬁ ke, kolaži) nastalih u razdoblju od sivanju darovnoga ugovora“. Valorizaciju da- 1923. do 1988. godine, a čine je dvije za- rovne ponude i izbor umjetnina za izložbu u sebne cjeline: zbirka Zemlja, s 279 rado- Zagrebu izradili su dr. Vinko Zlamalik i Đuro Vanđura iz Strossmayerove galerije starih va posvećenih poetici grupe Zemlja i na- majstora JAZU. U njihovu se izvještaju navo- stalih od 1927. do 1940. godine, te Me- di kako se “nesumnjivo radi o o umjetničkom morijalna zbirka Marta i Vilim Svečnjak, inventaru kakav bi mogle poželjeti mnoge koju čine antologijska i javnosti već naše galerijske ustanove... radi se o vrlo se- prikazana djela Vilima Svečnjaka, kao riozno sabiranim umjetninama... gdje je dr. Vinko Perčić znao u većini slučajeva odabrati i ostali radovi nastali od 1923. do 1988. istinske likovne vrijednosti... uz obavezni sa- godine (ukupno 548 djela – slika, crteža, vjet stručnjaka“ (izvještaj Vinka Zlamalika i graﬁ ka, kolaža, monotipija i dr.).2 Đure Vanđure od 18. srpnja 1988., ArGUK). Iz darovnog ugovora vidljivo je da je 3 Perčić, V. (1989): Kratki isječak iz moje bio- namjera donatora bila istaknuti memo- grafije, vidjeti u: Umjetnine iz donacije dr. Vinka Perčića, katalog izložbe, MGC, 27. rijalni karatker donirane Zbirke i sačuvati svibnja – 30. srpnja 1989., Zagreb, Muzejsko- najvažniji ciklus radova. galerijski centar, Zagreb, 1989. Budući je u vrijeme realizacije te dona- 4 Revizijom popisa od 23. travnja 2004. godine cije u javnosti još uvijek bila aktualna utvrđen je broj od 454 umjetnine (ArGUK). 5 Vinko Perčić darovao je 21. studenog 1989. ideja o osnivanju zagrebačkog Muzeja općini Subotica onaj dio Zbirke koji je ostao donacija, zaključkom o prihvaćanju izvan njegove donacije Zagrebu. Nakon što je donacije Gradu, kao i darovnim ugo- Zbirka 4. svibnja 1996. otvorena za javnost, vorom, predviđeno je da Svečnjakova odlukom SO Subotica od 27. lipnja 2002. zbirka Zemlja bude izložena u tom Zavičajna galerija “Vinko Perčić” postala je samostalna ustanova kulture, čime se odvojila budućem muzeju. Memorijalni dio do- od Gradskog muzeja Subotica, pri kojemu je nacije Svečnjak trebao je ostati u stanu dotad djelovala. u Martićevoj ulici, u kojemu su Marta i

93 M U Z E O L O G I J A 4 5

Vilim Svečnjak živjeli do svoje smrti, a stručnu brigu o njemu trebala je preuzeti Strossmayerova galerija starih majstora. Za održavanje i prezentaciju Zbirke Svečnjak, prema darovnom ugovoru, brine se Strossmayerova galerija starih majstora HAZU. Zbirka je dostupna stručnoj javnosti. O donaciji, darovateljima i darovanim predmetima, uključujući i cjeloviti katalog Zbirke s mogućnošću digitalnog pretraživanja građe, može se više saznati na internetskim stranicama HAZU.3 Nakon smrti vlasnika 1995. obavljena je prenamjena stana u Martićevoj u galerijski prostor.4 Osnovni muzeološki program Memorijalne zbirke Marte i Vilima Slika 45. Vilim Svečnjak: Komedijaši, 1943. ulje Svečnjaka elaborirao je Đuro Vanđura na platnu, 38,2 x 42,2 cm (iz donacije (1995.). Godine 1997. izrađen je Idejni Svečnjak Gradu Zagrebu) projekt arhitektonskog i muzeološkog rješenja Memorijalne zbirke Marte i Vilim Svečnjak je, osim donacije Gra- Vilima Svečnjaka autora Đ. Vanđure i du Zagrebu, dio svojih umjetnina da- D. Weyganda.5 Taj projekt predviđa iz- rovao Gradu Čabru (14. srpnja1987.), laganje obaju dijelova donacije Gradu u kojemu je proveo djetinjstvo. Riječ Zagrebu, i zbirke Zemlja i Memorijalne je o 30 njegovih uljenih slika6 nastalih zbirke Marte i Vilima Svečnjaka, u stanu u postzemljaškoj fazi, u razdoblju od u Martićevoj ulici. Prema tom projek- 1940. do 1983. (Depolo 1987., 1-3.). tu, donacija Svečnjak bila bi osnovom Godine 1990. donaciju Čabru dopunio za prezentiranje stalnog postava, kao i je s dvanaest radova (Vanđura 1995., povremenih izložbi tematski vezanih za 49-56.). Hrvatskoj (tada Jugoslaven- prakse poslijeratnog slikarstva srodne skoj) akademiji znanosti i umjetnosti u Svečnjakovoj. travnju iste godine Svečnjak je darovao Iako su u stanu Svečnjakovih ostali neki 50 svojih antologijskih radova (Vanđura osobni predmeti i dio namještaja, tip pre- 1995., 49-56.). zentacije bit će dominantno galerijski, ne ambijentalni. Memorijalna priroda Zbirke Svečnjak osigurat će se i izlaganjem osob- Vilim i Marta Svečnjak nih dokumenata, knjižnice, koresponden- Vilim Svečnjak (Zagreb, 12. srpnja 1906. cije, plaketa, nagrada i fotograﬁ ja. Poslovi – 3. lipnja 1993.), diplomirao je slikar- uređenja Memorijalne galerije Marte i Vi- stvo na Akademiji likovnih umjetnosti u lima Svečnjaka u međuvremenu su preki- Zagrebu 1933. kod M. Vanke, V. Becića, nuti jer je prostor u kojemu Grad Zagreb Lj. Babića i M. Tartaglie. Usavršavao namjerava urediti galeriju u postupku pose u inozemstvu kao stipendist francu- vrata bivšim vlasnicima. ske vlade 1933./34. Umjetničkim djelo-

94 M U Z E O L O G I J A 4 5

Miroslava Krleže (za čije je Balade Petrice Kerempuha izradio ciklus tuševa u boji) radio je 1951. kao urednik za ilustracije i opremu enciklope- dijskih izdanja Jugo- slavenskoga leksiko- grafskoga zavoda. Bio je dugogodišnji predsjednik Europskoga kulturnog društva za Hrvatsku. Za redovi- tog člana JAZU iza- Slika 46. Vilim i Marta Svečnjak, oko 1975. (u sredini je Jan Janković, bran je 1988. dugogodišnji prijatelj obitelji Svečnjak) Marta Svečnjak, rođena Smolikova vanjem ponajprije je vezan za likovnu (Pardubice, Češka, 14. ožujka 1903. grupu Zemlja, koju su 1929. osnovali – Zagreb, 11. siječnja 1993.), diplo- slikar Krsto Hegedušić i arhitekt Drago mirala je klavir na Konzervatoriju u Ibler. Pripadnici grupe Zemlja uvodi- Pragu. S Vilimom Svečnjakom upoz- li su u likovnost svoje socijalne nazore nala se u Sušaku, u dramatičnim okol- kao kritički prikaz socijalnih tema. Prvi nostima Drugoga svjetskog rata dok je su se počeli zanimati za radove naivnih još bila udana za poznatoga sušačkog slikara iz Hlebina. Svečnjakovim slikar- liječnika dr. Milana Premrua. Za Vili- stvom ostvareni su vrhunci hrvatskog ma Svečnjaka udala se 1948. u Rijeci. ekspresionizma. Stilskim mijenama Slikala je na staklu, izrađivala upora- unutar područja umjetničkog moderniz- bnu i dekorativnu keramiku, skulpture ma suprotstavljao se režimskom roman- i nakit, a neko je vrijeme radila i kao tiziranom socrealizmu. Osim brojnih scenografkinja u kazalištu Trešnja u izložbi u domovini, izlagao je i u Italiji Zagrebu i izrađivala turističke suveni- i Švicarskoj (Bijenale u Veneciji, Rim, re.7 Usavršavala se u keramičarskim Milano, Lausanne), a u Umjetničkom pa- centrima u Italiji. Kao keramičarka od viljonu u Zagrebu priređena mu je 1977. 1961. do 1966. izlagala je samostalno godine Retrospektivna izložba. u Zagrebu, Beogradu, Faenzi, Bassano Vilim Svečnjak zaslužan je za osnivanje del Grappa i Veneciji te na Svjetskom Moderne galerije u Rijeci (1948.), kojoj triennalu male keramike 1984. u Za- je bio i ravnatelj. Osim slikarstvom, ba- grebu. Sudjelovala je u postavljanju vio se i primijenjenom umjetnošću, a ra- Svečnjakovih izložbi. Svom je supru- dio je i kao ilustrator i scenograf. Bio je i gu bila “muza, model, dokumentarist, nastavnik na Akademiji za primijenjenu kritičarka“ (prema: Vanđura, Weygand, umjetnost u Zagrebu 1952., a na poziv 1995.).8

95 M U Z E O L O G I J A 4 5

Bilješke poznavatelji opusa Vilima Svečnjaka Đuro Vanđura, Vinko Zlamalik i Darko Schneider. 1 Skupština grada Zagreba donijela je 25. travnja Komisija je u svom izvještaju donaciju grupi- 1990. zaključak o prihvaćanju donacije Marte i rala u dvije zasebne cjeline - zbirku Zemlja i Vilima Svečnjaka, Klasa: 610-04/90-01/1, Ur. “Memorijalnu zbirku Marta i Vilim Svečnjak“, broj: 251-11-03/01-90-2 (ArGUK). te podržala darovnu ponudu navodeći kao oso- Darovni ugovor sklopljen je 17. svibnja 1990. bito vrijednu “zaokruženu zbirku zemaljskoga pod oznakom Klasa: 612-08/90-01/03, Ur. broj: stvaralaštva“ s impresivnim brojem sačuvanih 251-06-01/02-90-7. Ugovorom se Grad Zagreb radova koji “može biti osnova obrade cjelokup- obvezuje da će pokrenuti postupak dobivanja noga stvaralaštva grupe Zemlja, kao autohto- suglasnosti za rješavanje imovinsko-pravnih nog, originalnog i revolucionarnog umjetničkog problema u vezi sa stanom u Martićevoj 41, htijenja između dvaju ratova“. Komisija navodi kako bi Memorijalna zbirka Svečnjak kao jedinstvena spomenička cjelina ostala trajno, i da su unutar Memorijalne galerije sačuvana nakon smrti darovatelja u stanu (ArGUK). reprezentativna djela svih Svečnjakovih ciklu- 2 Prema ugovoru, Gradu Zagrebu su darovana sa, eksperimenata i mijena raznolikoga opusa ukupno 842 djela (280 radova posvećenih poe- tijekom šest desetljeća rada (izvještaj Komisije tici grupe Zemlja i Memorijalna zbirka Marte i za popis i pregled radova Vilima Svečnjaka od Vilima Svečnjaka s 562 djela). Revizija doni- 15. ožujka 1990., ArGUK). Na prijedlog komi- rane zbirke (2004.) donosi popis od 279 djêla sije, JAZU je u svojem dopisu (broj: 10-286/4- u jednome, odnosno njih 548 u drugom dijelu 1990, 13.4.1990., ArGUK) obavijestio Grad donacije, dakle, u Zbirci je na popisu ukupno Zagreb da je spreman preuzeti stručni nadzor, 827 djela. Prema riječima bivšeg upravitelja znanstvenu obradu i muzeološku prezentaciju Strossmayerove galerije Đure Vanđure, pre- Memorijalne zbirke u Martićevoj 41. 3 dmeti koji nedostaju nisu antologijska ostva- Vidjeti: http://www.hazu.hr/svecnjak 4 renja, nego je riječ o radovima dokumentarne Kako je 2004. godine podnesen zahtjev za po- vrijednosti. vratom stana prijašnjim vlasnicima, Gradski Vilim Svečnjak uputio je darovnu ponudu Gra- ured za kulturu, obrazovanje i šport od Gradskog du Zagrebu 26. prosinca 1989. ne navodeći poje ureda za upravljanje imovinom zatražio da sebne uvjete osim želje da se u Martićevoj 41 Zbirka Svečnjak ostane u Martićevoj 41, odno- osnuje Memorijalna galerija koja bi prezentira- sno da, u slučaju povrata, Grad Zagreb prostor la njegove umjetničke radove, ali i prikupljala otkupi od vlasnika. 5 i obrađivala dokumentaciju, korespondenciju Vanđura, Đ.; Weygand, D. (1997.): Idejni i arhivu. Pri utvrđivanju darovne ponude 30. projekt arhitektonskog i muzeološkog rješenja ožujka 1990. Vilim Svečnjak je kao jedan od Memorijalne zbirke Marte i Vilima Svečnjaka. uvjeta darovanja zatražio da Memorijalnom ga- 6 Ugovor o darivanju, bez br., 14. srpnja 1987. lerijom Marta i Vilim Svečnjak upravlja JAZU, (ArGUK). ali je i naznačio da će donator, osim njega, biti 7 Iz autorova razgovora s Janom Jankovićem, i njegova supruga Marta. Na zahtjev Gradskog glumcem, kazališnim redateljem i producentom komiteta za prosvjetu, kulturu i znanost, Regio- zagrebačkih kulturnih manifestacija koji je nalni zavod za zaštitu spomenika kulture osno- dulje od 40 godina bio bliski prijatelj Marte i vao je stručnu komisiju za valorizaciju darovne Vilima Svečnjaka. ponude i popis umjetnina koju su činili vrsni 8 Kao u bilješci 5.

96 M U Z E O L O G I J A 4 5

Funkcionalna kulturološka zbirka istraživač. Dobivši stipendiju, studirao Nikole Marčetića je u Göttingenu, Heidelbergu, Kölnu i darovatelj Nikola Marčetić Bonnu te slušao predavanja iz sociolo- Vlaška 53 gije kulture, povijesti umjetnosti i kulturologije. Diplomirao je pravo 1962. u Nikola Marčetić, književnik, prevodi- Zagrebu. Od 1969. do 1979. proputovao telj i istraživač iz Zagreba, darovao je je gotovo sve afričke i južnoameričke 22. srpnja 1991.1 130 predmeta izvorne zemlje. umjetnosti i predmeta umjetničkog obr- Marčetić je ovlašteni sudski vještak za ta, pretežito s područja Južne Amerike procjenu umjetničkih i egzotičnih zbi- i Afrike, ali i drugih izvaneuropskih i rki i predmeta i niz je godina održavao, europskih kultura, stručnu knjižnicu s osobito u osnovnim i srednjim školama, 1.500 svezaka (među njima više od 100 predavanja o afričkim i kulturološkim te- knjiga iz afrikanistike) s područja kultu- mama. Autor je više knjiga o Africi, kao i rologije, antropologije, etnologije i dr. te književnom stvaralaštvu afričkih naroda, veću arhivu s radnim znanstvenim ma- a uredio je i preveo više knjiga poezije s terijalom od približno 10.000 jedinica portugalskog jezika. 5 arhivsko-dokumentacijske građe, osobi- Otac Nikole Marčetića, Ivan Marčetić, to iz povijesti iseljene Hrvatske u zemlje bio je diplomat i radio je u Specijalnome Južne Amerike.2 iseljeničkom komesarijatu Jugoslavije. Kolekcionar Marčetić dao je toj zbirci naziv “funkcionalna zbirka“ smatrajući da svi predmeti moraju biti u nekoj funkciji da bi njihovo skupljanje imalo punu svrhu. Posebnu povijesno-dokumentarnu vrijednost ima prikupljeni materijal o hrvatskoj iseljeničkoj zajednici u zemljama Južne Amerike od ranih početaka migra- cije te dokumentacija o kulturnim vezama Hrvatske sa svijetom koje je Marčetić naslijedio od svoga oca Ivana i djeda Ive, dugogodišnjih diplomata u Južnoj Ame- rici.3 Donacijom koja je za života darovatelja smještena u gradskom stanu4 u Zagrebu, doživotno upravlja donator. Donator se obvezao da će Zbirku stručno obrađivati i dopunjavati, a Zbirka je dostupna stručnoj javnosti.

Nikola Marčetić (Split, 25. kolovoza 1935.) književnik je, prevoditelj i Slika 47. Nikola Marčetić, 1991.

97 M U Z E O L O G I J A 4 5

Umro je 1954. godine. Majka Vesna de uzeo u obzir činjenicu da je Nikola Marčetić Grisogono bila je violinistica, školovana stalni sudski vještak za procjenu umjetničkih i na konzervatorijima u Berlinu i Pragu.6 egzotičnih zbirki i predmeta. Knjižnica od 1.500 svezaka sadržava knjige s Bila je koncertni meštar ženskoga ko- područja religije, povijesti, povijesti umjetnosti, mornog orkestra što je krajem 1940. sa- medicine, sociologije, fi lozofi je, kulturologije, stavila prva hrvatska dirigentica Ivana antropologije, etnologije, a više od 10.000 arhi- Fischer (1905. – 1967.).7 Vesnu de Gri- vskih jedinica odnosi se na dokumente, kore- sogono ubile su ustaše 1944. godine. Se- spondenciju, novinske članke, fotografi je i kase- te. Knjižnica i dokumentacija služe darovatelju u stra Nikole Marčetića, Tamara Marčetić stručnom radu i on se obvezao da će ih popisati (1933.) poznata je germanistica. naknadno, nakon zaštite i uređenja stana. 3 Knjižnica, arhiv i manja zbirka etnografskog Bilješke materijala koji su zasada dio Zbirke, zaštićeni su još 1946. od Konzervatorskog zavoda Na- 1 Nikola Marčetić uputio je ponudu o darovanju rodne Republike Hrvatske, i to na molbu Jove Gradu Zagrebu 20. svibnja 1991. Uvjet daro- Marčetića, strica Nikole Marčetića, tadašnjega vanja bio je da se donatoru osigura mjesečna visokoga činovnika u Ministarstvu rada Na- naknada za održavanje, popunjavanje i čuvanje rodne Republike Hrvatske koji je, 26. srpnja Zbirke, da se stan zaštiti od krađe i provale te da 1946., od Komisije za sakupljanje i očuvanje donator doživotno upravlja Zbirkom. Zaključak umjetničkih spomenika i starina zatražio da u o prihvaćanju donacije Nikole Marčetića stanu u Vlaškoj 53 zaštiti etnomaterijal njego- donijela je Skupština grada Zagreba na sjed- ve Zbirke i stručnu biblioteku koja se sastoji nici od 11. srpnja 1991. pod oznakom Klasa: od pravne biblioteke i rječnika (6.000 knjiga) 612-01/91-01/21, Ur. broj: 251-11-02-91-2. (rješenje Konzervatorskog zavoda NRH br. Zaključkom je određeno da će darovana Zbi- 628-1946, 22.10.1946., AMKRH). Regionalni rka ostati smještena i doživotno čuvana u stanu zavod za zaštitu spomenika kulture preventiv- darovatelja. Procjenu vrijednosti i potporu toj no je zaštitio Zbirku Nikole Marčetića kao spo- darovnoj ponudi dali su Branko Lučić, kon- menika kulture rješenjem broj 03-UP/I-752/1, zervator i dugogodišnji direktor Regionalnog 23.10.1984., a Gradski zavod za zaštitu spome- zavoda za zaštitu spomenika kulture i prirode nika kulture i prirode rješenjem Klasa: UP/I- u Zagrebu te akademik Andro Mohorovičić. 612-08/02-03-35, Ur. broj: 251-16-02-02-01, Branko Lučić u svome mišljenju od 29. svibnja od 26. lipnja 2002. (ArGUK) 1991. podsjeća da je Zbirka zaštićena kulturno- 4 Stan u Vlaškoj 53 u vlasništvu je Grada Zagre- povijesna cjelina “znatne kulturno-povijesne ba, sukladno ugovoru o zamjeni nekretnina što vrijednosti“ te da je Nikola Marčetić najpogod- ga je Grad Zagreb, 22. veljače 2000. sklopio sa nija osoba koja će se brinuti o njezinu “funkcio- Zavodom za platni promet, sadašnjom FINA- nalnom korištenju“. Akademik Mohorovičić u om , Središnjim uredom Zagreb (ArGUK). svojemu mišljenju od 6. lipnja 1991. drži da 5 Među ostalim, Voljena Afrika: stvaralaštvo i je Zbirka “vrijedan i zakonom zaštićen dio život Afrike (1981.), Ruke prijateljstva: izbor naše nacionalne kulture i kulture uopće“ te iz književnog stvaralaštva nesvrstanih zemalja preporučuje gradskim službama da prihvate Afrike i naroda koji se bore za oslobođenje donaciju Nikole Marčetića. Darovni ugovor (1979.), Vijesti iz tvrđave: suvremena portugal- sklopljen je 22. srpnja 1991., Klasa: 612-08/91- ska poezija s izborom, prijevodom i predgovo- 01/6, Ur. broj: 251-06-02-91-5 (ArGUK). rom Nikole Marčetića (1980.). 2 Zanimljivo je da je popis etnografskih predme- 6 Ibid. ta i predmeta primijenjene umjetnosti sastavio 7 Podaci o Ivani Fischer mogu se naći u Mu- sam darovatelj, i to prema pisanom odobrenju zejsko-kazališnoj zbirci Odsjeka za povijest hr- Regionalnog zavoda za zaštitu spomenika kul- vatskog kazališta Zavoda za povijest hrvatske ture i prirode (broj: 03-448/4, 5.10.1984., Ar- književnosti, kazališta i glazbe HAZU, Zagreb, GUK). Regionalni je zavod pritom zasigurno Opatička 18.

98 M U Z E O L O G I J A 4 5

Ambijentalna zbirka akademskog stao vlasnikom i većinskog dijela vile kipara profesora Roberta Frangeša- Frangeš na Rokovu perivoju 2.2 Mihanovića Na taj način darovateljica je željela sa- darovateljica Ivana Frangeš čuvati interijer kuće u izvornom stanju. Muzej grada Zagreba, Uvjet darovnog ugovora bio je i da se Rokov perivoj 2 u parku na Rokovu perivoju, u neposrednoj blizini kuće, postavi fontana Ivana Frangeš, snaha hrvatskoga kipara – Frangešov ženski akt u bronci Elegija Roberta Frangeša-Mihanovića, darovala – Čeznuće iz 1912. godine, koja je dugo je 22. srpnja 1991.Gradu Zagrebu zbirku bila smještena u Gliptoteci HAZU. Tim umjetnina, kao i 12/16 obiteljske kuće na je nastojanjem Ivana Frangeš ostvarila Rokovu perivoju 2 u Zagrebu, gdje je go- prvotnu namjenu te skulpture. Naime, dinama živio Robert Frangeš-Mihanović Robert Frangeš-Mihanović obvezao se o sa svojom obitelji. Zbirka sadržava 419 svom trošku izraditi fontanu za šetalište predmeta (barokna plastika, ikone, sti- u blizini svoje kuće kao zahvalu Gradu lski namještaj iz razdoblja od 16. do Zagrebu za ustupanje javnog zemljišta, 20. st., djela hrvatskih slikara, pretežito čime mu je gradska vlast omogućila 20. st. - B. Čikoša Sessije, S.Raškaj, potpunu realizaciju gradnje privatne O. Ivekovića, N. Rojc, N. Mašića, C. kuće na Rokovu perivoju. Elegija je Medovića, I.Tišova, skulpture, medalje i bila prva velika skulptura u bronci u je- plakete Roberta Frangeša-Mihanovića).1 dnom komadu izlivena u ljevaonici po- Ispunivši uvjete darovanja, Grad je pokraj Umjetničke akademije (Marković,

Slika 48. Ambijent Zbirke Frangeš u Zagrebu, Rokov perivoj 2, 2002.

99 M U Z E O L O G I J A 4 5

1954., 202.). Skulptura je postavljena berta Frangeša-Mihanovića).3 Zbirka je u park na Rokovu perivoju 1994. pre- zaštićeno kulturno dobro.4 ma idejnom rješenju arhitekta Mihajla U Gliptoteci HAZU pohranjeno je još Kranjca. 100 Frangešovih umjetničkih ostvarenja Darovateljica Ivana Frangeš kasnije je u vlasništvu Grada Zagreba. Knjižnica više puta dopunjavala darovanu zbirku. (nekoliko stotina knjiga), obiteljska do- Godine 1995. tražila je da se radovi Ro- kumentacija i fotograﬁ je na lokaciji vile berta Frangeša-Mihanovića u njezinu Frangeš na Rokovu perivoju 2 tek se tre- vlasništvu, koji su pohranjeni u Glipto- baju popisati.5 teci HAZU, vode kao vlasništvo Grada Posebno je značenje Zbirke što ona čini Zagreba te da se tako označe. Želja da- umjetničku cjelinu s interijerom kuće. rovateljice bila je da sva kiparova djela U interijer kuće,6 suradnjom arhitekta ostavi Gradu Zagrebu te je predlagala Viktora Kovačića i Roberta Frangeša- da se Frangešova djela iz Gliptoteke Mihanovića,7 ugrađivani su dijelovi izlože u kući Frangeš, ako stručnjaci namještaja iz franjevačkoga samostana radi prezentiranja Zbirke i djela R. u Klanjcu i elementi iz zagrebačke ka- Frangeša-Mihanovića budu to smatrali tedrale, uklanjani pri njezinoj obnovi i opravdanim. regotizaciji na prijelazu stoljeća (opla- Nakon reambulacije Zbirke, prema popi- ta, dijelovi namještaja, pojedinačni su što ga je 24. listopada 2002. izradio komadi namještaja).8 Dio namještaja Hrvatski restauratorski zavod, Zbirka na arhitekt V. Kovačić projektirao je pre- Rokovu perivoju 2 ima ukupno 319 prema predlošcima, preferirajući engle- dmeta (barokna sakralna plastika, ikone ski namještaj, uglavnom 18. st., dio iz 18. st., predmeti umjetničkog obr- namještaja izrađen je u Obrtnoj školi u ta, stilski namještaj iz razdoblja od 16. Zagrebu, a dio je kupljen. do 20. stoljeća, djela hrvatskih slikara Vila Frangeš je kao nekretnina zaštićena 20. st., skulpture, medalje i plakete Ro- rješenjem Ministarstva kulture Republike Hrvatske 31. siječnja 2003.9 Značajno je djelo Viktora Kovačića i primjer ranomodernističke rezidencijalne gradnje u stilu engleske ladanjske kuće. Okućnica se sastoji od šetnice, platoa za boravak na otvorenome i ružičnjaka. Vila je publicirana kao sastavni dio reprezen- tativnog odabira iz Slika 49. Vila Frangeš u Zagrebu, Rokov perivoj 2, 1938. Kovačićeva opusa za

100 M U Z E O L O G I J A 4 5 koji je arhitekt posmrtno nagrađen Grand Kao jedan od umjetnika koji je afirmi- prixom na Expou 1925. u Parizu. rao hrvatsku modernu, sudjelovao je na Do svoje smrti, prema odredbama ugo- izložbi prvoga Hrvatskog salona 15. pro- vora, darovateljica Ivana Frangeš čuvala sinca 1898., na zajedničkim izložbama u je i prezentirala zbirku. Odlukom Gra- zemlji i inozemstvu, kao i u previranjima dskog poglavarstva, zbirkom i kućom od na hrvatskoj umjetničkoj i društvenoj sce- 18. prosinca 1996. upravlja Muzej grada ni svog vremena. Pridonio je, među osta- Zagreba. 10 lim, osnivanju novog Društva hrvatskih Prema Muzeološkom programu uređenja umjetnika (1897.) i Akademije likovnih ambijentalne zbirke akademskog kipara umjetnosti (1907.), tada pod nazivom R. Frangeša-Mihanovića autorice Ve- Kraljevsko zemaljsko više obrazovalište sne Vrabec iz Muzeja grada Zagreba, za umjetnost i umjetni obrt u Zagrebu. Uz izrađenom 1999., stambeni dio bit će Akademiju, u Zagrebu je utemeljio Lje- prenamijenjen u muzejsko-memorijalni vaonicu bronce. Od 1924. član je Jugosla- prostor uz očuvanje izvorne prostorne venske akademije znanosti i umjetnosti strukture. Na tavanu bi se uredila radio- (Ljetopis JAZU, 1926., 55.). nica za popravke sadrenih skulptura, a na U ranim razvojnim godinama, prema terasi kuće ljeti bi se održavali koncerti, narudžbi Izidora Kršnjavoga, izradio je recitali i predavanja.11 pet alegorijskih reljefa u bronci za zgradu vladina Odjela za bogoštovlje i nastavu Robert Frangeš-Mihanović, Eugenija Zemaljske vlade u Opatičkoj 10 (danas Frangeš i Ivana Frangeš Hrvatski institut za povijest). Time se pridružio talentiranim umjetnicima koji Kipar Robert Fran geš-Mihanović (Srem- su za reprezentativne prostore Odjela ska Mitrovica, 2. listopada 1872. – Za- za bogoštovlje i nastavu izradili zidne i greb, 12. siječnja 1940.) u Za grebu se stropne slike i medaljone (u Zlatnoj dvo- 1884. – 1889. školovao na Obrtnoj školi. rani, zamišljenoj da bude galerija ono- Nastavio je školovanje u Beču, gdje je dobnoga hrvatskog slikarstva i kiparstva, do 1894. pohađao Kunstgewerbeschule, zatim u renesansnoj i pompejanskoj sobi). a Umjetničku akademiju do 1895. godi- Frangešov se modernistički kiparski izraz ne. Godine 1900. dobio je stipendiju za mijenjao ovisno o pristupu, a on se kretao jednogodišnji boravak u Parizu, kada su od alegorije do realizma, od secesijske četiri njegove plakete nabavljene za Mu- stilizacije do impresije. Njegova bista Ri- sée du Luxembourg (Marković, 1954., mljanina – Civis romanus (1893.) – prvi 195.). Nakon što se Auguste Rodin zain- je psihološki portret u novijoj hrvatskoj teresirao za radove mladog Frangeša, po- skulpturi kojim je Frangeš ujedno “uveo stao je čest posjetitelj Rodinova atelijera u (hrvatsku, nap.a.) umjetnost element u Parizu. ružnoga kao njenog integralnog dijela“ U Zagrebu je Frangeš od 1895. radio (Marković, 1954., 36.). kao nastavnik u Obrtnoj školi od 1895., Kao vrstan animalist, za modele domaćih a nakon toga do smrti bio je profesor ki- životinja dobio je zlatnu medalju na parstva i upravitelj na Umjetničkoj aka- Svjetskoj izložbi 1900. godine u Parizu. demiji u Zagrebu. Od hrvatskih kipara bio je prvi koji se

101 M U Z E O L O G I J A 4 5 bavio izradom medalja i plaketa i u tim Eugenija Frangeš (Zagreb, 1874. – 30. je oblicima ostvario vrhunske domete studenog 1935.), rođena Kopač, završila (npr. Bik, Vinogradari ili Berba).12 je Djevojačku školu u Zagrebu, a u Pa- Izradio je dekorativne plastike na nizu rizu je stekla svjedodžbu francuskog je- javnih zgrada u Zagrebu, primjerice, u zika i književnosti. Slikanje je učila u Mihanovićevoj 3 (danas Hrvatski zavod Zagrebu kod Otona Ivekovića, a želja da za mirovinsko osiguranje), Masaryko- se posveti kiparstvu dovela je i do poz- voj 1 (zgrada ondašnjega osiguravajućeg nanstva s Robertom Frangešom. Vjenčali društva Kroacija) te na zgradi stare su se 1900. godine. Godine 1913. osno- Sveučilišne knjižnice (danas Hrvatski vala je Udrugu za uščuvanje i promicanje državni arhiv). Konjanički spomenik hrvatske pučke umjetnosti, angažirajući kralju Tomislavu izrađivao je od 1928. do se na prosvjećivanju, posebice žena iz 1938. Taj je današnji simbol grada Zagre- puka, i čuvanju tradicionalnih obrta radi ba postavljen na Trgu kralja Tomislava tek jačaanja gospodarskog utjecaja pučkog 1947. Frangeš je autor reljefa Sv. Trojstvo obrta. Također je sudjelovala u osnivanju na pročelju zagrebačke katedrale kojega Hrvatskog radiše (Hrvatski biografski se jedna studija, izrađena u gipsu, nalazi leksikon, IV. svezak, 1998.). Stručno se u Zbirci Frangeš. Izradio je nadgrobne usavršila na području tradicionalne na- spomenike vrhunskoga umjetničkog do- rodne umjetnosti, poticala je osnivanje meta, primjerice za mirogojske grobove seljačkih zadruga za narodni obrt, vodila zagrebačkih uglednika i kolekcionara Ive tečajeve, držala predavanja i pisala članke Mallina (skulptura Seljak) i obitelji Arko o do maćemu i stranom umjetničkom obr- (reljef Majčina ljubav) u Zagrebu te za tu, pučkoj umjetnosti te o povijesnim spo- grobnicu obitelji Leitner u Varaždinu menicima (Frangeš, E., 1924.). Smatrala (Spomenik smrti). Kiparova majka bila je Izabela pl. Mihanović (1846. – 1907.), nećakinja pjesnika Antuna Mihanovića, iz čije su pjesme Horvatska domovina, objavljene 1835., uzete riječi za hrvatsku državnu hi- mnu Lijepa naša do- movino, a otac Šimun Frangeš (1836. - 1907.), gimnazijski profesor. Robert je bio jedno od šestero djece Šimuna i Izabe- Slika 50. Ivana Frangeš sa suprugom Markom (u sredini) i prijateljima, le Frangeš. oko 1960.

102 M U Z E O L O G I J A 4 5 je da takvi njezini napisi mogu poslužiti Otac Eugenije Frangeš bio je odvjetnik dr. “onoj široj hrvatskoj javnosti“ (Frangeš, Josip Kopač, a majka Klementina Šimrak. E., 1924.) koja nije upoznata sa stručnim Robert Frangeš Mihanović i Eugenija i znanstvenim raspravama o tim temama. Frangeš imali su dvoje djece – Branku Organizirala je izložbe narodnoga kućnog Hegedušić Frangeš (1906. – 1985.), obrta u zemlji i inozemstvu (Pariz). akademsku slikaricu i Marka Frangeša Započela je rad na Rječniku narodnih na- (1902.- 1965.), inženjera ﬁ zike. ziva (Marković, 1954., 211.). Ivana Frangeš (Zagreb, 26. svibnja 1919. Od radova Eugenije (Ženke) Frangeš u – 17. ožujka 1998.), rođena Biškupović, Zbirci Frangeš nalazi se ulje s motivom snaha kipara Roberta Frangeša-Miha- mrtve prirode s kraja 19. stoljeća, bista novića, završila je trgovačku školu. Dantea i reljef Rimljanina, oba iz 1900., Ra dila je kao referentica i tajnica u Hi- te Glava seljanke s ogrlicom oko vrata drometeorološkom zavodu, gdje se upoz- iz 1904. Eugenija Frangeš izradila je za nala s budućim suprugom, ing. Markom vilu Frangeš metalnu kvaku za ulazna Frangešom (1902. – 1965.), sinom Ro- vrata u obliku zmaja. berta Frangeša-Mihanovića. Marku U Zbirci Frangeš dva su portreta Euge- Fran gešu, za kojega se udala 3. rujna nije Frangeš: reljef u bronci nesigurne 1949., bila je druga žena, nakon oper- atribucije i brončana bista koju je izradio ne pjevačice Vere Misite. Neko vrijeme njezin suprug. amaterski se bavila slikanjem.13

Slika 51. Robert Frangeš-Mihanović, oko 1930. Slika 52. Eugenija Frangeš, oko 1900.

103 M U Z E O L O G I J A 4 5

Bilješke zavoda, Klasa: 612-08/98-01/139, Ur.br. 380- 19-03-89-1, 4.8.1989., ArGUK). U trenutku 1 Ivana Frangeš naslijedila je 1981., prema darovanja, 22. srpnja 1991., na popisu Zbirke rješenju Općinskog suda u Zagrebu, Zbirku i bilo je, prema popisu Regionalnog zavoda za sve nekretnine povezane sa Zbirkom na Roko- zaštitu kulture i prirode iz listopada 1986. kao vu perivoju 2 nakon smrti svoga supruga Marka sastavnom dijelu darovnog ugovora, ukup- Frangeša, sina Roberta Frangeša-Mihanovića. no 106 predmeta (popis se temeljio na popisu Ivana Frangeš dostavila je Gradu Zagrebu da- KOMZE od 4. srpnja 1946., prema kojemu je rovnu ponudu 7. kolovoza 1989.. Uvjeti ponu- tadašnji Konzervatorski zavod Hrvatske izdao de bili su da Grad Zagreb sačuva Zbirku kao rješenje o zaštiti broj: 514-1946, 12.7.1946., jedinstvenu ambijentalnu cjelinu i otvori je AMKRH), ali je kasnijim darivanjima Ivane javnosti, da se darovateljici u gotovini isplati Frangeš te revizijom i popisivanjem svih pred- 50% vrijednosti peterosobnoga stana u kojemu se nalazi Zbirka i u kojemu darovateljica sta- meta Zbirke, utvrđeno da je u vlasništvu Grada nuje, da darovateljica bude doživotna upravi- Zagreba ukupno 419 predmeta. To je potvrđeno teljica Zbirke i da joj se za to isplaćuje novčana i rješenjem Ministarstva kulture Republike Hr- naknada te da Grad Zagreb na Rokovu perivoju vatske o zaštiti zbirke Klasa: UP-I-612-08/03- postavi Frangešovu skultpturu Elegija. U do- 01-06/429, Ur. broj: 532-10-1/8-03-2, od 23. puni darovne ponude od 19. ožujka 1991. da- 9. 2003. (ArGUK). Tako su predmeti Zbirke rovateljica je kao uvjet darovanja zatražila da navedeni na popisu uz darovni ugovor, Klasa: Zbirka umjesto naziva Memorijalni muzej nosi 612-01/89-01/07, Ur. broj: 251-06-02-91-14, naziv Ambijentalna zbirka akademskog kipara od 22. srpnja 1991., koji je u listopadu 1986. profesora Roberta Frangeša-Mihanovića. Popis izradila Ida Slade Šilović, konzervatorica Re- predmeta i valorizaciju darovne ponude izradio gionalnoga zavoda za zaštitu spomenika kulture je Regionalni zavod za zaštitu spomenika kul- u Zagrebu, u dopunama popisu Zbirke što su ih ture, a potpisao ga je direktor Damjan Lapajne. izradili Regionalni zavod za zaštitu spomenika Zavod je preporučio da Grad Zagreb svakako kulture u Zagrebu, Klasa: 612-08/92-01/116, prihvati donaciju, koju bi, prema mišljenju Ur. broj: 380-19-03-92-2, 27. listopada 1992., Zavoda, “trebalo prezentirati u izvornom am- Gradski zavod za zaštitu i obnovu spomenika bijentu gdje je i smještena“. Zavod se pozvao kulture i prirode, Klasa: 612-08/94-0161, Ur. i na prethodno rješenje Konzervatorskog zavo- broj: 251-16-95-03, 3. srpnja 1995., Gradski da broj: 1314-1956, 23.10.1956., u kojemu je zavod za zaštitu i obnovu spomenika kulture i navedeno da “zbirka spada u red najvrednijih prirode, Klasa: 612-08/94-01/61, Ur. broj: 251- privatnih zbirki u NR Hrvatskoj, osobito zbog 16-95-04, 9. kolovoza 1995., te na popisu Hrva- ugrađenog inventara stare zagrebačke katedra- tskoga restauratorskog zavoda od 24. listopada le“, kao i na mišljenje Radne grupe za privat- 2002. koji, osim umjetničkih predmeta Zbirke, ne umjetničke zbirke, koju je 1976. osnovao obuhvaća i predmete koji nemaju umjetničke USIZ kulture grada Zagreba (v. pogl. 3., toč. vrijednosti, ali su od ambijentalne vrijednosti 3.1. ovoga rada). Radna grupa bila je sasta- za Zbirku i nalaze se u dijelu obiteljske kuće vljena od muzeologa, povjesničara umjetnosti Frangeš na Rokovu perivoju 2, kao i na popisu i gradskih službenika (Ivo Maroević, Nada pohranjenih skulptura akademskog kipara prof. Križić, Krunoslav Lešić, Ljiljana Poljak, Ve- Roberta Frangeša-Mihanovića u Gliptoteci sna Lukatela, Stanko Staničić, Marijan Su- HAZU od 19. siječnja 1998. sovski, Nada Premerl, Dubravka Mladinov, 2 Grad Zagreb je, prema ugovoru Klasa: 612- Radoslav Putar), koji su kulturno-povijesnu i 01/89-01/07, Ur. broj: 251-06-02-91-4, od 22. umjetničko-povijesnu vrijednost Zbirke vidjeli 7. 1991. (ArGUK)., postao vlasnikom i 12/16 u “povezanosti arhitekture, uređenja ambijenta obiteljske kuće u Zagrebu, Rokov perivoj 2, po- i pojedinih predmeta u ambijentu“ te u “cjelini pisni broj 4154, sagrađene na k.č. 1202 i upisa- raznorodnog materijala povezanog jedinstvene u z.k.ul. 512 k.o. Grad Zagreb kao zemljišno nom koncepcijom kreiranja stambenog prosto- knjižno tijelo A II, što u naravi čini peterosobni ra arh. V. Kovačića“ (mišljenje Regionalnog stan s nusprostorijama na tavanu i u podrumu,

104 M U Z E O L O G I J A 4 5

zajedno s građevinskim zemljištem na istoj k.č. 7 Viktor Kovačić je autor projekta cijele kuće na i upisanom u isti z.k.ul. kao zemljišno-knjižno Rokovu perivoju 2 iz 1910. godine. Stoga bi se tijelo A I koje se sastoji od zida, dva dvorišta i muzejskim postavom Zbirke Frangeš moglo vrta površine 475, 4 čhv ili 1.710 m². Riječ je upućivati i na život i stvaranje V. Kovačića, koji o onom dijelu obiteljske kuće na Rokovu peri- su djelomično dokumentirani i Memorijalnim voju 2 koji je bio u vlasništvu Ivane Frangeš i stanom Viktora Kovačića, te tako tematski po- kojemu je vlasnik postao Grad Zagreb nakon vezati dvije značajne donacije Gradu Zagrebu. što je ispunio uvjete iz darovnog ugovora te Iva- 8 Katedrala je regotizirana prema projektu F. ni Frangeš isplatio polovicu vrijednosti njezina Schmidta, čiju je izvedbu, uz određene izmje- suvlasničkog dijela. Elaborat o procjeni vrije- ne, nastavio H. Bollé. Dijelovi barokne raskoši dnosti stana u visini 3.852.636,70 dinara izra- interijera katedrale jednostavno su izbacivani dio je Gradski komitet za prostorno uređenje i i rasprodavani. Korišteni su za uređenje pri- komunalne poslove 3. svibnja 1990., a darova- vatnih prostora, preoblikovani ili u izvornom teljici je, 22. kolovoza1991., preračunano zbog stanju, dobivali su funkcionalnu namjenu ili su inﬂ acije, isplaćena polovica vrijednosti 12/16 služili za dekoraciju prostora. 9 suvlasničkih dijelova obiteljske kuće koja je Rješenje Ministarstva kulture Republike Hrva- tske, Klasa: UP-I-612-08/02-01/1015, Ur. broj: u tom trenutku iznosila 275.000,00 njemačkih 532-10-1/8-03-2, od 31. 1. 2003. (ArGUK). maraka u dinarskoj protuvrijednosti (izjava Prethodno rješenje o zaštiti vile na Rokovu pe- Ivane Frangeš od 22. kolovoza 1991., ArGUK). rivoju 2 donio je Regionalni zavod za zaštitu Grad Zagreb obvezao se da će održavati nekret- spomenika kulture u Zagrebu – br. 02-13/77- ninu kako bi se Zbirka Frangeš sačuvala i mo- 1967 od 24. 7. 1967. (ArGUK). gla prezentirati javnosti. 10 Gradsko poglavarstvo grada Zagreba donijelo 3 Zbirka Frangeš, evidencija i opis stanja, Hr- je 18. prosinca 1996. zaključak kojim daro- vatski restauratorski zavod, 24. listopada vanu Zbirku, zajedno s darovanom nekretni- 2002. Popis obuhvaća 319 predmeta. Prilikom nom (12/16 obiteljske kuće s pripadajućim primopredaje zbirke Muzeju grada Zagreba građevinskim zemljištem – zidom, dvama utvrđeno je da nedostaje 5 predmeta s popisa dvorištima i vrtom površine 1.710 m²) nakon (ArGUK). darovateljičine smrti predaje na upravljanje 4 Rješenje o upisu na listu zaštićenih kulturnih Muzeju grada Zagreba. Zbirka Frangeš je pri- dobara Ministarstva kulture RH – Klasa: UP-I- vremeno zatvorena zbog sanacije kuće i do- 612-08/03-01-06/429, Ur. broj: 532-10-1/8-03- stupna je samo zainteresiranim stručnjacima. 2, 23. 9. 2003. 11 Vrabec, V. (1999): Muzeološki program uređenja 5 Popis pohranjenih skulptura akademskog ki- ambijentalne zbirke akademskog kipara Roberta para prof. Roberta Frangeša-Mihanovića u Frangeša Mihanovića, Muzej grada Zagreba. Gliptoteci HAZU nosi datum 19. siječnja 1998. 12 Naručivanje umjetnički izrađenih medalja (ArGUK). započeo je zagrebački gospodarstvenik, mece- 6 Interijer vile Frangeš detaljno je obradila Nina na i skupljač Ivo Mallin (1853. – 1907.) radi Gazivoda (2004.): Interijer vile Frangeš, Ro- unapređivanja hrvatskoga gospodarstva. kov perivoj 2, Peristil 47, 115-134. 13 Podaci iz autorova razgovora s darovateljicom.

105 M U Z E O L O G I J A 4 5

Zbirka lutaka u narodnim nošnjama iz cijeloga svijeta Ljeposlava Perinića darovatelj Ljeposlav Perinić Etnografski muzej, Mažuranićev trg 14 Ljeposlav Perinić, hrvatski iseljenik i domoljub iz Argentine, darovao je 22. prosinca 1992. Gradu Zagrebu zbirku od 227 lutaka u narodnim nošnjama iz 107 država svijeta, koje je tijekom posljednja tri desetljeća dobio kao dar od poznatih svjetskih državnika i uglednih pojedinaca i ustanova u svijetu. Sastavni dio Zbirke je dokumentacija o lutkama i prepiska sa svjetskim državnicima (300 pisama), napisi i podaci o izlaganju Zbi- rke diljem svijeta, pozitivni i negativni odgovori upućeni skupljaču.1 Motivi darovanja bili su rodoljubne naravi. Darovatelj je zbirku i nakon donacije dopunjavao novim akvizicijama.2 Slika 53. Zbirka Perinić u Turističko-informati- Zbirka Perinić svojom građom i načinom vnom centru, Zagreb, Zrinski trg 14 nastanka predstavlja bogatstvo narodne kulture i upućuje na univerzalne nika Srednjoafričke Republike, u kojoj humanističke vrijednosti. U argentin- je Perinićev zahtjev potaknuo otvaranje skom gradu Don Torcuatu (pokraj Bue- tvornice za proizvodnju lutaka. Predsje- nos Airesa), gdje je prvi put izložena dnik Egipta G. A. Naser svake je godi- 1965. godine, postavljena je spomen- ne nakon slanja lutke nastavio Periniću ploča jer je sav novčani prihod izložbe čestitati Božić i novu godinu (Poklisarke, bio namijenjen u dobrotvorne svrhe (za Lutke svijeta – Zbirka Perinić, 1991.). gradnju prvog kata tamošnje osnovne Komisija Gradskog zavoda za zaštitu škole). spo menika kulture i prirode Zbirku je Skupljaču su prve lutke stigle 1962. 1992. godine ocijenila kao “kulturološki godine od prve dame Meksika Eve Sa- kuriozitet“, posebice zbog ideje o načinu mano de Lopes Mateos te predsjednika skupljanja, ali uz napomenu da lutke SR Njemačke Konrada Adenauera.3 U imaju suvenirsku vrijednosti. Predloženo dokumentaciji Zbirke Perinić kuriozi- je čuvanje Zbirke u prostorima Etno- teti su odgovori engleske kraljice koja grafskog muzeja. Ista je Komisija odbi- “ne šalje darove nepoznatim osobama“, la Zbirku kao donaciju Gradu Zagrebu s francuskog predsjednika koji “u pred- obrazloženjem da se građa ne može sma- sjednikovoj palači ne drži lutke koje bi trati etnografskom. Unatoč negativnome mogao poslati“ te odgovor predsjed- mišljenju stručnjaka, Grad Zagreb je 22.

106 M U Z E O L O G I J A 4 5

vjenčao se 1946. u austrijskom logoru Asten. S ostalim hrvatskim izbjeglicama 1947. godine oboje odlaze u Italiju, pa Argentinu. Prije zapošljavanja u banci živio je od različitih poslova, od fizičkih do činovničkih. U emigraciji je aktiv- noradio na izdavanju djela hrvatskih autora. Imao je tri kćeri, a Slika 54. Ljeposlav Perinić, 1994. jedna od njih, Zdra- vka Teresa Perinic prosinca 1992. s darovateljem Zbirke de Bellofatto, nastavlja skupljati lutke i sklopio darovni ugovor. Stalno izlaganje popratnu dokumentaciju.6 Zbirke i naknada donatoru utvrđeni su 12. ožujka 1999. ugovorom s Turističkom Bilješke zajednicom grada Zagreba, koja je pre- 1 Ljeposlav Perinić uputio je Gradu Zagrebu poznala kulturološku atraktivnost zbirke darovnu ponudu 11. rujna 1991., a dopunu 29. Perinić i njezin potencijal u promidžbi rujna 1992. U njima naglašava da mu je želja grada Zagreba kao turističkog odredišta.4 nakon 47 godina provedenih izvan Hrvatske Etnografski muzej preuzeo je upravljanje hrvatskom narodu i Gradu Zagrebu pokloniti svoju zbirku lutaka iz cijeloga svijeta, uz jedini zbirkom, a Turistička zajednica grada Za- uvjet - da mu se odobri novčana naknada za na- greba uvrstila ju je u svoj program rada, bavu novih akvizicija. Popis Zbirke lutaka izra- s obvezom uređenja prostora za stalnu dio je Etnografski muzej u Zagrebu, a potvrdio prezentaciju, te je 14. prosinca 2000. dio ga je Gradski zavod za zaštitu i obnovu spome- Zbirke izložila javnosti u prostorijama nika kulture i prirode. U mišljenju članova ko- Turističko-informativnog centra u Zagre- misije iz Etnografskoga muzeja, koju su činile Aida Brenko, Nerina Eckhel i Ivanka Ivkanec, bu, na Zrinskom trgu 14. i koje je bilo sastavni dio popisa Zbirke, navodi se da je “unatoč suvenirskom karakteru većine Ljeposlav Perinić lutaka... Zbirka izuzetno atraktivna i vrlo vrijedna zbog ideje međusobnog povezivanja na- Ljeposlav Perinić (Split, 18. svibnja 1922. roda i kultura svijeta... te... da je kulturološka – Buenos Aires, 12. ožujka 2005.),“kralj vrijednost zbirke u njezinoj cjelovitosti“ (do- lutaka”5, hrvatski iseljenik u Argentini, pis Gradskog zavoda Klasa: 612-08/92-01/44, gdje je veći dio radnoga vijeka radio kao Ur. broj: 251-16-92-4, 28. 9. 1992., ArGUK). Zanimljivo da Zavod u svojemu mišljenju bankovni službenik. nije izričito preporučio prihvaćanje darovne Studirao je pravo u Zagrebu. Za vrije- ponude već je samo ponovio da “zbirka predme Drugoga svjetskog rata radio je stavlja kulturološki kuriozitet sakupljen kroz kao radijski novinar. S Marijom Prpić četrdesetak godina“ te da bi Etnografski muzej

107 M U Z E O L O G I J A 4 5

adekvatno “čuvao, obradio i prezentirao ovu broj: 251-06-02-92-15, 22. 12. 1992., kojim je vrijednu i atraktivnu donaciju“. U to je vrijeme utvrđeno da Ljeposlav Perinić daruje Zbirku pri Izvršnom vijeću Skupštine grada Zagreba lutaka u narodnim nošnjama iz cijelog svijeta djelovala i posebna Komisija za ocjenu ponuda Izvršnom vijeću Skupštine grada Zagreba (!) darovanja koju su činili dvoje zamjenika prete da u muzejskoj ustanovi kojoj će se preda- dsjednika Izvršnoga vijeća, Marina Matulović ti Zbirka na upravljanje mora biti označena Dropulić i Milivoj Jurišić, sekretarica Sekreta- kao Zbirka Perinić. Također je utvrđeno da će rijata za obrazovanje, kulturu i znanost Naima novčanu naknadu donatoru isplaćivati društvo Balić te vanjski eksperti Vera Kružić Uchytil Texhol, d.o.o., Zagreb, Šostarićeva 10. (Ar- i Radovan Ivančević. Vera Kružić Uchytil GUK). Darovni je ugovor je osim darovatelja i Radovan Ivančević u svojem su mišljenju potpisao predsjednik Izvršnog vijeća Mladen izričito naglasili da “je riječ o suvremenim lu- Vedriš te direktor društva Texhol, d.o.o. An- tkama suvenirskog karaktera, a ne o original- drija Kovačević. noj etnografskoj građi kulturno-povijesne ili 2 Prema evidenciji Zbirke koju vodi Etnografski umjetničke vrijednosti“, da “kolekcija može muzej u Zagrebu, do lipnja 2005. u Zbirci se biti atraktivna za povremene izložbe, ali ne nalazilo ukupno 350 lutaka, popratni dopisi, zadovoljava kriterije... autentične građe koju stolne zastavice većine zemalja svijeta, pisa- hrvatski muzeji skupljaju i obrađuju“ te su ni prigodni govori donatora te četiri kataloga predložili da donator kolekciju pokloni izra- izložbi (ArGUK). vno Muzeju, bez materijalnih obveza na teret 3 Podaci potječu iz bilježaka načinjenih tijekom Grada Zagreba (mišljenje Vere Kružić Uchytil autorovih višegodišnjih razgovora s donatorom. i Radovana Ivančevića od 27. studenog 1992., Priča o nastanku Zbirke može se pročitati i na: ArGUK). Komisija za ocjenu ponuda daro- Lj. Perinić i D. Žubrinić, Ljeposlav Perinić – El vanja podržala je to mišljenje (zapisnik Klasa: Rey de las Muñecas, Web stranice posvećene 612-13/92-01/130, Ur.broj: 251-06-02-92-11, Zbirci Perinić: http://www.croatianhistory.net/ 30.11.1992., ArGUK). Zaključkom koji je do- etf/dolls.html nijelo Izvršno vijeće Skupštine grada Zagreba http://perinic.zagreb-touristinfo.hr/zbirka.htm 14. prosinca 1992., Klasa: 021-05/92-01/13, 4 Grad Zagreb, Turistička zajednica grada Zagre- Ur. broj: 251-01-03/1-92-2, 14. 12. 1992., ba – Turistički ured i Ljeposlav Perinić sklopili utvrđeno je da Izvršno vijeće prihvaća mišljenje su ugovor br. 43, s datumom 12. ožujka 1999., članova Stručne komisije za valorizaciju daro- u kojemu je utvrđeno da je Zbirka darovana vne ponude (dr. Vere Kružić Uchytil i dr. Ra- Gradu Zagrebu prema ugovoru od 22. prosinca dovana Ivančevića), prema kojemu Zbirka “ne 1992., da njome upravlja Etnografski muzej te zadovoljava kriterije autentične i originalne da Zbirka svojom atraktivnošću i jedinstvenošću etnografske građe kulturno-povijesne vrijed- treba poslužiti u promidžbene svrhe grada Za- nosti te nema uvjete da stekne status donacije greba. Tim je ugovorom Turistička zajednica Gradu Zagrebu“. Izvršno vijeće u zaključku grada Zagreba (TZGZ) preuzela i obvezu isplate također predlaže da donator Zbirku izravno mjesečne novčane naknade Ljeposlavu Periniću, daruje Etnografskome muzeju, koji bi je tre- a obvezala se i da će Zbirku Perinić uvrstiti u bao čuvati, obrađivati i prezentirati te voditi i turističke materijale o gradu Zagrebu i osigura- označiti kao Zbriku Perinić (ArGUK). Unatoč ti dostupnost Zbirke posjetiteljima kako bi ona takvome mišljenju, i bez pozitivnog mišljenja služila za promidžbu Zagreba (ArGUK). ondašnjega Gradskog ureda nadležnoga za 5 “Kraljem lutaka“ Perinića je nazvao meksički područje kulture, Izvršno vijeće Skupštine novinar u jednome od brojnih novinskih napisa grada Zagreba sklopilo je s Lj. Perinićem da- o Zbirci Perinić u svijetu. rovni ugovor, Klasa: 612-13/92-01/130, Ur. 6 Podaci iz autorova razgovora s donatorom.

108 M U Z E O L O G I J A 4 5

Zbirka Branka Majera i Katje Zaključkom o prihvaćanju donacije Matković- Majer određeno je da će darovana Zbirka ostati smještena i čuvana u stanu darovatelji- darovateljica Katja Matković-Majer ce, a nakon njezine smrti predat će se na Muzej za umjetnost i obrt, trajno čuvanje, održavanje i prezentiranje Trg maršala Tita 10 Muzeju za umjetnost i obrt u Zagrebu. Katja Matković-Majer, supruga pok. Zbirka ne treba ostati jedinstvena cjeli- Branka Majera, redatelja, novinara i sce- na, ali se predmeti pri izlaganju trebaju narista, koja je godinama i sama radila kao označiti kao Donacija Branka Majera i fi lmska djelatnica (fi lmska montažerka), Katje Matković-Majer Gradu Zagrebu.4 darovala je 17. kolovoza 1993. Grqadu Za života darovateljice Zbirka je bila Zagrebu zbirku stilskoga namještaja, čuvana u njezinu stanu. Pristup Zbir- umjetničkih slika (hrvatskih slikara ci, prema ugovoru o darovanju, bio 19. i 20. stoljeća: Vilima Svečnjaka, Mencija Clementa Crnčića, Mirosla- va Kraljevića, Josi- pa Plančića, Ignjata Joba, Vanje Radauša, Slavka Šohaja, Frane Šimunovića, Dalibo- ra Paraća, Koste An- gelija Radovanija), skulptura i predmeta umjetničkoga obrta, koju je prikupila sa svojim suprugom Brankom Majerom.1 Zbirka ima ukupno 92 predmeta. Osim slika i skulptura, sastavni dio Zbirke su vrijedne ikone, namještaj Slika 55. Ambijent stana Matković-Majer u Zagrebu, Zvonimirova 22, iz razdoblja baroka i 1993. bidermajera te srebrni predmeti iz razdoblja secesije.2 je omogućen djelatnicima kulturno- O vrijednosti Zbirke kao cjeline, pojedi- znanstvenih ustanova i zainteresiranim nih predmeta i ambijenta stana, afi rma- stručnjacima. Nakon darovateljičine smr- tivno su se izjasnili članovi stručne ko- ti, Zbirka je 19. rujna 2001. premještena misije, ugledni povjesničari umjetnosti u Muzej za umjetnost i obrt. Ondje je Radovan Ivančević, Vera Kružić Uchytil raspoređena u šest muzejskih zbirki i do- i Đuro Vanđura.3 stupna je stručnjacima.

109 M U Z E O L O G I J A 4 5

Katja Matković-Majer i Branko Majer5 Katja Matković Majer (Stari Grad na Hva- ru, 29. siječnja 1916. – Zagreb, 24. ožujka 2001.), završila je trgovačku školu i nakon preseljenja u Zagreb, od 1938., radila je kao činovnica. Od 1947. počinje raditi kao montažerka i asistentica dokumentarnih i igranih filmova u Jadran-filmu (Doku- menti jednog vremena, Jadran, Plavi 9). Od 1952. do umirovljenja 1978. u statusu je slobodne fi lmske djelatnice radi kao sekretarica režije, asistentica montaže i glavna montažerka niza hrvatskih igranih fi lmova (Sinji galeb, Svoga tela gospodar, Tko pjeva zlo ne misli, Imam dvije mame Slika 57. Branko Majer, oko 1970. i dva tate, Događaj, Kaja, ubit ću te!), do- Belec, Juraj Dalmatinac, Ignjat Job) kao kumentarnih fi lmova (pretežito s područja i TV serija (U registraturi, Gruntovčani). povijesti kulture i umjetnosti: Meštrović, Surađivala je s poznatim hrvatskim fil- Majstor Augustinčić, Zadarska riznica, mskim i televizijskim redateljima Krešom Dioklecijanova palača, Viđeno na Griču, Golikom, Vatroslavom Mimicom, Obra- dom Gluščevićem, Brankom Majerom i Brankom Bauerom. Katja Matković Majer potječe iz poznate obitelji pomo- raca i pomorskih kapetana Matković s Pelješca, a njezin otac Josip Matković bio je sudac u Orebiću i Splitu te od 1936. do 1941. sudac Stola sedmorice u Zagrebu.6 Branko Majer (Zagreb, 8. ožujka 1914. – Zagreb, 2. svibnja 1989.), radio je kao filmski i televizijski režiser, novinar i scenarist. Od 1945. do 1946. radio je na Radio Zagrebu, a od 1946. do umirovljenja u Jadran-fi lmu i Zagreb-fi lmu. Režirao je fi lmove i dokumentarne fi lmove s temama iz kulturne povijesti (Ignjat Job, Matoš naš svagdašnji, Jedrenja- ci, Panopticum Croaticum). Režirao je srednjometražni igrani fi lm Jurnjava za motorom. Godine 1977. dobio je nagradu za životno djelo “Vladimir Nazor“. Bio je član međunarodnih fi lmskih žirija, Slika 56. Katja Matković-Majer, oko 1960. a njegovi fi lmovi prikazivani su na fi l-

110 M U Z E O L O G I J A 4 5 mskim festivalima u Veneciji, Karlovim Vanje Radauša, kao i izvrsna zbirka skulptura Varyma i Oberhausenu. Radauša, Sabolića, Radovanija i Perića. Vanđura preporučuje donaciju navodeći da je ona “prilično povećanje ukupne vrijednosti nacionalnog bla- Bilješke ga“. Radovan Ivančević je u mišljenju od 23. 1 Zaključak o prihvaćanju donacije gospođe siječnja 1993. naglasio autentičnost i vrijednost Katje Matković Majer donijelo je Gradsko po- Zbirke u cjelini koja “svjedoči o razini kulture glavarstvo grada Zagreba 17. kolovoza 1993., stanovanja u Zagrebu“. Zbog vrijednosti pojedi- Klasa: 612-13/93-01/1, Ur. broj: 251-01-03/3- nih predmeta Ivančević je čak predložio da se 93-2, 17. 8. 1993. razmotri mogućnost da predaje grafi ka Kabinetu Ugovor o darovanju sklopljen je 17. kolovoza grafi ke HAZU, a slike Joba, Radauša, Svečnjaka 1993., Klasa: 612-13/93-01/1, Ur. broj: 251-01- i Šimunovića Modernoj galeriji, od kojih bi neke 03/3-93-3, 17. 8. 1993., i njime se potvrđuju (Šohaj) trebale biti uključene i u stalni postav odredbe iz zaključka (ArGUK). Moderne galerije (ArGUK). 2 Katja Matković Majer uputila je darovnu ponu- 4 Kao bilješka 1. du Gradu Zagrebu 19. veljače 1992, a dopune 5 Za biografske podatke o bračnom paru Majer darovne ponude 20. travnja 1992. i 15. lipnja korišteni su personalni dosjei iz arhiva Hrva- 1992. U ponudi Katja Matković Majer navodi da tskog društva fi lmskih djelatnika, Zagreb, Bri- je Zbirka koja je “nastala marom moga supruga tanski trg 12. Branka Majera i mojom“ kompleksna zbirka o 6 Arhivska građa Zbirke Matković-Majer u Mu- kojoj su se pohvalno izrazili stručnjaci s kojima zeju za umjetnost i obrt. je kontaktirala te da je uvjerena kako bi Zbi- rka “znatno obogatila sliku kulturnog identiteta našeg grada“. Osnovni uvjeti darovne ponude Zbirka slikarskih i arhitektonsko- bili su da Zbirka ostane u darovateljičinu stanu, da joj se za njezino čuvanje osigura novčana urbanističkih radova umjetnika, naknada te da se nakon darovateljičine smrti, arhitekta i urbanista Josipa Seissela Zbirka premjesti na daljnje čuvanje i obradu u darovateljica Silvana Seissel Muzej za umjetnost i obrt. Popis Zbirke, koji čini sastavni dio ugovora o darovanju, izradio Muzej suvremene umjetnosti, je Gradski zavod za zaštitu i obnovu spomenika Habdelićeva 2 kulture i prirode (stručna savjetnica Nina Gazi- voda), Klasa: 612-08/92-01/79, Ur. broj: 251- Silvana Seissel, pejzažna arhitektica, 16-92-10, 7. 1. 1993. (ArGUK). udovica pok. hrvatskog umjetnika, ute- 3 Gradski zavod za zaštitu i obnovu spomenika meljitelja konstruktivizma, poznatoga kulture i prirode osnovao je komisiju za va- avangardnog slikara i slavnoga urbanista lorizaciju darovne ponude koju su činili: za i arhitekta Josipa Seissela, darovala je 17. namještaj Vera Kružić Uchytil, za slikarstvo i skulpturu Đuro Vanđura te za Zbirku kao cjelinu kolovoza 1993. Gradu Zagrebu veliku i ikone Radovan Ivančević. Vera Kružić Uchytil zbirku njegovih slikarskih i arhitekton- u svojemu mišljenju od 9. prosinca 1992. navodi sko-urbanističkih radova. Zaključkom da je riječ o vrijednoj zbirci kojom bi se “obo- o prihvaćanju donacije gospođe Sil- gatili fundusi zbirki Muzeja za umjetnost i obrt“ vane Seissel, koji je donijelo Gradsko te je Zbirku usporedila sa Zbirkom Ljube Penić, koja je također darovana Gradu Zagrebu i danas poglavarstvo grada Zagreba , ujedno se nalazi u Muzeju za umjetnost i obrt. Đuro je određeno da će se darovana zbirka Vanđura u svojemu mišljenju od 27. studenoga predati na trajno čuvanje, održavanje i 1992. navodi da se u Zbirci nalaze neka antolo- prezentiranje Galerijama grada Zagreba gijska slikarska ostvarenja Slavka Šohaja, Vili- ma Svečnjaka i Frana Šimunovića te crteži Men- (današnji Muzej suvremene umjetnosti u cija Klementa Crnčića, Miroslava Kraljevića i Zagrebu). Ugovorom se ne određuje da

111 M U Z E O L O G I J A 4 5

grebu), a nastala su u razdoblju od 1930. do 1985. 2 U darovnoj ponudi Gradu Zagrebu od 11. rujna 1992. Silvana Seissel naglašava da unatoč skromnim primanjima nije raspro- davala umjetničku ostavštinu Josi- pa Seissela da bi sačuvala njezinu cjelovitost i željom da ostavština “ostane sastavni dio hrvatske kulturne baštine“.3 U stručnome mišljenju koje su o toj darovanoj ponudi napisale Galerije grada Zagre- ba, a potpisao tadašnji direktor Galerija Da- Slika 58. Josip Seissel: 3C i tričarije br. 6 (Prozor-čića mara-mica), 1939., vor Matičević, što je akvarel, tuš, tempera na papiru, 30,5 x 38 cm (iz donacije Silva- prihvatio i Gradski ne Seissel Gradu Zagrebu) zavod za zaštitu i obnovu spomenika kul- Zbirka treba ostati jedinstvena cjelina, ture i prirode 1992., navodi se da bi do- već samo da se pojedini predmeti pri nacija Seissel bila “veliko obogaćenje za izlaganju trebaju označiti kao Donacija fundus Galerija grada Zagreba, odnosno Silvane Seissel Gradu Zagrebu.1 za cjelokupan fundus naše umjetnosti... te Zbirka sadržava 2.654 ostvarenja Josipa da spada među značajnije donacije u Re- Seissela s područja slikarstva (nadre a- publici Hrvatskoj”.4 listički radovi u tehnici crteža i kolaža te Muzej suvremene umjetnosti (u vrije- apstraktni radovi u pastelu i raznim kom- me donošenja zaključka o prihvaćanju biniranim tehnikama) nastala u razdoblju donacije djelovao je pod nazivom Gale- od 1920. do 1986. godine, te 545 djela rije grada Zagreba) kojemu je donacija (pro jekata i drugih radova) s područja ar- predana na upravljanje, dužan je Zbirku hitekture i urbanizma, koja su podijelje- Seissel obrađivati i povremeno izlagati na u devet tematskih područja (parkovi, javnosti. Nakon izgradnje nove zgrade groblja, memorijalna područja i spomen- Muzeja suvremene umjetnosti, dio dijela parkovi, vile, zakladni blokovi, gradovi, iz donacije Seissel bit će izložen u sklo- Sveučilišni grad i Sveučilišni trg u Za- pu stalnog postava Muzeja, čime će biti,

112 M U Z E O L O G I J A 4 5 prema riječima Silvane Seissel, ostvare- i Udruženja likovnih umjetnika pri- na i želja Josipa Seissela o izboru usta- mijenjenih umjetnosti Hrvatske. nove u kojoj bi bili posthumno pohranje- Otac Silvane Seissel bio je Dušan Plavšić ni njegovi radovi. Dio donacije koji (Vinkovci, 24. travnja 1876. – Zagreb, sadržava arhitektonsku i urbanističku 18. prosinca 1965.), gospodarstvenik, građu također je smješten u Muzej suvre- svestrani javni i kulturni djelatnik i ko- mene umjetnosti, gdje je građa obrađena lekcionar umjetnina, pisac, predsjednik i pohranjena u digitalnom obliku. Hrvatskog društva umjetnosti 1919., Prema uvjetima te donacije Gradu, sli- čijim je zalaganjem te godine osnova- karski dio Seisselova opusa obradio je na Moderna galerija u Zagrebu. Majka 1977. Marijan Susovski u opsežnoj mo- Silvane Seissel - Mila Kašaj bila je nograﬁ ji objavljenoj u povodu prezenti- učiteljica, čija je sestra Ela bila supruga ranja Zbirke u Domu hrvatskih likovnih pjesnika Silvija Strahimira Kranjčevića. umjetnika u Zagrebu,5 dok će javna pre- Josip Seissel (Krapina, 10. siječnja 1904. zentacija javnosti dijela donacije s arhi- – Zagreb, 19. veljače 1987.), avangard- tektonskom i urbanističkom ostavštinom, ni slikar, arhitekt i urbanist, jedan je od bilo samostalno, bilo u kontekstu cjelo- najmarkantnijih autora hrvatske avan- kupnoga arhitektonskog i urbanističkog gardne umjetnosti, ali i predstavnik rada Josipa Seissela, tek uslijediti. zagrebačke moderne arhitekture između dva svjetska rata. Silvana Seissel i Josip Seissel Silvana Seissel (Zagreb, 7. svibnja 1912.), rođena Plavšić, pejzažna arhitektica, supruga Josipa Seissela jedna je od prvih oblikovateljica pejzaža u Hrvatskoj. Trgovačku školu, zatim stručnu školu za dizajn šešira, kao i srednju glazbenu školu (klavir), pohađala je u Zagrebu.6 Za Josipa Seissela udala se 1932. godine. Prirodni dar za pejzažnu arhitekturu realizirala je projektirajući gradske parkove, samostalno i u suradnji sa suprugom Josipom Seisselom (npr. desetak parkova u Osijeku, parkovna rješenja za zemljišta oko Gradske vijećnice i Na- rodnog sveučilišta u Zagrebu, groblje Miroševac u Zagrebu, groblje u Novom Sadu te parkovne površine oko atelijera A. Augustinčića, K. Hegedušića, V. Radauša i D. Iblera). Dobitnica je nagrade “Vladimir Nazor“ za životno djelo na području urbanizma i arhitekture 2000. godine. Članica je ULUPUH-a Slika 59. Josip i Silvana Seissel, oko 1950.

113 M U Z E O L O G I J A 4 5

U ranom razdoblju svoga umjetničkog zlatnom medaljom za uređenje vrta. Od djelovanja bio je povezan s grupom 1940. do 1942., bio je direktor Obrtne avangardnih umjetnika okupljenih oko škole a profesor Arhitektonskog fakul- časopisa Zenit (tada pod pseudonimom teta u Zagrebu od 1947. do 1965. Kao Jo Klek). Autor je (1922.) prve apstrakt- član Radne grupe Zagreb sudjelovao je ne slike u ovom dijelu Europe.7 1932. na izložbi grupe Zemlja u Zagrebu Godine 1929., nakon burne boemske s dokumentarnom izložbom Kuća i život, rane mladosti, završio je arhitekturu kojom su prikazani stambeni uvjeti stana Tehničkom fakultetu u Zagrebu. Za novanja radnika i siromašnih građana u vrijeme studija, s poznatim konzerva- radničkim i prigradskim naseljima Za- torom i muzealcem Gjurom Szabom, greba (Bužančić, Vasiljević, Kollenz, snimao je stare građevine.8 Od 1929. do 1989., 164.). Nekoliko je puta prije 1939., u vrijeme intenzivnog urbanizi- 1940. boravio u Parizu, gdje se upoznao ranja Zagreba, radi kao gradski inženjer s radovima nadrealista (Susovski, 1997). u Odsjeku za regulaciju grada Gradske Na vrijednost i značenje Seisselova općine Zagreba. Njegov je doprinos umjetničkog rada prva je upozorila re- urbanizaciji Zagreba osobito velik na nomirana povjesničarka umjetnosti Vera području izrade urbanističkih planova Horvat Pintarić priredivši njegovu prvu Krešimirova trga u Zagrebu, Kaptola i samostalnu slikarsku izložbu u Galeriji Maksimira, zakladnoga zemljišta na uglu Nova u Zagrebu, u svibnju 1978., kada Gajeve, Ilice i Trga bana Jelačića (s J. je napisala i predgovor kataloga izložbe Pičmanom), izgradnje vila u sjevernome s naslovom Jo Klek Seissel. dijelu grada, ali i tadašnjih zagrebačkih Kao sudionika pokreta otpora zatvori- prigradskih naselja (Volovčica, Svetice, li su ga i mučili ustaše. Godine 1950. Trnje). Suautor je Generalnoga regula- izabran je za člana JAZU, 1963./64. član cionog plana Zagreba, koji je bio osno- je Komisije za urbanizam UIA (Inter- va urbanističkih planova grada Zagreba nacionalne unije arhitekata) i Biroa In- nakon Drugoga svjetskog rata (Bužančić, ternacionalne federacije za stanovanje, Vasiljević, Kollenz, 1989., 160.-165.). urbanizam i uređenje teritorija. Dobitnik Sam Seissel o tom je razdoblju svoga ra- je nagrade “Vladimir Nazor” za životno dnog vijeka izjavio kako je “građevinski djelo na području arhitekture, 1971. ured Zagreba bio tada važan za moderna Autentičnim i dosljednim shvaćanjem kretanja u arhitekturi i urbanizmu (...). stvarnosti, života i umjetnosti iskazanim Rad na (Generalnom regulacionom pla- konstruktivističkim i nadrealističkim nu Zagreba) bio je odlična škola jednog izrazom, osigurao je svom opusu važno novog pristupa urbanizmu“ (Bužančić, mjesto u hrvatskoj likovnoj umjetnosti, Vasiljević, Kollenz, 1989., 163.).9 Za a kao arhitekt bio je jedan od istaknutih projekt Jugoslavenskog paviljona na protagonista i zagovaratelja suvremenih Svjetskoj izložbi u Parizu 1937. nagrađen tendencija u arhitekturi i urbanizmu prije je nagradom Grand prix za arhitekturu i Drugoga svjetskog rata.

114 M U Z E O L O G I J A 4 5

Bilješke da donacija sadržava i djela iz manje poznatoga nadrealističnog opusa Josipa Seissela “koji će 1 Zaključak o prihvaćanju donacije gospođe Sil- kada bude potpuno stručno obrađen... pokazati vane Seissel donijelo je Gradsko poglavarstvo jednog velikog hrvatskog nadrealističkog umjet- grada Zagreba, Klasa: 612-13/93-01/2, Ur. broj: 251-01-03/3-93-2, 17. 8. 1993. Darovnim nika“. Galerije grada Zagreba procijenile su ugovorom, Klasa: 612-13/93-01/2, Ur. broj: vrijednost donacije na ondašnjih 244.400.000,00 251-01-03/3-93-3, 17. 8. 1993., potvrđuju se hrvatskih dinara. Gradski je zavod za zaštitu odredbe iz zaključka o prihvaćanju donacije i obnovu spomenika kulture i prirode, pri (ArGUK). potvrđivanju popisa, valorizirajući tu darov- 2 Silvana Seissel još je 1987. predala tadašnjim nu ponudu, naglasio da donacija obuhvaća sve Galerijama grada Zagreba dio ostavštine Seis- “značajnije faze i preokupacije Josipa Seisse- selovih slika i crteža. Godine 1992. ostavštini la od 21. godine života do smrti autora“, da će su dodani Seisselovi arhitektonsko-urbanistički Galerije grada Zagreba “znatno obogatiti fundus i pisani radovi. Broj darovanih djela i radova opusom ovog obima, kvalitete i avangardnih naveden u ovom radu odgovara popisu koji je stremljenja u našoj umjetnosti“, a uvjete dona- pratio darovnicu Gradu Zagrebu 1993. godine. cije ocijenio je “nadasve skromnima i štovanja Popis Zbirke koji čini sastavni dio ugovora o vrijednima“ (mišljenje Gradskog zavoda za darovanju izradile su Galerije grada Zagreba zaštitu i obnovu spomenika kulture i prirode iz i Arhitektonski fakultet u Zagrebu, Broj: 01- toč. 2. ovih bilješki. Mišljenje je potpisao direk- 353/5 od 27. 4. 1992., a potvrdio ga je Gradski tor zavoda Venčeslav Lončarić). zavod za zaštitu i obnovu spomenika kulture 5 Susovski, M. (1997.), Donacija Silvane Seissel: i prirode, Klasa: 612-08/92-01/139, Ur. broj: Josip Seissel: nadrealističko razdoblje: radovi 251-16-92-02, 25. 11. 1992. (ArGUK). Popis od 1920. do 1987., Muzej suvremene umjetno- su izradili mr. Marijan Susovski iz Galerija gra- sti, Zagreb. Donacija ne sadržava rane radove da Zagreba (crtački i slikarski opus) te arhitekti umjetnika iz razdoblja zenitizma. Miroslav Kollenz, Nenad Lipovac i Dubravka 6 Bilješke iz autorova razgovora s donatoricom. Landau Boltar s Arhitektonskoga fakulteta 7 Riječ je o konstruktivističkom djelu Pafama iz Sveučilišta u Zagrebu (djela s područja urba- 1921. Naziv je kratica naslova na njemačkom nizma i arhitekture). jeziku: Papier, Farben, Malerei. Sliku su 1979. 3 Darovna ponuda Silvane Seissel od 11. rujna otkupile Galerije grada Zagreba od tadašnjega 1992., bez br. (ArGUK). Uvjeti darovne ponu- vlasnika Čedomila Plavšića, sina Dušana de bili su novčana naknada donatorici te traj- Plavšića i brata Silvane Seissel. na pohrana djela u Galerijama grada Zagreba, 8 Josip Seissel, Ljetopis JAZU za god. 1949./50., čime donatorica ispunjava “i želju mojeg po- knj. 56., JAZU, Zagreb, 1952., str. 285-286. kojnog supruga“. 9 Osobito je zanimljivo da su u vrijeme kada je J. 4 Stručno mišljenje Galerija grada Zagreba br. Seissel radio u Odsjeku za regulaciju grada Gra- 01-82/5, 4. 2. 1993. (ArGUK). U mišljenju se dske općine Zagreba raspisivani međunarodni također ističe da su gotovo sva djela koja su pre- natječaji za izradu Generalnoga regulacionog dmet darovanja već bila reproducirana u mono- plana grada Zagreba (Bužančić, Vasiljević, graﬁ ji Vladimira Bužančića o Josipu Seisselu te Kollenz, 1989.,163.).

115 M U Z E O L O G I J A 4 5

Zbirka Marije Tomljenović-Valečić darovateljica Marija Tomljenović- Valečić Stara gradska vijećnica, Ćirilometodska 5 Marija Tomljenović-Valečić, profesorica matematike i fizike i vrsna bridžistica, darovala je Gradu Zagrebu 17. kolovoza 1993. osam umjetničkih slika hrvatskih slikara (Augustina Filipovića, Zlatka Gor- jana, Joze Jande, Antuna Mezdjića, Vanje Radauša, Đure Tiljka, Irene Tomašić, Emanuela Vidovića). Grad Zagreb, prihvaćajući uvjet darovateljice, slike je 1993. godine stalno izložio u prostorima Stare gradske vijećnice u Zagrebu.1

Marija Tomljenović Valečić

Marija Tomljenović Valečić (Karlovac, Slika 61. Marija Tomljenović-Valečić sa supru- 28. svibnja 1914. – Zagreb, 29. siječnja gom Antunom Valečićem, oko 1985.

2007.), rođena Do- linger, radila je prije Drugoga svjetskog rata kao učiteljica, a nakon što je diplomirala na Sveučilištu u Zagrebu (1945.) radila je kao profesorica matematike i ﬁ zike u više gradova u Hrva- tskoj. Udala se 1952. godine za dr. Jurja Tomljenovića (1908. – 1972.), doktora prava, odvjetnika, sina bivšega hrvatskog bana dr. Tomi- slava Tomljenovića. Slika 60. Đuro Tiljak: Pinije (iz donacije Marije Tomljenović-Valečić Djece nisu imali. Dr. Gradu Zagrebu) Juraj Tomljenović

116 M U Z E O L O G I J A 4 5 bio je osnivač prvih klubova bridža u vatskih dinara valorizirajući svako ponuđeno Puli i Zagrebu, koji i danas nose nje- djelo i držeći najvrednijima djela Vidovića, govo ime. Za drugog supruga, Antuna Jande i Mezdjića (mišljenje broj: SG 69-1992/ IV, 24.6.1992., ArGUK). Opravdanost prihvata Valečića (1905. – 1989.), liječnika kirur- te donacije zaključkom je potvrdila i Komisija ga i sveučilišnog profesora Medicinskog za ocjenu ponuda darovanja Izvršnoga vijeća fakulteta u Zagrebu, Marija Tomljenović Skupštine grada Zagreba u sastavu Radovan udala se 1980. Ivančević, Milivoj Jurišić, Naima Balić i Mari- Kao vrsna bridžistica, u paru s prvim su- na Matulović Dropulić (zapisnik Komisije Kla- sa: 612-13/93-01/30, Ur.broj: 251-06-02-93-2, prugom bila je sudionica međunarodnih 10.2.1993., ArGUK). turnira bridža na kojima su osvajali na- 2 Biografski podaci prema autorovu razgovoru s grade (Venecija, Dauville, Budimpešta, donatoricom. Balaton, Graz, Beč). Sudjelovala je i u organiziranju turnira.2 Zbirka dr. Vere Horvat-Pintarić Bilješke darovateljica dr. Vera Horvat- 1 Zaključak o prihvaćanju donacije gospođe Pintarić Marije Tomljenović Valečić donijelo je Gra- dsko poglavarstvo Grada Zagreba 17. kolo- Mažuranićev trg 8 voza 1993., Klasa: 612-01/93-01/1, Ur. broj: Vera Horvat-Pintarić, povjesničarka i 251-01-03/1-93-2, 17. 8. 1993. Zaključkom je teoretičarka umjetnosti i likovna kriti- ujedno određeno da će darovane umjetničke slike biti stalno izložene u prostoru Stare gra- čarka, dugogodišnja sveučilišna profe- dske vijećnice. Ugovor o darovanju sklopljen je sorica i znanstvenica međunarodnoga 17. kolovoza 1993., Klasa: 612-01/93-01/1, Ur. ugleda, darovala je Gradu Zagrebu 2. broj: 251-01-03/3-93-3, 17. 8. 1993., i njime se veljače 1995. zbirku od 170 predmeta potvrđuju odredbe iz zaključka (ArGUK). industrijskoga autorskog dizajna (više Marija Tomljenović Valečić dostavila je Gradu darovnu ponudu 14. svibnja 1991. U ponudi kao od 60 predmeta, među autorima kojih su jedini uvjet darovanja navodi zahtjev da slike Charles Le Corbusier, Vico Magistretti, budu “ovisno o raspoloživim mogućnostima i Elio Carmi, Mies van der Rohe, Victor umjetničkoj vrijednosti“ izložene u nekoj od Vasarely), skulptura i slikarskih rado- galerija ili gradskih prostora. Stručni popis va (slika, crteža i grafika) hrvatskih i slika i procjenu vrijednosti darovanja izradio je Đuro Vanđura, v.d. upravitelja Strossmaye- svjetskih umjetnika 20. st. – više od 90 rove galerije starih majstora HAZU, a potvrdio slika, crteža i grafika, autori kojih su Gradski zavod za zaštitu i obnovu spomenika Miroslav Kraljević, Vjenceslav Richter, kulture i prirode, koji se i suglasio da slike budu Josip Seissel, Dušan Džamonja, Oton izložene u prostorima Stare gradske vijećnice u Gliha, Vojin Bakić, Volas, Elio Carmi, Ćirilometodskoj 5, držeći da su “kvaliteta poje- Guido Crepax, Miroslav Šutej, Roman dinih autora i djela, posebice Vidovića, Tiljka i Mezdjića i specifične Radaušove dekalko- Cieslewicz, Max Bill, Milivoj Uzelac, manije u ovom omanjem presjeku hrvatskog Ivan Kožarić, Julije Knifer, Andy Warhol, poslijeratnog slikarstva preporuka za ove pro- Jesus Rafael Soto, Alberto Burri, Leon store“ (mišljenje Gradskog zavoda za zaštitu Gischia, pa čak i Umberto Eco), pred- i obnovu spomenika kulture i prirode, Klasa: meta primijenjene umjetnosti iz 18. i 19. 612-08/92-01/53, Ur. broj: 251-16-92-05, 24. 9. 1992. ArGUK). Đuro Vanđura je darovana st., veliku stručnu knjižnicu od 15.000 djela procijenio na 703.000,00 ondašnjih hr- knjiga s područja povijesti umjetnosti i

117 M U Z E O L O G I J A 4 5 teorije umjetnosti, fi lozofi je, antropolo- na dopustiti pristup zainteresiranim struč- gije i dr., zbirku plakata, prepisku, ruko- njacima. pise i druge predmete što ih je prikupila tijekom svoga dugogodišnjega stručnog Vera Horvat-Pintarić i profesorskog rada.1 Vera Horvat-Pintarić (Sisak, 7. ožujka Za donaciju Vere Horvat Pintarić Stručna 1926.) diplomirala je povijest umjetnosti komisija za valorizaciju darovne ponude i klasičnu arheologiju 1951. na Filozo- napisala je da prezentira “kulturu stano- fskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. vanja i življenja i govori o kreativnom vremenu oko 1950-ih do 1970-ih kada je Na istom je fakultetu 1959. doktorirala, s Zagreb bio europsko središte“ suvreme- tezom o skulpturi Francesca Robbe. Mo- ne kulture i umjetnosti. Predmeti moder- dernu umjetnost specijalizirala je u Pa- nog dizajna koje Zbirka sadržava “točno rizu 1960./61. kao stipendistica francu- određenom provenijencijom i atribu- ske vlade. Od 1951. je radila kao asisten- cijom predstavljaju jedinstvene primje- tica, a od 1974. kao redovita profesorica rke u Hrvatskoj“, a Zbirka je kao cjelina na Odsjeku za povijest umjetnosti Filo- “jedinstvena u Hrvatskoj i predstavlja zofskog fakulteta u Zagrebu, gdje je ute- izuzetnu vrijednost za Grad Zagreb“.2 meljila Katedru za vizualne komunikacije Zbirkom za života upravlja darovateljica. i dizajn, a predavala je i na više inozem- Stručna knjižnica, zbirka plakata, fi lmova nih sveučilišta. Renomirana je likovna i radnih fotografi ja bit će predana nakon kritičarka, autorica znanstvenih radova, njezine smrti Nacionalnoj i sveučilišnoj knjiga i monografi ja s područja povijesti knjižnici, ali se, prema darovnom ugovo- umjetnosti. Na Bijenalu u Veneciji 1957. ru, ne smije koristiti prije proteka 30 go- godine dobila je Drugu međunarodnu dina od darovateljičine smrti. Ostali dio nagradu za likovnu kritiku. Svojim knji- Zbirke predat će se na upravljanje Mu- gama (primjerice: Skulptura Francesca zeju grada Zagreba, s tim da se pojedini Robbe – doktorska disertacija, mono- predmeti, osim za povremene izložbe, ne grafi ja Vjenceslav Richter, monografi ja odjeljuju od cjeline. Cijela Zbirka mora biti označena kao “Donacija Vere Hor- vat Pintarić Gradu Zagrebu“.3 Hemeroteka i dokumentacija još nisu popisane jer i dalje služe darovateljici u njezinu stručnom radu. Zbirka je zatvorenog tipa, ali je darovateljica, sukladno ugovoru, obvez- Slika 62. Vera Horvat-Pintarić, 2006.

118 M U Z E O L O G I J A 4 5

Miroslav Kraljević, The Architecture of je određeno da će se nakon darovateljičine Otto Wagner, Od kiča do vječnosti, Svje- smrti dio predmeta predati na upravljanje Mu- dok u slici – Nove fi gure za nove stvar- zeju grada Zagreba, a Nacionalna i sveučilišna knjižnica preuzet će stručnu knjižnicu, zbirku nosti u eri moderne) analitičkim raz- plakata, fi lmova i radnih fotografi ja. Osnovne laganjem umjetnikova stila uvodi novi odredbe i uvjeti tog zaključka utvrđeni su i ugo- metodološki pristup u hrvatsku povijest vorom o darovanju, Klasa: 402-09/94-01/7; Ur. umjetnosti, tumači europske umjetničke broj: 251-01-03/1-95-3, od 2. 2. 1995., što je tendencije i hrvatske autore u kontek- popraćeno popisom predmeta (ArGUK). Osim knjižnice, koja nije pojedinačno popisana, na stu europske moderne te kasnih 1970-ih popisu Zbirke uz darovni ugovor navedeno je godina kritički i kulturološki sagledava ukupno 170 predmeta. fenomen političkoga kiča4 i kiča ideo- 2 Članovi Stručne komisije za ocjenu darov- logizirane umjetnosti. Osobite zasluge ne ponude Vere Horvat Pintarić bili su Nada Vera Horvat Pintarić ima u znanstveno- Premerl, muzejska savjetnica u Muzeju grada Zagreba, dr. Ivo Lentić, konzervator Regio- teorijskom tumačenju fenomena suvre- nalnoga zavoda za zaštitu spomenika kulture menih komunikacija i masovnih medija u Zagrebu te mr. Marijan Susovski, muzejski te vizualnoga dizajna, stripa, plakata, savjetnik Galerija grada Zagreba. Komisija je mode, kinematografi je i animiranoga fi l- pri valorizaciji naglasila da su predmeti daro- ma, čime je u znanstvenoistraživačkom vanja birana ostvarenja suvremenog dizajna i nastavnom diskursu kritičko razma- “koje su projektirali najeminentniji svjetski arhitekti i dizajneri, koji su atribuirani i dati- tranje i izučavanje tih područja popu- rani i za koje postoje kataloški podaci u arhivu larne umjetnosti i medija učinila ravno- darovateljice“. Komisija navodi i da su većinu pravnim s drugim područjima likovne crteža, grafi ka, plakata slika i skulptura daro- umjetnosti. Uredila je pojedine tematske vateljici poklonili hrvatski i svjetski eminent- brojeve višejezičnoga časopisa Bit In- ni umjetnici “s kojima je Vera Horvat Pintarić kontaktirala“ (stručno mišljenje komisije od ternational (fenomen i jezik televizije, 13.lipnja 1994., ArGUK). Mišljenje i popis oslikovljena riječ), koji je tematski, uz predmeta koji je izradila sama darovateljica izložbe Novih tendencija, objavljivao ra- potvrdio je Gradski zavod za zaštitu i obnovu sprave i teorijska promišljanja o novim spomenika kulture i prirode (dopis Klasa: 612- medijima, dizajnu, kibernetici, teoriji in- 08/94-01/49, Ur.broj: 251-16-94-03, 17.6.1994. i Klasa: 612-08/94-01/49, Ur.broj: 251-16-94- formacija, vizualnim komunikacijama i 05, 7.11.1994., ArGUK). Zavod je prihvatio i dr.) i po tome u to vrijeme bio jedinstven mišljenje Stručne komisije da neke predmete u svijetu. Svojim stručnim radovima, uz kao što su dokumentacija, hemeroteka, biblio- ostale suvremene i renomirane umjet- teka i sl. nije moguće pojedinačno popisati “jer nike (npr. Dušana Džamonju, Miroslava darovateljica s time još radi i nadopunjuje te zbirke“. Komisija je predložila da “prigodom Šuteja, Julija Knifera), promovirala je i preuzimanja donacije svi predmeti koji imaju stvaralaštvo Vjenceslava Richtera i Josi- kulturno-povijesnu vrijednost, a nalaze se u sta- pa Seissela.5 Redovita je članica HAZU nu i nisu obuhvaćeni popisom, budu priključeni od 2000. godine. donaciji“ (dopuna stručnog mišljenja Komisije od 7. studenog 1994., ArGUK). 3 To su bili i osnovni uvjeti u darovnoj ponudi Bilješke koju je 11. svibnja 1994. Vera Horvat Pintarić 1 Zaključak Gradskog poglavarstva grada Za- uputila Gradu Zagrebu s tim da Zbirkom za greba o prihvaćanju donacije dr. Vere Hor- života upravlja ona te da joj se za tu namje- vat- Pintarić, Klasa: 402-09/94-01/7; Ur. broj: nu uplaćuje novčana naknada (ponuda dona- 251-01-03/1-95-2, od 17. 1. 1995. Zaključkom cije Gradu Zagrebu, ArGUK). Nacionalna i

119 M U Z E O L O G I J A 4 5

sveučilišna biblioteka najprije je odbila, a ka- teljice Dore Pejačević, bana Ladislava pl. snije, uz napomenu da je “došlo do zabune... Mihalovića, političara Stjepana Radića, jer nisu bili upoznati da se na knjigama... nala- književnika, političara i diplomata Bo- ze brojne bilješke (Vere Horvat Pintarić, nap.. a. ) uz tekst“, u dopisu od 17. listopada 1994. gdana Radice. koji je potpisao ravnatelj dr. Ivan Mihel, sa Uvjet darovanja bio je da se Zbirka sačuva zahvalnošću prihvatila ponudu darovateljice kao cjelina i preda na trajno čuvanje i da nakon njezine smrti preuzme stručnu bi- prezentiranje Galeriji Klovićevi dvori, blioteku, prepisku i rukopise koji su predmet gdje će se voditi kao Donacija Josipa darovne ponude, kao i uvjet da se ta građa ne Crnoborija Gradu Zagrebu.3 može koristiti prije nego što protekne 30 go- Prigodom slikarova povratka u domo- dina od darovateljičine smrti.(dopis broj: 11/7- 94,17.10.1994., ArGUK). vinu, nakon više od 40 godina bora- 4 Vera Horvat Pintarić (2001.), u: Ljetopis HAZU vka u inozemstvu, ali i kao prezenta- za godinu 2000., knj. 104., HAZU, Zagreb, str. cija buduće donacije Gradu Zagrebu, 442-448. priređena je 1998. godine retrospektiv- 5 Zanimljivo je da su ostavštine tih iznimnih na izložba Crnoborijevih djela u Gale- umjetnika darovane Gradu Zagrebu. riji Klovićevi dvori. U katalogu izložbe Josip Vaništa je napisao da Crnoborijev “slikarski razvoj teče izvan općih mjera, Zbirka umjetničkih djela produbljuje istančani subjektivitet kako akademskog slikara Josipa Crnoborija darovatelj Josip Crnobori Galerija Klovićevi dvori, Jezuitski trg 4 Josip Crnobori, akademski slikar iz Za- greba, darovao je 18. prosinca 1998. Gra- du Zagrebu svoja slikarska ostvarenja (53 slike i 35 crteža te skice i studije).1 U Zbirci je ukupno 91 djelo, od kojih je većina nastala za vrijeme slikarova dugo- trajnog boravka u inozemstvu, Argentini i SAD-u, ali Zbirka sadržava i više vrijednih slikarskih ostvarenja, zagrebačkih veduta i portreta zagrebačkih uglednika što su nastala u Hrvatskoj od 1937. do 1944., a smatraju se vrednijim dijelom donacije.2 Kao vrstan portretist, Crnobo- ri je, primjerice, izradio portrete opernih pjevačica Nade Tončić i Karle Schle- chan, glumice Marije Crnobori, muzeo- Slika 63. Josip Crnobori: Portret u crnom šeširu loga Antuna Bauera i njegove supruge (Karla Schlechan), 1943., ulje na plat- Antonije Bauer, slikara Maksimilijana nu, 710 x 555 mm (iz donacije Josipa Vanke, kipara Ivana Meštrovića, sklada- Crnoborija)

120 M U Z E O L O G I J A 4 5 bi se održao u vremenu u kojem glazbi caji suvremenih kretanja u umjetnosti u nije do melodije, priči do opisa, a slici Crnoborijevu se slikarstvu nisu osobito do predmeta“ (Josip Crnobori, Povratak odražavali. Već svojom prvom samostal- slikara, 1998., 5.). nom izložbom 1937. postigao je uspjeh, Zbirkom upravlja Galerija Klovićevi osobito svojim portretima. Samostalno dvori, povremeno izlažući djela u hrva- je izlagao u Hrvatskoj, Italiji i Argentini. tskim i inozemnim galerijama. Zbirka Nakon izložbe u Trstu 1946., emigrirao je dostupna samo stručnoj javnosti, uz je u Argentinu, gdje je živio od 1947. do prethodnu najavu. 1978., a nakon toga se preselio u SAD gdje je živio do povratka u Hrvatsku. Za- Josip Crnobori nimljivo je da je za vrijeme boravka u Josip Crnobori (Banjole pokraj Pule, Americi izradio portret operne prvakinje Milke Trnine, kasnije izložen u Metropo- 22. listopada 1907. – Zagreb, 12. kolo- 4 voza 2005.), slikar, Klasičnu gimnaziju litan Operi u New Yorku. Iz emigracije i Umjetničku akademiju u Zagrebu, u se tek 1998. vratio u Hrvatsku. klasi Marina Tartaglie, završio je 1936. Bilješke U slikarskom izrazu naslanjao se na tra- 1 diciju impresionizma. Kao ni u njegova Zaključak Gradskog poglavarstva grada Zagre- ba o prihvaćanju donacije akademskog slika- učitelja - slikara Joze Kljakovića, utje- ra Josipa Crnoborija, Klasa: 612-02/98-01/3; Ur. broj: 251-01-01/6-98-2, od 30. 11. 1998. Zaključkom je određeno da će se Zbirka predati na upravljanje Galeriji Klovićevi dvori. Odredbe i uvjeti tog zaključka određeni su i ugovorom o darovanju, Klasa: 612-02/98-01/3; Ur. broj: 251-01-01-98-2, od 18. 12. 1998. (Ar- GUK). U skladu s ugovorom o darovanju, Josi- pu Crnoboriju i njegovoj supruzi Marijani Grad Zagreb dodijelio je na doživotno korištenje stan u središtu Zagreba, u Draškovićevoj ulici, gdje je slikar radio sve do smrti. 2 Stručni popis darovanih umjetnina i valorizaciju donacije izradila je Biserka Rauter Plančić, viša kustosica Galerije Klovićevi dvori (broj: 471/98, 20. 11. 1998., ArGUK). Biserka Rauter Plančić bila je i autorica izložbe Josipa Crno- borija u Galeriji Klovićevi dvori u studenom 1998. U njezinu mišljenju navodi se da će djela Josipa Crnoborija što su nastala prije emigracije “nedvojbeno biti značajni i vrijedni prinos hrvatskoj modernoj slikarskoj baštini“. Popis i valorizaciju potvrdio je Gradski zavod za zaštitu spomenika kulture i prirode (dopis, Kla- sa: 612-08/98-01-184, Ur.broj: 251-16-01-98- 02, 9.11.1998., ArGUK). Nakon revizije Zbi- Slika 64. Josip Crnobori sa suprugom Marija- rke i njezine primopredaje Galeriji Klovićevi nom, oko 2000. dvori 2. srpnja 2004., prema zapisniku, Klasa:

121 M U Z E O L O G I J A 4 5

402-09/03-06/324, Ur.broj: 251-08-02-04-14 obrazovanja i arhitektonskim projekti- (ArGUK), utvrđeno je da je u Zbirci ukupno 91 ma nigerijske vlade. Uvjet donatora bio umjetnina. je da se sačuva cjelovitost Zbirke te da 3 Kao bilješka 1. Josip Crnobori dostavio je svoju darovnu ponu- se Zbirka i predmeti koji se za pojedine du Gradu Zagrebu 16. listopada 1998., dok je izložbe izdvoje iz nje vode kao Donacija još živio u New Yorku. U ponudi navodi da se Drage Muvrina Gradu Zagrebu. Dona- nakon neprekidne 54 godine boravka u inozem- tor je obvezan omogućiti uvid u Zbirku stvu vraća u Hrvatsku te da mu je želja da “gra- djelatnicima kulturno-znanstvenih usta- du svoje mladosti“ daruje svoja djela nastala od 1946. do 1998. (darovna ponuda, 16. listopada nova, odnosno stručnjacima i znanstve- 1998., ArGUK). nicima.1 4 Kako Trnina nije bila portretirana na opernoj Zbirka Muvrin sadržava nekoliko grupa pozornici nego u crkvenom interijeru, Opera predmeta: afričke tradicionalne skulp- Metropolitan nedavno je na mjesto portreta ture, maske i ritualne predmete (70 red. stavila fotografi je Trnine kao Tosce na opernoj pozornici. brojeva); brončane fi gure, statusne sim- Milka Trnina bila je prva metropolitanska To- bole, utege za zlato, novac i fi gurice pa- sca (s prvim nastupom 3. veljače 1901.), kao i rova (70 red. brojeva.); uporabne i ukra- Kundry iz Wagnerova Parsifala (američka pre- sne predmete i igračke (40 red. brojeva) mijera i prva izvedba uopće izvan Bayreutha te glazbene instrumente (23 red. broja). 24. prosinca 1903.). Na informaciji o portretu, kao i na arhivskom Predmeti uglavnom potječu iz Nigerije i podatku iz arhiva Opere Metropolitan o na- Gane, ali i iz Malija, Obale Bjelokosti, stupu Trnine kao Tosce zahvaljujemo Neveni Gabona, Kameruna, Burkine Fasso, Be- Arizanović, Manager for Urban Voices and nina i Sahela.2 Mannes Partnership Programs, iz Društva Me- U mišljenju stručne komisije Gradskog tropolitan Opere. zavoda za zaštitu spomenika kulture i prirode pri valorizaciji darovne ponude Zbirka tradicionalnih afričkih Drage Muvrina 1996. godine ističe se umjetnina Drage Muvrina da zbirka nije suvenirske naravi, stoga je edukativna i kulturološki vrijedna. darovatelj Drago Muvrin Karakterizira je “zastupljenost glavnih i Veslačka 6 prepoznatljivih umjetničkih stilova“, a ni Drago Muvrin, arhitekt iz Zagreba, da- broj predmeta nije zanemariv.3 rovao je Gradu Zagrebu 13. svibnja Zbirkom će za života upravljati donator 1999., zbir ku od 204 predmeta – afričke Muvrin, a nakon darovateljeve smrti, ili tradicionalne skulpture, maske i ritual- kada on to zatraži, Zbirka će biti predana ne predmete, brončane fi gure, statusne na upravljanje Etnografskome muzeju u simbole, utege za zlato, novac i fi gurice Zagrebu, na čiji se fundus afričkih pre- parova, uporabne i ukrasne predmete i dmeta sadržajno nadovezuje. Upravo igračke te glazbene instrumente, koje je će predmeti iz zapadne Afrike ispuni- prikupio tijekom svoga dugogodišnjeg ti nedostatak građe te provenijencije u boravka u Nigeriji i zapadnoj Africi, postojećemu muzejskom fondu. Zbirku gdje je, kao službenik nigerijske vlade i je moguće pogledati u stanu kolekciona- konzultant UNESCO-a, radio na reformi ra, uz prethodnu najavu.4

122 M U Z E O L O G I J A 4 5

Drago Muvrin Drago Muvrin (Del- nice, 22. kolovoza 1936.), arhitekt, diplomirao je 1962. na Arhitektonskom fakultetu u Zagrebu. Bavio se arhitektonsko-urbanističkim projektiranjem. Nige- rijsko ga je izaslan- stvo angažiralo kao generalnog arhitekta u Federalnome ministarstvu javnih radova u Lagosu 1973. godine. Sudjelovao je u projektiranju i organiziranju izgradnje javnih objekata u Nigeriji do 1984. godine, u vrijeme intenzivne izgradnje u toj državi.5 Kao Slika 65. Drago Muvrin u ambijentu svoje zbirke u Zagrebu, Veslačka 6, konzultant UNESCO- 2000. a 1985. i 1986., radio je na projektu reforme nigerijskog susta- izdavao periodičku publikaciju EUR, va obrazovanja. Zbirku predmeta afričke eko usmjereni razvoj.7 umjetnosti prikupio je iznimnim marom i Od povratka u Hrvatsku sudjeluje u strašću, pretežito kupovanjem, za vrijeme priređivanju izložbi afričkih umjetno- borav ka u zemljama zapadne Afrike. sti. Osim predstavljanja svoje zbirke Nakon povratka u Hrvatsku, potaknut na izložbama, Drago Muvrin često drži sudjelovanjem na Svjetskom kongre- predavanja o religiji i umjetnosti Afrike. su antropoloških i etnoloških znanosti, održano u Zagrebu 1988., počinje se Bilješke baviti tematikom ekološki usmjere- 1 Zaključak Gradskog poglavarstva grada Zagre- nog razvoja (opstanak, odnosno održivi ba o prihvaćanju donacije Drage Muvrina, Kla- razvoj lokalnih zajednica, očuvanje kul- sa: 402-09/97-01/4; Ur. broj: 251-01-03/3-99- turnog identiteta, obrazovanje).6 Takav 2, od 13. 5. 1999. Tim je zaključkom određeno da darovanom zbirkom za života upravlja da- pristup razvoju i projekte koji su u skla- rovatelj u svom stanu, a potom će Zbirka biti du s njim promovira na nizu domaćih i predana Etnografskome muzeju u Zagrebu. međunarodnih konferencija posvećenih Odredbe i uvjeti spomenutog zaključka održivom razvoju. Sa suradnicima je utvrđeni su i ugovorom o darovanju, Klasa:

123 M U Z E O L O G I J A 4 5

402-09/97-01/4; Ur. broj: 251-01-03/3-99-3, od 7 Časopis se, kao jedinstvena publikacija u Hr- 7. 7. 1999. (ArGUK). Drago Muvrin dostavio vatskoj, bavi problematikom globalizacije i je darovnu ponudu Gradu Zagrebu 25. travnja održivoga razvoja, ekološkoga usmjerenog 1996. Uvjeti darovanja bili su da se donacija razvoja, koji osobito vrednuje usmjerenost obi- sačuva kao cjelina, da donator za života, ili dok telji i zajednice na prirodni okoliš. Od 1994. on drukčije ne odluči, upravlja Zbirkom i predo 1998. izašla su 3 volumena i 11 tematskih zentira je javnosti te da mu se za to isplaćuje brojeva časopisa. Vidjeti: EUR, Eko usmjereni novčana naknada. razvoj, vol. 1., br. 1 (1994.) – vol. 3., br. 1/2 2 Stručni popis, uz pomoć donatora, izradila je (1998.). Stručna komisija za valorizaciju darovne ponude Drage Muvrina, a potvrdio ga je Gradski zavod za zaštitu i obnovu spomenika kulture i pri- Zbirka stare ambalaže dr. Ante rode (dopis, Klasa: 612-08/96-01/54, Ur.broj: Rodina 251-16-96-06, 19.11.1996., ArGUK). 3 Stručnu komisiju za valorizaciju darovne po- darovatelji Ana Rodin i dr. Ante nude činili su dr. Sanja Lazarević, afrikanistica Rodin i bivša voditeljica Odjela neeuropskih kultura Muzej Grada Zagreba, u Etnografskome muzeju u Zagrebu, Damodar Frlan, ravnatelj Etnografskoga muzeja u Zagre- Opatička 20-22 bu i voditelj Odjela neeuropskih kultura u Mu- zeju, te Zrinka Mažar, povjesničarka umjetnosti, Ante Rodin, kemičar tehnolog, am ba lažer, stručna savjetnica u Gradskom zavodu za zaštitu znanstveni istraživač s područja ambalaže i obnovu spomenika kulture i prirode. Komisija i pakiranja i kolekcionar i njegova supru- je također naglasila da “Zbirka sadrži predmete ga Ana Rodin, darovali su 21. studenoga koji pripadaju raznim područjima materijalne i duhovne kulture naroda koji žive na području 2001., Gradu Zagrebu zbirku od 2.000 Zapadne Afrike... kojima je moguće kvalitet- predmeta stare industrijske ambalaže no interpretirati najrazličitije teme tradicijskog koju je Ante Rodin skupljao dulje od tri života Zapadnoafričkih zemalja“ te da “danas desetljeća. Predmeti Zbirke nastali su i bogati svjetski muzeji organiziraju ekspedi- od početka do kraja 20. st. i prezentiraju cije na druge kontinente s ciljem prikupljanja estetske standarde i razvoj industrijske predmeta, a... otkupljuju predmete... slabije umjetničke kakvoće, autentičnosti i starosti“ potrošnje te industrijske i dizajnerske do- nego što su zastupljeni u Zbirci Drage Muvrina sege manufakturne i industrijske proizvo- (mišljenje Stručne komisije za valorizaciju do- dnje u Zagrebu i Hrvatskoj tijekom 20. nacije Muvrin, oznaka kao u bilješci 2.). stoljeća. Zbirka će omogućiti vrednovanje 4 Više o Zbirci može se saznati iz dvojezičnoga likovnih i estetskih rješenja u razvoju deplijana Zbirke koji je objavio Etnografski ambalaže i pakiranja te materijalne do- muzej u Zagrebu 2003. i na web stranici URL: kaze o načinu i atmosferi svakodnevnoga http://www.etnografski-muzej.hr/zbirka_mu- vrin.html života građana Zagreba. 5 Prema riječima donatora, Nigerija je bila šesti Darovnim ugovorom određeno je da proizvođač nafte u svijetu, što je tada bio temelj će Muzej grada Zagreba preuzeti uprav- razvoja države. ljanje Zbirkom Rodin, da će se odabrani 6 Vidjeti: Muvrin, 1988. Drugi biografski podaci dio Zbirke izložiti kao dio stalnog posta- potječu iz autorova razgovora s g. Muvrinom, va Muzeja te “cjelovitu zbirku i pojedi- kao i iz autobiografske crtice Drago Muvrin - Curriculum vitae donatora i zbirke od 15. svi- ne predmete iz nje voditi i označiti kao bnja 2002., kojom je g. Muvrin ljubazno odgo- Zbirku stare ambalaže dr. Ante Rodina vorio na autorovu molbu. – Donaciju Gradu Zagrebu“.1

124 M U Z E O L O G I J A 4 5

Od 6.000 predmeta stare ambalaže koje Kao gimnazijalac pokazao je posebno je Rodin prikupio u svojoj Zbirci, Komi- zanimanje za znanost usavršivši Hoffma- sija Gradskog zavoda za zaštitu spome- nov aparat za elektrolizu vode. Priređivao nika kulture i prirode za donaciju Gra- je i javna predavanja. Godine 1957. du izabrala je 2.000 primjeraka.2 Među završio je Kemijsko-tehnološki fakultet sakupljenom ambalažom najbrojnije su u Zagrebu. Za vrijeme studentske prakse boce za alkoholna i bezalkoholna pića, u Finskoj 1956. godine fascinirala ga je ambalaža za kozmetiku, lijekove te kan- količina odbačene industrijske ambalaže ditne proizvode. i njezini oblici. Godine 1984. doktorirao Zbirku Rodin preuzeo je Muzej grada je s temom Tendencije razvoja ambalaže Zagreba u srpnju 2002. Prema katalogu i tehnologije pakovanja u distribuciji darovane zbirke (Zbirka stare ambalaže poljoprivrednih proizvoda do kraja ovog dr. Ante Rodina - donacija gradu Zagre- stoljeća. bu, 2002.), unutar stalnog postava Mu- Autor je knjiga s područja industrijske zeja grada Zagreba izložena je približno ambalaže (Pakovanje u industriji, Am ba- trećina Donacije Rodin, odnosno 875 laža kao element marketinga, Nomenkla- predmeta.3 tura kartonskih proizvoda i dr.). Zanimljivo je da je upravo Ante Rodin Ante Rodin autor knjižice monografskog sadržaja Dr. Ante Rodin (Prvić Luka, kotar Zlarin, Priznanja radu Nikole Tesle, objavljene 19. siječnja 1930. – Zagreb, 20. prosinca godine 1956., povodu 100. godišnjice 2005.). Teslina rođenja.

Slika 66. Zbirka stare ambalaže Rodin u stalnom postavu Muzeja grada Zagreba, Opatička 20

125 M U Z E O L O G I J A 4 5

Podržavala je supruga u njegovu skupljanju. Imaju dvije kćeri, Ognjenku i Plamenku – dizajnericu i profesoricu pe- dagogije.4

Bilješke 1 Darovni ugovor, Klasa: 402-09/01-01/13; Ur. broj: 251-01-01-01-3, od 21. 11. 2001. (Ar- GUK). Zaključak Gradskog poglavarstva grada Zagreba o prihvaćanju donacije Ane i dr. Ante Rodina u kojemu se predviđa i predaja Zbirke na čuvanje i prezentaciju Muzeju grada Zagre- ba, Klasa: 402-09/01-01/13, Ur. Broj: 251-01- 05/1-01-2, 5. 11. 2001. (ArGUK). 2 Ana i Ante Rodin dostavili su darovnu ponudu Gradu Zagrebu 28. listopada 1997., a do 28. rujna 2001. dopunjavali su je i mijenjali još pet puta (ArGUK). Ante Rodin je, u početku u dopuni darovne ponude od 26. svibnja 1999. (ArGUK) kao uvjet tražio osnivanje posebnoga samostalnog Muzeja stare ambalaže Ante Rodin. Zanimljivo je da je Rodin zatražio da se Slika 67. Ante Rodin i njegova zbirka, 1991. nakon kremiranja njegov pepeo stavi u posebnu ambalažu, u staru posudu za mlijeko koja se upotrebljavala između dva svjetska rata i izloži u stalnome postavu, uz ostale predmete iz Zbi- rke, kako bi i nakon smrti bio uz predmete koje je nazivao “svojom djecom“ i koje je s iznimnom strašću skupljao 30 godina. Kasnije je od ta dva uvjeta odustao. Stručni popis predmeta iz donacije (2.000 predmeta) izradila je Vjeročka Poljan-Rukavina, kustosica Muzeja grada Za- greba, a potvrdio Gradski zavod za zaštitu spomenika kulture i prirode koji je osnovao i Komi- siju za valorizaciju donacije. Komisiju su činili dr. Jasna Galjer, muzejska savjetnica u Muzeju za umjetnost i obrt, Vjeročka Poljan-Rukavina, kustosica Muzeja grada Zagreba, Biserka Rau- ter-Plančić, viša kustosica Galerije Klovićevi dvori i mr. Nina Gazivoda, stručna savjetnica u Gradskom zavodu za zaštitu spomenika kulture i prirode. Komisija je predložila Gradu Zagrebu da prihvati predloženu donaciju te istaknula da je odabranih 2.000 predmeta, od ukupno 6.145 Slika 68. Ana Mintas Rodin, 2006. koliko ih je u cijeloj u cijeloj Zbirci, vezano za građu zagrebačke provenijencije, kojom će se u stalnom postavu Muzeja grada Zagreba moći Ana Rodin (9. studenog 1936.), rođena prezentirati način kupovanja te manufakturna Mintas, viša je medicinska sestra u mi- i industrijska baština kroz 20. st. te će se, na rovini. Za Antu Rodina udala se 1962. temelju ambalaže, “sagledati i vrednovati liko-

126 M U Z E O L O G I J A 4 5

vna rješenja ambalaže ... u prošlim desetljećima du Zagrebu, koju su činili vrsni hrvatski i povijesne mijene koje su se tijekom vremena povjesničari umjetnosti i likovni kritičari, događale“ (dopis Gradskog zavoda kojim se naglašava se da ponuđena donacija čini potvrđuje stručni popis i mišljenje komisije, Klasa: 612-08/01-01/117, Ur.broj: 251-16-05- zaokruženu cjelinu relevantnog opusa hr- 01-04, 27.7.2001., ArGUK). vatske grafi ke i slikarstva druge polovice 3 Kako je dr. Rodin i nakon darovanja nabavljao 20. st., a osobit i u europskim razmjerima predmete za svoju zbirku, a posjedovao je i vrijedan grafi čki opus Josipa Resteka, pri- vrijednu dokumentaciju, bio je voljan postojeću pada u sam vrh hrvatske grafi ke šezdesetih donaciju dopuniti. i sedamdesetih godina 20. st.3 4 Biografski podaci iz razgovora autora s Antom Od vrhunskih grafi čkih ostvarenja Josi- i Anom Rodin. pa Resteka koja su ponuđena kao dio donacije Gradu Zagrebu, dvije su grafi čke Zbirka umjetničkih radova slikara, mape posvećene Zagrebu. grafi čara i restauratora Josipa Resteka Komisija je izrazila mišljenje da ponu- đenu donaciju treba sačuvati kao cjelinu darovateljica Blanka Restek na jednome mjestu. Galerija Klovićevi Galerija Klovićevi dvori, dvori u Zagrebu predložena je kao struč- Jezuitski trg 4 na institucija koja bi trebala u ime Grada Blanka Restek, učiteljica u mirovini, pri- Zagreba čuvati, održavati i izlagati Zbir- mijenjena umjetnica, udovica pok. hrvatskoga slikara, grafi čara i restauratora Josipa Resteka (1915. – 1987.) darovala je Gradu Zagrebu 3. travnja 2006. umjet- nička djela i ostvarenja Josipa Resteka.1 Darovateljičin uvjet bio je da se darovane umjetnine predaju na trajno čuvanje, održavanje i izlaganje odgovarajućoj muzejsko-galerijskoj ustanovi u gradu Zagrebu te da se vode pod nazivom Do- nacija Restek Gradu Zagrebu. Donacija obuhvaća ukupno 410 umjet- ničkih radova i ostvarenja Josipa Resteka i to pojedinačne grafi čke listove, djela u različitim tehnikama (akvarel, gvaš, tuš, kreda i dr.), ulja na platnu, grafi čke mape i dva ciklusa minijatura. Umjetnine su nastale u razdoblju od gotovo 50 godina i omogućuju uvid u sve faze stvaralaštva Josipa Resteka od 1936. do 1984.2 U mišljenju Stručne komisije za preg led Slika 69. Josip Restek: Blanka (Portret Blanke Restek), 1969., ulje na platnu, 58 x 42,5 i valorizaciju ponuđene donacije umjet- cm, (iz donacije Blanke Restek Gradu ničkih djela slikara Josipa Resteka Gra- Zagrebu)

127 M U Z E O L O G I J A 4 5 ku Restek.4 To je kasnije specifi cirano i Accademia Italia delle arte e del lavoro darovnim ugovorom. imenovala ga je akademikom (Josip Re- Zbirka je u Galeriji Klovićevi dvori otvo- stek, 1985.). rena za stručnu javnost i moguće ju je U svojoj rodnoj kući u Volavju je 1978. pogledati uz prethodnu najavu. otvorio za javnost stalnu izložbu svojih radova pod naslovom Izložba slika i gra- Blanka Restek i Josip Restek fi ka Josipa Resteka, a crkvi Majke Božje Snježne u Volavju darovao je ciklus djela Blanka Restek (Osijek, 28. siječnja sakralne umjetnosti. 6 1926.), učiteljica i primijenjena umjetnica. Završila je Učiteljsku školu u Zagre- bu, ali nikada nije radila u struci. Od rane mladosti pokazivala je sklonost umjetnosti te se godinama bavila primijenjenom umjetnošću – crtanjem na tekstilu, izradom makramea i sl. Zbog ratnih okol- nosti (Drugi svjetski rat), nije ostvarila želju za studijem na Akademiji likovnih umjetnosti u Beču. Nakon udaje za slikara i grafi čara Josipa Resteka potpuno se posvetila suprugu i pomagala mu u njegovu radu, organizaciji i pripremi izložbi, prodaji slika i sl.5 Josip Restek (Volavje pokraj Jastrebar- skog, 7. ožujka 1915. – Zagreb, 15. svibnja 1987.), grafi čar i restaurator. Diplo- mirao je slikarstvo 1940. godine na Aka- Slika 70. Josip Restek, oko 1980. demiji likovnih umjetnosti u Zagrebu, u klasi profesora Ljube Babića, Tomislava Bilješke Krizmana i Omera Mujadžića. Studij 1 Darovni ugovor, Klasa: 402-09/06-01/3; Ur. povijesti umjetnosti završio je 1941. broj: 251-02-01-06-3, od 3. 4. 2006. (ArGUK). Grafi ku je specijalizirao kod Tomislava Zaključak Gradskog poglavarstva grada Za- Krizmana te se usavršavao u Parizu, u greba o prihvaćanju donacijeBlanke Restek od Atelieru Desjobert. Radio je u Restaura- 3. ožujka 2006. koji prethodi ugovoru o daro- torskom zavodu JAZU te kao likovni pe- vanju, Klasa: 402-09/06-01/3, Ur. broj: 251-03- 02/1-06-2 (ArGUK). dagog i predavač u Karlovcu i Zagrebu. 2 Blanka Restek dostavila je 23. studenog Gra- Od 1942. godine, za života i posthumno, du Zagrebu s uvjetom da se Zbirka vodi kao njegova su djela izlagna je na više od 35 cjelina pod nazivom Donacija Restek i preda samostalnih te preko 400 skupnih izložbi na upravljanje nekoj od gradskih galerija ili u Hrvatskoj i svijetu (Brazil, Švicarska, muzeja. Stručni popis ostavštine Restek izradi- SAD, Španjolska, Grčka). Dobitnik je la je povjesničarka umjetnosti Biserka Rauter Plančić, a potvrdio ga je kao i valorizaciju da- više hrvatskih i međunarodnih nagrada rovne ponude, Gradski zavod za zaštitu spome- i priznanja za svoj rad. Godine 1980. nika kulture i prirode u Zagrebu (dopis Klasa:

128 M U Z E O L O G I J A 4 5

612-08/04-01/31, Ur. broj: 251-16-02-04-5, 21. rođene Beck, koja se sastoji od predme- listopada 2004. ArGUK). ta privatne zbirke Josipa Schlegela (1. 3 Stručnu komisiju za valorizaciju darovne ponude činili su povjesničari umjetnosti i likovni veljače 1888. – 1962.) i Marije Schlegel, kritičari Tonko Maroević, Ivanka Reberski, Bi- preda bivšoj Općini Centar u Zagrebu. serka Rauter Plančić i Nina Gazivoda. Tonko Zbirka sadržava 226 popisanih predme- Maroević istaknuo je da je “grafička dionica ta, od čega većina potječe iz 18. i 19. st. opusa upravo reprezentativna, kako u nacional- (vrijedni primjerci stilskoga namještaja, nim, tako, dijelom, i u univerzalnim razmjerima“, a Ivanka Reberski je naglasila da će se tom umjetničkih slika i predmeta umjetničkog donacijom omogućiti sagledavanje “ne samo obrta od porculana i stakla te knjižnica Restekovog likovnog djela već i epohe u kojoj od 2.000 jedinica). je umjetnik stvaralački djelovao“, naznačivši Gradski zavod za zaštitu spomenika kul- da je Restek “ostvario neka od najznačajnijih ture i prirode izdao je 26. lipnja 2002. djela našeg enformela koja nedvojbeno dosižu europske domete“. Biserka Rauter Plančić rješenje o preventivnoj zaštiti Zbirke smatrala je da su dijelovi Restekova opusa u Schlegel.3 “značajnoj mjeri približili hrvatsku likovnu Godine 1985. Zbirka Schlegel predana produkciju, posebno zagrebačku graﬁ čku školu, je na upravljanje Muzeju grada Zagreba, onoj europskoj i svjetskoj“ (zaključak Komisije 4 za pregled i valorizaciju ponuđene donacije koji zbirku čuva i obrađuje. umjetničkih djela Josipa Resteka Gradu Zagre- U stalnom postavu Muzeja izloženo je bu Gradskog zavoda za zaštitu spomenika kul- nekoliko porculanskih predmeta iz Zbi- ture i prirode, Klasa: 612-08/04-01/31, Ur. broj: rke Schlegel kao dio muzejskog prikaza 251-16-02-04-4, 29. rujna 2004., ArGUK). starih iličkih trgovina. 4 Zaključak Komisije Gradskog zavoda za zaštitu spomenika kulture i prirode u Zagrebu, kao u bilješci 3. 5 Podaci iz autorova razgovora s donatoricom. Zbirka Andrije Maurovića 6 Podatak s web stranice http://www.volavje. hr/?cat=kultura&os=kultura&stranica=2 (pri- ostavština Andrije Maurovića, stupljeno 5. travnja 2007.). Moderna galerija, Hebrangova 1 Rješenjima Općinskoga suda u Zagrebu od Predaja ostavštine Gradu Zagrebu 22. studenoga 1984. i od 26. svibnja 1986.5 kada ostavitelj nema zakonskih ostavština hrvatskoga crtača stripova i ilu- nasljednika1 stratora Andrije Maurovića (Kotor, 1901. – Zagreb, 1981.), kao i njegova autorska Zbirka umjetnina prava, predani su bivšoj Općini Centar u Josipa i Marije Schlegel Zagrebu jer je utvrđeno da Maurović nije ostavština Marije Schlegel, imao zakonskih nasljednika. Muzej grada Zagreba, Bivša Općina Centar u Zagrebu, čiji je Opatička 20-22 pravni sljednik Grad Zagreb, preda- Općinski sud u Zagrebu svojim je rješe- la je 1986. likovnu ostavštinu Andrije njem od 8. srpnja 1983.2 utvrdio da se, Maurovića na trajnu pohranu i čuvanje nakon što se sudu u zakonskome roku Modernoj galeriji u Zagrebu, o čemu je nije javio nitko od eventualnih naslje- 1987. s Modernom galerijom sklopljen dnika, ostavština pok. Marije Schlegel i poseban ugovor o trajnoj pohrani i (17. studenog 1902. – veljače 2. 1981.), čuvanju. Pri primopredaji ostavštine Mo-

129 M U Z E O L O G I J A 4 5 dernoj galeriji na popisu su bile 72 jedi- kupnjom, kompenzacijom, protokolarnim nice likovnih radovaAndrije Maurovića procedurama, darovanjima, oporučno (slike u tehnici ulja na platnu, gvaša i ili putem narudžbi, a danas se nalaze u akvarela te crteži i skice, stripovi i plaka- službenim ili protokolarnim prostorima ti),6 a dva su komada namještaja iz 19. gradskih upravnih službi. st. smještena u prostorije bivše Općine U Zbirci su zastupljeni etablirani hrvatski Centar u Zagrebu, Ilica 25. autori različitih generacija. Djela su nastala Rješenjem Ministarstva kulture Repu- tijekom 20. st., a njihov manji dio tijekom blike Hrvatske Zbirka je 2004., zaštićena 19. st. Zbirka sadržava, među ostalima, kao kulturno dobro.7 Sastavni dio tog više radova Tomislava Krizmana, Mencija rješenja čini i revidirani popis ostavštine Clementa Crnčića, Ede Murtića, Roberta Andrije Maurovića u vlasništvu Grada Auera, Roberta Frangeša-Mihanovića, Zagreba, koji sada obuhvaća 143 jedi- Vanje Radauša, Maksimilijana Vanke, nice na popisu slika, crteža, originalnih Emanuela Vidovića, Ferde Kovačevića, stripovnih tabli i plakata iz svih faza Branka Šenoe, Frane Kršinića, Ivana stvaralaštva Andrije Maurovića, što Zbi- Meštrovića, Stipe Sikirice, Miljenka rku čini iznimno vrijednom i značajnom Stančića, Vjenceslava Richtera, Miro- te s najvećim brojem Maurovićevih ra- slava Šuteja, Ivana Zaschea i drugih. Na dova na jednome mjestu. popisu je i 16 slika darovanih Gradu već Zbirka nije izložena u Modernoj galeriji i spomenutim donacijama Nade Mirjević i dostupna je samo stručnjacima, ali se ra- Marije Tomljenović-Valečić (navedene su dovi i materijali iz te ostavštine često kona stranicama 84-92. popisa priloženoga riste za objavljivanje reprint–izdanja te rješenju o zaštiti). kao reprodukcije u knjigama, časopisima Zagreb je 1940. posjedovao 328 umjet- i ﬁ lmovima, pa Grad Zagreb kao vlasnik ničkih slika i kipova s kojima je plani- autorskih prava odobrava korištenje ra- rano osnivanje gradske galerije. Tijekom dova iz ostavštine za tu svrhu, što govori prethodnoga desetogodišnjeg razdoblja o vrijednosti i značenju radova Andrije Gradska je uprava za otkup umjetnina Maurovića. izdvajala 100.000 dinara u godini iz svog proračuna. Kriteriji otkupa bili su eksklu- zivnost djela i doprinos Grada “reguli- 9 Pojedinačne umjetnine u vlasništvu ranju socijalnog stanja naših umjetnika“. Grada Zagreba Pri izdavanju rješenja o zaštiti posebnu cjelinu u sklopu te zbirke činila je palača Rješenjem Gradskog zavoda za zaštitu Dverce na Katarininu trgu 6, s komplet- spomenika kulture i prirode Zbirka nim inventarom. Palača Dverce, nazvana umjetnina u vlasništvu Grada Zagreba tako po negdašnjim malim gradskim vra- zaštićena je 2002. kao posebna cjelina tima Gradeca iz 13. st., na njegovu južnom koja obuhvaća umjetnine smještene u obrambenom zidu pokraj kule Lotrščak, različitim gradskim uredima i službama, bila je od 1849. do 1912. u vlasništvu ba- i to na 21 lokaciji.8 Pri izdavanju rješenja runske obitelji Vranyczany Dobrinović. popis Zbirke sadržavao je 1.479 umjetni- Palača je sadašnji iz gled dobila nakon na (predmeta umjetničkog obrta i slika) adaptacije 1881. – 1883., prema projektu koje je Grad Zagreb godinama stjecao njemačkoga arhitekta historicističkoga

130 M U Z E O L O G I J A 4 5 izričaja Kune Waidmana, a po narudžbi i sagova), u kojoj su i japanske vaze iz grofi ce Klotilde Buratti, rođene barunice ostavine Akačić.16 Zasebnim rješenjem Vranyczany Dobrinović (1838. – 1912.). Gradskoga zavoda za zaštitu spomenika Grofica Buratti je u toj palači uredila kulture i prirode u Zagrebu 2006. preven- jedan od najljepših i najpoznatijih salo- tivno je zaštićeno i 14 slika u vlasništvu na u Zagrebu, u kojemu su se okupljali Grada, koje su smještene u ambijentu Vil- vodeći predstavnici ondašnjega hrva- le Zagreb u Mošćeničkoj Dragi, Šetalište tskog političkog i umjetničkog života, a 25. travnja 21. Riječ je o kvalitetnim i palaču je 1912. oporučno ostavila Gra- reprezentativnim slikarskim radovima du Zagrebu za reprezentativne svrhe.10 hrvatskih slikara Vilima Svečnjaka, Jero- Nakon grofi čine smrti u nekrolozima je lima Mišea, Mencija Clementa Crnčića, često istican njezin “narodni osjećaj“ i Joze Kljakovića, Ede Kovačevića, Mak- “kultura srdca“.11 similijana Vanke i dr.17 U 14 prostorija palače (od toga je sedam uređenih salona) nalazi se 287 predmeta. Bilješke Među njima su i dvije raritetne japanske 1 Riječ je o ostavinama, ostavštinama u pravnom vaze izrađene u 18. st. u kineskoj mani- smislu, ne o kategoriji skupljanja i vrsti građe ri,12 koje su iz ostavštine političara i naro- prikupljene u zbirci. Nije riječ o donacijama dnog zastupnika Cezara Akačića, a prema Gradu Zagrebu, ali je Grad sudskim putem postao vlasnikom tih zbirki, i to rješenjima oporučnoj želji dr. Branke Akačić i njezi- nadležnih sudova jer ostavitelji nisu imali na supruga dr. Hrvoja Akačića, ostavljene zakonskih nasljednika. U međuvremenu je Gradu Zagrebu.13 Vaze su u prostorima Grad Zagreb predao te zbirke predao na pohra- palače Dverce smještene od 1983., u sk- nu i čuvanje pojedinim muzejsko-galerijskim ladu s oporukom od 18. prosinca 1979. i ustanovama. 2 Rješenje Općinskog suda u Zagrebu br. XIII-0- rješenjem o nasljeđivanju Općinskog suda 3545/81 od 8. 7. 1983. (ArGUK). 14 u Zagrebu od 2. lipnja 1983. Podaci o rođenju i smrti Marije i Josipa Schle- Krajem 2006. godine, rješenjima Mini- gela preuzeti su iz matičnih knjiga: iz Knjiga starstva kulture Republike Hrvatske, Zbi- državljana Centar, br. 36694, i Matice umrlih rka umjetnina u vlasništvu Grada Zagreba Črnomerec, 274/81 za Mariju Schlegel te iz Knjige državljana Centar, br. 36696, i Matice podijeljena je na dvije zasebne zbirke, umrlih Zagreb 271/62 za Josipa Schlegela. obje zaštićene kao kulturna dobra. Prva 3 Rješenje Gradskog zavoda za zaštitu spome- je Zbirka umjetnina (slika, grafi ka, skulp- nika kulture i prirode – Klasa: UP/I-612-08/02- tura, namještaja, predmeta primijenjene 03/40, Ur. broj: 251-16-02-02-01, od 26. 6. umjetnosti i sagova) u prostorima usta- 2002. Prijašnje rješenje o preventivnoj zaštiti je ono od 23. lipnja 1981. godine (ArGUK). nova Grada Zagreba i u vlasništvu Grada, Zbirka je prvi put popisana 4. listopada 1946. koja obuhvaća 664 predmeta na ukupno (AMKRH). 18 lokacija i u kojoj su predmeti iz do- 4 Zaključkom Komiteta za društvene djelatnosti nacija Mirjević i Tomljenović Valečić15 Općine Centar, 23. studenog. 1984., zbirka je . Druga je zbirka Umjetnički inventar predana na upravljanje Muzeju grada Zagreba. palače Dverce u Zagrebu, u vlasništvu i Primopredaja je izvršena 18. 7. 1985. (ArGUK). 5 Rješenje Općinskog suda; Poslovni broj: XII-0- posjedu Grada, koji obuhvaća ukupno 6154/81 od 22. 11. 1984. Rješenje Općinskog 226 predmeta (slika i skulptura, predme- suda; Poslovni broj: XII-0-2707/86 od 26. 5. ta primijenjene umjetnosti, namještaja 1986. (ArGUK).

131 M U Z E O L O G I J A 4 5

6 Općina Centar u Zagrebu i Moderna galerija na čemu mu je u ime Gradskog poglavarstva sklopili su ugovor o trajnoj pohrani i čuvanju posebnim pismom zahvalio ondašnji gradski likovnog materijala iz Zbirke A. Maurovića, br. načelnik općine Grada Zagreba Stjepan Srkulj 01-2826/87 – 17. 4. 1987. (ArGUK). (dopis broj: 10.612-I-1918, 9. ožujka 1918., 7 Rješenje Ministarstva kulture Republike Hr- DAZg). Iz dokumentacije o obitelji Vranyc- vatske, Klasa: UP-I-612-08/04-01-06/43, Ur. zany Dobrinović koja se nalazi u Hrvatskome broj: 532-10-1/8-04-2, 18. 3. 2004. (ArGUK). državnom arhivu u Zagrebu, odnosno iz prijepi- Prvo rješenje o zaštiti donio je Gradski zavod sa dijelova oporuke pod nazivom Testamen Bu- za zaštitu spomenika kulture i prirode 7. rujna rattice vidljivo je da je groﬁ ca Klotilda Buratti 1981. (umrla 26. travnja 1912.) ostavila svu pokretnu 8 Rješenje o preventivnoj zaštiti od 28. lipnja imovinu u palači Dverce, osim nakita, Draguti- 2002., Klasa: UP/I-612-08/02-03/26, Ur. broj: nu Gvozdanoviću (kutija 2., fond 782: Obitelj 251-16-03-02-01- (ArGUK). Vranyczany Dobrinović, HDA). Grad Zagreb 9 Novinski napis u Novostima 5/1, 1940. Dosje: došao je u posjed palače tek nakon 1918., kada Galerije, signatura HR DAZG-10, Zbirka no- je iz nje iselio Dragutin Gvozdanović i preselio vinskih izrezaka, sign. ZNI-4., DAZg. se u Visoku 8 (Dr. Milan Vranyzcany: Zbirka 10 Prema zapisniku Skupštine zastupstva slob. i kr. članaka i izvadaka iz knjiga, novina, časopisa, glavnoga grada Zagreba, br. 19.721/1912/IV, brošura, spomenica, kolendara i pisama u koji- sa sjednice održane 6. svibnja 1912., gradski ma je govora o članovima obitelji Vranyczany, načelnik Janko Holjac je na početku sjednice sv. IV., 1959., str. 397-399., fond 782, HDA). lijepim riječima govorio o pok. groﬁ ci Kloti- 11 Ostale odredbe oporuke odnosile su se na ldi Buratti, rođ. Vranyczany Dobrinović, koja novčane iznose namijenjene uboškim domovi- je prepisala svoju kuću na Katarinskom trgu 6 ma i kulturnim i znanstveno-obrazovnim insti- “u kojoj su stanovali hrvatski kraljevi – općini tucijama. Izvor: Dr. Milan Vranyzcany: Zbirka slob. i kr. Grada Zagreba”. Također je izvijestio članaka i izvadaka iz knjiga, novina, časopisa, da je prisustvovao njezinu pogrebu (str. 34. za- brošura, spomenica, kolendara i pisama u koji- pisnika). Na sjednici održanoj 3. lipnja 1912., ma je govora o članovima obitelji Vranyczany, Gradsko je zastupstvo je na prijedlog gra- sv. II., 1958., i sv- III., 1959. dskog vijećnika Slaviše Katkića jednoglasno 12 Vaze su visine 1,5 m, s postoljima i odgova- zaključilo da se prihvaćaju sljedeći zapisi pok. rajućim tanjurima. Prema ocjeni japanskih Klotilde kontese Buratti rođ. barunice Vranyc- stručnjaka, raritetne su (podatak iz promemo- zany, i to: rije o ostavštini obitelji Akačić, koju je 19. 1. Zapis kuće u Zagrebu br. 6 Katarinski trg rujna 1983. napisao arhitekt Zdenko Kolacio, općini Grada Zagreba s tom stegom da uživanje jedan od izvršitelja oporuke, ArGUK). te kuće pripada Dragutinu pl. Gvozdanoviću do 13 Ostala građa i predmeti iz ostavštine obitelji njegove smrti. Akačić donirani su drugim zagrebačkim kul- 2. Zapis od 200.000 K kojim se imade osno- turnim i znanstvenim institucijama: Muzeju vati štipendijalna zaklada koja ima nositi ime za umjetnost i obrt (stilski namještaj, predmeti “Zaklada Ambroza baruna Vranyczanya“ s tom umjetničkog obrta te predmeti dalekoistočne pro- stegom da uživanje kamata i glavnice pripada venijencije), Hrvatskome povijesnome muzeju Dragutinu pl. Gvozdanoviću do njegove smrti (ostavština pravaškog političara Ante Starčevića (zapisnik broj 23.768/1912/VI, str. 48.). – skupocjeno posuđe i Starčevićevi osobni pred- Oba zapisnika u DAZg: Zapisnici o skupštinama meti od srebra), Strossmayerovoj galeriji (dvije zastupstva slob. i kr. glavnoga grada Zagreba, uljene slike iz 18. i 19. st.), Poštanskome mu- god. 1912. zeju (dokumenti iz ostavštine Cezara Akačića i Dragutin Gvozdanović, prijatelj, osoba od njegov portret), Farmaceutskom fakultetu (po- povjerenja i službenik obitelji Vranyczany vijesni i stručni farmaceutski materijal i stručne Dobrinović i nasljednik svih pokretnina u palači knjige), Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici (dio Dverce, darovao je Gradu Zagrebu namještaj knjižnice) te Muzejskom dokumentacijskom što se nalazio u historijskoj dvorani palače, centru (prema promemoriji iz bilješke 11.). U

132 M U Z E O L O G I J A 4 5

katalogu Hladno lovačko oružje Hrvatskoga ne SHS, povukao se iz političkog života. Branka povijesnog muzeja (Bošković, 2.000.), navodi Akačić (1905. – 1982.) doktorirala je farmaciju se da jedan primjerak lovačkoga oružja također 1936. Bila je profesorica i predstojnica Zavo- potječe iz Zbirke Akačić. da za farmakognoziju Farmaceutskog fakulteta Cezar Akačić (Bakar, 29. kolovoza 1868. – Za- Sveučilišta u Zagrebu te članica međunarodnih greb, 6. rujna1935.) magistrirao je farmaciju. Bio znanstvenih društava. je izabran za zastupnika u Hrvatskom saboru kao 14 Dokumentacija u ArGUK. protivnik talijanizacije i mađarizacije. Neko je 15 Rješenje Ministarstva kulture – Klasa: UP/I vrijeme bio potpredsjednik Starčevićeve Stranke 612-08/06-06/332, Ur. broj: 532-04-01-1/4-06- prava. Kao ministar Narodnog vijeća za poštu i 2, 30. 10. 2006. brzojav potaknuo je izdavanje prvih hrvatskih 16 Rješenje Ministarstva kulture – Klasa: UP/I poštanskih maraka. Poznavajući društvenu i 612-08/06-06/395, Ur. broj: 532-04-01-1/4-06- političku situaciju u Rijeci i Hrvatskom pri- 2, 14. 12. 2006. morju, kao član jugoslavenskog izaslanstva su- 17 Rješenje Gradskog zavoda za zaštitu spome- djelovao je na mirovnoj konferenciji. Nezado- nika kulture i prirode – Klasa: UP/I 612-08/05- voljan politikom novoosnovane države Kraljevi- 03/03, Ur. broj: 251-18-02-06-1, 18. 8. 2006.

133 M U Z E O L O G I J A 4 5

GENEZA ODNOSA PREMA sti u svome vlasništvu. Nacionalizacija PRIVATNIM ZBIRKAMA stambenih prostora osobito ih je teško DAROVANIM GRADU ZAGREBU pogodila. Zbog takvih nepovoljnih uvje- 2 Bog načini selo, a čovjek načini grad. ta, kao i zbog materijalne oskudice, W. Cowper (1785): The Sofa, u: The privatne su zbirke rasipavane prodajom, Task. darovanjem društvenim ustanovama, odlaskom vlasnika u inozemstvo, dio- Od teškoća i nebrige do razrađene bom unutar obitelji, a vrlo mali broj procedure prihvaćanja sačuvanih zbirki uključen je u kulturni život grada. Zagreb je na taj način Privatne zbirke darovane Gradu Zagre- tijekom Drugoga svjetskog rata i nakon bu znatno su obogatile zbirne fondove njega zbog političkih razloga, materijal- i građu zagrebačkih muzejskih i gale- ne oskudice vlasnika i nacionaliziranja rijskih ustanova kojima su predane na privatnih stambenih prostora nepovrat- upravljanje, a dijelovi pojedinih zbirki no izgubio popriličan broj privatnih i cjelovite zbirke postali su i sastavnim umjetnički uređenih i kolekcionarskih dijelom stalnih postava tih ustanova. Na interijera. Prijeratni duh građanskog Za- taj je način kulturna baština sačuvana od greba nepovratno se izgubio s nestankom propadanja, zbirke su stručno obrađene i privatnih zbirki i interijera, primjerice, održavane te je omogućeno njihovo pre- Artura i Milana Mayera Marića, Dušana zentiranje javnosti. Plavšića, Ervina Weissa, Slavka Flögla, Ipak, dulje vrijeme nakon Drugoga Slavka Žimbreka te obitelji Arko, Ra- svjets kog rata zbirkama u privatnom dovan, Deutsch-Maceljski i Grünwald. vlasništvu nije pridavana odgovarajuća Društveni mentalitet, nesklon posjedo- pozornost. Sredstva što su se osiguravanju privatne zbirke ili skupljanju vrije- vala iz gradskoga proračuna odnosno dnih predmeta materijalne kulture, doku- iz gradskih fondova bila su minimalna i mentiran je i tekstom u deplijanu Muzeja u odnosu prema ostalim kulturnim dje- za umjetnost i obrt u povodu izložbe latnostima gotovo neznatna. Osigura- suvremenih slika iz privatne zbirke Sla- vala su se samo za one zbirke koje su vka Flögla 1953. godine. U njemu se predane na upravljanje pojedinim mu- diskretno navodi da su “u velikoj obitelji zejsko-galerijskim ustanovama i koje su socijalističkog društva, privatne zbirke bile otvorene za javnost, dok su zbirke sastavni dio njenog kulturnog imanja“ u privatnome vlasništvu, čak i sa sta- te se takvom privatnom kolekcionaru tusom spomenika kulture, ostajale bez izražava drugarska zahvalnost za pomoć znatnije ﬁ nancijske potpore.1 Privatni su pri radu na zajedničkom polju kulture vlasnici zbirki nakon Drugoga svjetskog i umjetnosti“.3 Sumnjičavost okoline rata zbog političkih i ideoloških razloga osjećala se u našoj sredini i krajem 1980- bili stigmatizirani, napadani, izloženi ih godina, kada je Vinko Zlamalik u po- sumnjičavosti okoline zbog nerazmje- vodu izložbe donacije iz Zbirke Kovačić ra između svojih materijalnih prihoda i u Umjetničkom paviljonu u Zagrebu na- stvarne kulturne i umjetničke vrijedno- pisao:

134 M U Z E O L O G I J A 4 5

“Ako se ponekad i upuste u trgovanje greba i Udružene samoupravne interesne umjetninama, onda to kod strastvenih zajednice (USIZ-a) kulture grada Zagre- sabirača nisu makinacije radi stjecanja ba, počelo je povoljnije razdoblje zaštite osobne dobiti, nego odricanja od manje privatnih umjetničkih zbirki te se, uz vrijednih djela radi nabavljanja intere- osiguranje ﬁ nancijskih sredstava, prišlo santnijeg likovnog blaga u skladu s te- i sustavnijem razmatranju te problema- matskom koncepcijom zbirke“ (Zlama- tike, što je kasnije odredilo i kulturnu lik, 1988., 6.). politiku prema donacijama privatnih Usprkos razvoju tržišnoga gospodarstva zbirki u gradu Zagrebu. O značenju koje i društvenim promjenama, ni krajem 20. se u to vrijeme pridavalo zaštiti baštine st. nisu se dogodile znatnije promjene u unutar zbirki u privatnome vlasništvu društvenoj svijesti u odnosu prema pri- najbolje svjedoči to što je 13. siječnja vatnim kolekcionarima. V. Zgaga (2001., 1976. Udružena samoupravna interesna 53-57.) ocjenjuje da nam “za integracije zajednice kulture grada Zagreba, osno- u svijet kolekcionara nedostaje bogat- vala posebnu Radnu grupu za privatne stvo, općeprihvaćena društvena navika umjetničke zbirke. Zadaci Radne grupe kolekcioniranja, procjenitelji i, dakako, bili su utvrditi kategorizaciju svih pred- legalno tržište umjetnina“. Zbog povije- meta po zbirkama, predložiti zbirke koje snog prekida građanske tradicije u su- bi kao cjelina trebale ostati sačuvane u vremenoj Hrvatskoj slabo je razvijena gradu Zagrebu, utvrditi veličinu prosto- kultura skupljanja umjetnina ali i orga- ra zbirki i njihovu vrijednost, istražiti niziranog donatorstva (privatnoga, kor- mogućnost nalaženja jedinstvenog pro- porativnoga ili dobrotvornoga). U ino- stora za sve zbirke i predložiti status zemstvu je, pak, očuvanje i ﬁ nanciranje takve ustanove, provesti reviziju popi- pojedinih privatnih zbirki često moguće sa registriranih zbirki i predložiti nacrt zahvaljujući postojanju udruženja, tipskoga darovnog ugovora.4 U svom društva ili fundacije koji se brinu za izvještaju objavljenom sredinom iste, baštinu, čuvaju ostavštine, pokretni- 1976. godine, koji je vrijedan pomak u ne i nekretnine pojedinih stvaratelja, dijagnosticiranju stanja privatnih zbirki značajnika, kolekcionara i donatora, kao u gradu Zagrebu, Radna grupa je iznije- i uspomenu na njihov život. la mišljenje da privatne zbirke znatno Prihvatima privatnih zbirki darovanih pridonose očuvanju kulturne baštine te Gradu Zagrebu u počecima socijaliz- da sadržaji privatnih zbirki na području ma prilazilo se stihijski, bez posebno Grada Zagreba čine integralni dio na- utvrđenih stajališta i kriterija, odnosno cionalne kulturne baštine od velike bez utvrđene kulturne politike na tom umjetničke, kulturno-povijesne i doku- području. Zanimljivo je da je, primjeri- mentacijske vrijednosti koja se može ce, u razdoblju od 30 godina, od 1946. do valorizirati unutar svih spomeničkih ka- 1975., realizirano samo šest donacija pri- tegorija. Posebice je istaknuto da vrijed- vatnih zbirki Gradu Zagrebu. Sredinom nosti koje sadržavaju te zbirke svakako sedamdesetih godina, nakon osnivanja valja sačuvati u gradu Zagrebu. Stoga Interesne zajednice za kulturu grada Za- je Radna grupa predložila i elemente

135 M U Z E O L O G I J A 4 5 o kojima treba voditi brigu pri razma- izradu stručne dokumentacije i procjenu tranju darovanih ponuda privatnih zbirki vrijednosti ponuđene zbirke i predmeta Gradu Zagrebu i pri sklapanju darovnih zadužen je Gradski zavod za zaštitu i ob- ugovora.5 Sljedećih deset godina, od novu spomenika kulture i prirode. Zanim- 1976. do 1986., realizirano je još osam ljivo je da je Izvršno vijeće smatralo kako donacija Gradu Zagrebu. Razmatranja za smještaj donacija čiji donatori inzisti- iz zaključaka Radne grupe prihvatila raju da zbirke budu cjelovito smještene i je 1984. Skupština grada Zagreba u ra- prezentirane kao nedjeljive cjeline, treba spravi o problematici privatnih zbirki i predvidjeti prostor u sklopu programa donacija Gradu Zagrebu.6 Tada je poseb- izgradnje budućega Muzeja suvremene no naglašena nužnost veće eﬁ kasnosti i umjetnosti u Zagrebu, ili pak u nastavku ažurnosti u rješavanju problema zaštite izgradnje Muzejsko-galerijskoga centra zbirki. Najsvrsishodnijim se smatralo na Rooseveltovu trgu u Zagrebu.8 Sukla- zbirke koje se darovanjem ili na drugi dno tom zaključku, Grad Zagreb u svoje- način predaju Gradu Zagrebu povjeriti mu proračunu, odnosno u sklopu Progra- na čuvanje i upravljanje odgovarajućim ma javnih potreba u kulturi grada Zagre- stručnim institucijama, a samo iznimno ba, svake godine osigurava sredstva za ih zadržati i čuvati kao zasebne cjeline. izradu stručne dokumentacije (troškovi Značenje donacija Gradu Zagrebu i stručnih komisija za valorizaciju darov- potreba sustavnoga rješavanja proble- nih ponuda, troškovi procjene vrijedno- ma povezanih s njihovim prihvatom i sti i izrade stručnog popisa), za smještaj, održavanjem potvrđeni su zaključkom uređenje i redovito održavanje te zaštitu Izvršnoga vijeća Skupštine grada Za- prostora u kojima su smještene pojedine greba od 23. studenoga 1990. godine zbirke darovane Gradu Zagrebu, za redo- kojim je praktički utvrđena i politika vite mjesečne naknade donatorima koji u Grada Zagreba na tom području.7 Tim ime Grada upravljaju zbirkama (u visini je zaključkom ocijenjeno da prihvaćanje utvrđenoj otprije donesenim kriteriji- vrijednih i osebujnih donacija Gradu ma), sredstva za preventivnu zaštitu, za Zagrebu znatno pridonosi obogaćivanju konzervatorsko-restauratorske radove na cjelokupne kulture i stvaranju kulturno- predmetima iz zbirki darovanih Gradu ga identiteta grada te su podržana i sva Zagrebu, za izradu kataloga, dokumen- daljnja nastojanja da se prihvaćanjem tacije, mrežnih stranica i dr. donacija zaštiti, zbrine i sačuva boga- Svim time osigurano je, kao prvo, poštovanje ta kulturno-povijesna baština. Posebno ugovornih obveza Grada Zagreba. je istaknuto kako je dobra volja dona- “Ah, tako je lako otkazati posluh umr- tora rodoljubni čin koji treba prihvatiti lom!“ – uskliknuo je Milan Kundera u s poštovanjem i zahvalnošću. Izvršno svom eseju Iznevjerene oporuke (Kun- vijeće odobrilo je da se za troškove dera, 1997., 199.). Često se, naime, prihvata i održavanja donacija, a suk- u životu događa da budu iznevjerene ladno obvezama utvrđenim u darovne samo oporuke, nego i ugovori s još nim ugovorima, u gradskom proračunu živućim ljudima. Ipak, pravna obveza ne moraju osigurati posebna sredstva. Za bi smjela biti jedini razlog za poštovanje

136 M U Z E O L O G I J A 4 5 ugovora i oporuka. To se odnosi i na privatnih vlasnika za darovanjem proizla- vatne osobe, i na društvene institucije. zi iz mogućnosti Grada Zagreba da po- Nakon izvršenja ugovorne obveze slije- tencijalnim gradskim donatorima nađe di briga o zaštiti darovanih predmeta te smještaj za zbirku, osigura cjelovitost o prezentaciji donacije javnosti i uklju- zbirke, njihovu djelomičnu ili stalnu čivanje zbirke u kulturni i društveni prezentaciju, pomaže pri rješavanju imo- razvoj grada (u ambijentima u kojima se vinsko-pravnih odnosa, nudi zdravstve- zbirke nalaze ili u ustanovama kojima ih nu njegu i novčanu naknadu donatorima je Grad Zagreb povjerio na upravljanje). koji upravljaju zbirkom i dopunjuju je Vrsta troškova svake se godine mijenja novim akvizicijama. i ovisi o programima uređenja pojedinih Kako do 1993. darovnim ugovorima nije objekata u kojima su zbirke smještene i uvijek bilo određeno koja će ustanova programima prezentacije zbirki javnosti preuzeti upravljanje darovanom zbirkom, odobrenima za pojedinu instituciju na pri Gradskom zavodu za zaštitu i obnovu godišnjoj razini. spomenika kulture i prirode djelovala je Pri Gradskom uredu za kulturu, obrazo- neovisna Komisija za vođenje aktivnosti vanje i šport za razmatranje problematike radi daljnje pohrane, čuvanja i upra- održavanja objekata i zbirki te prijedloga vljanja zbirkama – donacijama Grada ustanova koje upravljaju doniranim zbi- Zagreba, koja je predlagala muzejsko- rkama bila je zadužena muzejska komi- galerijske ustanove kojima će se povje- sija (sada Muzejsko vijeće). Veća mate- riti čuvanje, upravljanje i održavanje rijalna sredstva povezana s investicijama pojedinih zbirki – donacija, odnosno sva i investicijskim održavanjem, napose s rješenja u vezi s upravljanjem i čuvanjem uređivanjem i održavanjem ambijental- gradskih donacija.10 Prema sadašnjoj nih zbirki, osiguravaju se i planiraju suk- proceduri, ustanova koja će u ime Grada ladno mogućnostima, u višegodišnjem Zagreba preuzeti upravljanje pojedinom razdoblju i osiguravaju preko Gradsko- donacijom određuje se zaključkom o ga poglavarstva grada Zagreba. Prema prihvaćanju darovanja.11 prijašnjim zaključcima Izvršnoga vijeća Način i procedura prihvata donacija Gra- Skupštine grada Zagreba, u proračunu du Zagrebu djelomice je određena spo- Grada Zagreba, na razdjelu Gradskoga menutim zaključkom Izvršnoga vijeća ureda za zdravstvo i socijalnu skrb, za od 23. studenoga 1990.12 Kako se ne bi donatore Gradu Zagrebu, prema potrebi, ponavljale greške iz ranijih razdoblja, osiguravaju se i sredstva za podmirivanje kada su pojedine donacije prihvaćane bez troškova liječenja i rehabilitacije donato- prethodne temeljite stručne procjene o ra, u skladu sa zakonom, i troškova zdra- vrijednosti i značenju zbirke/ostavštine, vstvene njege i pomoći u kući.9 te kako bi se kao donacije Gradu To je zasigurno pridonijelo činjenici da prihvaćale zaista vrijedne zbirke koje je od 1990. do 2001. potpisano sljedećih značajno pridonose očuvanju kulturne 11 darovnih ugovora s privatnim vla- baštine i za čiju bi prezentaciju javnosti snicima zbirki i umjetničkih ostavština. bilo moguće osigurati potrebna sredstva, Povećano zanimanje kolekcionara i pri- Grad Zagreb nakon zaprimanja darovne

137 M U Z E O L O G I J A 4 5 ponude obvezatno traži izradu stručnoga Zagrebu, kojima prethodi pravovaljana popisa i procjenu vrijednosti ponuđene dokumentacija o vlasništvu, odnosno zbirke, odnosno predmeta. Stručni po- imovinsko-pravnome statusu zbirke, pis i procjenu izrađuje Gradski zavod za obvezatno sadržavaju detaljan opis ob- zaštitu i obnovu spomenika kulture i pri- veza darovatelja i daroprimatelja. Za rode koji, prema potrebi, za poslove va- Grad Zagreb kao daroprimatelja to se lorizacije darovne ponude i popisivanje po najprije odnosi na smještaj, even- predmeta angažira i stručnjake izvan Za- tualne mogućnosti premještanja zbirke voda, i to ovisno o prirodi zbirke odnosno te na njezino održavanje i prezentaciju. vrsti predmeta ponuđenih u donaciji. Obveze darovatelja odnose se na način Ako osoba koja nudi donacije traži od čuvanja i upravljanja zbirkom (ako zbi- Grada Zagreba posebne uvjete, izvan kri- rka ostaje kod darovatelja) te na proble- terija utvrđenih spomenutim zaključkom matiku otuđivanja ili davanja pojedinih Izvršnoga vijeća, odnosno izvan standar- predmeta u nasljedstvo (kad je riječ o dnih mjerila i kriterija za prihvat dona- odgođenim izvršenjima) i dr. Svaki dacije, Gradsko poglavarstvo grada Zagreba rovni ugovor prati potpun i stručno sa- ocjenjuje uvjete za prihvat takve ponude, stavljen popis darovanoga materijala, uz uzimajući u obzir prijedloge ponuđača, stručnu i obrazloženu procjenu vrijedno- ali i mogućnosti Grada da ih prihvati. Pri sti. Ako ga donator sam sastavlja, popis tome se uzima u obzir umjetnička, kul- mora potvrditi Gradski zavod za zaštitu i turno-povijesna i dokumentarna vrijed- obnovu spomenika kulture i prirode. nost i značenje darovne ponude. Također Većina zbirki darovana je Gradu Zagrebu se vodi briga o mogućnostima stručnoga uz određene uvjete i postavlja se načelno održavanja i zaštite te prezentacije zbi- pitanje o formalno-pravnoj prirodi do- rke javnosti. nacija s obzirom na to da je dobro opće Gradsko upravno tijelo zaduženo za pravilo da treba prihvaćati darove, osobi- kulturu (danas Gradski ured za kulturu, to takve vrste, bez posebnih ograničenja, obrazovanje i šport) provodi cjelovit odnosno uvjeta darovatelja (Malaro, postupak, od zaprimanja darovne ponu- 1985., 103-131.). Ugovor o darovanju de, zahtjeva za izradu stručnoga popisa vrsta je ugovora kojim netko daje ili i procjene vrijednosti, rješavanja even- obećava drugome, besplatno i dobro- tualnih imovinsko-pravnih problema do voljno, određenu imovinsku vrijednost, pripreme nacrta ugovora o darovanju i a drugi to prima ili prihvaća, odnosno to prijedloga zaključaka za Gradsko pogla- je ugovor kojim jedna strana (darovatelj) varstvo grada Zagreba. Prema odredba- dobrovoljno i besplatno prepušta drugoj ma Zakona o Gradu Zagrebu i Statutu strani (daroprimatelju) neku imovin- Grada Zagreba, zaključke o prihvaćanju, sku korist, a ona to prihvaća (Vuković, odnosno neprihvaćanju donacije donosi 1964., 248.). U rimskom pravu riječ je Gradsko poglavarstvo grada Zagreba, o pravnom poslu na temelju kojega se a ugovore o darovanju s darovateljem besplatno i dobrovoljno povećava imo- u ime Grada sklapa gradonačelnik. vina obdarenika, a smanjuje imovina Sklopljeni ugovori o darovanju Gradu darovatelja (Romac, 1975., 166.). Kad

138 M U Z E O L O G I J A 4 5 je riječ o donacijama privatnih zbirki odrastali, nasljeđujući ih unutar obitelji Gradu Zagrebu, možemo govoriti o vrsti – koji su na poseban način svjesni vrijed- darovanja s nalogom (donatio sub modo) nosti povijesnih, kulturnih i umjetničkih jer se ugovorima o darovanju predviđa predmeta i značenja očuvanja kulturne obveza daroprimatelja, Grada Zagreba, baštine. Darujući svoju zbirku Gradu da izvrši određenu činidbu u svoju korist, Zagrebu, mnogi su od njih darovali ne odnosno u općem interesu, što se, ovisno samo dio kulturne baštine i sačuvanoga o tome kakva je priroda i vrsta predme- nacionalnog, gradskog i lokalnog iden- ta koji se daruju, može okarakterizirati titeta, već i svoje dugogodišnje životno kao činidba u općem interesu. Ako je akt okruženje, dio svoje materijalne okoline zaključenja ugovora vremenski odvojen ili, kad je riječ o skupljačima, svoje dje- od akta izvršenja, odnosno ako se ugovor lo s kojim ostaju neraskidivo povezani. zaključuje bez predaje darovane stva- Svoje su zbirke sačuvali ili ih stvarali s ri, riječ je o konsenzualnim ugovorima entuzijazmom i ljubavlju, samozatajno, (kada se prihvaća uvjet da zbirka ostaje ali i strastveno, uz samoodricanje, mate- određeno vrijeme kod donatora i da on rijalnu oskudicu, napore i veliku ustraj- upravlja zbirkom u ime Grada), a ako nost. se ugovor zaključuje uz istodobnu pre- Stoga smatramo da i pri izravnim daro- daju predmeta, odnosno zbirke, riječ je o vanjima pojedinim muzejsko-galerijskim realnim ugovorima. 13. Osim prihvaćanja ustanovama, koja u pravilu nemaju po- donacija izravno Gradu Zagrebu kao sebnih ograničavajućih čimbenika (koji pravnoj osobi, od šezdesetih godina 20. se odnose na izlaganje pojedinih pred- st. Grad Zagreb je više puta omogućio ili meta, posebne oznake i sl.), i pri dona- pridonio realizaciji pojedinih darovanja cijama Gradu Zagrebu treba poštovati privatnih zbirki izravno muzejsko-gale- obveze o označivanju pojedinih predme- rijskim ustanovama, bivšim općinama ta ili cjelovite zbirke imenom darovatelja u sastavu grada Zagreba te Republici te naznačiti da je riječ o donaciji Gradu Hrvatskoj – osiguravanjem ﬁ nancijskih Zagrebu ili donaciji pojedinoj muzejsko- sredstava za održavanje zbirki, novčanim galerijskoj ustanovi. naknadama darovateljima, uređenjem Uređenjem objekata i prostora u koje i adaptacijom prostora, osiguravanjem su smještene, suvremenim muzejskim 14 zamjenskih stanova i dr. postavom zbirki, tematskim programima i osmišljavanjem pratećih kultur- Problematika održavanja i no-umjetničkih aktivnosti omogućuju prezentacije zbirki darovanih Gradu se kvalitetna muzeološka i društveno 15 Zagrebu relevantna prezentacija privatnih zbi- Darovatelji su najčršće oni ljubitelji i rki – donacija Gradu Zagrebu. Te ak- čuvari predmeta materijalne kulture – bez tivnosti trebaju biti popraćene konti- obzira na to jesu li kao kolekcionari, pre- nuiranim obavještavanjem javnosti o ma kriterijima vlastitog interesa, postali mogućnostima posjeta zbirkama kako bi vrsni stručnjaci i specijalisti za određenu se pri susretu s kulturom, sa sadašnjošću građu i sadržaje, ili su uz svoje zbirke grada i njegovom poviješću, na temelju

139 M U Z E O L O G I J A 4 5 zbirki upoznavao grad, ljudi i život u ru. Primjerice, Grad Zagreb nije mogao njemu. Na taj bi način zbirke – gradske realizirati zahtjev poznatoga umjetnika donacije, kao oblik suvremene muzejske Dušana Džamonje da se u Kačićevoj uli- prakse, postajale dijelom identiteta gra- ci u Zagrebu osigura prostor za njegovu da Zagreba kao europskoga kulturnog galeriju, atelijer i majstorsku radionicu središta i zanimljivog odredišta kultur- pa stoga, iako je 1985. godine donesen nog turizma. zaključak o prihvaćanju darovanja, nije Osposobljavanje objekata i prostora za potpisan darovni ugovor. Slično se do- rad s takvim muzejskim zbirkama po- godilo i s ponudom slikara Ede Murtića, drazumijeva potpunu sanaciju objekata, koji je tražio zasebnu galeriju u prosto- a osmišljenost muzeoloških i muzejskih ru o kojemu Grad Zagreb nije mogao sadržaja pretpostavlja suvremeno uređen odlučivati.16 postav, upotrebu audio-vizualnih medija, 2. Imovinsko-pravni problemi pojavljuju interaktivnost prezentacije, stručno vod- se posebice kada je riječ o ugovornoj stvo, predstavljanje osoba, zbirke i pro- obvezi Grada Zagreba da osigura pre- stora u katalozima, deplijanima i u dru- zentaciju donacije u ambijentu u kojemu gim medijima, ponudu suvenira, dostup- se i dotad nalazila (v. tabl. 4.). nost zbirke osobama s posebnim potre- Pojedini prostori u koje Grad Zagreb bama, prepoznatljivi vizualni identitet, namjerava smjestiti darovane (Zbirka J. signalizaciju i sl. Uz pomoć jedinstve- Kovačić) ili, primjerice, otkupljene zbi- noga vizualnog identiteta, signalizacije rke (Arhiv Dabac),17 ili u kojima se zbi- i putokaza u neposrednoj blizini nave- rke već nalaze (Zbirka Svečnjak) u po- denih objekata, lokacije tih zagrebačkih stupku su povrata bivšim vlasnicima na zbirki bile bi lako uočljive za moguće temelju zahtjeva za vraćanjem oduzete posjetitelje. Informacije o takvoj kul- imovine prema Zakonu o naknadi za imo- turno-turističkoj ponudi u gradu Zagre- vinu oduzetu za vrijeme jugoslavenske bu trebale bi biti dostupne u svim mu- komunističke vladavine (Narodne novi- zejsko-galerijskim ustanovama, na inter- ne 92/96). S tim u vezi, i nakon što Grad netu, u turističkim uredima, turističkim Zagreb otkupi dio prostora koji je vraćen agencijama, hotelskim kućama, taksi bivšim vlasnicima, nužno je riješiti imo- službi te na aerodromu, željezničkom i vinsko-pravne odnose s Republikom Hr- autobusnom kolodvoru. vatskom kako bi se, nakon definiranja U dosadašnjoj praksi preuzimanja i pre - vlasničkog statusa prostora, odnosno zentacije donacija Gradu Zagrebu očito- otkupa ili zamjene nekretnina s Repu- vale su se četiri osnovne grupe problema. blikom Hrvatskom, omogućilo uređenje 1. Nesklad između traženja darovatelja i prostora i prezentacija zbirke javnosti. 18 mogućnosti Grada Zagreba da ta traženja Veći imovinsko-pravni problemi nastaju ispuni osobito je povezan s problemom kada Grad Zagreb, zbog spora između osiguranja prostora za smještaj i prezen- nasljednika i dugotrajnoga sudskog po- taciju darovane zbirke. stupka (Svečnjak) nije u mogućnosti Mnogi donatori zahtjevaju da njihove započeti s uređivanjem prostora za pre- zbirke ostanu nerazdijeljene cjeline i zentaciju zbirke ili kada zbog istog da budu izložene u posebnome prosto- razloga nije moguće početi rješavati već

140 M U Z E O L O G I J A 4 5 najavljene donacije (ostavština Antuna smještaja za Zbirku Magjer, osiguranje Motike).19 stanova za iseljenje sustanara iz zbirki V. Grad Zagreb je dosad, dodjelom stambe- Kovačić i Penić, dodjela stanova kao uvjet noga prostora za pojedine zbirke, omogu- iz darovnih ugovora donacija Kljaković, ćio preuzimanje pojedinih zbirki darova- Vranešić te osiguravanje dodatnoga pro- nih Gradu Zagrebu: osiguranje trajnog stora za smještaj Zbirke Gerersdorfer.

Tablica 4. IMOVINSKO-PRAVNI STATUS PROSTORA U KOJIMA SU SMJEŠTENE ZBI- RKE DAROVANE GRADU ZAGREBU

NAMJENA VLASNIK NAZIV ZBIRKE PROSTOR OBJAŠNJENJE PROSTORA PROSTORA Zbirka je privremeno deponirana GALERIJA SLIKA GRADA u čuvaonici Muzeja suvremene ZAGREBA “BENKO umjetnosti u Habdelićevoj 2. HORVAT“ 20 m2 čuvaonica Grad Zagreb Nakon preseljenja Muzeja Zbirka ZAGREB, HABDELIĆEVA će biti stalno prezentirana u 2, I. KAT Habdelićevoj 2, na površini 200 m², vlasništvo Grada Zagreba. MEMORIJALNA ZBIRKA stalni postav, I STAN ARHITEKTA 109 m² ambijentalna Grad Zagreb VIKTORA KOVAČIĆA, zbirka MASARYKOVA 21/III KAT MUZEJ ANKE 1.149 m² stalni postav, Palača u kojoj je Zbirka GVOZDANOVIĆ (kuća, vrt i ambijentalna Grad Zagreb trenutačno se uređuje. VISOKA 8 dvorište) zbirka stalni postav, ZBIRKA MAGJER, privatno Nakon smrti darovateljice Zbirka 181 m² ambijentalna TOMISLAVOV TRG 8 vlasništvo će biti premještena u MUO. zbirka MEMORIJALNA ZBIRKA 233 m² stalni postav, JOZE KLJAKOVIĆA, (kuća) i ambijentalna Grad Zagreb ROKOV PERIVOJ 4 277m² (vrt) zbirka Zbirka je deponirana u čuvaonici MUZEJ ZA ZBIRKA LJUBE PENIĆ, Muzeja za umjetnost i obrt, a 20 m² čuvaonica UMJETNOST TRG MARŠALA TITA 10 pojedini predmeti izloženi u I OBRT stalnom postavu. ZBIRKA DR. IVANA RIBARA stalni postav, I CATE DUJŠIN-RIBAR, 128,56 m² ambijentalna Grad Zagreb DEMETROVA 3/II. KAT zbirka Zbirka je stalno izložena u ZBIRKA NADE MIRJEVIĆ, 20 m² stalni postav Grad Zagreb prostoru Stare gradske vijećnice, ĆIRILOMETODSKA 5 Ćirilometodska 5, Zagreb. ZBIRKA GLAZBENIH MUZEJ Zbirka je izložena u sklopu AUTOMATA IVANA 60 m² stalni postav GRADA stalnog postava Muzeja grada GERERSDORFERA, ZAGREBA Zagreba. OPATIČKA 20-22 ZBIRKA VJENCESLAVA 249 m² stalni postav, RICHTERA I NADE KAREŠ- (kuća), 960 ambijentalna Grad Zagreb RICHTER, m² (park i zbirka VRHOVEC 38A vrt)

141 M U Z E O L O G I J A 4 5

NAMJENA VLASNIK NAZIV ZBIRKE PROSTOR OBJAŠNJENJE PROSTORA PROSTORA Predmeti su deponirani u Zavodu OSTAVŠTINA MAJER, 2 m² čuvaonica HAZU za povijest hrvatske književnosti, OPATIČKA 18 kazališta i glazbe HAZU. ZBIRKA UMJETNINA TILLE MUZEJ Zbirka je izložena unutar stalnog DURIEUX, 30 m² stalni postav GRADA postava Muzeja grada Zagreba. OPATIČKA 20-22 ZAGREBA

ZBIRKA MAJSTORSKA Zbirka, uz stalni postav RADIONICA ZA Škola za darovanih predmeta, djeluje kao RESTAURACIJU I GRADNJU primijenjenu aktivna radionica za gradnju i GUDAĆIH INSTRUMENATA 45,43 m² stalni postav umjetnost i popravak gudaćih instrumenata POKOJNOG FRANJE dizajn i mjesto za školovanje mladih SCHNEIDERA, graditelja. TRG MARŠALA TITA 11

MEMORIJALNI PROSTOR stalni postav, MIROSLAVA I BELE 225,37 m² ambijentalna Grad Zagreb KRLEŽE, zbirka KRLEŽIN GVOZD 23 Zbirka je u stanu donatora. U prizemlju i podrumu Radićeve 24, neto površine 244,9 m², ZBIRKA DR. JOSIPA uredit će se prostor za stalnu KOVAČIĆA HRVATSKE privatno prezentaciju zbirke. Dio tog SLIKARICE ROĐENE U 19. 300 m² vlasništvo prostora, 4/6, u vlasništvu je RH, STOLJEĆU, a 2/6 je otkupio Grad Zagreb koji RADIĆEVA 24 je spreman od države otkupiti 4/6 prostora kako bi postao 100- postotni vlasnik i uredio prostor. SPOMEN-ZBIRKA DR. Galerija Zbirka je privremeno deponirana VINKA PERČIĆA, 30 m² čuvaonica Klovićevi u čuvaonici Galerije Klovićevi JEZUITSKI TRG 4 dvori dvori. Prostor je u postupku povrata ZBIRKA MARTE I VILIMA stalni postav, bivšim vlasnicima. Ako dođe do SVEČNJAKA, 160,21 m² ambijentalna Grad Zagreb povrata, Grad Zagreb će otkupiti MARTIĆEVA 41 zbirka prostor za prezentaciju Zbirke. FUNKCIONALNA Zbirka je deponirana u stanu KULTUROLOŠKA ZBIRKA kojim se koristi darovatelj Nikola 97 m² Grad Zagreb NIKOLE MARČETIĆA, Marčetić, koji čuva i obrađuje VLAŠKA 53 Zbirku. AMBIJENTALNA ZBIRKA 270 m² AKADEMSKOG KIPARA (kuća) stalni postav, Izrađuje se projektna PROFESORA ROBERTA 1.710 ambijentalna Grad Zagreb dokumentacija za potpunu FRANGEŠA-MIHANOVIĆA, m² (vrt i zbirka sanaciju kuće. ROKOV PERIVOJ 2 dvorište) ZBIRKA LUTAKA U Dio predmeta je čuvaonici 40 m² NARODNIM NOŠNJAMA Turistička Etnografskog muzeja; zbog (izložbeni), IZ CIJELOGA SVIJETA stalni postav zajednica velikog broja predmeta postav se 15 m² LJEPOSLAVA PERINIĆA, grada Zagreba mijenja četiri puta u godini. (čuvaonica) ZRINSKI TRG 14

142 M U Z E O L O G I J A 4 5

NAMJENA VLASNIK NAZIV ZBIRKE PROSTOR OBJAŠNJENJE PROSTORA PROSTORA ZBIRKA BRANKA MAJERA Muzej za Zbirka je deponirana u čuvaonici I KATJE MATKOVIĆ MAJER 15 m² čuvaonica umjetnost i Muzeja za umjetnost i obrt. TRG MARŠALA TITA 10 obrt ZBIRKA SLIKARSKIH I ARHITEKTONSKO- Zbirka je deponirana u čuvaonici URBANISTIČKIH RADOVA Muzej Muzeja suvremene umjetnosti. UMJETNIKA, ARHITEKTA 10 m² čuvaonica suvremene Nakon preseljenja Muzeja u novu I URBANISTA JOSIPA umjetnosti zgradu dio Zbirke bit će izložen SEISSELA, u stalnom postavu. KATARINSKI TRG 2 ZBIRKA MARIJE Zbirka je stalno izložena u TOMLJENOVIĆ-VALEČIĆ, 20 m² stalni postav Grad Zagreb prostoru Stare gradske vijećnice, ĆIRILOMETODSKA 5 Ćirilometodska 5, Zagreb. ZBIRKA DR. VERE HORVAT- Zbirka je deponirana u stanu privatno PINTARIĆ, 100 m² darovateljice, koja je čuva i vlasništvo MAŽURANIĆEV TRG 8 obrađuje. ZBIRKA UMJETNIČKIH DJELA AKADEMSKOG Galerija Zbirka je deponirana u čuvaonici SLIKARA JOSIPA 30 m² čuvaonica Klovićevi Galerije Klovićevi dvori. CRNOBORIJA, dvori JEZUITSKI TRG 4 ZBIRKA TRADICIONALNIH Zbirka je deponirana u stanu AFRIČKIH UMJETNINA privatno 90 m² darovatelja, koji je čuva i DRAGE MUVRINA, vlasništvo obrađuje. VESLAČKA 6 ZBIRKA STARE AMBALAŽE Muzej grada Zbirka je izložena u stalnom DR. ANTE RODINA, 60 m² stalni postav Zagreba postavu Muzeja grada Zagreba. OPATIČKA 20-22 ZBIRKA UMJETNIČKIH RADOVA SLIKARA, Galerija Zbirka je deponirana u čuvaonici GRAFIČARA I 30 m² čuvaonica Klovićevi Galerije Klovićevi dvori RESTAURATORA JOSIPA dvori RESTEKA

3. Nedovoljno zanimanje baštinskih in- spomenički materijal. No usprkos nedo- stitucija za održavanje, proučavanje i statku stručnjaka unutar baštinskih in- prezentaciju zbirki doniranih Gradu Za- stitucija, često je i zanimanje stručnjaka grebu i znanstvenika za obradu i prezentaciju Osim organizacijskih manjkavosti, ne- građe iz zbirki nedostatan. dostatak zanimanja povezan je i s nedo- Budući da je poznato kako kolekcionari statkom znatnijih novčanih sredstava u zainteresirani za neko posebno područje proračunu Grada Zagreba kojima bi se često dosegnu visoku razinu znanja i u što kraćemu roku osigurala trajna sa- upućenosti, stručno osoblje muzeja po- nacija i uređenje prostora u kojemu su katkad propušta prigodu mudro iskoristiti smještene zbirke (posebice se to odnosi znanje privatnih osoba na odgovarajuću na ambijentalne zbirke) te tako zaštitio korist muzejske ustanove. Ako se ne

143 M U Z E O L O G I J A 4 5 zakasni sa suradnjom i od početka se lerijskoj ustanovi, potrebno je voditi bri- postigne sporazumno poštovanje mu- gu o tome da predmeti, odnosno sadržaj zejskih pravila te suradnja na obostranu donacije bude u skladu s kriterijima po- korist, moguće je izbjeći teškoće koje se punjavanja zbirki pripadajućih muzeja i u stručnom smislu pojavljuju pri obradi galerija, odnosno općenito s građom koju privatne zbirke ili predmeta privatnog te ustanove već posjeduju.21 Na taj način vlasništva kao što je “dokumentacija će donacije što su ustanovama predane na različite kvalitete, naslijeđeni miješani čuvanje i upravljanje biti logična dopuna problemi konzervacije, naporna i nepre- i obogaćivanje postojećega fundusa za stana borba s nasljeđem koje se ne može čije održavanje i prezentaciju ustanove provjeriti kod onoga tko ga je sakupio i imaju potrebne stručne djelatnike. Tako bio primarni izvor inspiracije.“ (Viner, im te zbirke neće biti nametnuta obveza, 1990.). izvan područja njihova rada i kompeten- 4. Teškoće u vezi s predajom na upra- cije, niti će predmeti ostati nedostupni ja- vljanje zbirki doniranih Gradu Zagrebu vnosti. Iznimno, Grad Zagreb može, kad kojima za života upravljaju sami do- je riječ o izrazito vrijednim predmetima i natori, a pri prihvaćanju donacije nisu zbirkama, privremeno dodijeliti na upra- određene muzejsko-galerijske ustanove vljanje pojedinu donaciju muzejsko-ga- koje će se nakon darovateljeve smrti bri- lerijskoj ustanovi koja ne skuplja sličnu nuti o zbirci. građu, ali bi onda u najskorijem roku tre- Muzeji ili galerije nerado prihvaćaju bao osigurati drugačije uvjete smještaja, zbirke, posebno one heterogenoga sukladno zakonskim propisima, nave- sadržaja koje prema odredbama ugovo- denim kriterijima i uvjetima darovnog ra o darovanju nije moguće razdjeljivati, ugovora. opravdavajući se nedostatkom prostora (što je i razumljivo jer pojedine ustanove Osnovna polazišta za uspješnu nemaju prostora ni za adekvatan smještaj provedbu buduće gradske vlastite građe), ili pak pokazujući zani- kulturne politike prema zbirkama manje samo za pojedine predmete iz darovanim Gradu Zagrebu22 zbirke. S deponiranjem zbirki nisu za- Realizacija ugovornih obveza Grada dovoljni darovatelji, niti je u interesu Zagreba Grada Zagreba da darovane zbirke duže vrijeme ostaju neprepoznate u javnosti. Dosljedna provedba svih ugovornih Općenito, u vezi s predajom pojedinih obveza Grada Zagreba u vezi s prihva- zbirki na upravljanje muzejsko-gale- ćenim donacijama posebno je važna i rijskim ustanovama nužno je pronaći treba biti temelj kulturne politike pre- vezu između postojeće građe u muzejima gradskim donacijama. O složenosti ma i galerijama i njihove akvizicijske takvih nastojanja govori se u prilogu VI. politike s eventualnom budućom bri- To znači redovito osiguravanje sredsta- gom i upravljanjem pojedinom zbirkom va u gradskome proračunu za čuvanje, doniranom Gradu Zagrebu.20 Dakle, pri održavanje i prezentaciju donacija, što donošenju prijedloga o predaji donacije je postala obveza poput osiguravanja ﬁ - na upravljanje određenoj muzejsko-ga- nancijskih sredstava za ostale djelatnosti

144 M U Z E O L O G I J A 4 5 i ustanove u vlasništvu Grada Zagreba. drugom prostoru darovatelja. Na jedno- U skladu s tim, napose će se morati vo- me mjestu, primjerice u tzv. muzeju do- diti briga o osiguravanju sredstava za nacija, ako se takav muzej uredi, mogu se uređenje i prezentaciju ambijentalnih smjestiti zbirke koje prema prihvaćenim zbirki, kao i za pronalaženje i uređenje ugovorima o darovanju ostaju nedjelji- primjerenoga prostora za prezentaciju ve spomeničke cjeline, odnosno zbirke zbirki koje prema postojećim ugovori- koje su takve da ih nema smisla razje- ma o darovanju trebaju ostati nedjeljive dinjavati dijeleći predmete pojedinim spomeničke cjeline. U vezi s posljednjim muzejima ili različitim muzejskim zbi- možda je rješenje da se za takve zbirke rkama. Takva se odluka treba temeljiti ne uredi poseban prostor, tzv. muzej dona- samo na stručnome mišljenju muzejskih cija. Čin darovanja Gradu Zagrebu mora stručnjaka iz pojedine znanstvene di- biti jamstvo daljnje zaštite i čuvanja scipline, nego i na mišljenju stručnjaka darovanih predmeta, kako se nebrigom muzeologa. Druga je mogućnost, ako Grada Zagreba, odnosno ustanove kojoj darovni ugovor obvezuje na nedjeljivost je donacija predana na upravljanje, ne bi zbirke, izabrani dio zbirke izložiti kao prepustilo propadanju ono što je godina- dio stalnog postava unutar muzejsko- ma čuvano i skupljano. Na taj se način galerijske ustanove, s oznakom donacije stvara i atmosfera povjerenja između do- čiji je sastavni dio. Pojedina se zbirka natora i Grada, što potiče nove darovne – donacija uređuje za prezentaciju u ponude. autentičnom prostoru ili objektu samo kada zbirka s takvim prostorom čini je- Prezentacija darovanih zbirki javnosti dinstvenu, ambijentalnu spomeničku Prezentacija darovanih vrijednosti jav- cjelinu ili joj pečat povijesnih događaja, nosti, što je krajnji rezultat i cilj prihva- života u gradu ili boravka znamenitih po- ćanja pojedine zbirke, različita je s ob- vijesnih osoba u tim prostorima daje me- zirom na mjesto i način prezentacije. morijalno i kulturno-povijesno značenje. U svijetu su poznati primjeri privatnih Sve ostale zbirke – donacije treba preda- zbirki u suvremenim privatnim domovi- ti na upravljanje muzejsko-galerijskim ma koji primaju posjetitelje, a nisu ma- ustanovama kojima te zbirke i predmeti lobrojne posthumno muzealizirane kuće po prirodi i vrsti građe pripadaju, a hete- kolekcionara i značajnih osoba ili pak rogene zbirke, kada to dopuštaju odredbe privatni muzeji zamišljeni i organizirani ugovora o darovanju, raspodijeliti po zbi- oko zbirke u kolekcionarovoj kući ili u rkama istog muzeja ili unutar više usta- posebnom prostoru. nova, ovisno o vrsti građe. Iznimno i pri- Donacija može biti prikazana i izložena vremeno, ako je ugovorom o darovanju kao nedjeljiva cjelina, u tzv. muzeju do- predviđeno da zbirka za darovateljeva nacija, ambijentalno u izvornom prostoru života ostaje u njegovu stanu, darovatelja ili unutar muzejsko-galerijske ustanove treba obvezati da omogući pristup zbirci kojoj je predana na upravljanje, unutar stručnoj i široj javnosti. Pri donošenju više muzejsko-galerijskih ustanova (ako zaključka (odluke) o prihvaćanju poje- su predmeti iz pojedine donirane zbirke dine donacije Gradu Zagrebu odnedavno podijeljeni u više ustanova), u stanu ili u se obvezatno određuje ustanova koja će

145 M U Z E O L O G I J A 4 5 se ubuduće brinuti o darovanoj zbirci. i održavanja donacija. Međutim, sva Međusobna prava i obveze Grada Za- predložena rješenja, zajedno s ostalim greba i ustanove kojoj se pojedina dona- prijedlozima, svakako je prije donošenja cija predaje na upravljanje potrebno je konačne odluke potrebno raspraviti unu- regulirati posebnim ugovorom. Takvim tar nadležne struke i neovisnih struko- se ugovorom utvrđuju obveze u vezi s vnih udruga (muzealaca, konzervatora, prezentacijom i održavanjem gradske arhitekata i dr.). Potrebno je tražiti i naći donacije, a ustanove se obvezuju na najbolje, a ne nametnuto i loše rješenje. redovito izvješćivanje kako zbog even- tualnoga nemarnog odnosa zbirka ne bi Stvaranje uvjeta za kontinuirano bila neobrađena i neizložena, a sredstva održavanje, obradu i prezentaciju nenamjenski trošena. zbirki doniranih Gradu Zagrebu te Za cjeline ili pojedine predmete izložene u prihvaćanje novih muzeju na legendama treba biti označeno Pri donošenju zaključaka o prihvatu poje- privatno podrijetlo i način na koji su pre- dinih gradskih donacija, a napose pri skla- dmeti postali javnim dobrom. Najprimje- panju darovnih ugovora, nipošto ne treba renije je na legendu napisati puno ime pri- prihvaćati odredbe o uvjetima koje Grad vatnoga vlasnika, naziv zbirke i oznaku Zagreb kasnije ne može realizirati zbog da je riječ o donaciji/ostavštini Gradu ﬁ nancijskih, praktičnih ili pravnih razlo- Zagrebu. Čak i kada ne postoje odredbe ga. Osobito se ne smiju dopustiti manjka- darovnog ugovora koje bi na to obveziva- vosti stručnih popisa i procjene vrijedno- le, mora se prekinuti praksa raspršivanja sti donacija niti uvjeti koji ograničavaju predmeta po različitim muzejskim zbirka- uporabu u vezi s premještanjem i prezen- ma bez oznake podrijetla, odnosno među tacijom zbirki (osim iznimno, kod am- muzeografskim ili kataloškim podacima bijentalnih zbirki). Prijedloge i zahtjeve o predmetu, mora biti onaj o njegovim darovatelja treba poštovati, ali i uzeti i vlasnicima koji su, uostalom, zaslužni što obzir mogućnosti Grada Zagreba da uz je predmet sačuvan i izložen. pribavljena mišljenja stručnjaka na pri- Uređenje i adaptaciju pojedinih prostora, mjeren način održava, zaštiti i prezenti- način muzeološke prezentacije materija- ra darovanu građu. Tijekom procedure la, eventualne konzervatorsko-restaura- prihvaćanja donacije, osim određivanja torske radove i sl. potrebno je rješavati ustanove koja će se o njoj brinuti, treba suradnjom više različitih službi – od mu- riješiti i sve imovinsko-pravne poslove u zeja i galerija, konzervatorske službe i vezi s vlasništvom, nasljednicima, osi- restauratora do nadležnih tijela gradske guranjem zamjenskih stanova i prostora uprave. Hrvatsko muzejsko vijeće ne- te pokušati predvidjeti čimbenike koji davno je predložilo da se u sva “plani- mogu onemogućiti ili ograničiti raspo- ranja, praćenja i izradu svih muzejskih laganje darovanim predmetima i njihovu građevinskih zahvata uključi i muzejska prezentaciju. I dalje bi trebalo upozo- struka”.23 Upravna tijela Grada Zagre- ravati na potrebu da se treba planirati ba, koja donose konačnu odluku, mogu uređenje adekvatnih prostora za prezen- i trebaju imati svoja mišljenja, prijedlo- taciju i smještaj budućih gradskih dona- ge i viziju. o problematici prezentacije cija za dugoročnije razdoblje.24

146 M U Z E O L O G I J A 4 5

Odgovornost Grada Zagreba prema osnovne kriterije prihvaćanja donacija baštini koja je izravno darovana njemu, Gradu Zagrebu s obzirom na suvremene a ne pojedinim ustanovama ili institu- muzeološke koncepte korištenja baštine cijama, neposredna je i trajna. Nužno i administrativno-pravni postupak doni- je pridati pozornost podrijetlu predme- ranja privatnih zbirki Gradu Zagrebu. To ta, osobito u svjetlu učestalih zahtjeva su: za vraćanjem oduzete imovine prema 1. stručna procjena jedinstvenosti zbirke Zakonu o naknadi za imovinu oduzetu u hrvatskim i svjetskim razmjerima; za vrijeme jugoslavenske komunističke 2. doprinos očuvanju izvornih, auten- vladavine (NN 92/96) ili imovine odu- tičnih gradskih ambijenata; zete žrtvama nacizma, koja je trgovinom 3. ostvarivanje potreba građana i zaje- umjetninama završila na različitim stra- dnice (mogućnost uvida u znanje i/ili nama svijeta. Zakonski je neopravdano razvoj vještina primjenjivih u životnim krivnju pripisivati trenutnačnom vla- i profesionalnim okolnostima suvreme- sniku dok god on nije upoznat sa zahtje- nog posjetitelja); vima oštećenog prvog vlasnika.25 4. mogućnost stalne prezentacije zbirke Prihvaćati se moraju zbirke čija je umjet- javnosti (cjelovito ili djelomično) s ob- nička i/ili kulturno-povijesna vrijednost zirom na to da nije riječ o donacijama nepobitno utvrđena, ali ostaviti mo guć- gradskim upravnim tijelima, već svim nost prihvaćanja i onih zbirki koje ne građanima grada Zagreba i njihovim go- “krasi“ takva vrijednost, ali za koje u stima; stručnim muzejskim krugovima može 5. omogućivanje uključivanja u kultur- postojati jasna vizija o njihovoj ulo- ne i turističke sadržaje grada Zagreba, zi u ukupnom društvenom i kulturnom u krug kulturne industrije i u interinsti- razvoju grada. U tom smislu i s istim ci- tucijsku, interdisciplinarnu i intersektor- ljem, uz standardne uvjete koje Grad nudi sku suradnju; donatorima, može se ostaviti određena 6. atraktivnost i reprezentativnost – koriš- fleksibilnost za osobite slučajeve. Tre- tenje u turističke i protokolarne svrhe; balo bi izbjegavati slučajeve koji su se 7. usklađenost s akvizicijskim politikama događali: čak i kada je prema kompe- i vrstom građe muzejskih i sličnih usta- tentnome muzejskom i muzeološkom nova kojima se zbirke predaju na upra- mišljenju zbirku trebalo sačuvati kao vljanje kako one ne bi bile nametnuta cjelinu i/ili u određenom ambijentu, obveza i nagomilavale se u čuvaonicama reakcija je izostala ili su prevagnula brža zbog nepostojanja interesa za znanstvenu i improvizirana rješenja koja su lišila i stručnu obradu, istraživanje i prezenta- Zagreb osmišljenih građanskih interije- ciju. Taj kriterij podrazumijeva selekciju ra i vrijednih kulturno-povijesnih cjelina zbirke/građe u vezi s namjeravanom do- stvorenih naporom pojedinaca i predme- nacijom, a ona se može provoditi u tri tima materijalne kulture jedinstvenima u faze: našoj sredini (Penić, Magjer). - prije upućivanja darovne ponude i tije- Uzimajući u obzir stručne kriterije26 kom razgovora s mogućim darovatelji- koje je iznijela Radna grupa za privat- ma, uvidom u sadržaj darovne ponude i ne umjetničke zbirke 1976., predlažemo upoznavanjem ponuditelja s kriterijima i

147 M U Z E O L O G I J A 4 5 standardima prihvaćanja donacija Gra- e) postojanje koncepcije o suradnji s dru- du, gim baštinskim institucijama (drugim - tijekom valorizacije i procjenjivanja muzejima, knjižnicama, arhivima, ali i vrijednosti i značenja zbirke ponuđene drugim gradskim i državnim institucija- na darovanje, ma važnim za prezentaciju zbirke); - tijekom osmišljavanja prezentacije i iz- f) postojanje koncepcije prikupljanja no- laganja darovane zbirke javnosti; vih akvizicija u vezi sa zbirkom. 8. mogućnost realizacije predloženih uvjeta ponuditelja. Bilješke Unatoč tako definiranim kriterijima, 1 Zanimljivo je da je odredbama članka 18. stručnim ili administrativnim, kriteriji bivšega Zakona o zaštiti spomenika kulture (NN ne bi smjeli postati ograničavajući faktor, 7/67) bilo predviđeno da izvanredne troškove, već bi se svaka darovna ponuda i poten- ako održavanje spomenika ili radovi na njegovu popravku odnosno konzerviranju zahtijevaju cijalna prezentacija donacije morala raz- izvanredne troškove koji premašuju prihode ili matrati i promišljati sa ovih stajališta: druge materijalne koristi što ih imalac ili vlasnik - baštinske vrijednosti sačuvane građe, spomenika ima od spomenika, snosi nadležni - iznimnosti kreirane cjeline i ideja koje zavod za zaštitu spomenika, odnosno nadležni predstavlja, državni organ. Sadašnjim Zakonom o zaštiti i - trajnoga društvenog značenja predmeta očuvanju kulturnih dobara koji se primjenjuje u Republici Hrvatskoj (NN 69/99, 151/03), i cjeline, u članku 22., utvrđeno je, među ostalim, - korisnosti građe u programima osmiš- sljedeće: Ako troškovi održavanja kulturnog ljenima s vizijom i ciljem korištenja pre- dobra premašuju redovite troškove održavanja dmeta materijalne kulture u kulturnome, ili prihode i druge koristi što ih vlasnik kultur- gospodarskome i ukupnom društvenom nog dobra ima od tog dobra, vlasnik ima pravo na naknadu izvanrednih troškova, za što se iz razvoju. državnog proračuna osiguravaju sredstva. Nakon darovanja za svaku je zbirku da- 2 Vlasnica Zbirke Keglević Plaznik u novinskom rovanu Gradu Zagrebu s muzeološkoga i je intervjuu krajem 1980-ih godina spomenula operativnog aspekta nužno: ideju osnivanja Društva privatnih vlasnika zbi- a) postojanje izjave o poslanju (misiji) rki koje muče isti problemi održavanja zbirki i zbirke; troškova stanovanja (Jakopinec, Jagatić 1987.). Riječ je o zaštićenoj zbirci pok. prof. Branka b) postojanje koncepcije daljnje obrade Plaznika u Mihanovićevoj 34, koja sadržava materijala, interpretacije građe, komu- namještaj iz 19. i 20. st., sobu s namještajem u nikacije zbirke i načina muzejske pre- etno-tradicionalnom stilu i obiteljske portrete, zentacije, ovisno o definiranim cilja- a kao cjelina je autentični ambijent građanskog nim vrstama publike – uz trajnu brigu o stanovanja i arhitekture s početka 20. st. u Za- 27 grebu. održivosti korištenja baštine ; 3 Nacrt kataloga Muzeja za umjetnost i obrt za c) postojanje koncepcije o razvoju zbirke izložbu slika Naše slikarstvo u zbirci Flögl, u četvrti i gradu, u smislu ostvarivanja održane od 15. do 31. ožujka 1953. (AMUO). potreba korisnika, kako lokalnih stanov- 4 Radnu grupu za privatne umjetničke zbirke nika, tako i posjetitelja; osnovao je USIZ kulture grada Zagreba 13. d) utvrđivanje i ujednačavanje kriterija i siječnja 1976. (odluka o osnivanju, bez br., u: ArGUK). metoda vrednovanja društvenih utjecaja 5 Izvještaj Radne grupe za privatne umjetničke zbirke; zbirke iz 1976., bez. datuma (ArGUK).

148 M U Z E O L O G I J A 4 5

6 Zaključak o unapređivanju zaštite umjetničkih ri o Muzeju zbirki Grada Zagreba kao i pri i kulturno-povijesnih zbirki Skupštine grada prihvaćanju donacije slikara Svečnjaka 1990. Zagreba, broj: 11/2-636/1-1984., 21. veljače godine (ArGUK). 1984. (ArGUK). U sklopu kompleksa na Rooseveltovu trgu 7 Zaključak Izvršnog vijeća Skupštine grada Za- u Zagrebu, uređenoga za smještaj Mimarine greba o pregledu stanja i rješavanju donacija donacije, 1980-tih godina bilo je predviđeno Gradu Zagrebu, Klasa: 061-05/90-01/, Ur. broj: uređenje prostora za Muzej suvremene umjet- 251-01-3/2-90-2, 23. studenoga 1990. (Ar- nosti ili za Muzej donacija. Prema autorima toga GUK). muzeološkog programa iz 1986. (I. Maroević, U prijedlogu kriterija i mjerila vrednovanja pro- B. Beck i V. Zlamalik), jedan blok škole trebao grama koji je u veljači 1991. izradio Gradski je biti namijenjen muzejsko-galerijskim djelat- sekretarijat za obrazovanje, kulturu i znanost, nostima i za smještaj onih likovnih fundusa koji također je utvrđeno da će se zbirke darovane nisu imali riješeno pitanje smještaja, nego su Gradu Zagrebu financirati prema odredbama bili rasuti po različitim institucijama u gradu. darovnih ugovora, a zbirke koje je Grad Zagreb Taj bi prostor, da je prijedlog prihvaćen, mogao povjerio pojedinoj muzejsko-galerijskoj usta- služiti za prezentaciju već realiziranih donacija novi na upravljanje smatrat će se proširenom Gradu Zagrebu i Republici Hrvatskoj, kao i do- djelatnošću tih ustanova i adekvatno ﬁ nanci- nacija najavljenih u to vrijeme. rati. Posebno je određeno da će se pod nak- 9 Zaključak Izvršnoga vijeća Skupštine grada Za- nadom troškova održavanja i čuvanja zbirki greba o pružanju zdravstvenih usluga i socijal- (kada darovatelj u ime Grada Zagreba upravlja ne skrbi za donatore Gradu Zagrebu, Klasa: zbirkom) smatrati mjesečna naknada u visini 550-01/90-01/3, Ur. broj: 251-01-3/1-90-2, 11. dvije prosječne plaće u gospodarstvu grada listopada 1990. (ArGUK). Zagreba (za čuvanje, zaštitu, redovito i stručno S obzirom na to da su se u međuvremenu pro- održavanje, za savjetodavni rad u vezi sa zbi- mijenili zakonski propisi na području zdrav- rkom, nabavu novih akvizicija, za skupljanje i stvene zaštite i zdravstvenoga osiguranja, po- dopunjavanje dokumentacije, kao i za stručno sebno u vezi sa zdravstvenom zaštitom iznad vođenje i popularizaciju zbirke), troškovi standarda utvrđenog obveznim zdravstvenim održavanja zbirki i troškovi investicijskog osiguranjem, Gradski ured za zdravstvo i so- održavanja – adaptacije, popravci i sl. (Krite- cijalnu skrb predložio je izmjene i usklađivanje riji i mjerila vrednovanja programa kulturnog postojećega modela pružanja zdravstvene skr- razvoja Grada Zagreba, veljača 1991., str. 16.; bi donatorima s novim zakonskim propisima. dokumentacija u ArGUK). Odredba koja se uvrštava u zaključke ili izmje- 8 Za prostor Muzeja donacija u dokumentu ne i dopune zaključaka o prihvaćanju darovanja Uređenje zgrade u Demetrovoj ulici broj 3 za – odnosno u ugovore o darovanju ili anekse da- prezentiranje zbirki iz građanskog vlasništva iz rovnih ugovora – za donatore koji to izrijekom 1975. (ArGUK) predlaže se osnivanje muzeja traže, glasi: zbirki grada Zagreba u palači u Demetrovoj ¨“Daroprimatelj Darovatelju, prema potrebi, za 3. U veljači 1976. za tu je svrhu razmatrana života: mogućnost korištenja palače Jelačić u Deme- - podmiruje troškove liječenja i rehabilitacije u trovoj 7, u tekstu već spomenuta zgrada gim- skladu sa zakonom; nazije na Rooseveltovu trgu ili objekti Rudol- - podmiruje troškove pružanja zdravstvene nje- fove vojarne u Ulici braće Oreški (danas Ulica ge i pomoći u kući i troškove dostave obroka u Republike Austrije). Međutim, nakon pregleda kuću.“ privatnih zbirki Grada Zagreba, provedenog od 10 Komisija je na inicijativu Gradskoga ureda veljače do travnja 1976., zaključeno je da “ne za obrazovanje, kulturu i znanost osnovana treba pomišljati na osnivanje posebne ustanove rješenjem – Klasa: 612-08/92-01/137, Ur. broj: koja bi okupila sve zbirke u jednom prostoru“ 251-16-93-2, od 11. svibnja 1993. Članovi Ko- (izvještaj Radne grupe u ArGUK). Ipak, još se misije bili su dr. Ivo Maroević, dr. Vera Kružić- i u ponudi donacije slikara Mirka Račkoga, br. Uchytil, Đuro Vanđura, Nada Premerl, Ida Sla- 06-253/1/1978., 14. 4. 1978. (ArGUK), govo- de Šilović i Nina Gazivoda (ArGUK).

149 M U Z E O L O G I J A 4 5

11 Nakon zaprimanja darovne ponude osniva se ustupanja neke, najčešće materijalne vrijedno- komisija, odnosno Povjerenstvo za valorizaciju sti pojedincu, skupini, ustanovi ili organizaciji zbirke, izradu popisa i ocjenjivanje uvjeta da- Izvor: Hrvatska enciklopedija 3, Da-Fo, Lek- rovanja. Komisija razmatra prijedloge poten- sikografski zavod “Miroslav Krleža“, Zagreb, cijalnog donatora i uvjete uz koje nudi donaciju 2001., str. 31. Gradu Zagrebu, osobito u vezi s prostorom u 14 Ovdje ukratko navodimo pojedine primjere, koji bi zbirka trebala biti smještena te predlaže osobito onih zbirki koje su sadržavale iznimno ustanovu koja bi u ime Grada trebala upravljati vrijedne predmete i druge materijale te je Grad donacijom. Zaključkom Gradskoga poglavar- odigrao određenu ulogu u njihovu očuvanju. stva grada Zagreba o prihvaćanju darovanja I. Grad Zagreb osigurao je stambeni prostor za konačno se određuju uvjeti prihvaćanja dona- svojedobni smještaj Zbirke slika i graﬁ ka slika- cije i ustanova koja će preuzeti upravljanje dara Bele Csikosa Sessije ne bi li ispunio uvjet rovanom zbirkom. za realizaciju donacije Csikosove ostavštine 12 Vidjeti bilješku 7. Jugoslavenskoj akademiji znanosti i umjetnosti 13 DONATOR (lat. donator), darovatelj, dariva- (danas Hrvatska akademija znanosti i umjetno- lac, osoba koja daje ili poklanja, osobito nekoj sti) dana 12. studenog 1973. Nakon prisilnoga javnoj kulturnoj ustanovi, utemeljitelj neke iseljenja Zbirke iz stana u Martićevoj 14, 1993. zadužbine ili zaklade. danas je ta slikarska ostavština klasika hrva- Izvor: Hrvatska enciklopedija 3, Da-Fo, Lek- tskog slikarstva deponirana u Strossmayerovoj sikografski zavod “Miroslav Krleža“, Zagreb, galeriji starih majstora HAZU i nije dostupna 2001., str. 216. javnosti. DAROVANJE (lat. donatio), pravni posao II. Grad Zagreb 5. lipnja 1964. od nasljedni- kojim jedna ugovorna strana (darodavac) dru- ca Zbirke Dolinšek, supruge Marije i sestre goj strani (daroprimcu) namjenjuje neku imo- Hedvige, kupuje za Modernu galeriju 11 slika vinsku korist. Ispunjenjem tog ugovora umanjit iz Zbirke Rafaela Dolinšeka (autori slika su će se imovina darodavca i povećati imovina K. Hegedušić, M. Trepše, J. Generalić, O. daroprimca. Ono što darovanjem dobiva da- Postružnik). Zbirku Dolinšek 28. lipnja 1963. roprimac naziva se dar (poklon). Isprava o Regionalni je zavod za zaštitu spomenika kul- darovanju naziva se darovnica. Dar može biti ture i prirode (AKOMK) zaštitio kao spomenik u cijelosti ili u nekom idealnom dijelu stvar, kulture. pravo i imovina. Darovanje je dobrovoljno ili III. Za Zbirku odlikovanja Veljka Malinara, besplatno. Darovanje ostaje besplatno i ako je darovanu Hrvatskome povijesnom muzeju, 27. daroprimcu dar namijenjen uz nalog da nešto svibnja 1982., Grad Zagreb se ugovorno obve- učini ili ne učini (donatio sub modo). Ako je zao osigurati mjesečnu naknadu darovatelju za darovanje učinjeno tako da daroprimac du- nove akvizicije jer je to bio uvjet darovanja. guje protučinidbu, ali manje vrijednu od dara, Zbirka odlikovanja Malinar zaštićena je 17. to je mješoviti pravni posao; naplatni se dio studenog 1980. rješenjem Regionalnog zavoda tako prosuđuje, a višak je tek darovanje. Da- za zaštitu spomenika kulture i prirode u Zagre- rovanje je u načelu neformalan posao. Ipak, bu (ArGUK). za valjanost darovanja nekretnina zahtijeva se IV. Prema darovnom ugovoru, bez br., 24. 7. pisani oblik, a za valjanost obećanja dara oblik 1984. (ArGUK) kojim je slikar naivac Matija javnobilježničkog akta. Darovanje obvezuje i Skurjeni bivšoj zagrebačkoj općini Zaprešić, po pravilu je neopozivo. Imaju ga pravo pobija- današnjemu Gradu Zaprešiću, darovao dio ti darodavčevi vjerovnici, ako ono ide na njiho- svoje ostavštine, Grad Zagreb se preko tadašnje vu štetu i darodavčevi nužni nasljednici, ako Udružene samoupravne interesne zajednice im vrijeđa pravo na nužni dio. Izvor: Hrvatska kulture Grada Zagreba obvezao da će osigu- enciklopedija 3, Da-Fo, Leksikografski zavod rati ﬁ nancijska sredstva za djelovanje Galerije “Miroslav Krleža“, Zagreb, 2001., str. 34. “Matija Skurjeni“ te da će urediti i otvoriti Ga- DAR, ono što se drugome daje, poklanja, čime leriju u posebnom objektu. Tu je obvezu Grad se iskazuje zahvalnost, štovanje ili ljubav pre- Zagreb ispunio, te je 1987. uredio i za javnost ma onomu kome se daje; način besplatnog otvorio Galeriju “Matija Skurjeni” u komplek-

150 M U Z E O L O G I J A 4 5

su Novih dvora Jelačićevih u Zaprešiću, Aleja slike, satove od 18. st. umjetnički obrt, fotola- Đure Jelačića 6, gdje je darovana zbirka stal- boratorij iz 1930. i noviju sakralnu umjetnost – no izložena (Zbirka “Matija Skurjeni”, 1987.). ukupno oko 100.000 predmeta (dokumentacija Želeći učiniti dar “narodu ovoga kraja”, Matija u ArGUK). Dijelovima te Zbirke Grad Zagreb Skurjeni darovao je 21 svoje umjetničko ostva- je dodijelio prostor, a svake godine sufi nancira renje nastalo od 1948. do 1975. godine (slike, troškove zakupa dijela Zbirke smještene izvan crteži i grafi čke mape). Kasnije je dodatno ustu- Zagreba. Vladimir Dodig Trokut još 9. siječnja pio Galeriji na posudbu još 10 likovnih radova 1995. je na temelju zalaganja ondašnjega Gra- (ArGUK). Uvjet darovanja bio je da daroprima- dskog ureda za kulturu, sklopio s Gradom Za- telj, Općina Zaprešić, dodijeli obitelji Skurjeni grebom ugovor o zakupu poslovnog prostora u u vlasništvo dvosobni stan u Zaprešiću te da se Zagrebu, Jukićeva 16, površine 150 m², Klasa: darovani predmeti čuvaju, održavaju i vode kao 372-04/94-01/668, Ur. broj: 251-01-05/4-94-3, spomenička vrijednost za zadovoljavanje kul- 9. 1. 1995., u kojemu stoji da se prostor do- turnih i znanstvenih potreba građana (darovni djeljuje za smještaj i pohranu zbirke Antimu- ugovor u ArGUK). Naivni slikar Matija Sku- zej. Ugovor se automatski produžuje svakih pet rjeni (Veternica pokraj Golubovca, 14. prosinca godina. U međuvremenu je, s obzirom na to da 1898. – Zagreb, 4. listopada 1990.), radio je je prostor u Jukićevoj 16 predviđen za drugu kao rudar i soboslikar, a tek nakon umirovljenja namjenu, Gradski ured za obrazovanje, kulturu potpuno se posvećuje slikarstvu. Nadrealistički i šport zatražio od Gradskoga poglavarstva do- radovi Matije Skurjenija čine osobit i jedin- djelu drugoga, adekvatnog prostora za pohranu stven opus unutar hrvatske naivne umjetnosti. i izlaganje Trokutove zbirke. Izlagao je u Zagrebu, Parizu, Kölnu, Zürichu, VIII. Grad Zagreb je, sukladno kriterijima za Milanu i dr. otkup muzejske građe, sudjelovao u otkupu V. Zbirka knjiga i predmeta iz života i povijesti predmeta iz drugih privatnih zbirki za gradske grada Samobora Ivana Sudnika darovana je Sa- i državne muzeje i galerije. Uglavnom je riječ moborskome muzeju, uz ugovorne fi nancijske o pojedinačnim akvizicijama. Osim navedenih obveze Grada Zagreba. Zbirka je trebala biti primjera otkupljivali su se predmeti iz Zbirke smještena u Muzeju Samobora i “prezentirati Jelačić Ivana Gerersdorfera za Hrvatski povije- sve vidove javnog života Samobora, znanosti sni muzej te pojedinih umjetnina iz Zbirke Zi- i industrije” (dokumentacija u ArGUK). Da- stler i iz Zbirke Sporčić-Kosinjski za Muzej za rovanje je realizirano u svibnju 1984. Rješenje umjetnost i obrt i dr. o preventivnoj zaštiti Zbirke Sudnik, koja se IX. Osobito je važan otkup predmeta Zbirke sastoji od 143 popisane jedinice, donio je Re- Mažuranić koja je, u onome dijelu u kojemu gionalni zavod za zaštitu spomenika kulture u je preostala u kući Mažuranić u Jurjevskoj 5, Zagrebu 10. siječnja 1984., broj: 03-09/I-12/2 gotovo u cijelosti otkupljena za Hrvatski po- (ArGUK). vijesni muzej. Ukupno je otkupljeno 58 pred- VI. Grad Zagreb ugovorno se obvezao ispla- meta (stilski namještaj, slike, litografi je i dage- ćivati sredstva za održavanje zbirke te za naba- rotipije, portreti obitelji, predmeti umjetničkog vu novih akvizicija za Zbirku leptira entomolo- obrta i arhivski dokumenti) vezanih za obitelji ga Zdravka Lorkovića, koja je 1986. darovana Mažuranić, Demetar, Kušlan, Sermage i Brlić. Hrvatskome prirodoslovnome muzeju (darovni Niz predmeta (većinom osobne predmete i do- ugovor u ArGUK). Zbirka ima 40.000 primje- kumentaciju o obiteljima Mažuranić i Demetar) raka leptira i prati je bogata znanstvena rukopi- Herta Mažuranić darovala je i izravno Hrva- sna građa, a zaštićena je kao spomenik kulture tskome povijesnom muzeju (dokumentacija u 1985. godine (dokumentacija u ArGUK). ArGUK). Od 1987. do 1989. godine otkupljeni VII. Antimuzej Vladimira Dodiga Trokuta su komadi namještaja, slike, portreti, predme- zaštićen je 1981. godine kao spomenik kulture, ti umjetničkog obrta, knjige, arhivska građa i a prema rješenju o preventivnoj zaštiti iz 2002. osobni predmeti. Godine 1990. Herta Mažuranić sadržava prapovijesnu zbirku, etnografi ju, in- zbog zdravstvenog se stanja preselila u Beč, ventare obrtnika, ezoteriju, ambalažu, tehničku svojoj obitelji. Kada je nakon toga, 1991., kuća zbirku, dokumente, fotografije, suvremene Mažuranić prodana drugom privatnom vlasniku,

151 M U Z E O L O G I J A 4 5

Grad je bio “zatečen” tom prodajom jer nije rea- Džamonje uredio prostor površine 327 m² u girao navrijeme kako bi kuću kao memorijalni Jurkovićevoj ulici 23 u Zagrebu. Prostor je bio ambijent povijesno značajne hrvatske obitelji namijenjen izlaganju njegove buduće donacije, sačuvao u kulturne i baštinske svrhe. trebao je služiti kao umjetnikov atelijer i kao Napominjemo da je dr. Želimir Mažuranić čuvaonica umjetnina. Prostor pod nazivom (1882. – 1941.) 1937. darovao Gradu Zagrebu Atelier Dušana Džamonje svečano je otvoren brončani spomenik Sv. Jurja, autora Kompat- javnosti 29. ožujka 2006., ali donacija nije rea- schera i Windera. Grad je pri uvozu umjetnine u lizirana. Dušan Džamonja darovao je i Repu- Hrvatsku pomogao Mažuraniću ispuniti carin- blici Hrvatskoj 18 svojih skulptura 25. veljače ske odredbe. Vlasnik je želio da spomenik osta- 1997., o čemu više u poglavlju 5.3. ne na istoj lokaciji – u dvorištu kuće Mažuranić 17 Riječ je o ostavštini umjetničkog fotografa Toše u Jurjevskoj – još nekoliko godina nakon nje- Dabca (1907. – 1970.) koja sadržava umjetničke gove smrti. Podatak o toj donaciji Gradu Zagre- fotografi je, negative, inventar atelijera i doku- bu nalazi se u urudžbenom zapisniku iz 1938. mentaciju. To nije donacija Gradu, već je Grad godine, pod brojem: 174280/XIX-1938., Fond od vlasnika Petra Dabca 2004. otkupio zbirku Gradskog poglavarstva, 1918-1941. Nažalost, i namjerava je ostaviti u prostorima Dabčeva sam spis nije sačuvan (Državni arhiv u Zagre- atelijera, u zgradi koja je u postupku povrata bu). Usto, u članku Vitezovo prokletstvo, obja- bivšim vlasnicima. Upravljanje Zbirkom po- vljenome u Vjesniku od 8. studenoga 1987., M. vjereno je Muzeju suvremene umjetnosti. Arhi- Švigir objavljuje pismo Želimira Mažuranića vska građa Zbirke sadržava više od 200.000 predsjedniku Općine u Zagrebu u kojemu Ž. negativa i drugu fotodokumentaciju, kataloge Mažuranić objašnjava svoju nakanu da spome- izložbi, stranu literaturu i korespondenciju. nik pokloni Gradu Zagrebu. Taj je spomenik 16. Ostavština Dabac dokumentira povijest hrva- studenoga 1994. postavljen pokraj stuba koje tske fotografi je od 1940-ih do 1970-ih godina , vode iz Radićeve ulice na Kamenita vrata. Za- kao i društvenu i umjetničku povijest Zagreba. nimljivo je da je Viteški red Hrvatskoga zmaja Tošo Dabac utemeljitelj je socijalno usmjerene 9. prosinca 1944. u svom dopisu načelniku umjetničke fotografi je i jedan od osnivača tzv. grada Zagreba Eugenu Starešiniću predlagao zagrebačke škole umjetničke fotografi je. isto mjesto kao lokaciju za spomenik (dopis u Atelijer, inventar i arhiva zaštićeni su kao kul- Državnom arhivu u Zagrebu). turno dobro rješenjem Ministarstva kulture, 15 O tome smo već pisali (Mihalić, 1995.), ali su Klasa: UP-I-612-08/02-01/1073, Ur. broj: 532- u ovom radu načini prihvaćanja privatnih zbi- 10-1/8-02-2, 21. 11. 2002., a prvi put atelijer rki kao donacija Zagrebu i problemi koji prate je preventivno zaštićen rješenjem Regionalnog tu proceduru sustavnije i detaljnije prikazani i zavoda za zaštitu spomenika kulture u Zagrebu, obrađeni. Broj: 02-620/1-1970, 11. 5. 1970. (ArGUK). 16 Murtić je uputio ponudu Gradu Zagrebu 3. 18 Prema članku 77. Zakona o naknadi za imovinu siječnja 1985. tražeći odgovarajući prostor za oduzetu za vrijeme jugoslavenske komunističke izlaganje svojih slika, emajla i grafi ka. Obve- vladavine (NN 92/96, dalje u ovoj bilješci: zao bi se davati Gradu 5-10 slika kao dodatak Zakon), Republika Hrvatska stječe pravo donaciji. vlasništva imovine koja je predmet naknade Kipar Dušan Džamonja ponudio je 1984. Gra- na temelju odredaba Zakona, a za koju zahtjev du Zagrebu donaciju svojih umjetničkih djela, za naknadu nije podnesen ili je pravomoćno no donacija nije realizirana jer o prostoru u odbijen. Kako bismo upozorili na ozbiljnost Kačićevoj ulici u Zagrebu, gdje su radovi tre- toga problema, kao primjer navodimo, proble- bali biti izloženi, nije postignut dogovor Gra- matiku rješavanja imovinsko-pravnoga statusa da Zagreba i vlasnika prostora – Zagrebačkog prostora u Zagrebu, Radićeva 24, u kojemu sveučilišta. Dušan Džamonja uputio je 2004. Grad Zagreb namjerava urediti galeriju za Gradu Zagrebu novu darovnu ponudu za 84 stalnu prezentaciju Zbirke dr. Josipa Kovačića odabrana umjetnička rada (skulpture i crteže), Hrvatske slikarice rođene u 19. stoljeću i za za čiji je smještaj Grad Zagreb u međuvremenu što Grad Zagreb, na temelju ugovora o do- kupio i prema idejnom rješenju Dušana naciji broj: FLM1 69694/2004, 13. 12. 2004.

152 M U Z E O L O G I J A 4 5

(ArGuk), što ga je sklopio s tvrtkom Hrvatske 20 Zanimljivo je spomenuti slučaj dviju zbirki: telekomunikacije, i Muzejom grada Zagreba, Etnografske zbirke Petra Senjanovića i Zbirke ima osigurana sredstva. Naime, nakon što su, tradicijskoga nakita Aranke Njirić. Iako su obje prema Zakonu, bivšim vlasnicima prostora preventivno zaštićene kao spomenici kulture te u podrumu i prizemlju kuće u Radićevoj 24, su se nalazile u evidenciji nadležnoga Zavoda površine 244,9 m², 2001. vraćene 2/6 dijela tih za zaštitu spomenika, Etnografski muzej, koje- nekretnina, Grad Zagreb je 2003. od bivših vla- mu su zbirke ponuđene na upravljanje, nije ih snika otkupio 2/6 dijela nekretnina jer je u tom prihvatio, uz obrazloženje, da za prvu zbirku prostoru planirano uređenje galerije. Nakon što ne postoje prostorni uvjeti za prihvat građe koja je utvrđeno da za ostale 4/6 suvlasničkog dijela se ne razlikuje od već postojeće građe muzeja, nije podnesen zahtjev za povratom, nadležno odnosno da za drugu ponuđenu zbirku nisu tijelo donijelo je 2004. na Zakonu utemeljeno zainteresirani. rješenje, prema kojemu se u ostale 4/6 idealnog Zbirka P. Senjanovića (1938.) dijelom je dijela tog prostora utvrđuje vlasništvo Repu- naslijeđena od njegove bake Ljubice Pfeiffer, blike Hrvatske. Kako bi Grad Zagreb mogao koja je prije Drugoga svjetskog rata bila vlasni- urediti prostor za navedenu namjenu, neopho- ca trgovine i posudionice narodnih nošnji pod dno je dokraja riješiti imovinsko-pravni status nazivom Narodne nošnje i rukotvorine u Ilici prostora, odnosno Grad Zagreb treba postati 36. Ta je etnografska zbirka zaštićena 1946., vlasnikom cijeloga prostora kako bi mogao a na popisu je i stilski namještaj. Dana 16. li- dobiti građevnu dozvolu. Stoga je Grad uputio stopada 1943. Zbirka je popisana kako bi se 2004. Republici Hrvatskoj prijedlog za cjelo- država mogla njome koristiti za izložbe. Imala vito rješenje imovinsko-pravnog statusa spo- je 2.500 popisnih brojeva etnografske građe iz menute nekretnine na način da Republika Hr- 19. i 20. st., namještaja iz 18. i 19. st. te predmeta umjetničkog obrta (AKOMK). Zbirka vatska donese odluku o prijenosu 4/6 idealnih je ponovno preventivno zaštićena 9. 10. 1990. dijelova nekretnine, bez naknade, u korist Gra- godine (ArGUK). Godine 1993. stručnim je da Zagreba, da zamijeni nekretninu s nekom pregledom ustanovljeno da iz zbirke nedostaju drugom u vlasništvu Grada ili da proda Gradu najvrednije stvari te da je neadekvatno čuvana. te 4/6 dijela suvlasništva nekretnine. Do 2007. Darovna ponuda Gradu Zagrebu nije realizi- Grad Zagreb i Republika Hrvatska nisu se do- rana jer muzejske ustanove nisu pokazale za- govorili ni o jednom od predloženih rješenja. nimanje za tu građu. Muzej Turopolja također To je očit primjer kako dugotrajno nerješavanje nije bio zainteresiran za Zbirku, jer ne sadržava imovinsko-pravnih odnosa, u ovom primjeru predmete iz Turopolja. problematike vlasničkog statusa koji je u vezi Zbirka etnografske građe Aranke Njirić Varge s povratom nekretnina bivšim vlasnicima ( ute- (1927. – 2006.) preventivno je zaštićena 1992. meljenim na Zakonu), onemogućuje uređenje godine i ponovno 28. lipnja 2002. (ArGUK). pojedinih prostora za stalnu prezentaciju vrije- U ondašnjim ratno-političkim okolnostima, s dnih zbirki darovanih Gradu Zagrebu, čak i obzirom na podrijetlo predmeta iz Bosne i Her- onda kada Grad Zagreb, kao u ovom primjeru, cegovine, Makedonije i Crne Gore te s obzirom već ima osigurana sredstva za to. na to da već posjeduje sličnu građu, Etnografski 19 Slikar Antun Motika (1902. – 1992.) ponudio muzej nije prihvatio Zbirku. Zbirka se sastoja- je 16.000 svojih djela Gradu Zagrebu 1991., ali la od nakita, ukrasnih predmeta iz 19. i 20. st., je prije realizacije donacije umro. Ostavština je tradicijskog nakita te autorskog nakita vlasnice zaštićena kao kulturno dobro. Motikin nećak i Zbirke. Ista je građa bila izložena na samostal- oporučni nasljednik dr. Dušan Motika želio je, nim izložbama 1989. godine u Etnografskome u svojstvu donatora, nastaviti postupak, ali su muzeju i 1998. godine u Muzejsko-galerijskom se u međuvremenu javili osporavatelji slikaro- centru (Klovićevim dvorima). ve oporuke, nakon čega je uslijedila dugotrajna 21 To je sukladno i postojećim međunarodnim ostavinska rasprava. Donacija dijela Motikine standardima sadržanim u ICOM-ovu kodeksu ostavštine ostvarena je 2006. u Puli potpisi- profesionalne etike. Vidjeti: Statut & Kodeks vanjem ugovora s Gradskim poglavarstvom profesionalne etike, ICOM, Nacionalni komitet grada Pule. ICOM-a, Zagreb, 1991., toč. 3., str. 25-26.

153 M U Z E O L O G I J A 4 5

22 U prilogu VII. ovog rada dajemo razrađeni 1. vrijednost sadržaja zbirke mogući operativni plan kulturne politike Grada - umjetnička (estetska) Zagreba za dio muzejske djelatnosti koji se od- - kulturnopovijesna dokumentarnost nosi na privatne zbirke donirane Gradu. - raritetnost 23 Zapisnik 15. sjednice Hrvatskoga muzejskog - vremenska, datumska određenost vijeća od 31. ožujka 2005. – Klasa: 612-05/05- - očuvanost 01/24; Ur. broj: 532-05-02/05-04 (ArGUK). - materijalna (tržišna) vrijednost: 24 Realna je mogućnost uređenja prostora za 2. vrijednost cjeline tu namjenu u nekome od drugih primjere- - povezanost i jedinstvenost zbirke nih objekata u Zagrebu, primjerice u palači - specifi čnost cjeline Magdalenić-Drašković-Jelačić. Taj je objekt - instruktivnost zaštićeno kulturno dobro, autentično poveza- - tipološko određenje no sa značajnim obiteljima hrvatske povijesti. - veličina Svojedobno je Hrvatski povijesni muzej pred- - pojedinačne vrijednosti; lagao tu palaču za prezentaciju Zbirke Jelačić 3. vrijednost ambijenta iz svog fundusa. Kulturna namjena palače - ambijentalna izvornost svakako bi bila najprimjerenija, pridonijela bi - povezanost s prostorom oživljavanju Gornjega grada i na taj bi način - značenje u široj prostornoj sredini u njoj bila moguća prezentacija onih zbirki - koncentracija zbirki na određenom prostoru; doniranih Gradu Zagrebu za koje postoji ugo- 4. funkcija, odnosno, zadovoljavanje društvenih vorna obveza prezentacije (Perčić, Crnobori), potreba eventualno i onih koje su tek najavljene kao - opća odgojno-obrazovna donacije (primjerice, velika donacija cjelokup- - rekreativna - studijsko-znanstvena; ne likovne ostavštine kipara, slikara i grafi čara 5. način funkcioniranja Ivana Lesiaka i njegove supruge Ele Lesiak, - mogućnost javnog korištenja arhitektice i grafi čarke). Gradsko poglavarstvo - mogućnost zatvorene zbirke grada Zagreba na sjednici održanoj 22. veljače - zbirka zatvorenog tipa s mogućnošću stu- 2007. prihvatilo je prijedlog Gradskog ureda dijskog rada; za kulturu još iz 1997. da se ta palača uredi 6. prostorno-tehnički uvjeti zbirke za prezentaciju darovanih zbirki, te je palaču - prostorna podobnost Magdalenić-Drašković-Jelačić dodijelilo na - fi zičko stanje prostora upravljanje i korištenje Muzeju grada Zagreba, - tehnički uvjeti osiguranja, čuvanja i prezenta- i to za pohranu i izlaganja donacija Gradu Za- cije grebu (zaključak, Klasa: 372-01/07-01/65, Ur. - održavanje zbirke (higijenski uvjeti i konzer- broj: 251-03-02/2-07-2, 22. 2. 2007., ArGUK). vatorsko-restauratorski radovi) 25 Primjerice, posljednjih godina Gradsko vijeće - materijalni uvjeti vlasnika za materijalno Glasgowa razmatra zahtjeve za predajom održavanje zbirke i prostora; slika koje je brodovlasnik Burrell nabavio od 7. status zbirke njemačkih trgovaca umjetninama 1930-ih godi- - imovinsko-pravni (sada, u budućnosti, izjave na. O donaciji Burrell vidjeti poglavlje 5., toč. vlasnika) 5.4. - u javnoj funkciji (sada, ubudućnosti, stajalište 26 Primjera radi, Radna grupa za privatne umjet- vlasnika) ničke zbirke, sastavljena od muzeologa, povjes- - patronat ili upravljanje (sada, u budućnosti, ničara umjetnosti i gradskih službenika (Ivo mišljenje vlasnika). Maroević, Nada Križić, Krunoslav Lešić, Lji- Podaci su preneseni iz izvješća što ga je Rad- ljana Poljak, Vesna Lukatela, Stanko Staničić, na grupa podnijela gradskim tijelima nakon Marijan Susovski, Nada Premerl, Dubravka završenog posla (ArGUK). Mladinov, Radoslav Putar), obrađivala je pri- Proširujući koncept održivog razvitka na pokret- vatne zbirke na području grada Zagreba prema nu kulturnu baštinu, Maroević (2001.) govori ovim kriterijima: o potrebi određivanja uvjeta njezina čuvanja i

154 M U Z E O L O G I J A 4 5

uporabe (reguliranje broja posjetitelja, prezen- povjereno upravljanje privatnim zbirka- tacija u odgovarajućim prostorima). Zbog tih ma darovanima Gradu Zagrebu trebaju bi se razloga u budućnosti eventualno mogla osvijestiti svoju muzeološku poziciju i pokazati potreba za strategijom demarketinga s obzirom na skučenost prostora u kojemu su predlagati programe čiji će društveni i smještene i prezentirane donirane gradske zbi- kulturni učinci u životu grada Zagreba rke. biti prepoznatljivi i stvarni. Iako Grad Zagreb ima jasno utvrđenu Rezime za polazišta učinkovitoga politiku prema donacijama iz privat- sustava doniranja kulturne baštine iz nih kolekcija, sustavna briga o baštini privatnoga vlasništva iz privatnih zbirki i ostavština na način kako se provodi u pojedinim inozemnim sredinama, o kojima će biti riječ u po- Jasnim kriterijima u vezi s prihvaćanjem glavlju 5. (npr. Grad Pariz, Velika Bri- donacija Gradu Zagrebu i njihovim zapri- tanija), može biti inspirativna i za gra- manjem te utvrđenom procedurom i osigu- dske uprave u Hrvatskoj. Usto je nužna ranim sredstvima za čuvanje, održavanje međusobno usklađena suradnja gradske i muzejsku prezentaciju tih zbirki, koor- i državne uprave, privatnih fundacija i, dinacijom nadležnih tijela gradske uprave dakako, vlasnika privatnih zbirki, osobi- moguće je promptnije i uspješnije rješavati to zbog potrebe pronalaženja načina na- probleme darovanih zbirki i time prido- micanja većih ﬁ nancijskih sredstava za nijeti zaštiti iznimno važnog segmenta obnovu objekata u kojima se nalaze da- kulturne baštine sačuvanoga u privatnom rovane zbirke te učinkovitijeg rješavanja vlasništvu. Da bi takva nastojanja bila imovinsko-pravnih odnosa povezanih s plodonosna u smislu razvojnih kulturnih takvim objektima. i društvenih utjecaja i učinaka muzejskog Iako se pojedini vlasnici prilično temelji- djelovanja, potrebno je razviti sustavan to sami brinu za svoje zbirke i za njiho- muzejski i muzeološki rad na zbirkama, vu djelomičnu ili potpunu prezentaciju kontinuirano obavještavati javnost o akti- javnosti, stručna i financijska pomoć vnostima zbirki te informacije o njima i uglavnom je nužna. Baštinske i dru- vrijednosti sadržane u njima učiniti razu- ge kulturne institucije i gradska uprava mljivima i uključiti ih u gradski kulturni trebaju surađivati s privatnim osobama život, jer baština je sigurna od propadanja u vrednovanju i čuvanju predmeta ma- samo onda kada je “zaštićena samom terijalne kulture i kulturnog naslijeđa. sviješću onih koji ju smatraju baštinom” To će omogućiti da te institucije budu (Marin, 1982.). uključene i upoznate sa stanjem pojedi- Na taj način financijska sredstva što ne zbirke ne čekajući eventualno preu- se izdvajaju iz gradskog proračuna za zimanje (darovanjem, ostavinama ili zaš titu kulturne baštine i, osobito, za kupnjom) predmeta koji su (pre)ostali u čuvanje, održavanje i prezentaciju daro- privatnom vlasništvu te da, dok je zbirka vanih zbirki neće biti samo puki trošak, još u privatnome vlasništvu, aktivno su- već ulaganje u kulturni, turistički i ukup- djeluju u njezinu zaštićivanju i uočavanju ni društveni razvoj Grada.Osim toga, mogućnosti i vrijednosti koje bi putem baštinske i druge institucije kojima je zbirke mogle podići kvalitetu življenja i

155 M U Z E O L O G I J A 4 5 pridonijeti kulturnom razvoju Grada Za- je potreban zakon, ponovimo to, da bude greba. Takav bi način rada bio na tragu učinkovit“.1 osviještenoga, suvremenog muzejskog i razvojnog djelovanja, o čemu će biti više Bilješke riječi u poglavlju 4. 1 Tekst Victora Hugoa Guerre aux démolisseurs Primijenimo li riječi Victora Hugoa na iz 1825., protiv uništavanja povijesnih zdanja privatne zbirke, treba reći da su njima francuske rojalističke i crkvene tradicije: Il y a zaista obuhvaćena dva segmenta – upo- deux choses dans un édiﬁ ce: son usage et sa raba i ljepota: “(...) uporaba pripada (...) beauté. Son usage appartient au propriétaire, sa beauté à tout le monde, à vous, à moi, à nous vlasniku, ljepota čitavom svijetu: vama, tous. Donc, détruire, c’est dépasser son droit. meni, nama svima. Dakle, uništavanje, (…) S’il faut une loi, répétons-le, qu’on la fasse to je prekoračenje svoga prava. (...) Ako (Architecture et patrimoine..., 2004).

156 M U Z E O L O G I J A 4 5

PRIVATNE ZBIRKE DAROVANE riju, zbog njihovih zajedničkih obilježja, GRADU ZAGREBU SUB svrstane privatne zbirke darovane Gradu SPECIE SUVREMENOGA Zagrebu (Maroević, 2000.). Radi “pokri- MUZEOLOŠKOG PROMIŠLJANJA vanja” prigradskih i širih gradskih naselja, Maroević je tada predložio da se Privatne zbirke darovane Gradu muzej privatnih zbirki u vlasništvu Gra- Zagrebu kao inačica muzejske prakse da Zagreba smjesti u novim gradskim Suvremene tendencije u muzeološkom prostorima. Svoje je mišljenje obrazložio promišljanju i muzejskoj praksi usmje- tvrdnjom da bi u suvremenom i ﬂ eksibi- rene su prema posebnom vrednovanju lnom prostoru “zbirke koje su izgubile konteksta i ambijenta, čime je otvoren temeljni kontekst sakupljačeva prostora” prostor muzeološkom prezentiranju pri- pronašle svoje mjesto. Ideja o osnivanju vatnih ambijentalnih zbirki i ostavština, zagrebačkog Muzeja donacija pojavljuje kao i predstavljanju privatnih zbirki se još od vremena uređenja kompleksa koje su izgubile autentični ambijent, ali Muzejsko-galerijskog centra za potrebe su predmeti zadržali kontekst zbirke u Muzeja Mimara na Rooseveltovu trgu, čijem su okrilju vlasnikovim izborom, ali nikada nije ostvarena. Isprva je ne- pronašli mjesto. dostajalo sredstava, ali se pokazalo da ni Svijest o takvim tendencijama postoji i unutar muzejske struke ne postoji sugla- u kreatora hrvatske kulturne politike, te snost o muzeološkoj prezentaciji razno- se, primjerice, u dokumentu Ministar- rodne građe privatnih zbirki na jednome stva kulture Republike Hrvatske Hrva- mjestu. Zanimljivo je da se upravo u to tska u 21. stoljeću, Strategija kulturnog vrijeme, krajem osamdesetih i početkom razvitka (2001.), upozorava na potrebu devedesetih godina 20. st., Grad Zagreb pružanja potpore muzejskim formama darovnim ugovorima obvezao na cjelo- koje “muzeološki valoriziraju vezu am- vito izlaganje, primjerice, Zbirke Perčić bijenta i autentičnog predmeta“ kao i ili ciklusa Zemlja iz Zbirke Svečnjak. “novim, posebnim i inovativnim mu- U prošlosti su, zbog nerazumijevanja zejskim formama“. Među prvospomenu- gradskih vlasti i neriješenih imovinsko- tim nabrojeni su Krležin Gvozd i Zbirka pravnih odnosa, kao i zbog nepoznavanja Anke Gvozdanović, a među drugima suvremene muzejske prakse i inozemnih Muzej ženskog slikarstva. Tri spomenu- kvalitetnih rješenja, pojedine privatne ta muzejska projekta zasnivaju se upravo zbirke darovane Gradu Zagrebu u sana privatnim zbirkama ili ostavštinama mom početku izgubile vrijedan prostorni darovanima Gradu Zagrebu. kontekst (Zbirka Gerersdorfer u palači Forma muzejske prezentacije privatnih Magdalenić-Drašković-Jelačić, Zbirka zbirki i ostavština darovanih Gradu Za- Penić u kući Frank, koju je projektirao grebu nije bila, niti je još uvijek, jedno- arhitekt V. Kovačić). U budućnosti bi se stavno i jednoznačno određena. Prema I. to moglo dogoditi i sa Zbirkom Magjer Maroeviću, u drugu su kategoriju muzeja na Tomislavovu trgu u slučaju njezi- uvršteni oni koji bi trebali zadovoljiti na premještanja u Muzej za umjetnost i potrebe grada i regije (lokalni muzeji, obrt. Poslije Drugoga svjetskog rata već Muzej grada Zagreba) i u tu su katego- osiromašena slika zagrebačke građanske

157 M U Z E O L O G I J A 4 5 kulture življenja i skupljanja, na taj je Najvrednije zbirke u vlasništvu Grada način dodatno potvrđena. Iako su pred- Zagreba nesumnjivo su one ambijental- meti podrijetlom iz privatnih zbirki znatne. O autentičnom ambijentu možemo no obogatili građu muzeja, većina nije govoriti u dva primjera. Jednom je riječ stalno izložena, a mnogi – i kad jesu – o ambijentu u kojemu je značajna osoba nisu adekvatno prezentirani, jer se izlažu živjela i stvarala, u kojemu se nalazi nje- bez oznake podrijetla predmeta i imena zina ostavština i osobne stvari, ali prostor, prijašnjih vlasnika; time se zanemaruju uz umjetničku ili drugu ostavštinu, ne sastavnice njihova identiteta i reduci- sadržava zbirku nastalu dugogodišnjim ra njihova kulturna biografi ja. Prema I. skupljanjem predmeta (Kljaković, Ri- Kopytoffu, pojam kulturna biografija chter, Svečnjak, Schneider). U drugom predmeta obuhvaća “podatke o povije- primjeru, riječ je o autentičnim ambijen- sti predmeta, ulogama koje je predmet tima u kojima je zbirka rasla planskim imao tijekom svog društvenog života te prikupljanjem umjetnina, ili pak ukusnim o tome kako je predmet mijenjao status ili umjetničkim osmišljavanjem privatno- različitim obrascima razmjene“ (van ga građanskog interijera (Gvozdanović, Mensch, 1992.; Pearce, 1995., 25. i Dujšin Ribar, Krleža, Magjer, Frangeš, 353.). Gubeći informacije o ljudima koji- V. Kovačić). Neki od takvih ambijena- ma su predmeti pripadali, gubimo znanja ta arhitekturom unutrašnjeg prostora u o povijesti i načinu života kojih smo u suglasju su s ugrađenim predmetima u ovom gradu sljednici, što nije bio slučaj njima(Frangeš, V. Kovačić) te arhitek- u sredinama gdje je privatno vlasništvo tura i predmeti zajedno čine autentično ostalo neupitno, te je i važnost životnoga cjelovito umjetničko djelo. i privatnog konteksta predmeta osobito Iako je oduvijek postojao poseban in- naglašena. U tekstu u kojemu se raspra- teres publike za rekonstruirane sobe s vlja o zadacima što ih britanska Udruga obilježjima pojedinih epoha (stilske sobe, muzeja postavlja svojim članovima, ek- engl. period rooms) (Saumarez Smith, splicitno se naglašava važnost pokušaja 1989.), povijesnih načina unutrašnje razumijevanja ljudi koji su na različite dekoracije ili umjetničkih stilova, u mu- načine sudjelovali u kulturnoj biografi ji zejima se često pokazalo neizvedivim predmeta razumijevajući značenje što održavati takve kontekste unutar stalnih su predmeti imali za njih.1 Ili, na dru- postava. Stručno zalaganje za rekon- gome mjestu, ističe se da osviješteni strukciju prostora isprva se temeljilo na muzeološki pristup predmetima podrazu- načelima zaštite baštine in situ, a kasnije mijeva “prepoznavanje preokupacija na zahtjevu za autentičnošću predmeta ljudi koji su izradili, koristili, posjedo- i ambijenta. Pri ICOM-u je 1998. osnovali, skupili ili dali predmete u zbirci“.2 vano udruženje koje se isključivo bavi Dijagnosticirajući izostavljanje imena čuvanjem i muzeološkom prezentacijom ljudi s muzejskih legendi i iz prezenta- povijesnih kuća-muzeja, ICOM-ov In- cija predmeta u hrvatskim muzejima, ternational Committee for Historic Hou- naglašavamo vrijednost građe privatnih se (DemHist).3 R. Pavoni donosi prelimi- zbirki sačuvanih putem donacija Gradu narnu defi niciju povijesne kuće-muzeja Zagrebu. kao posebne muzeografske kategorije

158 M U Z E O L O G I J A 4 5 specifi čnih tipoloških obilježja navodeći svijesti posjetitelja (raspored i funkcije da su – povijesne kuće–muzeji... insti- prostorija i uspoređivanje dekorativ- tucije koje su, makar u uzastopnim pri- nih i uporabnih elemenata unutarnjeg godama, otvorene za javnost sa svojim uređenja), čime se uspostavlja familijar- namještajem i zbirkama i koje se nikada nost i bliskost. nisu koristile za izlaganje zbirki druga- Muzeološki pristup kućama-muzeji- čijeg podrijetla“ (Pavoni, 2001b). U tu ma temelji se na kontekstu i osobnosti, se kategoriju ubrajaju palače, kuće poz- manje na povijesno-umjetničkome ma- natih ljudi, kuće umjetnika, kuće koje terijalu. Naime, mora se imati na umu prezentiraju određeno razdoblje ili stil, da je muzeološka odgovornost upravo u kuće kolekcionara i obiteljske kuće koje tome da se “ono što je po defi niciji pri- čuvaju tradiciju i sjećanja nekoliko ge- vatno transformira u zajedničku baštinu neracija. Kuće-muzeji isprva su uglav- koja se spremno dijeli i razumije, baštinu nom bile privatne naravi. Kuća-muzej učinjenu od stvari, gesta, prostora i lju- “obuhvaća zaštitnu i edukacijsku ulogu di, koja ostaje nerazumljiva ili skrivena, muzeja, ali i komunikacijske, kognitivne ali koja ostaje u svakom slučaju privat- i emotivne konotacije privatnog doma” na i osobna invencija“ (Pavoni, 2002b). (Pavoni, 2001b). Iako su mnogi povije- Kuće-muzeji muzeološki su zahtjevni sni interijeri takvih kuća s vremenom projekti “zbog složenog i neraskidivog uništeni, danas se radi na njihovu restau- odnosa između arhitekture, predmeta, riranju ili rekonstrukciji u novim mate- dekoracije i stanara i zbog njihove spo- rijalima. Takve kuće-stanovi zadržavaju sobnosti da preobraze osobnu dimenziju odnos s autentičnim, ne muzejski fa- prostora doma u amblem čitave epohe briciranim, već povijesnim životom, i ili cijele civilizacije“ (Pavoni, 2002b). J. to na nekoliko razina. Te razine, prema Ayres navodi zapažanje K. Hudsona da našemu mišljenju, možemo svrstati na se u povijesnim kućama-muzejima, zbog ovaj način: specifi čnog isprepletanja ljudi i prosto- - putem ljudi čija se prisutnost osjeća u ra, osjećamo sigurnima. Kuće-muzeji rasporedu i funkciji ostavljenih predmeta ne gube ozračje doma, a dom je “jedan i u povijesno utemeljenoj priči o njihovu oblik umjetnosti u kojemu svi sudjeluje- životu, radu i težnjama; mo“ (Ayres, 1990., 147-152.). Projekt - prutem predmeta koji su izborom vla- SAMDOK, 4 primjerice, temelji se na snika našli svoje mjesto u prostoru, pulsi- shvaćanju da je “dokumentacija života ranjem života unutar stambenog prostora doma veoma važna za svaku muzejsku na temelju neke promišljene ili slučajne, generaciju... odabrani predmeti mogu biti očite ili zagonetne, specifi čne vrijednosti ili veoma obični ili veoma simbolični... ili značenja; (ili) odražavaju funkcije značajne za - putem prostora koji svjedoči o navika- razdoblje, lokalitet ili određenu grupu ma i shvaćanjima ljudi i društva kojega ljudi“ (Johnsdotter, 1994.). sami nismo bili svjedoci i o vremenu koje Poznatiji svjetski primjeri nekad privat- će teći nakon nas kao što teče nakon njih; nih, a danas muzejski iznimno uspješnih - putem usporedbe dvaju domova, onoga prostora, kuće su poznatih književnika posjetiteljeva i onoga koji se posjećuje u (npr. Tolstoja, Dickensa, Balzaca, Hu-

159 M U Z E O L O G I J A 4 5 goa,5 književnika iz više ruskih obitelji u ih voljni otvoriti zainteresiranim posje- kući-muzeju Muranovo). Brojne eduka- titeljima, pružaju muzeološki osobit tivne, knjižnične i muzeološke aktivno- doživljaj skupljenih predmeta, zbirke sti čine nabrojene muzejske institucije i doma kolekcionara jer se ne može suvremenim kulturnim centrima. ulaskom u baš svaki građanski stan zaći U kuće književnika posjetitelje privlači “u povijest“ ili “u Afriku“. Zato takve aura osobe pisca, bez obzira je li riječ zbirke rado posjećuju i oni koji inače ne o stručnome ili o amaterskom intere- zalaze u muzeje. su ili, odnosno o pobudi za upotpunja- Govoreći o privatnim zbirkama darova- vanje opće kulture. Kuće kolekcionara nima Gradu Zagrebu, osim ambijentalnih specifi čan su tip kuće-muzeja i sastav- i/ili memorijalnih, ne smije se podcjenji- ni su dio spomenute klasifikacije.6 Na vati ni značenje “neambijentalnih“ zbirki osnovi iskustva s nizozemskim kućama koje su premještene iz svoga izvornog kolekcionara, C. Bogaard podijelila ih ambijenta. One nude vrijednosti i uvide je na kuće kolekcionara i muzeje kona koje u uobičajenim muzejskim posta- lekcionara (Bogaard. 2001.,). Konkretan vima nismo navikli. Takvo je polazište u primjer (engl. case study) koji je autori- suglasju s opažanjem Rheimsa (1961.) ca obradila - dvorac Sypesteyn, privatni koji je izjavio da ljudska kreativnost više muzej kolekcionara 19. st., uredio je nje- dolazi do izražaja u etnološkome muzeju gov vlasnik imajući na umu društveno- negoli u Louvreu. edukativnu ulogu prikupljene građe. Van Mensch (kako ga citira Maroević, Dvorac je služio i kao dom i kao muzej. 1993., 159-160.) prenosi podjelu zbirki Među muzejskom građom bila je pre- artefakata na ansamble i konfi guracije. zentirana dokumentacija o obiteljskim Prema toj podjeli, ansambl je “cjeli- precima. Za vlasnikova života, zbirka i na koja ostvaruje izvornu strukturu i postav odražavali su ukus pojedinca ko- funkcionalnu povezanost predmeta (pri- lekcionara, ukus tipičnog kolekcionara mjer povijesne sobe)“, a konfi guracija se 19. st., i pratili načela tadašnjeg uređenja odnosi na “namjerno povezane artefakte (privatnog) muzeja, prema kojima je kako bi se izrazila stanovita ideja“. Pri- muzejska prezentacija kombinirala mijenimo li tu podjelu na privatne zbi- umjetničke i povijesne predmete. Na taj rke, u ansamble pripadaju ambijentalne način negdašnji privatni muzej Sype- zbirke, a zbirke koje su postavljene kao steyn čini s kućom cjelovito umjetničko konfiguracije nisu presudno povezane djelo (njem. Gesamtkunstwerk). Bogaard s prostorom, niti je funkcionalnost pre- smatra da je, među ostalim, suvremeno dmeta primarna – one izražavaju neku čuvanje ideje unutrašnjeg uređenja te ideju koju, ako je iznimna i neuobičajena, kuće čuvanje koncepta povijesti umjet- valja pokušati muzeološki interpretirati i nosti koji leži ispod autentičnog interije- muzeografski “sačuvati“. Zbirke koje su ra, a u taj su koncept ugrađene i osobne nastale nasljeđivanjem unutar obitelji, a ideje kolekcionara. ne programiranim skupljanjem, nužno su Na tragu takvog razmišljanja smatramo ansambli. da i one zbirke koje se čuvaju u privat- Stoga je gubitak cjeline svake privatne nim prostorima kolekcionara, a oni su zbirke gubitak znatnog broja informacija

160 M U Z E O L O G I J A 4 5 i na taj način pohranjenog znanja. Jed- Muzealizirane privatne zbirke i domovi nako tako, mnogo se gubi kada zbirke, uvijek nalaze posjetitelje, pri čemu nije rasute po muzejskim fundusima i depoi- važno što u tome ima pomalo i ljudske ma, dijele sudbinu bilo kojega muzejskog želje za zavirivanjem iza tuđih zatvore- predmeta koji se može zabaciti, ostaviti, nih vrata. Jer, u tom su slučaju vrata s podcijeniti, zanemariti i, vrlo rijetko, dobrim razlogom otvorena. izložiti. Pri darovanju privatnih zbirki javnosti, odredbama darovnih ugovora tre- Od informacije i znanja do ba predvidjeti čuvanje cjeline kad god se komunikacije i sudjelovanja to može muzeološki opravdati. Nije, nai- Namjera nam je uz pomoć osnovnih me, dovoljno razmišljati o čuvanju zbi- pojmova muzeologije kao dijela infor- rke samo s konzervatorsko-restaurator- macijskih znanosti – informacije, ko- skog stajališta, koje uglavnom podrazu- munikacije i znanja, odnosno njegove mijeva zaštitu pojedinačnih predmeta. organizacije i prezentacije – upozoriti To više što suvremeni muzeološki krite- na muzeološke osobitosti i baštinsko riji pokatkad mogu biti u opreci s usko značenje privatnih zbirki darovanih Gra- stručnom procjenom pojedine znanstve- du Zagrebu te na mogućnosti njihove im- ne discipline jer vrednuju kulturološke postacije kao inačice kulturnoga mikro- i društvene aspekte privatne zbirke koji razvoja sredine u kojoj su smještene. pojedinoj znanstvenoj disciplini ne mo- Prikazom znanja o privatnim skuplja- raju biti relevantni. Povezanost zbirke, čima, donatorima i njihovim zbirkama prostora i predmeta sa stvarnim životnim darovanima Gradu Zagrebu koje je do- društvenim, povijesnim i privatnim kon- sad jedva bilo poznato stručnoj, nek- tekstom osnovni je zahtjev suvremeno- moli široj javnosti, te upućivanjem na ga muzeološkog promišljanja pokretne mogućnosti prezentacije zbirki, pridono- baštine. Na taj način baština postaje re- simo društvenoj dostupnosti tih zbirki, levantna za svakodnevni život njezinih otkrivamo i prenosimo skriveno znanje. baštinika, određujući njihov identitet Slično bibliotekaru koji stvara informa- putem komparacije sa sugrađanima ciju o znanju pohranjenome u pisanoj – bivšim vlasnicima zbirki, pridonoseći građi, čime ona “postaje novo znanje” širenju njihovih spoznaja i potičući nji- (Lazić Lasić, 1993., 159.), potrebno je hovo stvaralaštvo. Značenja privatnih znati prenijeti informaciju o zbirkama zbirki treba naučiti i znati kompetent- Grada Zagreba, kao i o mogućnostima i no kontekstualizirati i muzeološki in- načinima njihova posjećivanja. Kao “što terpretirati. Zbirke kolekcionara nisu enciklopedija ne može zamijeniti (…) ništa manje muzeološki “ekspresivne“ svijet” (Vujić, 1990., 145.), tako i pre- od ansambala, odnosno ambijentalnih gled znanja o donacijama i skupljačima/ zbirki. Teškoće čuvanja zbirke i njezine donatorima postaje tek početak zani- muzeološke prezentacije koje se pritom manja za zbirku i, u određenoj mjeri, pojavljuju vidimo kao mogućnost da se za pojedinačne živote. Prezentacijom predlože kreativna i izvediva rješenja za- darovanih zbirki, neizbježno prenoseći snovana na poznavanju suvremenih mu- i iskustva skupljača/donatora, “perpe- zeoloških koncepata i muzejskih praksi. tuiramo njihovo trajanje mimo vlastite

161 M U Z E O L O G I J A 4 5 egzistencije” (Šola, 1990., 148.). Ipak, nikad ne predstavljaju samo svoje posje- uza sve to, iznimnost samog čina, geste dnike, one postaju reprezentanti načina darovanja, ostaje nedovoljno istaknu- življenja i kulturne razine nekog društva ta. Pritom su darovanja privatnih zbirki i društvenog sloja. U isto vrijeme i u muzejima ili drugim javnim ustanovama određenom aspektu, upravo zato što su jedan od rituala razmjene darova između privatne i jedinstvene, one u sebi imaju darovatelja i daroprimatelja, koji su du- iznimku od prakse koju predstavljaju. boko usađeni u funkcioniranje zapad- Time problem postavljen pred muzeo- noeuropskoga društva (Pearce, 1995.). loga u takvom slučaju postaje problem Stoga su u vrijeme intenzivnog razvoja gospodarenja ljudskim znanjem koje kapitalističke ekonomije početkom 20. je podložno povijesnim promjenama i st. i donor i recipijent prepoznavali po- razvoju, ali jednako tako i gospodarenja trebu jedan za drugim u modernoj eko- memorijom zajednice, odnosno znanjem nomiji muzeja, čak i kada je svaki od kako njome gospodariti te kako je djelat- njih iz transakcije dobio manje nego što no iskoristiti (Tuđman, 1990., 62.). je očekivao (Chang, 2005.). Kada je riječ p privatnim zbirkama do- Prezentacija znanja na način “informa- niranim Gradu može se govoriti o tri cijskog metasistema znanja” (Vujić, vrste pamćenja kojima su te donacije 1990., 146.), kad se govori o Zbirka- određene: ma Grada Zagreba, mora obuhvatiti 1. osobnim pamćenjem kolekcionara/do- veći broj informacija i više različitih natora: sjećanjima, dojmovima, uspome- područja znanja te formirati jednu novu nama, iskustvu, spoznajama; strukturu dajući skupljačkoj aktivnosti 2. socijalnim pamćenjem utjelovljenim i njezinim rezultatima puno društveno i u darovanim predmetima: predmetima, humanističko značenje. Muzejski pred- umjetninama, dokumentaciji i sl., bez meti unutar zbirki Grada Zagreba, osim obzira na to je li sam donator ujedno i obilježja imanentnih muzejskim pred- autor umjetnine ili je riječ o predmetima metima kao što su autentičnost, rijetkost, koje je skupljač/donator prikupio i/ili osebujnost, umjetnička ili izradbena sačuvao; vrijednost, prenošenje značenja i znanja 3. pamćenjem daroprimatelja: sjećanjem o predmetu, ljudima, događajima, vre- na skupljača/vlasnika i njegov rad, menu ili društvu, imaju i svojstvo da su sjećanjem na darovatelja i njegovu ge- bili posjedovani, skupljeni i darovani od stu. određenih osoba te su uvelike određeni Znanje se realizira kao javno ponajprije procesom skupljanja i činom darovanja. u komunikacijskom procesu. Komunika- Stoga muzeološko-informacijski pristup cijski je proces imanentan informacijskim mora primarno poslužiti obradi i pre- znanostima i muzeologiji te logičan prezentaciji starog znanja, stvoriti uvjete za dmet njihova zanimanja jer je područje pojavu novog znanja te pogodovati stva- informacijskih znanosti određeno raz- ranju svijesti o kulturnoj baštini u privat- mjenom znanja, a ne samim znanjem nom vlasništvu i o našim sugrađanima (Tuđman, 1993., 14.). Među posrednike u – osobama koje su tu baštinu prikupile, realizaciji razmjene znanja u komunika- sačuvale i/ili darovale. Privatne zbirke cijskom procesu između stvaratelja i ko-

162 M U Z E O L O G I J A 4 5 risnika znanja, uz knjižnice, arhive, baze te kao dijelove zbirke i zbirku kao podataka i sl., svrstavaju se i muzejske osmišljenu cjelinu, nego i namjere, želje, ustanove. U predmetu našeg istraživanja strasti, životni stil, ukus, svjetonazor, na- to je mali dio sačuvane baštine – muzea- vike skupljača/darovatelja, kao i značajke lizirane privatne zbirke donirane Gra- njegove društvene okoline. Na sličan du Zagrebu. Govoreći o komunikaciji je način pri razmjeni znanja uz fizičko znanja o doniranim zbirkama, mislimo vrijeme (vrijeme starenja, zastarijevanja) na omogućivanje korištenja postojećim moguće govoriti i o društvenome vreme- znanjem o zbirkama i skupljačima/do- nu (vrednovanja osoba, stvari i događaja) natorima te o formiranju/otkrivanju no- (Tuđman, 1990., 147.). Stoga je važno, vog znanja. To podrazumijeva obradu, spoznaje radi, društveno vrijeme u komu- korištenje i vrednovanje zbirki te stva- nikacijskome procesu produžiti. Jer, kako ranje odgovarajućih komunikacijskih dosljedno zaključuje hrvatski muzeolog kanala za organizaciju, pohranu, širenje T. Šola, “muzeji ne postoje zbog objekata i primjenu informacija o zbirkama, koje čuvaju, nego zbog koncepata koje ti ostavštinama, pojedinačnim predmetima objekti prenose” (Šola, 1997a, 14.). Dakle, i njihovim bivšim posjednicima. Iako percepcija predmeta, njihovih stvaratelja i kulturna dobra s razvojem i modifika- posjednika početak je složenog procesa cijom komunikacija doživljavaju svoje- spoznavanja kojega će ishod biti iznimno vrsnu demistifi kaciju, “budući da kultur- važan. Nakon iskaza znanja nastaje novo no dobro u razmjeni počinje mijenjati ne znanje kao fenomen komunikacijskoga samo svoje mjesto, već i svoje funkcije“ procesa što se stvara u interakciji predme- (Tuđman, 1990., 98.), te promjene ne ta, ambijenta i posjetitelja. ostavljaju nužno negativne posljedice Isključivanjem informacije o skupljaču/ na percepciju vrijednosti kulturnog do- donatoru iz svijeta stvari koje su daro- bra. Naime, revalvacijom sadržaja ili vane osiromašuje se ne samo identitet postava, a u nekim primjerima i prosto- darovatelja zbirke, koji time postaje ra darovanih zbirki putem muzeološki društveno nerelevantan, već i identitet promišljenog pristupa moguće je, napo- darovanih stvari i njihov smisao. Ipak, se u ambijentu zbirke koji je bio životni privatne zbirke darovane Gradu Za- kolekcionarov/donatorov ambijent, izra- grebu u prezentaciji ne smiju biti “ili vnije i efi kasnije putem baštine posredo- atrakcija kroz vrijednost materijala” ili, vati poruku stvarnoga života. Napose je podređene nekadašnjem posjedniku od- za pojedine gradske zbirke očuvanjem nosno donatoru, postati spomenik “sla- ambijenta moguće izbjeći artifi cijelnost vi i znamenitosti” (Šola, 1997.a, 22.). muzejskoga prostora, spriječiti izdvajanje Imanentna kulturološka vrijednost pri- predmeta iz stvarne okoline u muzejsku pisuje se zbirkama i ostavštinama istak- stvarnost te tako otvoriti mogućnost nutih osoba koje su svojim djelovanjem iščitavanja sastavnica izvornog identite- obilježile lokalnu ili nacionalnu kultur- ta predmeta – funkcionalnoga, stvarnog nu i umjetničku povijest. Pritom se na identiteta, a katkad i idejnoga.7 živote i rad tih osoba u muzejskoj pre- Percepcijom darovanih predmeta mo- zentaciji i tradicionalno stavlja poseban guće je spoznavati ne samo predme- kulturološki i edukativni naglasak.

163 M U Z E O L O G I J A 4 5

Upravo se izučavanjem značenja što ih stor ostaju zatvoreni za interpretatorsko stvaraju kontekst i ambijent predočenih sudioništvo posjetitelja, jer njihovo su- predmeta afirmira muzeološki pristup. djelovanje tek počinje. Kulturološka biografi ja predmeta i zbi- Posjetiteljima zbirki treba omogućiti da rke na taj je način potpunija. Znalačkom ne budu samo recipijenti, realizatori već muzeološkom obradom privatne zbirke, osmišljenog, unaprijed danoga i nepro- i osoba i društvo postaju objektom mu- mijenjenoga, već mislitelji i kreatori.8 zejske prezentacije. Očuvanjem izvor- Stoga muzeje, koji potiču posjetitelje na noga ambijenta ili ozbiljenjem sličnoga sudjelovanje J. Glusberg naziva komu- konteksta u muzejskom prostoru, mu- nikativnim muzejima.9 O komunikaci ji zejski iskaz ne ostaje samo osnovna znan- doniranih zbirki treba razmišljati upra- stvena informacija o zbirci, već teži razu- vo na način mogućega posjetitelja10 jer mijevanju njezina punog kulturološkog je “muzeolog kustos koji misli kao ko- značenja, procjeni baštinske vrijednosti risnik” (Šola, 1997b, 18.). Upravo je skupljačke aktivnosti, kao i društvene preko zbirki doniranih Gradu Zagrebu vrijednosti donatorske geste. Za privat- posjetitelje moguće fascinirati život- ne zbirke darovane javnosti moguće je nim iskustvom skupljača i donatora, uspostaviti proces susljednosti između ispričati priču o predmetima u životnim primarne komunikacijske zajednice (pri- situacijama i izazvati njihovu znatiželju. vatni dom) i informacijskih objekata Privatne zbirke općenito, pa tako i one (prikupljeni i osobni predmeti).Pri am- sada u vlasništvu Grada Zagreba, nikad bijentalnoj prezentaciji darovane zbirke nisu dokraja muzealizirane i artifi cijelne gotovo se u potpunosti rekonstruira pri- rekonstrukcije segmenata negdašnjega marna komunikacijska zajednica i posje- javnog ili osobnog života. Budući da se titelj cjelovitije razumijeva poruku. “ideal sistema koji teži punoći, a ne samo Postavljanjem predmeta na određeno materijalnom ili simboličkom obilju, sa- mjesto u određenom kontekstu posti- stoji u oslobađanju čovjekove vitalnosti gnuto je, naizgled protivno Ecovoj poe- i stavljanju smisla vrijednosti na svaku tici otvorenosti, originalno stanje or- fazu postojanja, prošlog, sadašnjeg ili ganiziranog nereda u kojemu bi svaka mogućeg” (Mumford, 1986., 434.), oscilacija prema povećanju značenja putem tih gradskih zbirki treba isko- mogla “dovesti do gubitka informacije, ristiti priliku da društvenoj zajednici a uvećanje informacije dovesti do gubi- omogućimo izravne, još uvijek alterna- tka značenja“ (Eco, 1965., 114.). Obilje tivne pristupe muzealiziranoj povijesnoj, značenja sadržano u nekad privatnim umjetničkoj ili suvremenoj građi, time zbirkama muzeološki se uravnotežuje da uvijek iznova započinjući procese na- se ne dobije previše znanstvenih obavije- stajanja smisla i vrijednosti. sti na štetu autentičnog doživljaja ili pak Muzeološki znalački postavljene, te zbir- previše konotacija na štetu muzeološki ke Grada Zagreba mogu biti mjesta na profi ltrirane spoznaje ljudskog iskustva kojima se progovara i dogovara o pre- – života odživljenoga u vremensko-pro- zentnim društvenim i osobnim vredno- storno-društvenim danostima. To nipošto tama kao i o stvarnim, svakodnevnim ne smije značiti da zbirka i njezin pro- potrebama građana. Donirane bi zbirke

164 M U Z E O L O G I J A 4 5 na taj način postale mjesta gdje se govori va, građanskih maskenbala ili proslava, o aktualnim tendencijama u književnosti književnih čitanja i sl. (Krleža), o urbanističko-arhitekton- Privatne zbirke u privatnim domovima skim projektima, uređenju i planiranju inicijalno nisu bile muzejski postavlja- četvrti i grada (V. Kovačić, Seissel ili ne i obrađivane, ali su one po svojoj Richter), o manjinskim kulturama i kul- prirodi od početka bile, svaka na svoj turnoj različitosti (Muvrin i Marčetić), o način i u određenoj mjeri, “muzeološki“ položaju i djelovanju žene u umjetnosti promišljene. Stoga edukacija koja proiz- i društvu (J. Kovačić), o suvremenom lazi iz građe privatnih zbirki darovanih industrijskom dizajnu (Rodin). Kreati- Gradu Zagrebu ne može biti edukacija vnim korištenjem baštine iz privatnih u tradicionalno uskom značenju pojma, zbirki posjetitelja bismo osposobljavali temeljiti se na didaktičnosti i autoritati- ili poticali na, primjerice, izradu glaz- vnim porukama koje protječu samo u je- bala ili ﬁ nih glazbenih i satnih mehani- dnom smjeru – smjeru posjetitelja. Ona zama, usavršavanje likovnih vještina ili ostavlja dovoljno prostora za primanje umijeća pisanja, razvoj navike čitanja, speciﬁ čne i osobne poruke te za osobni upoznavanje s neeuropskim kulturama, doživljaj zbirke, predmeta, umjetničkog na sudjelovanje u oživljavanju povijesnih djela i ambijenta. ambijenata ili upoznavanje s povijesnim P. Vergo za susret umjetničkog djela i osobama i umjetnicima. Umjetničke posjetitelja upotrebljava sintagmu najo- zbirke ili umjetnički ambijenti doni- sobniji čin zajedništva koji sigurno vodi ranih zbirki (Dujšin Ribar, Kljaković, prema “širenju intelektualnih horizona- Frangeš...) bile bi mjesta nadahnuća, ta, produbljivanju i bogaćenju iskustva poticajna okruženja za umjetničko stva- pa odatle i do edukacije“ (Vergo, 1989., ranje. Radionica Schneider ili zbirka 41-59.). To zajedništvo ili dijalog ostva- Gerersdorfer, osim što podsjećaju na riv je na duhovnoj razini, a suvremenim stare obrte i održavaju njihov konti- interaktivnim tehnikama i na fizičkoj. nuitet, moraju biti radionice za učenje U ovom razmatranju ne zanemarujemo tradicijskih zanimanja, bilo zbog pro- činjenicu da se putem muzejskog postava fesionalnih potreba, bilo iz hobističkih uspostavlja višestrani i višestruki dijalog interesa te moraju davati uvid u osnovu te stvara zajedništvo kustosa, edukatora suvremene proizvodnje glazbala, odno- i drugih koautora muzejskih prezenta- sno glazbenih i satnih mehanizama, na cija (umjetnika, znanstvenika, sociolo- primjeru starih, ali još uvijek funkcio- ga, dizajnera, uprave) s posjetiteljem, a nalnih predmeta. Zbirka Gvozdanović, u primjeru privatnih zbirki prezentiranih kao i neke druge zbirke, iako u različitim javnosti, riječ je i o “razgovoru“ privat- prigodama može poslužiti kao luksuzna nog vlasnika s potpunim strancem. Kad kulisa društvenih događaja, aktivniju bi je riječ o ambijentalnim zbirkama i zbi- ulogu imala kao mjesto društvenih oku- rkama smještenim u stanovima njihovih pljanja kojima bi se referirala na svoju vlasnika, taj se “razgovor“ vodi zapra- autentičnu funkciju – mjesto održavanja vo u privatnom stambenom prostoru. sastanaka građanskih udruženja, organi- Ambijent koji se kreira u autentičnom ziranja komornih koncerata ili predsta- okružju privatne kolekcije može biti

165 M U Z E O L O G I J A 4 5 višestruko inspirativan: za razmišljanje i cije pojedine zbirke.11 U privatnim zbi- doživljavanje, sjećanje te stvaranje i za rkama pravi je život zastupljeniji negoli neutilitarno učenje bez restrikcija. u klasičnim muzejskim prikazima jer se Privatne zbirke donirane Gradu Zagrebu veza sa živim ljudima može osjetiti spon- imaju potencijal da postanu prostori u tano bez posebnog muzeološkog akcenta. kojima se pojavljuje ili manifestira životna Reakcije posjetitelja govore u prilog tome mudrost ili lokalni ekstrakt životnoga da oni vjeruju takvim zbirkama kao stvar- iskustva te bi se lakše uspostavljali i nijoj slici prošlosti i prezentaciji načina uočavali mehanizmi, mudrosti i iskustva. života.12 Suvremenim muzeološkim pristupom Ovdje držimo umjesnim navesti dva ino- zbirkama poticalo bi se konceptualno zemna primjera privatnih umjetničkih mišljenje i započinjali kreativni procesi zbirki otvorenih za javnost. – često vrijedni koliko i sam njihov ishod. U Bostonu, u Muzeju Isabelle Stewart Te zbirke, što je neobično važno, po Gardner, čiji je temelj bogata privatna svojoj osnovnoj prirodi i načinu nastanka kolekcija i koji je stvaran upravo s idejom ne mogu biti samo formalno znanje. Za vlasnice da bude “vitalno mjesto gdje razliku od mnogih drugih zbirki i predme- će Amerikancima biti dostupna važna ta koji se nalaze i/ili čame u stalnim po- umjetnička djela za uživanje“ – privat- stavima muzeja, negdašnje privatne zbi- na je umjetnička zbirka postavljena na rke, sada darovane Gradu Zagrebu, nisu način koji “evocira intiman odgovor na stigle biti lišene ni osobnoga (privatnog), umjetnost“ i u skladu je s estetskom vi- ni poetskoga, ni stvaralačkoga, ni samo- zijom vlasnice (Isabella Stewart Gardner svojnoga empirijskog elementa. Iako Museum...). Umjetničkim i edukativnim proučavatelji i stručnjaci mogu izdvojiti i programima koji se održavaju u tome prikazati znanje koje te zbirke sadržavaju muzeju stimulira se “življenje, mišljenje kao sistematizirano i formalno – do čega i stvaranje u izuzetnoj okolini“, “potiče su došli znanstvenim metodama i na te- umjetničko razmišljanje stvaraoca i melju pouzdane dokumentacije – znanje otkrivanje novih načina gledanja na vla- sadržano u privatnim zbirkama primarno stitu umjetnost“ (Isabella Stewart Gard- je neformalno, utemeljeno na osobnom ner Museum...). i specifičnom iskustvu, imaginaciji, je- Sa sličnom namjerom za javnost je otvo- dinstvenoj empiriji, pa i slučajnosti. Sa rena Zbirka Johna i Dominique de Menil stajališta muzeološkog shvaćanja, takvo u Texasu. Ideja prezentacije te zbirke bila je znanje posebno vrijedno i daje životnost je da se radovi pojavljuju i nestaju ne bi li “akademskim verzijama“ znanja, objaš- se onemogućila navika, jer navika, prema njavajući ga, kontekstualizirajući, ople- riječima Dominique Menil, “zamagljuje menjujući i humanizirajući te ga čineći pogled“. Skupljači i ljubitelji umjetnosti, upotrebljivim u svakodnevnome suvre- supružnici de Menil, razočarani suvremenom, pojedinačnom i društvenom menom muzejskom praksom, bili su po- životu. Zbog takvih njihovih sadržajnih taknuti na preuzimanje inicijative želeći elemenata, moguće je ostvariti kvalite- “sačuvati intimnost koju su oni dijelili s tan i kompleksan posjet zbirkama i bez umjetničkim djelima” iz svoje zbirke. Za stručnog vodstva, pa čak i neovisno o Dominique Menil njihov je muzej trebao trenutačnom stanju muzejske prezenta- ostati mjesto gdje “gubimo glavu” jer

166 M U Z E O L O G I J A 4 5 umjetnost, kao fuzija shvatljivoga/vi- lokaciji (Mihalić, 2001., 108-111.). U dljivoga i neshvatljivoga/nevidljivoga prilogu IX. ovoga rada razrađujemo neke – opčarava (Zbirka Menil).13 od mogućih konkretnih načina primjene suvremenoga muzeološkog promišljanja Razvojni potencijal zbirki darovanih koje bi gradske zbirke-donacije činilo i Gradu Zagrebu kao manifestacija društveno i kulturno relevantnima, uz društvene relevantnosti muzejskog mogućnost vrednovanja pojedinih para- djelovanja metara i učinaka takvog djelovanja. Privatne zbirke donirane Gradu Zagrebu Svjesni dosadašnjega slabog interesa vidimo kao inačice suvremene muzejske za privatne zbirke donirane Gradu Za- prakse i aﬁ rmaciju novoga muzeološkog grebu, nedostatne informiranosti jav- djelovanja. Zbirke Grada Zagreba mogu nosti o postojanju zbirki, kao i razine biti drugačiji, suvremeniji, fleksibilniji njihovih muzejskih prezentacija, držimo oblici muzejskih formi, nužni u suvre- nužnim ostvariti pomak od puke repre- menom društvu koje teži daljnjem kul- zentacije i osnovne informacije prema turnom i društvenom razvoju. Time, od proizvodnji novoga znanja i, dalje, pre- puke informacije i distribuiranja znanja, ma omogućivanju kreativnog odgovora na način tradicionalnoga muzeja,14 zbirke korisnika. Kad na sličan način govori o donacije Gradu Zagrebu komunikacijom radu muzeja, Ž. Kipke upozorava da oni s korisnicima kao svoj krajnji cilj nude “ne glorificira(ju) život i (ne) potiču u razumijevanje i djelovanje. One u razvoju svim smjerovima, nego životare na rubu društva postaju relevantnom inačicom gradskih događaja (...) patetično (...) da- muzejske prakse radi postizanja više kul- leko od svakodnevice“ (Kipke, 2001.). ture življenja u gradu i lokalnoj zajednici. Muzejska komunikacija – i uopće komu- Pojam nova muzeologija pojavio se kako nikacija baštine kao komunikacija me- bi njime bila obuhvaćena manje teorijska, morije – kada obuhvaća zbirke predmeta, a više raznorodna praktična nastojanja pojedinačne predmete i ljude povezane s unutar struke i izvan nje, na promjenama njima - sudjeluje u povećavanju znanja o u umornoj i zastarjeloj muzejskoj praksi baštini i u njezinu boljem razumijevanju. u vrijeme krize muzeja i otupjelosti takve Na taj način zbirke Grada Zagreba dobi- prakse u suvremenim društvenim okol- vaju hermeneutičku zadaću koju, koristeći nostima.15 Nasuprot “novoj“, “stara“ se mogućnostima donirane građe, poti- se muzeologija više zamarala raspravlja- canjem imaginacije možemo pretvoriti njem “o metodama negoli o svrhama“ u razvojnu komponentu: “Glavna vrijed- (Vergo, 1989., 3.) prestajući time biti nost procesa (pronalaženja informacija) znan stveno-muzeološki i suvremeno-mu- nije u direktnom korištenju dokumenta, zejski prihvatljiva praksa. Promjene u već u indirektnoj funkciji koja stimuli- muzejskoj praksi europskih i američkih ra preformulaciju zahtjeva” (Capurro, muzeja obuhvatile su oblike ﬁ nanciranja 1985., 29.). To govori u prilog tome da muzeja, pokušaje preživljavanja uz bok bi zbirke donirane Gradu Zagrebu mogle pristupačnijoj i atraktivnijoj konkuren- uistinu postati mini žarišta baštine koja ciji, isticanje i/ili pridavanje društvene pridonose kakvoći življenja u gradu Za- uloge i društvene relevantnosti muzeju, grebu, u susjedstvu, u četvrti kao mikro- mijenjanje načina rada i komunikacije,

167 M U Z E O L O G I J A 4 5 kako unutar ustanove, tako i sa srodnim dnici i društvu (Šola, 1997a, 270.). Je- ustanovama i s publikom, te nastojanja ši- dnako kao što se u 19. st. smatralo da renja uskog proﬁ la posjetitelja. Ipak, često svaka sredina treba muzej, tako je posta- se radilo o zaokupljenosti brojčanim, lo jasno da “svaki muzej treba zajedni- kvantiﬁ ciranim promjenama, onima koje cu“ (Mullins, 1995.). nisu nužno podrazumijevale promjene u Privatne zbirke darovane Gradu Zagre bu, kvaliteti i doprinosu muzejskih ustanova kao male muzejske ćelije, mogu pomoći svakodnevnom životu pojedinca, zajed- muzejima koji njima upravljaju da u sk- nice ili društva. Novi muzeološki pristup ladu s kulturnim potrebama suvremenog podrazumijeva punokrvnu, muzeološki društva, korisnicima “pruže više inspi- utemeljenu prezentaciju te muzejsko racije, manje patroniziranja” (Landry, djelovanje koje pridonosi razvoju lokal- 2003., 49-51.). One nude iskustvo potrebne zajednice i samosvijesti posjetitelja. no za preživljavanje identiteta iz prošlosti Pojam nova muzeologija u ovom radu (Šola, 1997a, 270.). Kao identiteti za sebe, upotrebljavamo u afirmativnom smis- one su sastavnice identiteta Zagreba te su- lu za sve suvremene muzejske prakse i djeluju i u prepoznavanju i u stvaranju su- pokušaje koji nadilaze klasično shvaćanje vremenog imagea Zagreba. muzejske institucije i njezina djelovanja, U ljudskoj reprodukciji život ne počinje, bilo reformirajući zatečeno stanje, bilo on je neprekidan. Tako kolekcionari i nudeći alternativna rješenja klasičnoj mu- darovatelji, posrednici u neprekinutom zejskoj prezentaciji. Zapravo, u prvi plan lancu kulturne baštine, imaju posebno nove muzeologije stavljeno je društveno značenje jer su sačuvali i nesebičnom relevantno muzejsko djelovanje, ne- nam gestom ostavili dijelove nikad prestano vrednovanje i edukacija,16 kao prekinutoga niza memorije i sačuvanoga i iskušavanje novih muzejskih praksi identiteta nas samih. Zato je odnos pre- kojima bi društvenu ulogu muzeja bilo ma darovanim zbirkama, njihovim stva- moguće potpunije ostvariti. Najjasnije rateljima i donatorima odnos prema artikulirana tumačenja novog koncepta nama samima, našemu životu i njegovoj muzeologije dobili smo od protagonista kakvoći. Darovane su zbirke tu da pre- francuskoga intelektualno-ideološkog zentiraju predmete (nečije), darovane pravca nova muzeologija, u kojemu su u (od nekoga) nekome, dakle, predmete središte ideje muzeja postavljeni ljudi, a proizvedene, izrađene i prikupljene od ne stvari, oni su integrirani u muzej kao čovjeka preko čovjeka za čovjeka. akteri, ne samo kao posjetitelji (Varine, 1976a, 133.). Taj pravac u muzeologiji, Uspostavljanje kulturnih i muzejskih dakle, uz tri dimenzije muzeja (prostor, programa zbirki Grada Zagreba i vrijeme, predmete), naglasak stavlja evaluacija njihova kulturnoga i na njegovu “četvrtu dimenziju“ – onu društvenog utjecaja društvenu – kakvu distinkciju navodi i H. de Varine (Varine, 1976b, 52.). Iako se zbirke u vlasništvu Grada Zagre- Prema našemu mišljenju, samo uključ i- ba po vrijednostima ne mogu mjeriti s v a njem lokalne zajednice i formiranjem poznatim svjetskim privatnim zbirkama, svoje publike zbirke Grada Zagreba ipak, dijeleći s njima određene osobitosti, mogu postati “kreativan dodatak“ zaje- one u svojoj prezentaciji i društvenom

168 M U Z E O L O G I J A 4 5 angažmanu mogu slijediti slična načela turističkoj (ili poslovnoj) destinaciji sve i učiti na uhodanim praksama (v. pogl. 5. više raste i dostiže učestalost korištenja ovoga rada). O muzeološkim projektima klasičnih tiskanih turističkih materijala. kojima će se zbirke donirane Gradu Za- Kulturni turistički programi u koje su grebu dostojnije i kvalitetnije muzejski uključene zbirke Grada Zagreba, nagla- prezentirati, pisali smo u poglavljima scima u sadržaju i načinima prezenta- posvećenima pojedinoj zbirci. Eventual- cije nužno se moraju razlikovati od mu- na neangažiranost upravitelja pojedinih zejskih programa namijenjenih lokalnim zbirki u vlasništvu Grada Zagreba i ku- ili domaćim posjetiteljima. Ti programi stosa zaduženih za prezentaciju tih zbirki ne samo da moraju biti izrađeni prema javnosti ne samo da bi se protivila do- stručnim kriterijima i biti znanstveno brim običajima struke te konceptualnim utemeljeni da bi služili komunikaciji pomacima na području muzeologije, već koja se od njih očekuje, oni moraju biti i bi bila protivna namjerama bivših vla- marketinški osmišljeni i dizajnirani kao snika koji su zbirke ugovorom darovali osobit i sadržajan zagrebački kulturni na korist javnosti te namjerama Grada proizvod. Zbog nepostojanja središnjeg Zagreba kao njihova sadašnjeg vlasnika. objekta u kojemu bi se prezentirale Pojedine zbirke Grada Zagreba izvan pojedinačne zbirke u vlasništvu Grada muzejskih institucija već su dio mu- Zagreba, radi informativnosti, značenja zejske i kulturne ponude grada Zagreba i vrijednosti pojedinih gradskih dona- (Kljaković, V. Kovačić, Richter, Krleža, cija kao i iskazivanja poštovanja prema Schneider), druge su, usprkos teškoćama imenu i nesebičnom činu bivših vlasnika pri obnovi, na dobrom putu da postanu i/ili darovatelja, trebalo bi razmisliti da dio gradskih kulturnih programa. Obno- se, primjerice, u zasebnome prostoru va objekata u kojima su smještene doni- Muzeja grada Zagreba – gradskog mu- rane zbirke i uopće institucije koje vode zeja koji vodi brigu o najvećem broju brigu o baštini mogli bi biti upravo onaj donacija Gradu Zagrebu – prezentira projekt koji utječe na kulturno i gospo- dokumentacija o svim donacijama Gra- darsko oživljavanje i probitak određene du Zagrebu, njihovim kolekcionarima, gradske sredine (primjerice, rastom cije- vlasnicima i donatorima, s obavijestima na nekretnina u blizini muzejskih institu- o mogućnosti posjeta (reprezentativni cija i kulturnih centara zbog veće atrakti- dosjei s fotodokumentacijom, katalozi, vnosti lokacije). vodiči i sl.). S obzirom na to da sve daro- Radi lakšega snalaženja turista i gostiju vane zbirke nije moguće prezentirati jav- grada Zagreba, nužno je osmisliti jedin- nosti in situ, a radi upoznavanja javnosti stveni graﬁ čki znak za zbirke Grada Za- s donacijama, Muzejski dokumentacijski greba koji će se rabiti u turističkoj signa- centar u Zagrebu, u suradnji s Gradskim lizaciji, a na mrežnim stranicama Grada uredom za obrazovanje, kulturu i šport Zagreba www.zagreb.hr ukratko su pre- grada Zagreba, pokrenuo je projekt Do- dstavljene sve zbirke i dostupne infor- nacije gradu Zagrebu na Internetu, te macije o mogućnostima posjeta zbirka- će se sve darovane zbirke na jedinstven ma.17 Poznato je, naime, da uloga inter- način, multimedijski prezentirati na web neta u prikupljanju informacija o nekoj stranici www.donacijegz.mdc.hr/.18

169 M U Z E O L O G I J A 4 5

U Provedbeno razvojno-marketinškom mišljenje“ (Landry i sur., 1996.). Ona je, planu turizma grada Zagreba 2002-2010 dakle, dio stvaralačkog procesa, ali i dio (Horwath i Horwath Consulting, 2002., svakodnevnog prakticiranja demokracije 24.), čiji je naručitelj bila Turistička u kulturi. Kulturni i ukupni društveni zajednica grada Zagreba, predlaže se učinci muzejskih, kulturno-umjetničkih i strukturiranje gradskih itinerera, odno- edukativnih sadržaja utemeljenih na građi sno tematiziranje zona u gradu Zagrebu, privatnih zbirki doniranih Gradu Zagre- pri čemu bi jedan od turističkih itinere- bu – za koje se u ovom radu zalažemo ra bio onaj po muzejima i galerijama.19 i za koje bi trebalo na tragu suvreme- Takvi itinereri pomogli bi stvaranju nih muzeoloških i razvojnih koncepata, imidža pojedinih dijelova Grada i Za- domisliti kriterije, osmisliti i razraditi greba u cjelini. Kao ciljnu skupinu, što prikladne evaluacijske metode – poje osobito važno, uz turiste i posjetitelje stali bi značajniji, veći, osjetni, premda grada, taj plan ističe i njegove stanov- brojčano često neizrazivi. F. Matarasso nike. Međutim, sami itinereri neće biti upozorava kako“tvrditi da ono što se ne od velike koristi ako se ne osmisle, što može izmjeriti zapravo ne postoji jest se predlaže i u spomenutom planu, do- – samoubojstvo” (Matarasso, 1996.).21 datne (eng. follow-up) aktivnosti, bilo na Stručne i inteligentno dizajnirane eva- pojedinoj lokaciji, bilo kao tematiziranje luacijske metode davale bi pouzdan uvid 20 gradske zone ili četvrti. u utjecaj i učinke kulturno-umjetničkih Jedan od načina na koje bi se mogao programa na pojedince i društvenu zaje- organizirati itinerer obilaska zbirki Gra- dnicu. Kako takva istraživanja i evalua- da Zagreba izložili smo u prilogu VIII. cije još nisu praksa u Hrvatskoj, iznijeti ovoga rada. Sadržaj i redoslijed itinerera ćemo dva primjera utjecaja kulturnog morao bi biti tematski osmišljen ovisno sektora na društveni razvoj jer smatramo o sadržaju zbirki ili o njihovim lokacija- da je poželjno i potrebno teoretske poma u gradu Zagrebu. stavke deapstrahirati i iznijeti praktična Kao proces izračunavanja korisnosti i iskustva i rezultate društvenih i gospo- ocjenjivanja vrijednosti pojedinoga kul- darskih istraživanja. turno-umjetničkog ili muzejskog projekta, važna je i nužna evaluacija projeka- Primjer 1. ta, ali ne zato što bi je tražila Gradska uprava ili sponzori, nego jednostavno U Nizozemskoj se 2000. prešlo s kultur- zato što se na osnovi evaluacije do- ne politike orijentirane isključivo prema nose odluke i izrađuju daljnji planovi umjetnosti na kulturnu politiku usmje- (Matarasso, 1996.). Ugledni britanski renu na društvenu koheziju. Kompara- konzultanti C. Landry i F. Matarasso cijom učinaka jedne i druge uočeno je se naglašavaju da se pri evaluaciji ne radi da je sfera utjecaja druge znatno šira, da samo o pukom opisivanju, nego ona umjetnost može poslužiti kao sredstvo treba govoriti o organizaciji i svrhama ubrzavanja društvene integracije (što je programa. Osim toga, “evaluacija je i osobito važno za izrazito multietnička sama dio umjetničkog procesa u kojem društva), da se umjetnost prestala doživ- svi sudionici imaju priliku iznijeti svoje ljavati kao usputan, trenutačan čin te

170 M U Z E O L O G I J A 4 5 se smatra dugotrajnom edukacijskom Primjer 2. aktivnošću, postajući tako važan čim- Brojne pozitivne učinke kulturnih i benik cjeloživotnog učenja (engl. life- umjetničkih programa F. Matarasso (sa- long learning) (Brinkman, Smithuijsen, vjetnik neovisne istraživačke agencije sa 2002.). Takva orijentacija kulturne po- sjedištem u Velikoj Britaniji – Comedia) litike pokazala se učinkovitijom u de- objašnjava “kreativnošću, otvorenošću i dehumanizaciji života i nije unaprijed elastičnošću sadržanima u umjetnosti“, isključivala tradicionalna rješenja koja koji pomažu u izgradnji kreativne i poti- su i dalje mogla uvelike biti korisna za cajne društvene okoline kao jednoga od rješavanje svakodnevnih suvremenih osnovnih preduvjeta društvenog razvoja. problema. Neosporni ekonomski učinci umjetničkih Društvena istraživanja provedena u Ve- programa, prema zaključcima ovog likoj Britaniji, čija je kulturna politika istraživanja, postignuti su indirektno: po- izrazito tržišno orijentirana, u mjerljivim dizanjem edukativne razine sudionika u su kategorijama pokazala da kulturni tim projektima (edukacija je uvijek skûpa i umjetnički programi imaju značajan državna aktivnost i obveza), suočavanjem društveni utjecaj. Faza istraživanja koja pojedinca i društvenih grupa sa suvreme- je završena 1997. donijela je složene nim društvenim izazovima te doprinosom rezultate koji zahtijevaju razumijevanje kulturno-umjetničkih programa drugim na više razina. Pokazalo se da je “sudje- javnim službama i područjima kao što su lovanje u umjetničkim programima efi ka- zdravstvo, socijalna skrb, prevencija kri- san put za poticanje osobnog razvoja“, te minala, briga za okoliš. Te je projekte mi- da on dalje vodi većoj vjeri u sebe, boljoj nimalnim iznosima sufi nancirala država. edukaciji, ovladavanju vještinama pri- Lokalni muzejski projekti u Velikoj Bri- mjenjivima i u drugim društvenim i osob- taniji jačali su lokalni identitet, dobili nim projektima, što je u konačnici utje- snažnu lokalnu potporu te pomogli revita- calo na “kvalitetnije društvene kontakte i lizaciji okolnih kvartova i/ili područja. zapošljavanje“ (prema Matarasso, 2000.; Svakako treba istaknuti riječi G. Be- kurzivirao autor rada). Nadalje, sudjelo- ckwitha, izvršnog direktora upravnog vanje u takvim projektima pridonosilo tijela Massachusetts Municipal Associa- je “društvenoj koheziji; imalo povoljan tion: “Kultura je vitalni dio života zajed- učinak na druga područja; dovodilo do nice, ona čini našu sredinu atraktivnijom društvenih promjena koje se mogu vidje- za život obitelji i za poslovanje, podupire i ti, ocijeniti i planirati te bilo fl eksibilan hrani vrijednosti zajednice, stvara duh vo- element strategije razvoja zajednice (...) lonterstva i civilnog sudjelovanja koji nas (bilo je) efi kasno s obzirom na troškove gura naprijed“ (MCConnections, 1997.). (...) pridonosilo jačanju lokalnog imidža Kompleksniji i obuhvatniji programi po- i identiteta (...) ohrabrivalo ljude da povezani s muzejskom djelatnošću u Hr- stanu aktivniji građani i podrže lokalne vatskoj još su u začetku. Međutim, ni za projekte i projekte samopomoći... ohra- postojeće nema razrađenih sustava ili brilo (je) ljude da preuzimaju pozitivne metoda vrednovanja iz kojih bi se mogli rizike i osobno i organizacijski...“ itd. vidjeti njihovi stvarni društveni učinci. (Matarasso, 2000.). Većinom se iznose podaci o broju posje-

171 M U Z E O L O G I J A 4 5 titelja, stručnim nagradama, pozivima na imati na posjećenost pojedinih zbirki (v. gostovanja, zainteresiranosti sponzora te tabl. 5.),22 na formiranje suvremenog iden- o ocjeni medija. Navodi se brojčani i usko titeta grada Zagreba, na podizanje svijesti stručni pokazatelji na osnovi kojih možemo šire javnosti o prošlosti grada Zagreba i vrednovati samo stručni rad s obzirom o njegovim nepoznatim sastavnicama, na stručni standard muzejskog djelovanja na izražavanje stvaralačkih potencijala u Zagrebu i Hrvatskoj, ali ne i društveni različitih dobnih skupina i promoviranje utjecaj pojedinoga muzejskog programa. koncepta cjeloživotnog učenja, na kvali- Učinci konceptualnoga muzeološkog pri- tetu obvezne školske nastave na taj način stupa prezentaciji građe zbirki Grada Za- komplementirane neobveznim edukativ- greba kao inačice suvremene muzejske nim i kreativnim programima, na kulturu prakse u Hrvatskoj i Zagrebu mogli bi demokratskog raspravljanja o problemi- se i kratkoročno i dugoročno evaluirati ma ili temama (socijalnim, komunalnim, uočavanjem, bilježenjem i istraživanjem zdravstvenim, kulturnim, ekonomskim) utjecaja što će ih otvaranje zbirki za jav- važnima na lokalnoj ili široj razini (gra- nost, kao i kreativni i umjetnički progra- dska četvrt, grad, regija ili cijelo društvo) i mi (zasnovani na građi zbirka i inspirirani dr. (o prijedlozima i mogućim načinima za njima, a organizirani u prostorima zbirki), postizanje takvih učinaka v. prilog IX.).

Tablica 5. BROJ POSJETITELJA ZBIRKI DAROVANIH GRADU ZAGREBU KOJE SE NALAZE IZVAN MUZEJSKIH I DRUGIH USTANOVA ZA 2005. GODINU1

BROJ AMBIJENTALNE I MEMORIJALNE ZBIRKE POSJETITELJA 1. MEMORIJALNA ZBIRKA I STAN ARHITEKTA VIKTORA KOVAČIĆA 1.000 2. ZBIRKA MAGJER 50 3. MEMORIJALNA ZBIRKA JOZE KLJAKOVIĆA 350 4. ZBIRKA DR. IVANA RIBARA I CATE DUJŠIN-RIBAR 50 (samo stručna javnost) 5. ZBIRKA VJENCESLAVA RICHTERA I NADE KAREŠ-RICHTER 780 6. MEMORIJALNI PROSTOR MIROSLAVA I BELE KRLEŽE 2.000 7. ZBIRKA DR. JOSIPA KOVAČIĆA HRVATSKE SLIKARICE ROĐENE U 400 19. STOLJEĆU (samo stručna javnost) 8. ZBIRKA LUTAKA U NARODNIM NOŠNJAMA IZ CIJELOGA 9.600 SVIJETA LJEPOSLAVA PERINIĆA 9. AMBIJENTALNA ZBIRKA AKADEMSKOG KIPARA PROFESORA 70 ROBERTA FRANGEŠA-MIHANOVIĆA (samo stručna javnost) 10. ZBIRKA MAJSTORSKA RADIONICA ZA RESTAURACIJU I GRADNJU 600 GUDAĆIH INSTRUMENATA POKOJNOG FRANJE SCHNEIDERA 11. ZBIRKA NADE MIRJEVIĆ 1.000 12. ZBIRKA MARIJE TOMLJENOVIĆ-VALEČIĆ 1.000 UKUPNO: 16.900 1 Ambijentalne, memorijalne zbirke, zbirke u gradskim prostorima i u stanovima darovatelja.

172 M U Z E O L O G I J A 4 5

Bilješke vaju manje sudjelovanja (radio, ﬁ lm, tisak), a hladni su mediji relativno siromašni informa- 1 Museums Association, službene web stranice, cijama (telefon, jezik) i potiču na veće sudjelo- URL: http://www.museumsassociation.org, (po- vanje. Hladni su mediji, dakle, komunikacijski sljednji put pristupljeno 25. travnja 2007.) i zahtjevaju aktivno prihvaćanje. Slijedom 2 ICTOP - International Committee for the Trai- toga, komunikativni muzej potiče sudjelovanje ning of Personnel - pri ICOM-u, posjetitelja i “dopunjavanje poruke”, a infor- URL: http://www.city.ac.uk/ictop/mus-def.html, mativni muzej prenosi sadržaj bez ikakva su- (posljednji put pristupljeno 25. travnja 2007.) djelovanja posjetitelja (Glusberg, 1983.). 3 U okrilju tog udruženja djeluju poznate kuće ko- 10 U praksi se pojavljuju bitne konceptualne lekcionara: Isabelle Stewart Gardner Museum u razlike između odašiljatelja poruke (kustosa) Bostonu, Sir John Soane’s Museum u Londonu, i njezina primatelja (posjetitelja) u poimanju Museo Mario Praz u Rimu, Museo Cerralbo u cilja i svrhe posjeta muzejima ili nekoj drugoj Madridu, Museo Giannettino Luxoro u Genova baštinskoj jedinici. Prema prvima, cilj posje- Nervi i The Casa del Podesta u Lonatu. ta je steći znanje, a za potonje je cilj socijalni 4 Nakon što je uočeno da u muzejskoj dokumen- događaj (Schouten, 1989., 89.). taciji nedostaju cijela razdoblja, u Švedskoj je 11 Ovdje parafraziramo T. Šolu, koji je napisao radi dokumentiranja suvremenog života pokre- da “ako je nemoguće posjetiti stalni postav bez nut projekt SAMDOK (Steen, 1989.). stručnog vodstva, onda je on neoprostivo za- 5 O najstarijoj za javnost otvorenoj kući stario“. Riječ je o Šolinu prijedlogu izložbenog književnika u Francuskoj (otvorena 1902.) projekta rađenoga za Tehnički muzej u Zagrebu pisala je Malinari (1998.). Kuća je jedna od (Šola, 2000., u rukopisu). nekretnina što su ih darovali Hugoovi naslje- 12 Treba samo prelistati knjige dojmova zbirki dnici Gradu Parizu, zajedno s piščevom osob- Gvozdanović, Richter, J. Kovačić i V. Kovačić. nom i arhivskom ostavštinom. 13 The Menil Collection, URL: http://www.me- 6 Osnovne stavke u kategorizaciji povijesne kuće nil.org, (posljednji put pristupljeno 25. travnja opće su informacije o muzeju i analiza povije- 2007.) sne kuće. Nužno je odrediti narav baštinskog 14 Tradicionalni muzej okrenut je znanju, a novi objekta, funkcije kuće/zemljišta prije nego što kreativnosti, svjesnosti o očuvanju baštine i mu- su postali baštinski objekt, utvrditi kriterije drosti (Šola, 1997a). postava i konzervacije, proučiti arhivsku i po- 15 A. Hauenschild (1988.), van Mensch (1992c) i vijesnu dokumentaciju, ostvariti znanstvenu D. C. Stem (1993.) govore o razmatranju novo- proizvodnju i iznijeti predložene načine inter- muzeoloških ideja i prvotnoj upotrebi pojma u pretacije (Pavoni, 2001a i Pavoni, 2002a). američkih teoretičara od sredine 20. st.nadalje, 7 Naime, ako je predmet dio zbirke, često je zatim o njegovu pojavljivanju u suplementu prikupljen ciljano ili je naručen od umjetnika francuske Opće enciklopedije, 1980. i, konačno, upoznatoga s namjerom vlasnika i ulogom koju u naslovu knjige P. Verga u V. Britaniji 1988. je predmet trebao “preuzeti“ u njegovu domu. (Vergo, 1989). O promjenjivosti identiteta predmeta koju je de- 16 Iako je edukacija jedna od tradicionalnih ulo- ﬁ nirao van Mensch vidjeti: Maroević (1997.). ga muzeja, ovdje je riječ o stalnoj edukaciji 8 Tu temu posebno razmatra T. Šola. “Važnije u službi cijelog društva, a ne samo kulturne i je… da muzej nauči posjetitelje gledati, razu- društvene elite. mjeti, steći osjetljivost i prijemčivost na vrije- 17 Nažalost, sve zbirke darovane Gradu Zagrebu dnosti, nego da im preda puko znanje” (Šola, na internetu nisu predstavljene i na engleskom 1997b, 20.). jeziku. Informativni tekstovi na engleskom je- 9 J. Glusberg kategorije vrućega i hladnog medija, ziku postoje o zbirkama V. Kovačić, Svečnjak, koje je uveo kanadski znanstvenik s područja Krleža, Durieux, Rodin, Gerersdorfer, Muvrin, teorije komunikacije Marshall McLuhan, pri- B. Horvat i Seissel, a zbirke Richter i Perinić mjenjuje na muzeje, navodeći da su vrući me- imaju vlastite stranice na engleskome, odnosno diji bogati informacijama i od publike zahtje- na engleskome i španjolskom jeziku.

173 M U Z E O L O G I J A 4 5

18 O tome više u: Zgaga, V. (2004./2005.): Dona- je i onaj o boljem označivanju atrakcija u gradu cije gradu Zagrebu online, Muzeologija 41/42, te prijedlog za organiziranje multikulturoloških 240-249. događaja kojima bi bilo moguće prisustvovati s 19 Mogući organizator: Turistička zajednica Gra- jednom ulaznicom za sve događaje (Tomas ‘98 da Zagreba, u suradnji s muzejskim ustanova- Zagreb, 1999.) ma koje u ime Grada upravljaju darovanim zbi- 21 Prema riječima renomiranoga američkog ispiti- rkama i s Gradskim uredom za kulturu, obrazo- vača javnog mijenja D. Yankelovicha. vanje i šport. 22 Posjet, zasad, kad je riječ o zbirkama izvan stal- 20 Upravo je povezivanje ono što nedostaje gra- nih postava, nije zadovoljavajući u usporedbi s dskoj kulturnoj i turističkoj ponudi. Najpoznatije mogućnostima. Pojedine za posjetitelje poten- tržišno istraživanje pod nazivom Tomas, još od cijalno atraktivne zbirke zatvorene su za jav- 1987. provodi u Hrvatskoj Institut za turizam, a nost zbog sanacije, uređivanja ili nemogućnosti istraživanje obuhvaća stavove i potrošnju turista izlaganja zbog neriješenih imovinsko-pravnih u hrvatskim turističkim destinacijama, između odnosa. Razlozi slabije posjećenosti jesu i ostalog i u gradu Zagrebu. Prema istraživanju nepostojanje kontinuiranih muzejskih progra- stavova i potrošnje turista i posjetitelja Zagreba ma te slaba medijska zastupljenost. Slabija Tomas 98 Zagreb, kvaliteta informacija, kulturne po sjećenost, primjerice, Memorijalnog prosto- ponude i zabave u Zagrebu ocijenjena je lošije ra Miroslava i Bele Krleže, nakon iznimnoga nego u sličnim gradovima, a među prijedlozima medijskog interesa u godini nakon otvorenja poboljšanja koje su turisti i posjetitelji naveli bio Zbirke, govori o posljednjem.

174 M U Z E O L O G I J A 4 5

ODABRANI POVIJESNI I iako ima i mnogo drugih ili drugačijih, SUVREMENI PRIMJERI nastoje upozoriti na situacije u kojima je DAROVANJA PRIVATNIH zajedničkom suradnjom grada ili države ZBIRKI DRUGIM GRADOVIMA i privatnih vlasnika sačuvana kulturna U HRVATSKOJ, HRVATSKOJ baština koja je često bila jezgra za osni- DRŽAVI TE GRADOVIMA vanje novih muzejskih institucija, ali i U INOZEMSTVU – PRILOG bitan gradivni element identiteta zajed- POKATKAD UPITNOM nice, grada, naroda i države. ALTRUIZMU SKUPLJAČA I DONATORA Povijesni primjeri darovanja privatnih zbirki i knjižnica Prezentacijom donacija Gradu Zagrebu gradovima u Europi i jedan hrvatski svoj smo interes usmjerili na privatne primjer zbirke darovane gradovima. Gradska je administracija po prirodi posla zadužena Venecija za brigu o društvenom dobru koje joj Kardinal Domenico Grimani (1461. je povjereno. Stoga su nas, osobito radi – 1523.) dio je svoje umjetničke zbir- usporedbe, zanimali i drugi hrvatski i ke, iznimne po broju sjevernoeuropskih inozemni povijesni i suvremeni primjeri umjetničkih djela, te antičkih predmeta kada su privatne osobe zbirke predmeta (antičkih skulptura od bronce i mramo- materijalne kulture iz svog vlasništva po- ra, reljefa, natpisa u kamenu, novčića, vjerile na čuvanje gradovima ili državi, a kamena i kameja) te bogatoj biblioteci, ne izravno institucijama koje se brinu o svojom drugom oporukom 1523. ostavio baštini. Republici Veneciji. Nakon sudske parni- Bezbroj je primjera da privatno vlasništvo ce s obitelji Grimani Veneciji je ostalo 16 naporom vlasnika pojedinca, društvene skulptura, 11 bisti i pet statua koje se danas zajednice ili njihovim zajedničkim na- čuvaju u venecijanskome Arheološkom porom postane predmetom javne skrbi muzeju (Benzoni, Bortolotti, 2002.). Zbi- i uspije se sačuvati za buduće naraštaje. rka je isprva bila smještena u jednoj dvo- Ima i primjera da se u tome nije uspjelo pa rani Duždeve palače. Nakon što je Repu- su predmeti i zbirke mijenjale vlasnike, blika Venecija prihvatila donaciju antičke propadale, raspršivale se, selile iz jedne zbirke kardinalova nećaka Giovannija zajednice u drugu, na štetu ili na korist Grimanija, pronađeno je konačno rješenje jedne ili druge. No primjeri koji su, često za budući muzej u predvorju Knjižnice tek kasnije, protumačeni kao gubitak za Marciane. Javna zbirka skulptura Repu- zajednicu, trebaju biti upozorenje da se blike Venecije otvorena je javnosti 1597. baštini u privatnom vlasništvu posveti (Benzoni, Bortolotti, 2002.). odgovarajuća briga i sustavna pažnja, da se poštuju stručna mišljenja i pregovara s Bologna vlasnicima kako bi se osiguralo da vrijednosti materijalne kulture ostanu u sre- Bolonjski sveučilišni profesor Ulisse Al- dini čijem kulturnom identitetu i razvoju drovandi (1522. – 1605.) godine 1603. pridonose ili mogu bitno pridonijeti. ostavlja svoj znanstveno utemeljeni pri- Primjeri koje iznosimo u ovome radu, rodoslovni muzej i knjižnicu Senatu gra-

175 M U Z E O L O G I J A 4 5 da Bologne. Muzej je otvoren za javnost vio “velečasnim ocima benediktincima desetak godina kasnije, u prikladnim pro- u Besançonu“,2 odnosno benediktinskoj storima, te je postao nukleus Bolonjsko- opatiji Saint Vincent u Besançonu svoju ga muzeja. Dio svoje oporuke koji se od- knjižnicu od 2.247 svezaka i 151 rukopi- nosi na darovanje gradu Bologni Aldro- sa3 te numizmatičku zbirku (2.353 me- vandi počinje riječima da je činio sve “na dalje4 “od bronce i srebra, starinskih i čast Božju i na korist sadašnjih i budućih modernih“, 5 u odgovarajućim kutijama studenata“ te nastavlja: “...želeći da to- i ormarima). Benediktinci su naslijedili liki moj trud poslije smrti ostane na čast knjižnicu koja je, poput drugih privatnih i korist mojega grada, da ne propadne, knjižnica u 17. st., trebala ostati ukrašena odlučio sam, radi očuvanja ovog muzeja, umjetničkim slikama (s vjerskim motivi- knjižnice tiskanih knjiga i mojih djela, ma, portretima), brončanim i mramornim ostaviti ih spomenutom časnom Senatu bistama6 iz Boisotove zbirke te, prema Bologne, koji neka se o njima brine i pazi navodima oporuke, otvorena “dva puta ih poslije moje smrti, kako i dolikuje tom tjedno svima onima koji požele u nju djelu; sa zadovoljstvom i zaslužno oda- 7 brah ovaj Senat zato što poznaje moj trud ući, u njoj čitati i učiti“. To darovanje i bdijenja jer sam od njih imao veliku učinjeno je s jasnom namjerom otvaranja naklonost tijekom 53 godine“.1 javne knjižnice, a da se “gospoda u ma- U istom gradu, po uzoru na Aldrovan- gistratu ovoga grada pobrinu za čuvanje dija, “na javnu korist“ (Laurencich-Mi- navedenih knjiga i drugih stvari ovdje nelli, 1985.) isto čini i plemić Ferdinan- specifi ciranih kao da su spomenici koje do Cospi (1606. – 1686.) , čiji je muzej posvećujem budućim generacijama“. osobit primjer strasti za skupljanjem u 8 Dakle, iako je donacija namijenjena 17. st. Donacijom iz 1667. godine svoju vjerskoj instituciji, cilj darovanja bila je enciklopedijsku zbirku muzej (naturalia javna namjena i javno korištenje daro- i artifi calia) ostavlja gradu Bologni. vane građe, o čemu se briga povjerava gradskim vlastima. 1 Testamento d’Ulisse Aldrovandi, u: Fantuzzi, Prateći stavke oporuke, zaključujemo G. (1774.): Memorie della vita di Ulisse Aldro- da je opat posjedovao i vrijedan nakit, vandi, Lelio dalla Volpe, Bologna, 67-85. Digi- talna verzija knjige objavljena je na mrežnim umjetničke slike, predmete umjetničkog stranicama Sveučilišne knjižnice u Bologni, obrta, namještaj, vjerske raritete i tapise- URL: http://www.fi losofi a.unibo.it (pristuplje- rije, koje je oporučno ostavio pojedinim no 14. srpnja 2006.). Prvi dio oporuke napi- osobama.9 Zbirka opata Boisota nastala san je na latinskome, a drugi na talijanskom je prikupljanjem i kupovanjem predmeta jeziku. Aldrovandi u oporuci objašnjava svoje namjere i daje opširne podatke o sadržaju mu- od drugih onodobnih skupljača i karak- zeja i knjižnice te upute o njihovu budućem terizira je opatovo zanimanje za antiku i smještaju, čuvanju i upravljanju, kao i o brizi razvijeni estetski ukus (Pinette, 1994/5.). za nastavak njegovih znanstvenih projekata. Knjižnica opata Boisota otvorena je za javnost 1696.,10 dva puta u tjednu po 1 Besançon (Francuska) četiri sata na dan i danas je osnova Mu- Opat Jean-Baptiste Boisot (srpanj 1638. zeja lijepih umjetnosti i arheologije u – 27. studenog 1694.) oporučno je osta- Besançonu (ibid.).

176 M U Z E O L O G I J A 4 5

1 Zahvaljujemo na transkriptima i ostalome do- najvećih baselskih atrakcija i jednom od prvih kumentacijskome materijalu gospođi Karine javnih gradskih zbirki u Europi. To je zanimljiv Klein, konzervatorici Gradskih knjižnica i primjer iz 17. st. U kojemu je pravodobnom arhiva Grada Besançona (Bibliothèques et ar- reakcijom gradske administracije privatna zbi- chives municipales, Ville de Besançon). U svim rka postala gradsko (javno) vlasništvo, čime je knjigama koje su nam bile dostupne, a prate za potrebe kulture i obrazovanja grada Basela povijest Muzeja, se ponavljaju samo osnovne sačuvana vrijedna baština. činjenice vezane za pojedine povijesne primje- Vidjeti i URL: http://www.hmb.ch/de/hmb/hi- re. Stoga smo uložili dodatni napor da dođemo story.html, i http://www.kunstmuseumbasel. do originalnog teksta oporuke i popisa inventa- ch/en/collection/history.html, (posljednji put ra opata Boisota iz Becançona. pristupljeno 1. ožujka 2006.). 2 Arhivski izvor: Le Testament de l’abbé Boi- sot – Besançon, Archives Départementales du Split Doubs, E 965 Notaires; suvremena transkri- pcija u: Bibliothèques et musées de Besançon Svećenik i teolog Ivan Paštrić (1636. – (1994/1995). 1708.), ravnatelj tiskare Kongregacije za 3 Richard, H. (1994/95.): Description du fon- širenje vjere i predsjednik hrvatske Kon- ds de la Bibliothèque de l’abbé Boisot, u: Bi- bliothèques et musées de Besançon (1994/1995,) gregacije sv. Jeronima u Rimu, predavač str. 22-28. dogmatike na Urbanovu zavodu za šire- 4 Ibid. nje vjere u Rimu i pisac dogmatičkih 5 Kao bilješka 2. ili polemičkih traktata, proučavatelj he- 6 Arhivski izvor: Le Testament de l’abbé Boi- brejske gramatike, talmudistike, biblijske sot – Besançon, Archives Départementales du arheologije i geograﬁ je (Golub, 1988.), Doubs, E 965 Notaires; suvremena transkri- darovao je od 1701. do 1706. ukupno pcija u: Bibliothèques et musées de Besançon (1994/1995). 568 knjiga novoosnovanome splitskom Inventaire et Description des Livres, manu- sjemeništu za sjemenišnu knjižnicu. scrits, médailles, Bustes et peintures donnez et Knjižnica je otvorena 30. siječnja 1706. leguez aux Rds peres Benedictins de cette ville (Banić, 1988.). Uz mnoge duplikate iz de Besançon... – La Bibliothèque Municipale svoje rimske knjižnice, Paštrić je u Split de Besançon, Ms. 1268; suvremena transkri- poslao i knjige koje su mu mogle tre- pcija u: Bibliothèques et musées de Besançon 1 (1994/1995). bati u njegovu radu u Rimu. Drugi dio 7 Kao bilješka 2. Paštrićeve knjižnice, prema njegovoj 8 Kao bilješka 2. volji, pripao je Zavodu za širenje vjere 9 Ibid. u Rimu. Glavnina knjiga poslanih u Split 10 Kad je o javnosti riječ, važno je reći da je Ba- služila je za stjecanje općega teološkog sel bio jedan od prvih gradova u Europi koji je obrazovanja (Banić, 1988.). Iz pisma postao vlasnikom umjetničke zbirke otvorene za javnost. Riječ je o čuvenom kabinetu pra- Ivana Paštrića sucima i načelniku spli- vnika Basiliusa Amerbacha (1533. – 1591.), tske općine, Paštrić navodi kako mu je koji je sadržavao dio ostavštine Erazma Ro- “prva namjera bila koristiti klericima, ali terdamskog, slike Hansa Holbeina mlađeg, nisam htio i ne želim isključiti svjeto- veliku knjižnicu od 9.000 knjiga, 2.000 crteža vnjake da tamo idu i pročitaju koju knji- starih majstora, kao i prirodnine i etnografske gu po potrebi, u vrijeme i na način kako predmete i koji je 1661. kupio Grad Basel u suradnji s Baselskim sveučilištem, kako bi odredi msgr. nadbiskup, a da ne podliježe 2 spriječio da zbirka ode u Amsterdam. Zbirka je crkvenoj stezi“. U drugom pismu iste 1671. otvorena za javnost; postala je jednom od godine, 1703., kojim se obraća gradskim

177 M U Z E O L O G I J A 4 5 prokuratorima i narodu Splita, navodi da 1 Anna Maria Luisa di Medici (1667. – 1743.), knjige trebaju koristiti “ne samo klerici- falačka kneginja i velika vojvotkinja od Toska- ne, vratila se u Firencu nakon smrti svog supru- ma nego i svjetovnjacima, prvenstveno ga Johanna Wilhelma von der Pfalz-Neuburg iz Splita, ali ne isključuje i druge iz Dal- (1658. – 1716.), palatinskog kneza iz katoličke macije jer je sjemenište za dobro cijele linije Wittelsbachovih, s rezidencijom u Düs- pokrajine“. Također navodi da je za svoju seldorfu. Taj brak, njezinom suprugu drugi, namjeru dobio privolu crkvenih vlasti, nakon rane smrti novorođene muške djece, 3 nije ostavio potomaka. U Firenci je živjela vrlo splitske općine i plemićkog staleža. povučeno, okrenuta religioznosti. Njezin brat, U poslanici splitskog nadbiskupa Stefa- posljednji muški potomak di Medicija, Gian na Cosmija izražava se nada da će se i uz Gastone (1671. – 1737.), nakon raskalašenog pomoć zajednice izgraditi “domicilum“ života i neuspjelog braka s njemačkom prin- cezom koja se odlučila za samostalan život u za knjižnicu koju je Ivan Paštrić “za Bohemiji, također je umro bez potomaka 1737. učenike i zajedničku upotrebu obećao godine. Anni Mariji Luisi podignut je na obljet- donirati i već sada nemali broj knji- nicu njezine smrti 1995. spomenik pokraj bazi- ga prenio, koje bi i nadbiskup mogao like San Lorenzo u Firenci. poželjeti za svoje proučavanje“ (Farlato, Ovi su podaci utemeljeni na neobjavljenim rezultatima proučavanja literature i prikupljenih 1765., 524.). arhivskih dokumenata o pojedinim članovima obitelji knezova Pfalz-Neuburg koje je radila 1 Prijepis pisma Ivana Paštrića na talijanskom Neva G. Mihalić. U međuvremenu je objavljen jeziku od 8. travnja 1703., sačuvanoga u Na- i cjeloviti tekst oporuke Anne Marije Luise di dbiskupskom arhivu u Splitu i objavljenoga u Medici. prilogu 2. članka I. Banića (Banić, 1988.). Vidjeti: http://www.polistampa.com/asp/ 2 Ibid. sl.asp?id=3630 3 Prijepis pisma Ivana Paštrića na talijanskom

jeziku, od 9. kolovoza 1703., sačuvanoga u Na- 1 dbiskupskom arhivu u Splitu i objavljenoga u Carpentras prilogu 2. članka I. Banića (Banić, 1988.). Biskup u francuskom gradu Carpentrasu Dominique Joseph Marie d ’Inguimbert Firenca (1683. – 1757.) darovao je rodnom gra- U Italiji, državi u kojoj je stoljećima du svoju knjižnicu – muzej smještenu u grad bio nositelj državnosti, tijekom po- zasebnome zdanju Grandis de Pomerol vijesti ostvaren je niz donacija privatnih blizu biskupske palače namjenivši je umjetničkih i znanstvenih zbirki gradovi- svojim sugrađanima, članovima dijeceze i strancima podjednako.2 Biskup je građu ma. Zbog povijesnoga, kulturno-povije- knjižnice – muzeja prikupio tijekom snoga i muzeološkog značenja osobito je dugogodišnjeg službovanja u Italiji te važno oporučno ostavljanje medičejskih kupujući poznate francuske privatne zbirki austrijskom vojvodi kao predsta- knjižnice, reagirajući brže od zaintere- vniku vlasti u Firenzi, aktom Obiteljske siranih pojedinih gradskih uprava i fran- konvencije od 31. listopada 1737., uz cuske države (Caillet, 1952.). Inventar iz naglašeni uvjet ostaviteljice Anne Marije 1737., načinjen prije nekoliko značajnih Luise di Medici (1667. – 1743.)1 da zbi- akvizicija, sadržava 4.338 tomova knji- rke ostanu u Firenzi, na dobrobit naroda ga, numizmatiku i medalje (6.000 kom.), Toskane. pečate (186 kom.), slike, graﬁ ke, kipove,

178 M U Z E O L O G I J A 4 5 crkvene ukrase, srebrninu, predmete iz publiques de France, t. 34-36 : Carpentras, Kine, Japana i Perua od fajanse i porcu- établi par MM. Duhamel, Liabastres, Labande. lana (Caillet, 1952. i Battez, 1988.). U Paris: Plon, 1899-1903., 4. vol., 21-22. oporuci od 5. lipnja 1742. d ’Inguimbert navodi: “Oporukom ostavljam i dajem Genova zanavijek općinstvu (...) ne samo mojim Maria Brignole-Sale de Ferrari, vojvot- sugrađanima i dijecezanima nego i stran- kinja od Galliera, darovala je 1874. Gra- cima, knjižnicu i sve što je u njoj, svakako du Genovi palaču Rosso s iznimnom knjige tiskane i manuskripte, numizma- zbirkom slika talijanskih i nizozemskih tiku, novce, kovanice i sl., antikvitete, majstora od 16. do 19. st. s namjerom da kipove, pločice i natpise, slike (...) na sla- “poveća umjetnički sjaj grada i praktične vu Božju i za uzdizanje bližnjih“3. Prema resurse“. Vojvotkinja je 1878. gradu Ge- kanonskim propisima, d ’Inguimbert nije novi oporučno ostavila i Palazzo Bianco mogao svojom imovinom, kao ni svojom radi osnivanja javne galerije slika.1 zbirkom i knjižnicom, raspolagati samostalno bez papina odobrenja. U pismu od 1 Detaljnije na službenim web stranicama obaju 13. studenoga 1745. papa Benedikt XIV. muzeja; URL: http://www.museopalazzorosso. odgovara d ’Inguimbertu “da će nam biti it/; http://www.museopalazzobianco.it/ na slavu da pod našim pontifi katom Vaša knjižnica postane javna“.4 Papinska bula Donacije hrvatskim gradovima u 20. od 27. siječnja 1746. ratifi cira sve odre- stoljeću dbe d ’Inguimbertove oporuke kao trajne Cavtat (Caillet 1952). Kasniji testamenti i kodi- cili određuju da će knjižnica biti otvore- Baltazar Bogišić (1834. – 1908.), pravni na dvaput u danu (Caillet, 1952. i Battez, historik poznat i u europskim krugovi- 1988.). ma, osim znanstvenim radom, bavio se i Gradska knjižnica u Carpentrasu – In- skupljanjem knjiga, rukopisa i predmeta guimbertine – i danas nosi ime svoga materijalne kulture. Nakon smrti osta- osnivača. vio je vrijednu zbirku, knjižnicu, arhivu i osobnu korespondenciju u Cavtatu. 1 Na dokumentaciji zahvaljujem Jean-Françoisu Zbirka Bogišić sadržava grafi ke (od 16. Delmasu, glavnom konzervatoru Bibliothèque do 19. st.), numizmatičku kolekciju od Inguimbertine archives et musées u Carpentra- 2.700 primjeraka, arheološke spomenike, su. predmete umjetničkog obrta, slike, staro 2 Catalogue général des manuscrits des bi- oružje i etnografski materijal, a bibliofi - bliothèques publiques de France, t. 34-36: Car- pentras, priredili MM. Duhamel, Liabastres, lska knjižnica obuhvaća 15.000 naslova Labande. Paris: Plon, 1899-1903., 4. vol., 16- te časopise, novine, inkunabule, rukopi- 23. se i zemljovide (Perišin, 1996.). U sasta- 3 Dio teksta oporuke objavljen u: Catalogue vu Muzeja Baltazara Bogišića od 1956. général des manuscrits des bibliothèques pu- nalazi se i Epidaurum, arheološka zbirka bliques de France, t. 34-36: Carpentras, établi par MM. Duhamel, Liabastres, Labande. Paris: koju je utemeljio Bogišić. Bogišićeva Plon, 1899-1903., 4 .vol., 21-22. rodna kuća daje memorijalno obilježje 4 Pismo pape Benedikta XIV. objavljeno u: Cata- muzejskom postavu otvorenome u rujnu logue général des manuscrits des bibliothèques 1909. godine.

179 M U Z E O L O G I J A 4 5

Ta je zbirka – muzej također svojevr- ra o darovanju zbirke, bez br., 30. studenoga stan dar gradu. Naime, sestra Baltaza ra 1999., (dokumentacija Kajkaviane – društva za prikupljanje, čuvanje i promicanje hrvatske Bogišića, Marija Pohl-Bogišić, zasno- kajkavske baštine Donja Stubica). vala je u prosvjetne svrhe 1920. za duž- binu na bratovo ime – Bogišićevu bi- Đurđevac blioteku i muzej. U darovnicu su bile uključene dvije kuće u Cavtatu i sedam Ivan Lacković Croata darovao je 19. drugih “nepokretnih objekata“, “među listopada 1993. Đurđevcu 150 svojih njima knjižnica i muzej pok. Balde umjetničkih djela i 150 umjetničkih djela drugih slikara (ulja na platnu i staklu, Bogišića“ (Matasović, 1930.). Radi osni- 1 vanja zadužbine, Marija Pohl-Bogišić grafi ka, crteža). Zbirka likovnih umjetnina Ivan Lacković Croata izložena je u izrijekom je odredila da spomenute dvije Starom gradu u Đurđevcu. Godine 1997. ustanove moraju trajno ostati u Cavtatu prihvaćen je program i projekt za gale- “kao prvi kamen na kulturnom podizanju riju pod nazivom Galerija Stari grad Cavtata i napretku dragih joj sumještana“ – Donacija Ivana Lackovića Croate.2 (Anonimus, 1932.) te se općina obvezala Zbirka je bila prezentirana i u Zagrebu, u fi nancirati zadužbinu. Galeriji Klovićevi dvori. Obuhvaća djela hrvatskih umjetnika i slikara od kraja Donja Stubica 19. st. do danas, inozemnih autora poput Antun Bauer i njegova supruga Anto- A. Dürera, čija su djela zasebno pokaza- nija Bauer darovali su 8. listopada 1997. na javnosti 1955. godine, te etnografski Gradu Donjoj Stubici 135 umjetničkih materijal (narodnu i tradicionalnu umjet- radova hrvatskih likovnih umjetnika. nost iz Tibeta, Malezije, Balija i Kine). Kasnijim aneksom od 16. ožujka 1999. Donacija danas ima više od 2.000 liko- darovali su dodatna 83 likovna djela, vnih i etnografskih djela. Lacković je a drugim aneksom, od 30. studeno- umjetnine donirao Đurđevcu potaknut ga 1999. još 50 likovnih djela, ukupno željom da “duhovna klima malih mjesta“ 268 djela, crteža, grafi ka i ulja na platnu ne biva “osuđena na dosadu, život po (među ostalim, radove Ede Murtića, Iva- inerciji i pokrajinsku zakutnost i zatvo- na Lovrenčića, Ivana Lackovića Croate, renost“ (Jelušić, 1997., 10-14.).

Ivana Lesiaka, Nives Kavurić Kurtović, 1 1 Ugovor o darovanju umjetničkih likovnih djela Grete Vizler, Joze Kljakovića i dr.). za Zbirku likovnih umjetnina “Ivan Lacković Zbirka je (108 najpoznatijih radova) Croata“ u Đurđevcu, u Starom gradu, bez br., izložena u dvorcu Stubički Golubovec u 19. listopada 1993. Donjoj Stubici, a o Zbirci se brine, kako 2 Odluka o prihvaćanju Programa i projekta Ga- lerije Stari grad – Donacija Ivana Lackovića je i predviđeno ugovorom o darovanju, Croate, Klasa: 021-05/97-01/40, Ur. broj: Kajkaviana – društvo za prikupljanje, 2137/3-97-1, 14. srpnja 1997. čuvanje i promicanje hrvatske kajkavske baštine Donja Stubica. Klanjec

1 Ugovor o darovanju zbirke umjetnina, bez br., Kipar Antun Augustinčić (1900. – 1979.) 8. listopada 1997., aneks ugovora o darovanju darovao je rodnom Klanjcu 10. veljače zbirke, bez br., 16. ožujka 1999., aneks ugovo- 1970.,1 nakon što je Skupština općine

180 M U Z E O L O G I J A 4 5

Klanjec osnovala fond za izgradnju gaje donekle sačuvan autentični ambijent lerije njegovih kiparskih radova, “sva doma kolekcionara. Malančec je kuću svoja kiparska djela” (kipove, sadrene koju je 1902. projektirao zagrebački odljeve, drvene i sadrene makete, ka- arhitekt Gjuro Carnelutti po narudžbi mene i brončane javne spomenike, više dr. Matije Malančeca, oca Vladimira od 200 predmeta) što su nastala tijekom Malančeca (Jalšić Ernečić, 2000.), testa- 50 godina njegova rada, i to uz uvjetom mentom ostavio gradu Koprivnici, dok je da se unutar voćnjaka franjevačkog sa- svoju zbirku darovao Muzeju grada Ko- mostana izgradi galerija u kojoj će biti privnice. U kući, koja je također predana izložena darovana djela (Stahuljak, Muzeju, izložena je Malančecova zbirka 1986., Marković, 1990.). Galerija je glazbenih instrumenata, lustera i svjeti- otvorena 1976., a sam umjetnik oda- ljki, starih karata, stilskog namještaja, brao je arhitekta, svoje radove koje želi satova, sitnih predmeta i predmeta izložiti, kao i prvo rukovodstvo Galerije umjetničkog obrta, slika i skulptura mo- (ibid.). U onodobnim društvenim prilika- dernih hrvatskih slikara prve polovice 20. ma darovatelj je postavio očito previsoke st. (Donacija “Dr. Vladimir Malančec“, stručne i muzeološke zahtjeve koji danas 1989.). Zbirka je za javnost otvorena zasigurno ne bi “prošli”. Prema ocjeni S. 1989. no već 1991.god. zatvorena, prvo Marković, prvi, autorov stalni postav Ga- lerije bio je “pretrpan, dakle, muzeološki radi ratnih opasnosti a potom zbog nužne nečitak” (Marković, 1990., 12.) te nije građevinske sanacije zgrade. na najbolji način davao uvid u cjelokup- no kiparovo djelo i njegov raspon i do- Mali Lošinj sege. Sadašnja muzeološka koncepcija, Andro Vid Mihičić (1896. – 1992.) i nje- koja se temelji na stalnom postavu iz gova supruga Katarina (1913. – 1992.) 1990. i koja se opredijelila za “tematsko- darovali su 1988.1 Općini Cres-Lošinj komparativni pristup“2 , uspješnije je (danas grad Mali Lošinj) zbirku suvre- uskladila prezentaciju djela jednoga od mene hrvatske umjetnosti, dominantno najznačajnijih hrvatskih modernih kipa- kiparstva, ali i sve Mihičićeve rukopise.2 ra s unutrašnjim prostorom i vanjskim Andro Vid Mihičić, povjesničar umjet- ambijentom središta grada Klanjca, od- nosti, kustos Galerije umjetnina u Splitu nosno parka skulptura uz Galeriju. i Moderne galerije u Zagrebu, sveučilišni profesor na zagrebačkoj Akademiji liko- 1 Dopis izjava Antuna Augustinčića Skupštini općine Klanjec, bez br., 10. veljače 1970. (do- vnih umjetnosti i likovni kritičar, bio je i kumentacija Galerije Augustinčić). kolekcionar umjetničkih djela. U darova- 2 O tome vidjeti URL: http://www.mdc.hr/augu- noj Zbirci Mihičić sadržana su 82 djela stincic/hr/povijest/index.html (pristupljeno 1. suvremene hrvatske umjetnosti (djela F. srpnja 2006.). Kršinića, E. Vidovića, A. Augustinčića, V. Radauša, I. Kerdića, A. Krstulovića, Koprivnica K. Bošnjaka, Ž. Janeša, I. Meštrovića, Donacija Vladimira Malančeca (1898. A. Motike, S. Aralice, V. Filakovca, O. – 1985.) Koprivnici iz godine 1985. za- Mujadžića, V. Paraća i dr.). Umjetnine nimljiva je zato jer je riječ o kući u kojoj su raspoređene u četiri skupine: skulp-

181 M U Z E O L O G I J A 4 5 ture i reljefi , plakete i tanjuri, medalje te 1971.1 više od 100 svojih umjetničkih slike i mape.3 Ugovoreni uvjeti bili su djela. Ugovorom je bilo predviđeno osni- uobičajeni za takva darovanja: predmeti vanje Galerije Šeferov u Rovinju, što nije se ne smiju razdvajati, u roku 18 mjeseci ostvareno zbog neadekvatnih uvjeta izla- od primitka umjetnina i rukopisa treba se ganja i čuvanja umjetnina. Donacija se naći adekvatan smještaj za njih te ih dati čuva u Zavičajnome muzeju grada Ro- na uvid znanstvenim i kulturnim djelat- vinja, gdje je otvorena jedna izložbena nicima i ustanovama. Radi poštovanja soba s dvadesetak djela V. Šeferova, a ugovorenih obveza odlučeno je da se ostala se djela povremeno izlažu i kata- donacija preda na upravljanje Narodnom loški obrađuju.2 sveučilištu u Cresu.4 Zbirka je otvorena za 1 javnost 1998. Projekt smještaja i prezen- Ugovor o osnivanju Galerije Šeferov u Rovinju, bez br. (dokumentacija Zavičajnog muzeja Ro- tacije Zbirke Mihičić u Malom Lošinju, vinja). u sklopu projekta Umjetničke zbirke Ma- 2 Dokumentacija Zavičajnog muzeja Rovinja. log Lošinja, izradio je za Pučko otvoreno učilište povjesničar umjetnosti Đuro Samobor Vanđura (Vanđura, 1996.). Humanistička Slikar Zlatko Prica (1916. – 2002.) da- motivacija darovanja iščitava se iz riječi rovao je Gradu Samoboru 19. veljače donatora: “...pa osjećam potrebu da (...) 2001.1 svoje likovne radove i fotografi je svojim radom veselim i, po mogućnosti, koje je izradila njegova preminula kći produhovljujem. To je moj obol životu Vesna Prica (1947. – 1996.), asistenti- i narodu iz koga sam nikao“ (Balon, ca Toše Dabca. Ugovorom je darovano 1993.). ukupno 70 umjetničkih slika Zlatka Pri- ce nastalih od 1936. do 1998. te 73 fo- 1 Ugovor o darovanju od 9. prosinca 1988., Skupština općine Cres-Lošinj, Službene novine tografi je slikarove kćeri Vesne Price iz br. 10/1988., str. 482-483. razdoblja od 1970. do 1978. Aneksom 2 Popis umjetnina darovnice Andre Vida i Katari- ugovora od 18. travnja 2002.2 utvrđeno ne Mihičić izrađen pri primopredaji Zbirke, 13. je da će se osnovati i otvoriti samostalna srpnja 1991. (dokumentacija Zbirke Mihičić). galerija pod nazivom Galerija Zlatko i Zapisnik s primopredaje pisane ostavštine Vesna Prica, u sklopu Pučkoga otvore- Andre Vida Mihičića broj 10/2000., u Malom nog učilišta Samobor. Galerija je otvore- Lošinju, 15. siječnja 2000. 3 Ibid. na u listopadu iste godine. 4 Zapisnik sa sastanka 8. lipnja 1992. u zgradi Dio svog opusa (50-ak svojih umjetničkih općine Cres-Lošinj, broj: 146/1992. Predloženo ostvarenja) umjetnik je 2002. darovao i je da se donacija preda na upravljanje Narod- rodnom Pečuhu.3 nom sveučilištu u Cresu, u čijim će se prostorijama u Malom Lošinju urediti Galerija Andre 1 Ugovor o darovanju pokretnina, broj: Ou- Vida i Katarine Mihičić. 129/2001-1, 19. 2. 2001. (dokumentacija Gale- rije Prica). Rovinj 2 Aneks ugovora o darovanju pokretnina od 19. veljače 2001., broj: Ou-524/2002-1, 18. 4. Slikar Vilko Šeferov (1895. – 1974.) da- 2002. (dokumentacija Galerije Prica). rovao je Gradu Rovinju 10. kolovoza 3 Tolić (2002.).

182 M U Z E O L O G I J A 4 5

Slavonski Brod bivšoj Jugoslaviji, postala je temelj fundusa splitskoga Prirodoslovnog muzeja Istaknuti hrvatski kipar Branko Ružić osnovanog 1924. (Piplović, 1996.). Na (1919. – 1997.) darovao je, zajedno sa sličan način kolekciju s više od 1.700 svojom suprugom Julijom Ružić, Gra- fi tofosila i zoofosila darovao je Gradu du Slavonskom Brodu, 28. listopada Splitu profesor R. Gasperini još 1911. 1993. svoja umjetnička ostvarenja. Broj (Anonimus, 1924. i T.Š. 1926., 12-13.). Ružićevih radova, prema darovnom ugo- Marom i odgovornošću obitelji hrva- voru, trebao je biti od 250 do 360, ovisno tskog slikara Emanuela Vidovića (1870. o prostornim mogućnostima buduće ga- –1953.) sačuvana je slikarova umjetnička lerije u kojoj će se donacija izložiti, a ostavština te je 1986. djelomično doni- čine ga crteži, slike, tapiserije, grafi ke i rana (atelijer, arhivsko-dokumentarni skulpture nastale u svim fazama njegova materijal), a djelomično otkupljena za stvaralaštva.1 Galerija “Branko Ružić“ Muzej grada Splita (69 slika prodano je otvorena je u lipnju 2004. u zapadnom za polovicu stvarne vrijednosti). Iako je dijelu barokne tvrđave Brod u Slavon- formalno riječ o donaciji Muzeju gra- skom Brodu. Javnosti su predstavljeni da Splita, Grad Split se kao osnivač te radovi B. Ružića, ali i djela drugih istak- muzejske ustanove ugovorno obvezao, nutih hrvatskih slikara i kipara koji su prema uvjetu što ga je postavila obitelj, svoje radove darovali Galeriji umjetnina osigurati fi nancijska sredstva za uređenje grada Slavonskog Broda, prema izboru 2 prostora za smještaj buduće Galerije B. Ružića. Vidović, i to kao institucije u sklopu Muzeja. Gradsko poglavarstvo grada 1 Ugovor o darovanju, bez br., 28. listopada 1993. (dokumentacija Galerije umjetnina grada Splita dodijelilo je Muzeju grada Splita Slavonskog Broda). klasicističku zgradu (kuću Andrić) po- 2 Podaci iz promemorije Branko Ružić – dona- kraj Srebrnih vrata za Galeriju Vidović. cija rodnome gradu, bez datuma i broja (doku- Muzej je u posjedu još pet kasnije otku- mentacija Galerije umjetnina grada Slavonskog pljenih slika te zbirke Vidovićevih crteža Broda). otkupljenih od slikarova sina (Fundus galerije, Privremeni postav galerije E. Split Vidović, katalog izložbe, MGS, 1999.). Eduard Karaman (1849. – 1923.), liječ- Nakon adaptacije kuće Andrić, Galerija nik, kolekcionar i entomolog europskog Vidović otvorena je za javnost 27. listo- ugleda svojom je oporukom Općini Split pada 2006. ostavio veliku zbirku od 8.360 dalmatin- Neda Bakotić (1940.) darovala je Gradu skih vrsta kornjaša (Nonveiller, 1999., Splitu 21. prosinca 1999., nakon smrti 45. i T.Š. 1926., 12-13.). Karaman je, svoga supruga Ante Bakotića (1937. – otkrivši velik broj novih vrsta kukaca, 1998.), malakološku zbirku od približno od kojih 20 vrsta nosi njegovo ime, raz- 3.000 primjeraka školjki, puževa, ko- mjenjivao podatke o kukcima s drugim ralja, bodljikaša, riba, biljnih fosila, znanstvenicima entomolozima u Europi kornjača i sl. Predmeti Zbirke, koja je i sustavno istraživao kukce (Nonveiller, rezultat dvadesetogodišnjeg skupljanja 1999., 42.). Ta zbirka, najveća te vrste u obitelji Bakotić, podrijetlom su iz Ja-

183 M U Z E O L O G I J A 4 5 dranskog mora i iz oceana. Grad Split obrade umjetnina darovanih gradu je 19. svibnja 2000. dodijelio Zbirku na Varaždinu, odnosno dio projekta Galerije privremeno upravljanje i korištenje Pri- moderne umjetnosti u Varaždinu koja će rodoslovnome muzeju i zoološkom vrtu u uređenom prostoru bivše varaždinske u Splitu, koji se brine o stručnoj obradi sinagoge izlagati Zbirku hrvatske moder- Zbirke, čuvanju i održavanju prostora u ne umjetnosti pod nazivom GERAMA kojemu je Zbirka smještena i o njezinoj (Generalić – Rabuzin – Malogorski). Na prezentaciji javnosti. Zasad je zbirka pod taj će način, uz očuvanje, stručnu obradu nazivom Malakološka zbirka obitelji i izlaganje javnosti, darovane zbirke biti Bakotić, smještena i za posjetitelje otvo- uključene u kulturnu i turističku ponudu rena u palači Cindro, najljepšoj baroknoj Varaždina. palači u Splitu. Iako svi predmeti nisu Teolog i skupljač umjetnina dr. Vjeko formalno darovani, već su naknadno pri- Božo Jarak darovao je Gradu Varaždinu 2. dodani postojećoj donaciji iz 1999., Mu- studenoga 1995. ukupno 107 umjet nič kih zej posjeduje ukupno 5.455 predmeta, djela (slika, crteža, grafi ka i skulptura) hr- a stalno je izloženo 3.160 njih, od toga vatskih umjetnika 20. st. (Josip Račić, Ivo 945 podrijetlom iz Jadrana, a 2.215 iz Dulčić, Omer Mujadžić, Frano Kršinić, 1 svjetskih mora. Ljubo Babić, Zlatko Šulentić, Edo Murtić, Ksenija Kantoci, Slavko Šohaj, Maksimi- 1 Dokumentacija Prirodoslovnog muzeja i 4 zoološkog vrta u Splitu. lijan Vanka i dr.) , a naknadno je donirao još 16 umjetničkih djela.5 Varaždin 1 Ugovor o donaciji i čuvanju umjetničkih dje- Od devedesetih godina 20. st. do danas la broj 8/02, Klasa: 612-02/02-01/1, Ur. broj: nekoliko je eminentnih hrvatskih umjet- 2186/01-01-02-1, 9. 1. 2001. (dokumentacija nika i kolekcionara darovalo Gradu Galerije umjetnina). 2 Varaždinu svoja umjetnička djela i ko- Ugovor o donaciji, Klasa: 612-02/03-01/3, Ur. broj: 2186/01-01-03-5, 15. 10. 2003. (doku- lekcije. Doajen varaždinskoga slikarstva, mentacija Galerije umjetnina). akademski slikar Pavle Vojković (1912. 3 Putarek, Z. (2003.). –2006.) darovao je gradu Varaždinu 9. 4 Ugovor o darovanju, Klasa: 612-13/95-01/3, siječnja 2002.1 oko 60 vlastitih slika i Ur. broj: 2186/01-01-95-5, 2. 11. 1995. (doku- 700 grafi ka, crteža i scenografi ja, a nai- mentacija Galerije umjetnina). 5 vni slikar Ivan Rabuzin (1921.) donirao Donacija dr. Vjeke Bože Jaraka (1998.) Varaždinu. je Varaždinu ugovorom od 15. listopada 2 2003. stotinu crteža na papiru hrvatskih Donacije hrvatskoj državi u 19. i 20. modernih umjetnika. I varaždinski ko- stoljeću lekcionar ing. Vladimir Malogorski darovao je Varaždinu 21. studenoga 2003.3 Usprkos tome što je hrvatskoj državi oko 1.000 djela hrvatskih slikara 20. st. darovano nekoliko iznimnih zbirki koje (od toga 300 crteža naivnog slikara Ivana navodimo u nastavku, u Hrvatskoj na Generalića), pa je ta zbirka, uz prijašnju državnoj razini ne postoji uhodani su- donaciju Ivana Rabuzina, postala dio stav koji bi, za razliku od nekih drugih širega projekta muzeološko-galerističke zemalja (v. priloge III. i V.), omogućio

184 M U Z E O L O G I J A 4 5 da se, dogovorom hrvatske države i na- Ivan Meštrović cionalnih muzeja, stimuliraju darovanja Svjetski poznati hrvatski umjetnik, ki- zbirki i osigura očuvanje baštine iz pri- par, slikar i arhitekt Ivan Meštrović vatnoga vlasništva. (1883. –1962.) darovao je 31. siječnja 1952. tadašnjoj NR Hrvatskoj1 bogatu Josip Juraj Strossmayer umjetničku ostavštinu, kao i nekretnine Najistaknutiji kolekcionar i jedna od s pripadajućim zemljištima u Zagrebu najznačajnijih osoba hrvatske povije- (kuća i atelijer u Mletačkoj ulici 8), Spli- sti 19. st. bio je đakovački biskup, tu (vila i atelijer te sakralno-umjetnički društveni i kulturni mecena izvanredne kompleks s crkvicom Kaštelet – Crikvi- inteligencije i obrazovanja Josip Juraj ne) i Otavicama (obiteljska grobna ka- Strossmayer (1815. – 1905.). Za nas je pelica Presvetog Otkupitelja). Darovnim značajan zbog svog donatorstva potak- ugovorom obuhvaćene su 62 skulpture nutoga domoljubnim pobudama u doba u Zagrebu te njih 70 u Splitu.2 Prema nastanka nacionalnih država u Europi. ugovoru o darovanju, uvjeti su bili da Strossmayerov kulturni i društveni rad se umjetnine i predmeti ne smiju traj- te donatorstvo obilježilo je i dalo poticaj no iznositi iz darovanih prostora, da će kulturnom životu u Hrvatskoj 19 st. daroprimac čuvati i one predmete koji Objavom u Viencu 1875. Strossmayer nisu uključeni u darovnicu, a dio su da- svoje zbirke umjetnina bez odlaganja darovanih nekretnina (pokućstvo, pisma, ruje Jugoslavenskoj akademiji znanosti i knjige i sl.) te da će “unutrašnji kućni umjetnosti i pritom daruje i 40.000 forin- raspored objekata ostati onakav kako ga ti za izgradnju zgrade za galeriju (Stros- je uredio darovatelj”. Moguće potrebne smayer, 1875.). Biskupova zbirka od 284 preinake trebale su biti izvedene u do- umjetnine otvorena je za javnost 1884. govoru s Jugoslavenskom akademijom u Zagrebu kao Strossmayerova galerija znanosti i umjetnosti. Osim doniranih JAZU. predmeta, u nekretninama su u pohra- U darovnici Strossmayer svoje pobude ni i predmeti koji su i dalje formalno objašnjava riječima: “Ali ako želimo da vlasništvo Meštovićevih nasljednika jer nam se narodne sile sustavno i svestrano nisu obuhvaćeni darovnicom. Lj. Čerina razvijaju, da nam se ne samo um naro- (1999.) navodi skulpture, crteže, arhi- da razsvietli nego i srdce i ćud oplemeni, tektonske nacrte, slike i skulpture dru- ne smiemo zaboraviti na umjetnosti ... gih autora, arhiv, pisanu i fotografsku (želim) da moja sbirka postane dobrom dokumentaciju, knjižnicu i pokućstvo. cieloga naroda i osnovom galerije...“ Uključujući otkupljivane ili darivane (Strossmayer, 1875.). Strossmayerova arhivske priloge, fotodokumentaciju, se namjera temelji na spoznaji da se publikacije i članke prikupljane tijekom ukus može kultivirati poticajima i upor- godina, stvoren je bogat stručni fond kao nim inzistiranjem na obrazovanju. Slike osnova za proučavanje umjetnikova opu- iz Strossmayerove privatne zbirke slika sa te upoznavanje umjetnika, njegova donirane javnosti činile su 1967. godi- života i načina rada. Time je postignuta ne 74% izložaka stalnog postava Stros- memorijalnost zbirke i prostora umjet- smayerove galerije (Zlamalik, 1982., 9.). nikova stana i atelijera. Čerina (ibid.)

185 M U Z E O L O G I J A 4 5 naglašava da je u muzeološkoj prezenta- prijepis Savjeta za prosvjetu, nauku i kulturu ciji bilo posebice važno postići privatnu Narodne Republike Hrvatske od 29. ožujka i radnu atmosferu doma i umjetničkog 1955. Prema Čerini (1999) donaciji je kasnije dodano 85 skulptura u Zagrebu i 14 u Splitu. atelijera. 3 Pisma Ivana Meštrovića Nikoli Adžiji te popisi Osim velike donacije hrvatskoj državi skulptura i slika Ivana Meštrovića određenih za Meštrović je darivanjem nekih svojih Drniš iz 1958. i 1959. godine iz arhive Gradskog radova želio pridonijeti otvaranju mu- muzeja Drniš (susretljivošću J. Zaninovića, ra- zejsko-galerijskih prostora u mjestima vnatelja Gradskog muzeja Drniš). 4 Popis skulptura i slika Ivana Meštrovića odre- svoga životnog puta. Iz pisama Ivana đenih za Drniš od 6. kolovoza 1959.; Primitak 3 Meštrovića prijatelju i kumu Nikoli tih umjetnina potvrđen u Drnišu 15. kolovoza Adžiji, skupljaču drniških starina, kon- 1959. Oba dokumenta čuvaju se u arhivu Mu- zervatoru i kroničaru, može se pratiti zeja u Drnišu. umjetnikova namjera i biranje radova 5 Zakonom o Fundaciji Ivana Meštrovića iz 1991. za buduću zbirku Muzeja grada Drniša godine Atelijer Meštrović u Zagrebu, Galerija Meštrović u Splitu, grobnica obitelji u Otavi- na čijem je osnivanju radio Adžija cama i sakralno-umjetnički kompleks Kaštelet (Zaninović, 1999.). Meštrović je smatrao – Crikvine kao dijelovi Fundacije Meštrović, da bi za drniški muzej bili prikladni nje- surađuju sa spomenutim ustanovama u Drnišu i govi rani radovi iz djetinjstva i poprsja Vrpolju, koje formalno nisu u sastavu Funda- njegovih roditelja. Na kraju je odabrano cije. 26 radova (17 skulptura i 9 slika) koji su dopremljeni u Drniš 14. kolovoza 1959.4 Ante Topić Mimara Neke skulpture i crteže umjetnik je kanio Najveći hrvatski privatni kolekcionar darovati Vrpolju, u kojem je rođen, ali tu – donator poslije Strossmayera, bio je namjeru nije ostvario (Dumenčić, 1999.). kontroverzni Ante Topić Mimara (1898. Spomen galerija Ivana Meštrovića u – 1987.). Mimara se, osim kolekcionar- Vrpolju otvorena je deset godina nakon stvom umjetnina, bavio i slikanjem i re- Meštrovićeve smrti, a njezin je postav s stauriranjem umjetnina. Postoje razno- vremenom obogaćivan brončanim odlje- like (pa i špijunske verzije) priče o Mi- vima skulptura darovanim od članova marinoj osobi i njegovu životu, počevši obitelji i/ili uz njihovu suglasnost.5 od samog Mimarina identiteta, profesio- nalnih funkcija koje je obavljao, pa do 1 U pismu upućenom predsjedniku Vlade NR njegova načina skupljanja, dolaženja do Hrvatske iz 1951. Meštrović je ponudio predmeta za zbirku, prezentiranja poda- svoju ostavštinu “narodu i zemlji Hrvatske” taka o pojedinim predmetima te njihove (Kečkemet, 1999.). 2 Darovni ugovor od 31. siječnja 1952., bez br., s atribucije i odnosa prema njima no potpu- pripadajuća tri popisa umjetničkih djela, prije- na istina još uvijek nije ustanovljena. pis Savjeta za prosvjetu, nauku i kulturu Naro- Neosporna je činjenica da je Mimara dne Republike Hrvatske od 29. ožujka 1955., donirao Hrvatskoj neprocjenjivo umjet- Arhiv Fundacije Ivana Meštrovića. U ime Vlade ničko i kulturno blago koje čini dio Narodne Republike Hrvatske darovni je ugovor fundusa Strossmayerove galerije te cje- na temelju punomoći tadašnjeg predsjednika Vlade dr. Vladimira Bakarića potpisao ministar lokupni fundus Muzeja “Mimara“ u Za- predsjednik Savjeta za prosvjetu, nauku i kul- grebu. Mimarina odluka iz 1948. da dio turu dr. Miloš Žanko. Punomoć broj: 1043/52, svoje zbirke daruje Strossmayerovoj ga-

186 M U Z E O L O G I J A 4 5 leriji realizirana je tek 20. svibnja 1967. Iako su napravljene i obznanjene brojne potpisivanjem darovnog ugovora između atribucijske korekture, prema riječima tadašnjega predsjednika Jugoslavenske V. Zlamalika (Zlamalik, 1984., 104.), akademije znanosti i umjetnosti Grge u mnogim se slučajevima mišljenje pr- Novaka i Mimare u Grazu. Mimara je, votnog vlasnika pokazalo vrijednim i od naime, od 1948. do 1950. u Jugoslaviju pomoći. Od istog autora saznajemo da slao predmete namijenjene Strossmaye- je nakon tematskoga i vrijednosnog pro- rovoj galeriji (Kusin, 1987., 168-170.), bira umjetnina, te u skladu s modernizi- a konačna donacija trebala je sadržavati ranjem stalnog postava u stalni postav 97 umjetnina (Kusin, 1987., 186.), ali su Strossmayerove galerije uključeno 57 nakon dugotrajne potrage za predmetima djela iz Mimarine donacije. Mimara je iz Mimarinih pošiljki namijenjenih Stros- također 1947. darovao Strossmayerovoj smayerovoj galeriji u njoj završile ukup- galeriji Thieme-Beckerov opći leksikon no 83 umjetnine (Kusin, 1987., 193.). Ra- likovnih umjetnika u 36 knjiga (Kusin, dilo se o 74 slike i 9 skulptura (Zlamalik, 1987., 188.). 1982., 18.). Naknadnim istraživanjem i Mimarina donacija iz 1973. hrvatskom inventarizacijom utvrđeno je da Mimari- narodu i Hrvatskoj,2 darovana uz uvje- nu donaciju sada čine 84 umjetnička dje- te neotuđivosti Zbirke kao državnog la, od čega 8 skulptura.1 Jedini zahtjevi vlasništva, čuvanja cjelovitosti Zbirke i darovatelja bili su da se zbog darovanja naziva stalnog postava Zbirka umjetnina umjetničkih djela bez naknade ta djela Ante i Wiltrude Topić Mimara, sadržavala “učine pristupačnim za javnost putem je slike, skulpture, staklene i porculanske izložbi i da se tom prilikom istakne na predmete, tekstil, ćilime, srebrne pred- vidnom mjestu moje ime kao darovao- mete, predmete od slonovače i predmete ca“ (Zlamalik. 1984., 103.). Mimarina umjetničkoga obrta, ukupno 2.632 pre- se donacija Strossmayerovoj galeriji, dmeta (Kusin, 1987., 212). Mimarina nakon izlaganja djela donacije kritičkom koncepcija stalnog postava osmišljena je oku svjetskih i domaćih relevantnih u skladu s njegovim estetskim i stručnim stručnjaka, smatra najvrednijom od svih uvjerenjem te se, prema ugovoru, nije donacija toj galeriji poslije Strossmaye- smjela mijenjati bez njegova pristanka. rove. Nakon tematskoga i vrijednosnog Uz ugovor o darovanju istog je dana probira umjetnina, te u skladu s moder- potpisan i ugovor o posudbi Zbirke niziranjem stalnog postava, 70% stalnog umjetnina, u čijim se klauzulama Hrva- postava Strossmayerove galerije činila tska obvezala da će u roku godine dana su djela iz Mimarine donacije (Zlama- od dana dopreme Zbirke u Zagreb orga- lik, 1982., 18-19.). Naime, dok su do- nizirati njezinu stalnu izložbu (Kusin, tada u Galeriji dominantnu ulogu imala 1987., 210.). djela talijanskih slikarskih škola sakral- Dodatkom darovnici od 29. listopada ne tematike, “nova je selekcija mogla 1986., Mimara je Hrvatskoj poklonio u cjelovitijem opsegu predočiti radove dodatne 982 umjetnine, tako da donaciju španjolskih, francuskih, nizozemskih i ukupnpo čini 3.614 umjetničkih predme- njemačkih umjetnika“ (Zlamalik, 1982., ta.3 Prema Vodiču Muzeja “Mimara“, 18-19.). zbirku čini oko 450 slika i ikona različitih

187 M U Z E O L O G I J A 4 5

škola, 200 kipova u različitim materija- Gradskog ureda za kulturu, obrazovanje i šport lima, u rasponu od antike do 20. st., te grada Zagreba. 3 predmeti umjetničkog obrta koji datiraju Regionalni zavod za zaštitu spomenika kulture u Zagrebu, rješenje o preventivnoj zaštiti spo- iz istoga vremenskog raspona (Muzej menika kulture za zbirku umjetnina A. T. Mi- “Mimara“, Zagreb, 1998.). Heterogena mare, broj: UP/I-60/1, 30. siječnja 1987. Zbirka sadržava i predmete različitoga 4 Ibid. geografskog i povijesnog podrijetla, 5 Do 1941. u seriji od desetak stručnih stu- arheološki materijal i srednjovjekovne dija tadašnji direktor Berlinskih muzeja Otto von Falke obrađivao je pojedine predmete predmete, englesku i orijentalnu zbirku te umjetničkog obrta iz Mimarine zbirke (Kusin zbirku slika starih majstora (od srednjeg 1987., 49-53.). Zanimljivo je da je u Mimarinu vijeka do kraja 19. st.). Zbirka je zbog vlasništvu bio čuveni Križ ispovjednika iz bri- svoje vrijednosti i značenja zaštićena tanske opatije St. Edmund, koji datira iz 12. st.. kao spomenik kulture jer “se radi o zbir- Usprkos antisemitskom ikonografskom programu ugraviranome u križ, za koji je evidentno ci umjetnina najviših umjetničkih kate- bio upotrijebljen, križ se smatra remek-djelom gorija“, osobito “arheološka, zbirka bje- srednjovjekovne umjetnosti. Prema inventarnoj lokosti i zbirka slikarstva“. 4 dokumentaciji koju smo o tom križu dobili od Kontinuirana stručna obrada i dokumen- institucije – vlasnika (Metropolitan Museum of tiranje fundusa što se provodi u Muzeju Art u New Yorku) smatra se neosporno doka- zanim njegovo podrijetlo iz navedene opatije, Mimara razjasnit će sporne atribucije i autentičnost predmeta, kao i pouzdanost sada 5 datacije predmeta iz te zbirke. vrijedećeg objašnjenja neuobičajenog natpisa Sporazumom između SR Hrvatske i na križu: Kralj ispovjednika. Mimara zapravo Grada Zagreba od 6. studenoga 1986.6 nikada nije otkrio kako je i gdje došao do Križa započeta je adaptacija i rekonstrukcija ispovjednika. 6 zgrade na Rooseveltovu trgu 5 kao dije- Sporazum broj 03/4-2082-351-86 i 11/1-1- 4864/1-86, ArGUK. la šireg kompleksa školskih zgrada radi 7 Autori muzeološkog programa bili su osiguranja izložbenog prostora za dona- povjesničari umjetnosti Božo Beck, Ivo ciju Ante Topića Mimare.7 U troškovima Maroević i Vinko Zlamalik, a urbanističkoga i adaptacije Grad Zagreb je sudjelovao s arhitektonskog rješenja (1985.) arhitekti Matija više od 50% sredstava. Nakon što je prvi Salaj, Mihajlo Kranjc, Ivan Piteša i Berislav put predstavljena javnosti 1983. u Vili Šerbetić. 8 Danas je puni naziv muzeja u kojemu je Zagorje, Zbirka je na Rooseveltovu trgu izložena Mimarina donacija Javna ustanova 5 stalno otvorena za javnost 17. srpnja “Zbirka umjetnina Ante i Wiltrud Topić Mima- 1987.8 ra” – “Muzej Mimara“.

1 Slika nizozemskog majstora Gerbranda van den Eeckhouta (1621. – 1674.), za koju V. Kusin Dušan Džamonja kaže da je kasnije priključena Mimarinoj donaciji Strossmayerovoj galeriji (Kusin, 1987., Akademski kipar Dušan Džamonja 203.), nalazi se u Muzeju “Mimara“ u Zagrebu. (1928.), izniman umjetnik svjetskoga Prema inventarnim knjigama Strossmayerove ugleda, darovao je Republici Hrvatskoj, galerije, godine 1967. u Galeriju je dopremlje- ugovorom o darovanju, 25. veljače 1997., no 66 umjetnina, 1969. 13 umjetnina, a 1974. njih 5. u trajno i neotuđivo vlasništvo 18 svojih 1 2 Prijepis darovnog ugovora između A. T. Mima- skulptura. Ugovorom je utvrđeno da je re i SR Hrvatske od 6. listopada 1973., Arhiva toj donaciji priključeno još osam skulp-

188 M U Z E O L O G I J A 4 5 tura Dušana Džamonje koje je umjetnik do danas izlagao je na više od 90 samo- 27. studenoga 1980. darovao tadašnjoj stalnih i više od 100 skupnih izložbi u Općini Poreč i koje je kasnije preuze- najznačajnijim i najpoznatijim muzejsko- la Općina Vrsar, te da su sve skulpture, galerijskim i javnim prostorima u Hrva- ukupno njih 26, smještene u prostoru tskoj i svijetu. Više od 40 umjetničkih Parka skulptura Dušana Džamonje po- ostvarenja Dušana Džamonje nalazi se kraj Vrsara. Donaciju čine kapitalna u hrvatskim i svjetskim muzejima i ga- djela Dušana Džamonje, većinom ve- lerijama te u privatnim zbirkama (Tate likog formata, u mramoru, bronci, cor- Gallery, London; Museum of Modern tenu, aluminiju, željezu, granitu i polie- Art, New York; Nazionalgalerie, Berlin; steru, a nastala su u razdoblju od 1963. Musee d’Art Moderne de la Ville Paris; do 1988. godine. Ugovorom je utvrđeno Museo Nazionale d’Arte Moderna, Rim; da je Park skulptura Dušana Džamonje Muzej suvremene umjetnosti, Zagreb; otvoren javnosti, da je zbog svoje vrije- Moderna galerija, Ljubljana; Peggy dnosti i značenja, uključivši i zemljište Guggenheim, Venecija; Lenz Collection, i sagrađene objekte, zaštićen kao kul- Austrija i dr.), a više od 30 radova (skulp- turno dobro te da zajedno s objektima i tura, reljefa i fontana) te devet spome- zemljištem čini jedinstvenu prostornu, nika postavljeno je na javnim mjestima arhitektonsku i umjetničku cjelinu. Vlada i prostorima u Hrvatskoj i svijetu. Dušan Republike Hrvatske, Istarska županija, Džamonja dobitnik je više od 20 nagra- Grad Poreč i Općina Vrsar kao potpisnici da na najprestižnijim međunarodnim ugovora obvezuju se da će trajno čuvati natječajima i manifestacijama za javne prostornu i ambijentalnu cjelinu Parka spomenike, skulpturu i crtež (Biennale u skulptura, koji je u međuvremenu svojim Veneciji, Rembrandtova nagrada, nagra- sredstvima uredio i proširio Dušan da Masarykove akademije Prag i dr.), a Džamonja, te da se unutar Parka neće 1960. dobio je i Nagradu grada Zagreba. graditi niti planirati bilo kakvi objekti O Džamonjinu umjetničkom radu pisa- osim postojećega stambenog prostora li su ugledni svjetski i hrvatski likovni Dušana Džamonje, te njegova atelijera kritičari i povjesničari umjetnosti kao što i galerije, uz iznimku domarskoga sta- su Pierre Restany, Jasia Reichardt, Giu- na prema projektu Dušana Džamonje. lio Carlo Argan, Vera Horvat Pintarić, Ugovorom je također određeno da će za Igor Zidić, Radovan Ivančević i drugi. čuvanje, stručno održavanje i prezenti- Prema mišljenju Radovana Ivančevića, ranje Parka skulptura 50% sredstava osi- Dušan Džamonja sa svojim umjetničkim gurati Ministarstvo kulture RH, a osta- opusom, za razliku od prosječnih umjet- lih 50% Istarska županija, Grad Poreč nika “koji slijede prokrčene i utaba- i Općina Vrsar. Upravljanje Parkom pone putove”, pripada grupi “iznimnih vjereno je Zavičajnome muzeju u sklopu umjetnika 20. stoljeća”, “kreativnih i Narodnog sveučilišta u Poreču. inventivnih autora, istraživača novih Akademik Dušan Džamonja rođen je putova i mogućnosti” koji svojim dje- 1928. u Strumici, u Makedoniji. Godine lom “određuju boju epohe” i čije će 1951. diplomirao je na Akademiji liko- djelo “uvijek trajati u slici vremena” (u: vnih umjetnosti u Zagrebu. Od 1954. Džamonja, 2001., 407.).

189 M U Z E O L O G I J A 4 5

1 Ugovor pod oznakom klasa: 612-08/95-01/04, dicije (Kusin, 1994.). Ljeposlav Perinić ur. broj: 532-03-3/1-97-21, 25. 2 .1997., u ime opisao je značenje Krekovićeva opusa Vlade Republike Hrvatske potpisao je ministar slikarovim dolaskom “na tlo sredozemne kulture Republike Hrvatske Božo Biškupić, a supotpisnici ugovora su i ovlaštene osobe Španjolske“, čime je “ponovno povezao Istarske županije, Grada Poreča i Općine Vrsar. stare veze između Hrvatske, Španjolske i (Arhiva Narodnog sveučilišta Poreč). Južne Amerike“ (Perinić, 1992.).

Sina Kreković 1 Kristijan Kreković završio je Akademiju likovnih umjetnosti u Beču 1925. i Školu lijepih Sina (Zina) Kreković, rođ. Pevsner, umjetnosti u Parizu. Izlagao je u Beču 1925. i udovica hrvatsko-peruanskog slikara na pariškim salonima (npr. na Zimskom salonu Kristiana Krekovića (1901. – 1985.),1 1925.). Primljen je 1928. u Društvo francuskih darovala je “Republici Hrvatskoj i hrvat- likovnih umjetnika. Nagrađen je zlatnom me- skom narodu“, darovnim ugovorom od daljom na izložbi međunarodne umjetnosti u Bordeauxu 1927. (Arhiv za likovne umjetnosti 17. rujna 1994., 80 slika svoga pokoj- HAZU). 2 nog supruga u tehnici ulja na platnu. 2 Darovni ugovor broj: L 319/94 i L 320/94, 17. Vlada Republike Hrvatske ugovorom se rujna 1994. Ugovor je u Palma de Mallorci, u obvezala da će darovana djela smjestiti Španjolskoj, u ime Vlade Republike Hrvatske i izložiti u muzejima u Hrvatskoj.3 Sina potpisao tadašnji veleposlanik Republike Hrva- Kreković je 1991. darovala Hrvatskoj tske u Portugalu Marko Žaja. 3 Prema darovnome ugovoru, djela se trebaju i 52 crteža Kristiana Krekovića koji su izložiti na način kako to zajednički predlože nakon izložbe u Galeriji “Josip Račić” u Ministarstvo kulture RHi opunomoćenik daro- Zagrebu u ožujku 1991. predani Moder- vateljice arhitekt Ivica Maričić. noj galeriji u Zagrebu, Kabinetu grafi ke 4 Putovanja po Južnoj Americi i život u Pe- HAZU i Grafičkoj zbirci Nacionalne i ruu rezultirali su ciklusom djela Prošlost i sveučilišne knjižnice u Zagrebu. sadašnjost čudesnog Perua. Taj je ciklus, koji predstavlja peruansku kulturu, izlagan na nizu Kristian Kreković poznat je po portre- izložaba u SAD-u (Smithsonian Institute, Phi- tima mnogih istaknutih osoba poput ladelphia, Syracusa, New York) i u Europi Mahatme Gandhija, švedske i španjolske (Barcelona, Madrid) (Perinić, 1992.). kraljevske obitelji, engleske kraljice i dr. 5 Popis darovanih djela sastavni je dio ugovora iz Osobit je po djelima etnografske tema- bilješke 2. tike iz života Perua te umjetnosti i kultu- 6 Upravljanje Muzejom Kreković uređeno je re Indijanaca Južne Amerike,4 koja čine zakonom Ley 6/1994 od 30. prosinca 1994., 5 Atribución de competencias en materia de pa- i najveći dio donacije Hrvatskoj. U Pal- trimonio histórico, promoción y animación so- ma de Mallorci izgradio je Museu Palma ciocultural, de depósito legal de libros y de de- de Mallorca (danas poznat i pod nazi- portes, u: Bolletí Ofi cial de Illes Balears od 29. vom Colleccion Pintor Krekovic), koji prosinca 1994., Boletín Ofi cial del Estado nº 95 je 1977. darovao Španjolskoj,6 a otvorila od 21. travnja 1995. Vidjeti stranice Španjolske ga je 1981. španjolska kraljica Sofija.7 nacionalne knjižnice: URL: http://www.bne.es/ docs/deposito_legal/L6_1994.htm (pristuplje- Donacija Hrvatskoj prenosi informaciju no 1. veljače 2007.). o hrvatskom slikaru u dijaspori čije se 7 O Kristianu Krekoviću može se opširnije saz- umjetničko vrednovanje ne može razma- nati na URL: http://www.croatianhistory.net/ trati iz perspektive hrvatske likovne tra- etf/krek.html (pristupljeno 4. listopada 2006.).

190 M U Z E O L O G I J A 4 5

Donacije gradovima u inozemstvu u rovao Barceloni 1960. godine otvorena 19. i 20. stoljeću je za javnost 1963. Nakon Sabartesove smrti Pablo Picasso je 1968. i 1970. go- Amsterdam dine znatno dopunio postojeću donaciju Gospođa S. L. G. Willet Holthuysen s gotovo 1.000 umjetnina, što je prido- (1824. – 1895.) darovala je Gradu Am- nijelo proširenju prostora muzeja i nje- sterdamu 1895. kuću koju je sa supru- govoj impostaciji kao iznimno atraktiv- gom redekorirala u historicističkom noga i dinamičnog umjetničkog centra u duhu, pripadajući vrt, zbirku umjetnina Barceloni. Zbirka je kasnije dopunjava- supruga Abrahama (1825. – 1888.) te ve- na darovima rodbine te je danas u stal- liki novčani iznos za održavanje muzeja. nom postavu više od 3.600 radova (slika, Uvjet darovanja bio je da muzej nosi ime crteža, graﬁ ka i predmeta od keramike) bračnog para i bude otvoren za javnost. velikog umjetnika.1 Taj se ambijentalni prostor u posljednje vrijeme konzervatorskim zahvatima vra- 1 Podatke smo dobili od kustosa Muzeja “Picas- ća u prvotno stanje nakon godina struč- so“ u Barceloni, Malén Gual. nog pristupa koji je, ne poštujući osobni ukus prijašnjih vlasnika, nanio veliku Campiègne (Francuska) štetu povijesnom kontekstu interijera i Muzej “Antoine Vivenel“ osnovan je ambijentalnosti zbirke.1 donacijom Antoinea Vivenela (1799. – 1862.) Gradu Campiègneu u Francu- 1 Na opširnim podacima o utemeljenju tog mu- skoj. Vivenel je bio poduzetnik i arhi- zeja zahvaljujemo kustosici dvorca – muzeja van Sypesteyn, Conny Bogaard. tekt koji je svoju zbirku klasičnih i re- Zanimljiv je primjer Amsterdama, odnosno nesansnih antikviteta, ali i onodobnih Haaga vezan za izvanredno značajnu zbi- suvremenih umjetnina 21. veljače 1841. rku francuskoga i nizozemskog slikarstva 19. darovao Gradu. Vivenel je i prije samog stoljeća, tj. slikara Hendrika Willema Mesda- čina darovanja poslao zajednici 34 ku- ga (1931. – 1915.), vodeće ﬁ gure tzv. haaške škole, umjetničkog pokreta u Nizozemskoj u tije predmeta (Weisberg 1990). Nakon 19. st. i njegove supruge, umjetnice Sientje van darovanja sudjelovao je u projektiranju Houten. Kolekcija Mesdaga je na početku 20. zgrade Muzeja i u njegovu radu. Vivenel st. ponuđena kao donacija nizozemskoj državi. je donacijom želio postići da u njegovu Ponuda je odbijena i zbirka je raspršena. Grad provincijskom gradu ta zbirka služi u Haag je 1991. godine kupio kuću za pohranji- edukacijske svrhe. vanje ponovno okupljene kolekcije Mesdag. Sada je to Muzej Mesdag kojim upravlja Muzej “Van Gogh“ u Amsterdamu. Chichester (Velika Britanija) Kanonik chichesterske katedrale Walter Barcelona Hussey donirao je 1982. zbirku moder- Muzej “Picasso“ u Barceloni izrastao je ne britanske umjetnosti lokalnoj vlasti u iz donacije Picassova prijatelja iz mla- Chichesteru. Zbog reorganizacije vlasti dosti i osobnoga tajnika, kipara i pisca zbirka je danas u vlasništvu Vijeća za Jaumea Sabartesa (1881.-1968.) Gradu Chichesterski distrikt. Uvjet doniranja Barceloni. Zbirka koju je Sabartes da- bio je da zgrada administracije distrikta

191 M U Z E O L O G I J A 4 5 postane galerijski prostor (danas Pallant oživljavanje grada Glasgowa. Vlasnik House Gallery).1 je Gradu darovao i novčani iznos za smještaj zbirke. Uvjet darovanja bio je 1 Opširnim podacima o utemeljenju te galerije da izložbeni prostor bude udaljen 16 mi- i izvacima iz dokumentacije zadužili su nas lja od grada Glasgowa, smješten u rural- Francis Guy i Part Saunders, glavni kustos i nom okolišu radi zaštićivanja umjetnina knjižničarka Galerije Pallant. od gradskog onečišćenja i omogućivanja Dordrecht (Nizozemska) potpunijeg uživanja u umjetničkim djelima. Taj je uvjet bilo moguće ispuniti tek Trgovac Simon van Gijn oporukom je 1983. Naime, Gradu Glasgowu je Anne 1922. svoje umjetničke i povijesne zbi- Maxwell Macdonald 1967. darovala rke kao i tri kuće i znatnu novčanu svotu, privatnu kuću na imanju Pollok. Iako je darovao Povijesnom društvu Stari Dor- imanje unutar granica grada Glasgowa, drecht, uz uvjet da Društvo svoj muzej dogovorom je utvrđeno da lokacija zado- preseli u njegovu bivšu rezidenciju te voljava uvjete darovnog ugovora (engl. zajedno s njegovim zbirkama otvori za Deed of Gift).1 Na imanju je potom javnost kao muzej.1 Grad Dordrecht u započeta namjenska gradnja zgrade za oporuci se navodi kao sekundarni da- Zbirku Burrell, a u njezinu su struktu- roprimatelj ako Povijesno društvo Sta- ru integrirane srednjovjekovne rekon- ri Dordrecht prestane postojati, što se strukcije iz Zbirke. nakon Drugog svjetskog rata i dogodilo. Gradsko vijeće Glasgowa pokušalo je 1997. odbaciti uvjete oporuke Sir W. Bur- 1 Podaci iz dokumentacije Muzeja “Simon van rella koji su zabranjivali da se predmeti Gijn“, koje smo dobili ljubaznošću kustosa iz te donacije posuđuju izvan zemlje. Muzeja, Chrisa de Bruyna. Gradsko vijeće uzimalo je u obzir samo Glasgow korist koja bi proizašla iz nepoštovanja oporuke, npr. kad bi posudbe inozem- Brodovlasnik William Burrell (1861. stvu recipročno osigurale posudbe iz – 1958.), od rane mladosti strastveni ko- inozemstva. Kulturna organizacija The lekcionar umjetnina, i njegova supruga National Art Collections Fund zalagala Constance darovali su Gradu Glasgowu se za poštovanje oporuke, ne “samo“ iz 1944. zbirku od približno 9.000 pred- moralnih, nego i zbog muzeološko-kon- meta. Zbirka je eklektična – sadržava zervatorskih razloga. Na kraju je posti- slike, crteže, predmete umjetničkog obr- gnut kompromis: dozvola je dana samo ta, znatnu kolekciju islamske umjetnosti, za određene tipove predmeta, dok su orijentalni porculan, srednjovjekovnu ostali isključeni od bilo kakve posudbe, umjetnost, umjetnine Dalekog istoka, pa čak i unutar granica Velike Britanije. starih civilizacija, antičke umjetnine, ta- Zanimljivo je da je Glasgow 2000. preu- piserije, djela moderne likovne umjetno- zeo obvezu istražiti podrijetlo mnogih sti, osobito djela Degasa i Cezannea, te predmeta i umjetničkih djela iz fundu- radove Epsteina i Rodina. sa Zbirke Burrell s obzirom na to da je Svojedobno je Burrell svojom iznim- Burrell preko europskih trgovaca umjetno velikom zbirkom potaknuo kulturno ninama za vrijeme nacističkog režima,

192 M U Z E O L O G I J A 4 5 između 1933. i 1945., kupovao umjetni- Lausanne ne iz Njemačke. Jean Dubuffet, poznati francuski slikar, kipar i kolekcionar (1901. – 1985.), tvo- 1 Podaci prema URL: http://www.glasgow.gov. uk/en/Visitors/MuseumsGalleries/ (posljednji rac termina Art Brut za umjetnost nepro- put pristupljeno 25. travnja 2007.). fesionalaca izvan uobičajenih estetskih normi, darovao je 1971. svoju zbirku Hannover Gradu Lausanni. Inauguracija muzeja – Collection de l’Art Brut – održana je u Odvjetnik August Kestner (1777. – Lausanni 1976.1 Donacija je obuhvaćala 1853.), diplomat hannoverskog kralja u više od 4.000 djela. Prema informacija- Rimu, svoju je zbirku antikviteta neo- ma stručnog osoblja muzeja, uvjeti da- renesansnog naziva Museum Kestneria- rovanja i pohranjivanja Zbirke dogovo- num povjerio nećaku Hermannu. Obve- reni između umjetnika donatora i Grada zao ga je oporukom od 12. rujna 1851. Lausanne povjerljivi su. da “svakome tko je voljan učiti, omogući pristup i da mu olakša proučavanje pre- 1 Na mrežnim stranicama Zbirke Art Brut prezenti- dmeta... te da osigura muzeju institucio- rani su sadržaj Zbirke, povijest njezina nastanka i nalnu zaštitu“.1 utemeljenja: URL:http://www.artbrut.ch/ Između nećaka Hermanna Kestnera i grada Hannovera sklopljen je 5. travnja Lille 1884. ugovor o osnivanju zaklade, pri Geneviève i Jean Masurel darovali su čemu je vlasnik, osim zbirke, Gradu do- 1979. godine Urbanoj zajednici Lillea nirao i iznos od 100.000 maraka za osni- zbirku s više od 200 djela modernih fran- vanje muzeja. cuskih umjetnika. Utjecaj donatora pri realizaciji muzeja očitovao se izborom 1 Na izvacima iz spomenute oporuke zahvaljuje- arhitekta za projekt muzejske zgrade, domo i ugovora dr. Anne Violi Siebert iz Muzeja prinosom elaboraciji muzeološkog projek- Kestner u Hannoveru i Thomasu Andratschkeu ta i prijedlogom o izlaganju skulptura na iz Galerije Donje Saske. otvorenome. Muzej suvremene umjetnosti otvoren je 1983. godine. Urbana komuna Hradec Králové (Češka) Lillea obuhvaća Lille i 82 manja mjesta, Biskup Jozef Doubrava (1852. – 1921.) a pojavljuje se kao daroprimac jer grad darovao je 1918. Magistratu grada Hra- Lille ﬁ nancijski nije sam mogao podnijeti dec Králové u Češkoj svoju zbirku od troškove osnivanja muzeja.1 100 slika. Slike su isprva bile u bisku- 1 povoj rezidenciji, da bi godine 1936. bile Na objašnjenima upravno-pravnih pojedinosti zahvaljujemo Jeanu Simonnetu iz Muzeja Metro- prenesene u gradsku Galeriju slika. Do- pole Lille. Osnovne podatke o Muzeju Masurel nator je u oporuci izrazio želju da slike vidjeti na: URL: http://www.nordnet.fr/mam/ budu dostupne javnosti.1 Malaga 1 Na podacima zahvaljujemo mons. Jozefu Rutu iz Biskupske kancelarije grada Hradec Králo- Donacija unuka i snahe slavnog slikara vé. Pabla Picassa (1881. – 1973.), Bernar-

193 M U Z E O L O G I J A 4 5 da1 i njegove majke Christine rodnom Vismara, s djelima francuskih umjetnika slikarovom gradu Malagi ostvarenje 19. i 20. st. i talijanskih umjetnika 20. je slikarove želje iz 1950-ih godina, st. koje je u počast suprugu 1981. Gradu neizvedive za vrijeme Picassova života darovala Maria Teresa Vismara. Civico zbog neslaganja s Francovim režimom.2 Museo di Arte Contemporanea izlaže Iako nije riječ o proslavljenim djelima, djela umjetnika od futurizma do danas, 204 donirana djela daju kronološki pre- stečena uglavnom donacijama samih gled slikarova stvaralaštva i mnoga su umjetnika. Godine 1973. Gradu Mila- od njih rijetko, a neka nisu nikada do- nu bračni je par kolekcionara, Antonia tad prikazana javnosti. Na toj je ideji Boschija i Mariede Di Stefano, darovao Christina Ruiz-Picasso počela raditi još djela modernih talijanskih umjetnika 1992. godine. Otvaranje toga novog Pi- koja su kasnije, prema uvjetu donacije, cassova muzeja godine 2003. fi nancijski izložena u novouređenoj kući (kolekcio- su omogućili Grad Malaga i andaluzijski nara) – muzeju Boschi-Di Stefano. turistički predstavnici. Likovni umjetnik F. Messina (1900. – 1995.) ostavio je Gradu Milanu oko 100 1 Bernard Picasso je Paulov sin. Od četvero dje- umjetničkih radova (skulptura, crteža) ce slavnog slikara, Paul je bio jedino zakonito 1974. godine. Naime, nakon Drugo- dijete iz prvog Picassova braka. 2 “Poslao bih dva kamiona puna slika“,– znao je ga svjetskog rata trebalo je restaurirati reći slikar (Tremlett, 2003.). crkvu San Sisto. Umjetniku je dopušteno da nadgleda restauraciju te da u prosto- Milano1 rima desakralizirane crkve otvori svoj umjetnički atelijer. Danas je to Muzej- U Milanu su četiri gradska muzeja ute- studio Messina. meljena uglavnom donacijama privatnih zbirki Gradu Milanu. To su Civico 1 Za uvid u pravnu proceduru prihvaćanja do- Museo d’Arte Antica del Castello, Ci- nacija privatnih zbirki Gradu Milanu vidjeti viche Raccolte Archeologiche e Numi- prilog II. O polazišnim podacima vezanim za smatiche, Civica Galleria d’Arte Mo- milanske gradske muzeje formirane donacija- derna i Civico Museo di Arte Contem- ma privatnih zbirki Gradu Milanu vidjeti: City poranea. U Civico Museo d’Arte Antica Council’s Art Collections, A Key to Milan, URL: http://users.libero.it/kiwi.milano/mi_en- del Castello pohranjena je povijesno- gli.htm, (pristupljeno 2001.). dokumentaristička grafi čka Zbirka Ber- tarelli, donirana Gradu 1924. Civica Moskva Galleria d’Arte Moderna obuhvaća Mu- seo “Marino Marini“ s djelima toga poz- Trgovac Pavel M. Tretiakov (1832. natog talijanskog ekspresionističkog ki- – 1898.) darovao je godine 1892. Mos- para koje je njegova supruga Mercedes kvi privatnu galeriju umjetnina s oko P. Marini 1972. darovala Milanu. Važan 2.000 djela. Pavel Tretiakov skupljao dio fundusa toga gradskog muzeja čini je isključivo djela ruske umjetnosti i eklektična Zbirka Grassi, darovana au tora povezanih s njom, prvi je priz- 1956., s djelima talijanskoga i francu- nao umjetnički dignitet ikona i izradu skog slikarstva 19. i 20. st.; zatim Zbirka grafi ka. Njegov brat Sergej kupovao je

194 M U Z E O L O G I J A 4 5 djela francuskih i nizozemskih umjet- Oslo nika. Privatni muzej Tretiakovih u Mo- Nakon smrti slikara i grafi čara Edvarda skvi otvoren je 1874. Kasniju povijest Muncha (1863. – 1944.) otkriveno je da Galerije obilježila je akvizicija nekoliko je Munch, bez ikakvih dodatnih uvjeta, privatnih zbirki, polemike i nastojanja svu svoju ostavštinu darovao Upravi grada se Galerija sadržajem i djelovanjem da Osla, odnosno Gradu Oslu. Donacija profi lira u skladu sa zamislima njezina obuhvaća 1.100 slika, 18.000 grafika, utemeljitelja Pavela Tretiakova (Cohen, 4.500 akvarela i crteža, 6 skulptura, 92 2002.) koji je, podržavajući nepriznate knjige sa skicama, više ploča za bakro- ruske autore i njihova djela, upozoravao rez i drvorez, 2.240 knjiga te brojna pi- na značenje i autentičnost ruske umjet- sma i korespondenciju.1 S tim u vezi u nosti.1 Oslu je 1963., na stotu godišnjicu slikarova rođenja, otvoren Muzej Munch, 1 Zanimljivo je da je u Moskvi 1994. otvoren posvećen životu i djelu Edvarda Mun- Muzej privatnih zbirki. Poticaj su 1983. dali cha. Muzej, koji se inače fi nancira priho- povjesničar književnosti i sam skupljač dr. Ilya dima gradskih kinematografa, zajedno s S. Sillberstein i direktorica muzeja Irina A. An- tonova. Ilya S. Sillberstein je prikupio veliku radovima koje mu je naknadno darovala zbirku zapadnoeuropske grafi ke i ruske umjet- sestra Edvarda Muncha Inger Munch, nosti s kraja 19. i početka 20. st. Koncepcija te radovima stečenim kupnjom i zamje- Muzeja privatnih zbirki trebala je biti utemelje- nama, danas u svojim stalnim zbirkama na na “procesu stvaranja kolekcije, najboljih ima više od polovice svih slika Edvarda dosega i osoba kolekcionara, fotografijama i Muncha te barem po jednu kopiju svih drugoj dokumentaciji“ (Vinterhalter, 1990.). slikarevih grafi ka.

Novara 1 Podaci iz dokumentacije Muzeja Munch na Prema posljednjoj volji Alessandra Fa- kojima zahvaljujem Elsebet Kjerschow, kusto- raggiana, zadnjeg potomka plemićke sici Muzeja Munch u Oslu, mogu se naći na URL: http://www.munch.museum.no obitelji Faraggiana, koja je od markiza Gerolama Durazza iz Genove 1821. ku- Pariz1 pila vilu u gradiću Albissoli, ta je vila 1962. darovana gradu Novari u Italiji. Iako francusku centralističku kultur- Vila je izvrstan primjer ljetne reziden- nu praksu često kritiziraju zagovornici cije više klase ranog 18. st.1 Grad Nova- tržišnog modela kulture (poput britan- ra otvorio je vilu – muzej u Albissoli za skoga), ona samo nastavlja stoljetnu tra- javnost 1968. Kao učinak tog darovanja, diciju državne brige o kulturnoj baštini, vila se navodi kao dio kulturne ponude rezultat čega je i primjerna organizacija Novare, iako je gradić Albissola od No- javnih službi u odnosu prema publici te vare udaljen više od 100 km i nalazi se u sociološko i geografsko približavanje kulturnih sadržaja svakom građaninu. drugoj talijanskoj regiji. O tradiciji i brizi institucija vlasti o kul- 1 Više o povijesti vile Durazzo Faraggiana vidje- turnom blagu, bilo ono u državnom ili ti: URL:http://www.comune.novara.it/citta/mu- privatnom posjedu, govori i nepregledan sei/ niz donacija privatnih zbirki ili nekret-

195 M U Z E O L O G I J A 4 5 nina Gradu Parizu i francuskoj državi. Velenje Ovdje ćemo spomenuti samo donacije Gradu Velenju u Sloveniji češki je kipar Gradu Parizu. František Foit (1900. – 1971.) ugovo- U Parizu su darovanjem privatnih zbirki rom dogovorenim s Općinom Velenje, i ostavština Gradu, na temelju darovnih danas Grad Velenje, 1971. donirao zbi- ugovora ili oporuka osnovani ovi muzeji: rku afričke umjetnosti i etnografskog Muzej Cernuschi (donacija 1896.- zbirka materijala, pretežito iz istočne Afrike japanske i kineske umjetnosti), Muzej iz prve polovice 20. st. (Afriška zbirka Cognacq-Jay (donacija 1928.- umjetnost prof. Františeka Foita, 1976., 13; 29- i primijenjena umjetnost 18. st.) te Muzej 30.). Zbirka je izložena u Muzeju Ve- Zadkin (supruga suvremenog skulptora O. lenja i otvorena u srpnju 1973. (Kljajić, Zadkinea, Valentine Prax, i sama umjetni- 1999.), a obuhvaća više od 700 predmeta ca, darovala je 1981. njegovu ostavšinu). (Kuhar, 1971.). Donacija oko 500 radova modernističkih slikara (Braquea, Dufyja, Matissea, Mo- Inozemni primjeri očuvanja baštine diglianija) 1953. iz zbirke stomatologa privatnih zbirki M. Girardina ubrzala je otvorenje Muzeja moderne umjetnosti kao zasebne pariške Primjeri sustavne brige o baštini iz institucije. Fundus pariškog Muzeja lije- privatnih zbirki u Velikoj Britaniji1 pih umjetnosti zasnovan je na brojnim U Velikoj Britaniji, za razliku od nekih privatnim zbirkama darovanima Gradu drugih zemalja,2 postoje dva institucio- Parizu, od čega su među prvima, pa i nalna kanala putem koje se privatnim najznačajnijima, zbirke dvojice braće i kolekcijama, vrijednim nekretninama i sestre Dutuit (donacija 1902. - od egipa- djelima umjetničke i kulturno-povije- tskih antikviteta, srednjovjekovnih pre- sne vrijednosti iz privatnog vlasništva dmeta, renesansnih predmeta iz Italije i osigurava ostanak unutar granica zemlje, Francuske do djelâ ﬂ amanskoga i nizo- zaštita od rasipanja, oštećivanja i propa- zemskog slikarstva), E. Tucka (donacija danja te muzeološka i javna prezentacija. 1930.- umjetnine i umjetnički predmeti iz Riječ je o institucijama koje su vođene i 18. st.) te J. Zoubaloffa (donacija 1935., registrirane kao dobrotvorne udruge: The ali i nekoliko darivanja prije, počevši National Trust i The National Art Col- od 1914.). Kasnije je, primjerice, francu- lections Fund. Zbog iznimnoga značenja ska političarka i borac za ljudska prava za očuvanje britanske kulturne baštine i Françoise Seligmann, supruga trgovca zbog važnosti tog načina sustavne brige umjetninama Françoisa-Gérarda Selig- o kulturnoj baštini kad je riječ o baštini manna, iz suprugove zbirke, na osnovi iz privatnoga vlasništva i privatnih ko- koje se može rekonstruirati Pariz iz razdo- lekcija, navodimo ih kao komparativni blja Belle Époque, Muzeju Carnavalet primjer zanimljiv i za druge sredine. Iz- 2000. godine darovala 160 umjetnina. nimno je važno da te dvije britanske institucije djeluju kao servisi preko kojih 1 Za uvid u pravnu proceduru vidjeti prilog II. Muzejima izravno upravlja Grad Pariz preko se privatnim vlasnicima omogućuje di- La Direction des Affaires culturelles de la Ville stribucija darovanih i oporučno ostavlje- de Paris. nih umjetničkih djela i drugih vrijednih

196 M U Z E O L O G I J A 4 5 predmeta te osigurava, prema želji dona- međusobnim odnosima, parkovima, far- tora, prezentacija javnosti značajne kul- mama, seocima, pejzažima i spomeni- turne baštine zaprimljene kao darovanje cima, National Trust od svojih kustosa ili ostavina. zahtjeva posebne sposobnosti i talente. Kako obuhvaća sve nabrojeno, djelatnost The National Trust National Trusta razlikuje se od ostalih in- The National Trust “najvažniji je poje- stitucija koje se brinu za baštinu i upravo dinačni posjednik povijesnih građevina po inzistiranju na stalnome usavršavanju u Engleskoj, (…) (skrbi) za zaštitu po- kustosa. Širok dijapazon stručne pomoći vijesnih građevina i nenarušenih krajo- osigurava se savjetovanjima s brojnim lika, (…) (i) danas (je) ujedno i najveća stučnjacima izvan National Trusta. Na- zemljoposjednička organizacija u En- glasak je stavljen na očuvanje baštine “za gleskoj” (Cooper, 1996.). Također, The dobrobit nacije” (engl. in trust for the Na- National Trust “najveća je i najvažnija tion) bez kojega bi pristup javnosti tom svjetska kolekcija povijesnih vrtova i segmentu kulturne baštine bio nemoguć, kultiviranih biljaka”.3 Osnovali su ga potom na prezentaciju i razmjenu znanja 1895. troje viktorijanskih filantropa sadržanih u objektima, zbirkama i pred- – Octavia Hill, Robert Hunter i Canon metima, a s ciljem “podučavanja posjeti- Hardwicke Rawnsley – zabrinuti negati- telja i njihova uživanja”. Zajedno s oso- vnim utjecajima nekontroliranog razvoja bljem zaduženim za različite aspekte bri- i sve veće industrijalizacije na okoliš i ge o posjedima i zbirkama, doborodošla povijesne građevine.4 je suradnja s predstavnicima obitelji do- The National Trust posjeduje više od natora ili stanarima na imanjima, kao i 200 povijesnih zdanja s privatnim ko- njihov “kustoski” doprinos koji odražava lekcijama. Neke od zbirki koje su na- povezanost s posjedom i naglašava nje- stajale kroz generacije pojedine obitelji govu privatnu dimenziju. National Trust, predane su The National Trustu kao dio dakle, nastoji održati posebnost svakog dara ili ostavštine, dok je trećina njih posjeda na način da čuva odraz osobno- posuđena od različitih obitelji i izložena sti njegovih vlasnika. na nekome od posjeda. Tako su pojedine Osobita briga se vodi o vizualnim aspek- kuće opremljene umjetničkim djelima i tima prezentacije pojedinog imanja (što namještajem koji su darovani, ali ne pri- posebice uključuje sredstva vizualne ko- padaju samoj kući.5 Ako ta organizacija munikacije, uređenje interijera, ograde i dođe u posjed originalnog namještaja ili cvjetne aranžmane i sl.). Iako postoje pri- predmeta, za njih se pronalazi smještaj govori da se u Velikoj Britaniji održava u kući kojoj su svojedobno pripadali. U “kult engleskih ladanjskih kuća” na štetu nekim su kućama, u autentičnom am- drugih spomenika baštine, pogotovo onih bijentu, prezentirane izvorne kolekcije neengleskih naroda (Walsh, 1992., 75- koje su pripadale nekadašnjim vlasnici- 89.), muzeološki tretman kuća i njihovih ma baš tih kuća.6 vlasnika i/ili kolekcionara raznorodnih Budući da je riječ o zbirkama, ansam- zbirki koje su bile dio originalnog inte- blima velikog broja predmeta, zdanjima rijera, ili su kasnije popunjavale prazne u kojima su one smještene te njihovim prostore, kao i nastojanje da se, kad god

197 M U Z E O L O G I J A 4 5 je moguće, ladanjska kuća prikaže kao zej. U zabilješci J. Plumptrea iz 1793. funkcionalna zajednica, eklatantni su pri- piše: “Izgledalo je da je gospođa uživala mjeri primjene suvremenih muzeoloških u svom poslu, bila je voljna davati odgo- načela na brigu o baštini, na prezentaciju vore na bilo koja pitanja koja su joj bila baštine javnosti i na osvješćivanje jav- postavljena, brižna da osigura najbolje nosti glede važnosti, korisnosti, ljepote i osvjetljenje i doživljajni kontrast za slike utjecaja baštine. i namještaj“ (prema Brine, a). Namještaj U politici djelovanja National Trust za kuću rađen je tijekom 40 godina u lon- kakva je proklamirana 2000. naglašeno donskoj fi rmi W. i J. Linella po narudžbi je daljnje poboljšavanje usluge posje- i morao je biti usklađen i s naručiteljevim titeljima i članovima, kao i lokalnim željama i s dekoracijskim nacrtima R. zajednicama; stalno produbljivanje razu- Adama. Kasniji Lord Curzon, potkralj In- mijevanja javnosti za baštinu, za njezinu dije (1899. – 1905.), prikupio je kolekciju važnost za naciju i za njezino očuvanje indijskih i orijentalnih predmeta, koja je for ever, for everyone (Trust in the futu- također izložena kao dio stalnog postava. re, 2000.); te briga za okoliš, koja je u Willow Road kuća je koju je za sebe osnovi djelovanja National Trusta još od projektirao modernistički arhitekt Ernö njegova osnivanja godine 1895. Goldfi nger (1902. – 1987.) u sjevernom Londonu (Hamstead), a sadržava zbirku Nekoliko primjera privatnih zbirki suvremene i avangardne umjetnosti. Dio – imanja pod upravom The National namještaja dizajnirao je sam umjetnik. 7 Trusta U njoj je Goldfi nger9 živio sa suprugom Zdanje Kedleston Hall u Derbyshi- Ursulom Blackwell, također umjetni- reu (građeno od 1759. do 1765.), rad com, od 1939. do 1987. Kuća je među neoklasicističkog arhitekta R. Adama, posjedima The National Trusta primjer bilo je zamišljeno kao “hram umjetno- modernističke arhitekture, za razliku sti“ vlasnika Nathaniela Curzona (1726. od ostalih zdanja, koja su uglavnom – 1804.), baruna od Scarsdalea. Zbirka historicistička. je sadržavala talijanske klasične antikvi- Imanje Anglesey Abbey ostavljeno je tete i slike starih majstora koje je vlasnik National Trustu 1966., nakon smrti 1. naslijedio od oca ili kupovao na aukcija- lorda Fairhavena, Huttlestona Brou- ma u Londonu i Italiji. Slike je birao po ghtona (1896. – 1966.), koji je utemeljio veličini pa su stoga mnoge bile integralan eklektičnu kolekciju. Njezin sadržaj dio dizajna interijera, a time i razlog što čine predmeti u rasponu od gotovo devet se smještaj slika tijekom vremena nije tre- stoljeća (slike i predmeti umjetničkog bao mijenjati.8 Zdanje prezentira najcjelo- obrta). Zanimljiva je zbirka uljenih vitije sačuvane Adamove interijere u En- slika Windsora, koja je inicirana dav- gleskoj. nim majčinim rođendanskim darom. Od Kuća je od početka bila otvorena za ugle- dvije slike zbirka je s vremenom narasla dne posjetitelje. U katalog su redovito na 100 slika i oko 1.000 crteža i grafi ka unošene izmjene postava. Upraviteljica koje prikazuju razvoj Windsorskog dvor- imanja, Mary Garnett (1768. – 1843.) ca kroz 300 godina britanske povijesti. vodila je posjetitelje kroz taj privatni mu- U parku imanja bile su postavljene 104

198 M U Z E O L O G I J A 4 5 skulpture na otvorenome. Od knjižnične dnoga od najznačajnijih američkih umjetničkih građe, 7.000 svezaka nalazi se na imanju, muzeja; kuća građena za smještaj zbirke umjet- a ostalih 2.000 posuđeno je drugim in- nina Henryja Claya Fricka (1849. – 1919.), koji je imao velik utjecaj na skupljanje umjetnina stitucijama (Warner, bez godine). Na- u SAD-u, postala je galerija otvorena javnosti sljednici i dalje žive na dijelu imanja. (Henry Clay Frick...). Atrakcija imanja je funkcionalni vodeni 3 Prema službenim web stranicama The National mlin iz 18. st., što je osobito važno sa Trusta, http://www.nationaltrust.org.uk/main/ stajališta suvremene muzeologije. 4 Iz hrvatske je perspektive zanimljivo pa i im- presivno da National Trust ima statutarno pravo proglasiti neko zemljište neotuđivim, što znači 1 Za uvid u pravnu proceduru vidjeti prilog da se ne može prodati prije njihova odobrenja i III. Ovdje upućujemo i na prilog V., u koje- posebne parlamentarne procedure (! mu je ukratko opisana procedura prihvaćanja 5 Primjerice, Trerice (Cornwall), Killerton (De- ostavština ili darovanja privatnih zbirki francu- von), Mompesson (Wiltshire), Montacute Hou- skoj državi. Kako ta procedura ima već dugu se (Somerset), Mottisfont Abbey (Hampshire), tradiciju i njome su prihvaćene mnoge značajne Ightham Mote (Kent), Hanbury Hall (Worce- i vrijedne zbirke i povijesne kuće – muzeji, očito stershire), Wordsworth House (Cumbria) i Be- je da je riječ o dobro uhodanome i učinkovitom ningbrough Hall (North Yorkshire) (navodimo sustavu. ime imanja i njegovu lokaciju). Na preciznim 2 U SAD-u je, primjerice, osobito izražena tra- odgovorima na naša pitanja zahvaljujemo lju- dicija javnog donatorstva koja je usmjerenana baznim djelatnicima The National Trusta. osnivanje ili pomoć pri osnivanju kulturnih i 6 O nekim kućama bit će riječi u nastavku tek- muzejskih institucija ﬁ nancijskim sredstvima sta. i izravnim darovanjima umjetnina. Institucije 7 Podaci o tim zdanjima, zbirkama i imanjima nose imena značajnih donatora ili su pojedi- dobiveni su: elektroničkom korespondencijom ni dijelovi muzeja i galerija nazvani njihovim s kustosima The National Trusta, sa službenih imenima. Većinom je riječ o iznimno bogatim web stranica te institucije, iz drugih javnih industrijalcima, bankarima i trgovcima među elektroničkih i pisanih materijala ili su prenese- kojima je jaka obiteljska tradicija kulturnog ni iz kataloga pojedinih zbirki, a tada su nave- donatorstva i u muških i u ženskih članova deni oni pisani materijali koje citiramo. (npr. obitelji Mellon, Rockefeller i Morgan). 8 Među malobrojnim slikama koje se nisu ukla- Iako je svaki pojedinačni primjer zanimljiv, a pale na zadane površine zidova pa su kasnije postoji bogata relevantna literatura o poznatim prodane, bila je i jedna slika za koju se u vrijeme američkim kolekcionarima, navodimo samo kupnje smatralo da je Rembrandtova. Prodana nekoliko paradigmatskih primjera. Abby Aldri- je 1930., ali i ponovno pronađena i otkuplje- ch Rockefeller (1874. – 1948.) i Nelson Rocke- na za National Trust 1987. Slika je atribuirana feller (1908. – 1979.) presudno su sudjelovali u Bolu (prema Brine, b) osnivanju Muzeja moderne umjetnosti u New 9 Nekonvencionalna je zanimljivost da je Gold- Yorku; a dio iznimne umjetničke ostavštine ﬁ ngerovo prezime upotrijebio Ian Fleming za bankara, kolekcionara i donatora Johna Pier- ime negativca u jednome od nastavaka Jamesa ponta Morgana (1837. – 1913.), osobito djela Bonda. Fleming nije simpatizirao umjetnika ni srednjovjekovne umjetnosti i renesanse te zbi- njegov modernistički ukus. Antipatija je bila rka satova, zaštitni je znak Metropolitan muzeja u New Yorku; ime kolekcionara Charlesa obostrana. Langa Freera, (1854. – 1919.) nosi Galerija Freer s predmetima dalekoistočnih kultura, The National Art Collections Fund koja je pod upravom institucije Smithsonian u Washingtonu; donacija Andrewa Williama The National Art Collections Fund Mellona (1855. – 1937.) bila je poticaj za osni- (često se rabi i skraćeni naziv Art Fund) vanje Nacionalne galerije u Washingtonu – je- najveća je neovisna dobrotvorna institu-

199 M U Z E O L O G I J A 4 5 cija u Velikoj Britaniji, osnovana 1903. pojedinačnih umjetničkih djela.4 Jednaki s ciljem “osiguranja prezentacije ili po- kriteriji postavljeni su i za prihvaćanje sudbe umjetničkih djela za javne zbirke umjetnina, doniranih ili oporučno osta- umjetničkih djela kupnjom, poklonom, vljenih tom fondu, kao i za one umjet- zamjenom, oporukom ili drugačije“ nine za čiju su akviziciju zainteresirani (Yule, 2001.). Nastala je kao pokušaj pojedini muzeji koji u tu svrhu traže spašavanja kulturnog blaga koje je iz Ve- financijsku potporu Art Fundu. Glavni like Britanije zbog poljoprivredne krize odbor organizacije mora procijeniti kul- i potpomognuto zakonskim propisom iz turno-povijesnu i umjetničku vrijednost 1882. (Settled Land Act 1882) odlazilo predmeta ili zbirke. Pojedini donatori izvan granica zemlje, ponajviše u SAD, imaju želju da se njihovi predmeti pre- čime je SAD obogaćivao svoje privatne daju na čuvanje određenoj muzejskoj i javne kolekcije europskim umjetničkim ustanovi. U svakom slučaju, The Natio- blagom. Novčana sredstva za The Natio- nal Art Collections Fund kontaktira s mu- nal Art Collections Fund prikupljana su zejima, dogovara predaju djela, kojima članarinama, donacijama, legatima i in- muzej potom nema pravo raspolagati po vesticijama, dakle bez državnih sredstava svojoj volji, te osigurava da u muzejskoj ili sredstava državne lutrije. Rodoljublje dokumentaciji bude navod o vlasništvu i i iskrena briga o javnoj dobrobiti sasta- posredničkoj ulozi National Art Collec- vnice su ozračja koje je poticalo te akti- tions Funda, ali i ime donatora. vnosti. Taj je duh lijepo opisan riječima Sir R. Witta iz 1927., godine u prigodi Nekoliko primjera privatnih zbirki pod 24-godišnjeg izvještaja Art Collec- upravom The National Art Collections tions Funda: “Smatrao bih lošim za ovo Funda Društvo onaj dan kada bi naši članovi podržavali Društvo radi onoga što im Elisabeth Collins (umrla 2000.), umjetni- ono donosi, a ne radi svrhe same“.1 ca i muza svog supruga Cecila Collinsa U 2000. godini The National Art Collec- (1908. – 1989.), suvremenoga engleskog tions Fund imao je na raspolaganju 4,4 slikara i pjesnika, koji je neposredno prije milijuna funti za kupnju različitih vrsta smrti bio priznat kao jedan od najvećih umjetnina (ibid.); 2001. godine taj je iz- živućih britanskih slikara, darovala je The nos narastao na 5,8 milijuna funti.2 National Art Collections Fundu oko 300 Uloga The National Art Collections njegovih slika, crteža i graﬁ ka. Ari Fund Funda u lobiranju i vođenju javnih kam- je nakon preuzeća izložio cijelu donaciju panja iznimno je velika: zadržavanje i pozvao kustose iz 50 zainteresiranih bri- brojnih umjetnina u zemlji, uvođenje tanskih muzeja da u tri dana izaberu rado- Financijskog akta 1910. godine kojim je ve za svoje funduse (Yule, 2001.). prihvaćen zakonski amandman o povlaš- Velik britanski donator bio je i vlasnik tenom izuzeću legata ostavljenih Art fun- putničke agencije Ernest Edward Cook, du od posmrtnih poreza; ukinuće VAT koji je 1955., uz nekoliko vrijednih režima3 (engl. Value Added Tax ) i dr. nekretnina (Buscott Estate, Coleshill The National Art Collections Fund do Estate), The National Art Collections sada je omogućio akviziciju 450.000 Fundu ostavio i cijeli sadržaj svoje kuće u

200 M U Z E O L O G I J A 4 5

Bathu, u kojoj su čuvane njegove vrijedne ulaznice posjetiteljima mogu vratiti VAT zbirke umjetničkih predmeta (Hopkins- (engl. Value Added Tax, porez na dodanu Clarke, 1991.). Toj organizaciji bilo je vrijednost) te da se otvori zakonska i pra- dopušteno da izabere sve ili neke od vna mogućnost posmrtnog namirivanja Cookovih umjetnina za prezentaciju u ja- porezne obveze vrijednom umjetninom vnim britanskim kolekcijama. Kustosi su (engl. death duties). od mnoštva slika izabrali njih 150 (Yule, Dana 29. veljače 2000. Mahon je svojih 2001.). Predmeti iz Cookove zbirke nala- 60 slika darovao britanskoj naciji, a pre- ze se u čak 96 muzeja i galerija u Velikoj ma uvjetu vezanom za tu donaciju, za Britaniji (A Guide to The Ernest E. Cook dodatnih 15 bila je posebno dobivena Collections 199.1, 1991.). dozvola izvoza za Italiju i Irsku (za Pi- Denis Mahon, ugledni britanski povjes- nacotecu Nazionale u Bologni, odnosno ničar umjetnosti, prikupljao je djela ta- za National Gallery of Ireland u Dubli- lijanskog baroka 17. i 18. st. već 1930-ih nu) kao uvjet darovanja britanskoj državi godina, kada slike toga razdoblja nisu (prema: Alan Howart..., 2000.). mnogo vrijedile ni na umjetničkom tržištu, ni među povjesničarima umjet- 1 Službene web stranice organizacije The Natio- nosti mnogo vrijedile. D. Mahon primjer nal Art Collections Fund, http://www.artfund. je kako napori jednoga obrazovanog ko- org/ lekcionara mogu utjecati na promjenu 2 U usporedbi s 1903. godinom, kada je taj iznos stajališta stručnjaka o pojedinoj umjetni- bio 805.000 funti (Art Fund: Fascinating fact;, objavljeno na službenim web stranicama The ni ili načinu stvaranja u pojedinome po- National Art Collections Funda). vijesno-umjetničkom razdoblju. Mahon 3 Godine 2001. u državnom proračunu predviđeno je autor knjige Studies in Seicento Art je da i državni muzeji mogu tražiti povrat VAT- and Theory, koja je bila temeljem reea- a (-poreza na dodanu vrijednost), bez obzira na valuacije baroka u povijesti umjetnosti. to naplaćuju li ulaznice ili ne. Na taj je način Većinu svojih slika koje su od 1985. godi- omogućen besplatni ulaz u muzeje od prosinca ne bile na posudbi u Nacionalnoj galeriji 2001. te se, kao učinak toga, posjet muzejima i galerijama od tada povećao za 62%. i Muzeju Ashmolean Mahon je namije- 4 C. Saatchi, bivši marketinški stručnjak i vodeći nio The National Art Collections Fundu. britanski kolekcionar suvremene umjetnosti, Glavni uvjet koji je vlasnik postavio bio dao je 2000. godine Art Fundu 39 djela mlađe je da ustanove u kojima su slike izložene generacije britanskih umjetnika koja su oboga- ne naplaćuju ulaznice. U protivnome The tila funduse niza regionalnih muzeja i galerija. National Art Collections Fund ima pra- Nazivan pogrdnim imenima koliko i slavljen vo povući slike iz galerija i muzeja. Isto zbog načina skupljanja i posljedica što ih je njegovo skupljanje imalo na jačanje utjecaja vrijedi i ako pojedina ustanova odluči britanske suvremene umjetnosti, često je doni- prodati darovane umjetnine. Taj Maho- rao umjetnička djela za aukcije čiji je prihod nov zahtjev bio je dio šire javne kam- bio namijenjen stipendiranju studenata ili panje u Britaniji, kojoj su ciljevi bili da obogaćivanju muzejsko-galerijskih fondova u i oni britanski muzeji koji ne naplaćuju Velikoj Britaniji.

201 M U Z E O L O G I J A 4 5

Izabrani primjeri kompeticije i/ili ukupnoga budućega gradskog identiteta suradnje između gradova i država pri upravo putem kulturnog sektora. prezentaciji značajnih privatnih zbirki Francuski kipar Constantin Brancusi ili dobivanja vlasništva nad njima (1876. – 1957.) darovao je 1956. svoje Država, gradske vlasti ili različite kul- radove i atelijer francuskoj državi. Za- turne institucije pomažu pri realizaciji nimljivo je da je tek suradnjom grada izlaganja ili darovanja privatnih zbirki Pariza i države u vezi s imovinsko-pra- odnosno umjetničkih ostavština u europ- vnim odrednicama uvjeta tog darovanja, skim gradskim središtima, a ovdje navo- odnosno ustupanjem gradskog zemljišta, dimo neke od, prema našemu mišljenju, omogućeno otvaranje Atelijera Brancu- znakovitih primjera. si ispred Centra “Georges Pompidou“ u 1 Grad Berlin, predstavnici najviših nje- Parizu. mačkih državnih institucija i Pruska kul- I španjolska je država osigurala prostor turna zaklada godinama su pregovarali s za otvaranje Zbirke Thyssen-Bornemisza vlasnicima privatnih zbirki (H. Newton, u Madridu s iznimnom kolekcijom starih E. Marx, H. Berggruen, E. Marzona) ne majstora, francuskih impresionista i po- 2 bi li osigurali sporazume za darovanje ili stimpresionista te s izloženim Picas- posudbu tih zbirki Gradu Berlinu i nje- sovim djelima koja je darovala slikarova 3 govim muzejima. Riječ je o velikim zbi- obitelj iz Malage. rkama moderne i suvremene umjetnosti U Njemačkoj je, uz pomoć privatne fun- koje su na osnovi kompleksnih ugovora dacije, Grad München postao vlasnikom predane Gradu Berlinu i njegovim mu- Vile Stuck poznatoga simbolističkog zejima (v. prilog IV.). Veliko zanimanje slikara Franza von Stucka (Franz von javnosti i posjećenost izložbi opravdali Stuck..., 1997). Država Bavarska je, u su dugogodišnje napore i dogovore ugo- dogovoru s privatnim vlasnikom, slika- vornih strana i pobudile nadu u vraćanje rom, fotografom i izdavačem G. L. Bu- Berlinu onoga značenja u umjetničkom chheimom (1918. – 2007.), sudjelovala svijetu kakvo je imao 1930-ih godina. u otvaranju Muzeja Buchheim, u koje- Prelazak privatnih u javne zbirke ostva- mu se izlaže heterogena privatna zbirka, ren je doprinosom i dobrom voljom pri- osobita po radovima ekspresionističkih vatnih kolekcionara, odzivom javnosti umjetnika okupljenih oko grupe Brüc- na javne apele te suﬁ nanciranjem od više ke te etnografskim radovima iz cijelog različitih upravnih i kulturnih institucija. svijeta,4 a država Austrija angažirala se u Sami ugovori kombinacija su darovanja, otvaranju Muzeja Leopold, s kolekcijom posudbe i otkupa uz posebne uvjete, uz austrijskoga liječnika i kolekcionara obvezu izlaganja zbirki u berlinskim dr. Rudolfa Leopolda (1925.) i velikim muzejima. Važno je reći da su pojedini brojem umjetničkih ostvarenja slikara E. vlasnici/kolekcionari dobivali ponude i Schielea, G. Klimta i Oskara Kokoschke.5 od uprava drugih europskih gradova te Portugal i Francuska na pravnoj su i dije omogućivanje prezentacije zbirki u plomatskoj razini pregovarali o prelasku Berlinu bilo pitanje kulturnog prestiža, iznimno vrijedne zbirke Gulbenkian u određivanja Berlina kao kulturnoga i Lisabon. Zbirka obuhvaća vrhunska dje- turističkoga odredišta, ali i građenja la, osobito starih majstora, koja je priku-

202 M U Z E O L O G I J A 4 5 pio kolekcionar i ﬁ lantrop armenskog po- galeriji u Londonu, a neposredno prije drijetla, rođen u Turskoj, Calouste Sarkis smrti, posebnim kodicilom, Gradskoj Gulbenkian, u svoje vrijeme jedan od galeriji moderne umjetnosti u Dublinu, najbogatijih ljudi svijeta koji je iznimno prvoj javnoj galeriji moderne umjetnosti bogatstvo stekao u poslovima s naftom u svijetu koja djeluje od 1908.7 Sporazu- (1869. – 1955.). Zbirka Gulbenkian ima mno je određeno da do konačnog rješenja više od 6.000 predmeta, iznimnih primje- sudskog spora umjetnine iz Zbirke Lane raka egipatske, mezopotamske, islamske, budu naizmjenično posuđivane galerija- grčko-rimske umjetnosti i dr., te osobitu ma obiju država radi naizmjeničnog izla- zbirku europskog slikarstva od 15. do 19. ganja te da tako budu dostupne javnosti. st. Zbirka se danas, uz potporu francuske vlade, što je bila i želja kolekcionara Gul- Bilješke benkiana nakon što su pojedini dijelovi 1 Vidjeti http://www.centrepompidou.fr/Pom- Zbirke bili pohranjeni i izloženi u Velikoj pidou/Edition.nsf/ (pristupljeno 25. travnja. Britaniji i SAD-u, nalazi na jednome mje- 2007.) stu, u Lisabonu, gdje je otvoren Muzej 2 Vidjeti http://www.museothyssen.org/thyssen_ Calouste Gulbenkian. 6 ing/home.html (pristupljeno 25. travnja. 2007.) 3 Vidjeti http://www2.museopicassomalaga.org/ Oko utvrđivanja redoslijeda i valjano- i_home.cfm (pristupljeno 25. travnja. 2007.) sti dvaju različitih testamenata izbio je 4 Vidjeti: http://www.buchheimmuseum.de/in- britansko-irski kulturni konflikt. Riječ dex.php (pristupljeno 25. travnja. 2007.) je o ostavštini Lane, kolekcionara i trgo- 5 Vidjeti http://www.leopoldmuseum.org/index_ vca umjetninama Hugha Lanea (1875. en.html (pristupljeno 25. travnja. 2007.) 6 – 1915.), koji je skupio iznimnu zbirku Vidjeti http://www.gulbenkian.org/english/ main.asp (pristupljeno 25. travnja. 2007.) djela francuskih i irskih impresionista, 7 Kelly, A. (2004.): The Lane bequest, A British- a onda uzrokovao međudržavni spor Irish cultural conﬂ ict revisited, Journal of the ostavljajući najprije zbirku Nacionalnoj history of collections, Vol. 16., br.1, 89-110.

203 M U Z E O L O G I J A 4 5

ZAKLJUČAK: PRIVATNE ZBIRKE Prezentacija privatnih zbirki javnosti, bilo – DIO KULTURNOG ŽIVOTA da su darovane Gradu, bilo da su i dalje GRADA privatne, svjedoči o kulturi jednog društva i jednoga grada, otvara nam intimnije, Privatne zbirke darovane Zagrebu, u neposrednije uvide u prošlost, u poseb- kojemu su većinom i nastajale, svjedoče na područja ljudskog znanja i iskustva o ukusu i aﬁ nitetima, kulturnim navika- ma i materijalnom statusu zagrebačkih ili u načine ljudskog stva ralaštva. Osob- građanskih obitelji te o dosezima no kolekcionarstvo i otvaranje privatnih zagrebačkih umjetničkih krugova (zbi- zbirki široj javnosti do punjuju djelovanje rke Kljaković, V. Kovačić, Dujšin-Ribar, nacionalnih i gradskih muzejskih institu- Krleža, Richter, Frangeš, Gvozdanović, cija jer se time zaštićuje i skuplja baština Svečnjak, Seissel). U njihovim intimnim neobuhvaćena djelokrugom tih institucija. cjelinama, katkad prostorno zakrčenima Istodobno, privatno je kolekcionarstvo i prepunim značenja, u autentičnoj vezi prikladno za uvođenje novih, svježijih, životnog prostora, predmeta, osoba koje suvremenijih i druš tveno relevantnijih su ih skupljale, čuvale i darovale, kao i oblika muzejske prakse. sredine koja je sve to iznjedrila, ogleda Kada se vrijedne zbirke zbog neodlučnosti se njihova najveća baštinska vrijednost i ili kalkuliranja vlasnika nakon njego- atraktivnost za potencijalne posjetitelje. ve smrti razdijele, završe u pogrešnim Identitet počinje s domom. Naš je dom rukama ili nestanu, čini se da su se ra- materijalno područje našeg identite- spale. Budući da se njihov vlasnik nužno ta. Privatne zbirke zadržavaju vezu sa poistovjećivao s njima, u takvim se životom i živim ljudima atmosferom slučajevima ne možemo oteti dojmu da svog ambijenta, prisnošću svojih pred- je na nedostojan način iščeznuo rezultat meta, njihovim značenjem i njihovim su- dugotrajnih životnih napora. Predmeti iz djelovanjem u kaleidoskopu svakodnev- rasutih zbirki, raštrkani u vlasništvu na- nih aktivnosti. One svjedoče o sadržajno sljednika, gube obilježja zbirke, a time i provedenoj svakodnevici, o promjenama imanentnu vrijednost cjeline. Predmeti raspoloženja, nastojanjima i životnim završe ili kod trgovaca umjetninama, bez težnjama. Privatne zbirke, za razliku traga o podrijetlu, ili bivaju odbačeni i od dehumaniziranih muzejskih, čuvaju uništeni. No postoje i vlasnici zbirki, predmete još “tople“ od dodira ljudske poput zagrebačkih donatora privatnih ruke. Iz predmeta kao da isparavaju mi- zbirki predstavljenih u ovom radu, koji risi osoba, privatnih prostorija i njihovi su skupljanjem i čuvanjem predmeta vlastiti mirisi – u posjetiteljevoj imagi- ostvarili ne samo svoju strast i ljubav naciji nijedan od njih nije neutraliziran prema posebnim segmentima materijal- muzejskim, konzervatorskim i restaura- ne kulture, nego i zadužili društvo odno- torskim “tretmanima“. Ti predmeti nisu sno zajednicu, odnosom prema ostacima bili, niti su danas, samo dijelovi serije, baštine i prema kulturnoj tradiciji svoje niza ili kompleta. Oni su (bili) sastavni društvene sredine. U našoj su sredini dijelovi života. Pa, zašto kadšto ne otići takvi ljudi nailazili na nerazumijevanje u krajnost i, kao u domu nizozemske obi- i teškoće, ali su, usprkos gorčini, na- telji Mastboom,1 izložiti zubnu protezu? stavljali djelovati u nadi da će sljedeće

204 M U Z E O L O G I J A 4 5 generacije znati vrednovati njihov kul- nu vrijednost, pošteno bi bilo reći da su turni rad i društveni doprinos. Iako po- donatori najčešće materijalno smanjili stoji sklonost negativnom tumačenju svoj imetak, dok je gradska imovina i motiva vlasnika privatnih zbirki, obi- materijalno i kulturološki bitno uvećana. teljskih i umjetničkih ostavština, osobito Većinom je bila riječ i danas je o osigu- u sredinama poput naše, gdje je privatno ravanju “prikladnog odlagališta otvore- vlasništvo zbog ideoloških razloga dugo nog u prikladno vrijeme“4 za kulturnu bilo zazorna kategorija, u pozadini po- i umjetničku baštinu, a na korist svim stupka darovanja vrijedne baštine institu- zainteresiranima za baštinu, kao i onima cijama, lokalnim, gradskim ili državnim koji će se za nju tek zainteresirati. vlastima ipak su presudniji idealistički Predmeti u privatnim zbirkama daro- ili humanistički motivi.2 Govoreći o ulo- vane Gradu Zagrebu nisu strogo mu- gama privatnih zbirki u povijesti kulture zejski izbor, ali upravo to uspostavlja Antun Bauer je rekao da su “kolekcije muzeološku izazovnost, kao i njihovu rezultat strasti pojedinaca kolekcionara trajnu bliskost s posjetiteljima. Sporadični koji su stvorili kolekcije kakove ni u je- “izlasci“ pojedinih zbirki u gradski život dnom muzeju nikada u tom opsegu i sa nisu više dovoljni. Dosadašnja slaba takvom sistematičnosti nisu stvorene po zastupljenost donacija Gradu Zagrebu profesionalnom muzejskom zadatku”.3 u kulturnom životu Zagreba te njihova Mišljenja prema kojima kolekcionari (ne)dovoljno atraktivna i (ne)dovoljno doniraju svoje zbirke institucijama ili osmišljena muzeološka prezentacija, gradovima zbog želje za mumifi ciranjem usprkos projektima koji su u tijeku, osta- svoje osobe putem muzejskog konzervi- vlja prostora za budući kvalitetan i pre- ranja svog imena, zapravo je komentar dan muzeološki, pedagoški, znanstveni i onih motiva u pozadini ljudskih postu- kulturni rad te za gospodarsko-turističke paka koji gotovo nikada nisu ni jedini ni aktivnosti. Može se reći da su te, nekad dominantni i koji se, jednako tako, mogu privatne zbirke memorijske i iskustvene prihvatiti kao jedna od općeljudskih jedinice koje čekaju da budu interpretira- slabosti. Na kraju, parafrazirajući W. ne, identifi cirane i publicirane.5 Cowpera iz njegove poeme The Task, Ptema značenju riječi i defi niciji svoga “čovjek je taj koji slavi drugog čovjeka“ poslanja kustos jest čuvar baštine. No (npr. donatora). Iako je društveni ili vjer- današnje mu društvo postavlja i druge ski status donatora, od vremena hramova zahtjeve te on od čuvara i uskog specijali- stare Grčke ili srednjovjekovne religioz- sta postaje prenositelj znanja, osviješteni nosti, samim činom darivanja bivao pro- muzealac i komunikator. Budući da mijenjen, njegove posljedice za donatora više nije sam u svom poslanju, interdi- uglavnom su bile, i jesu, privatne i duho- sciplinarnim radom s drugim strukama vne prirode, više negoli konkretne ma- i suradnjom s kolekcionarima na ko- terijalne koristi. Vlasnici zbirki – dona- rist muzejske institucije svojim radom tori nisu “nefi lantropski” mogli osigurati može biti pozitivan primjer življenja u svoje pojedinačne interese, jer često za svom vremenu, prepoznavanja potreba zbirku nisu tražili ništa ili su tražili vrlo posla, struke i kulturne javnosti. Kako malo. Ako bismo gledali samo materijal- je upravo građa privatnih zbirki često

205 M U Z E O L O G I J A 4 5 izvorište promjene u sustavima vred- U radu je osobito istaknuta važnost čina novanja predmeta materijalne kulture, doniranja kulturne baštine iz privatnoga muzeološki osviješten kustos može biti u vlasništva. Iz toga čina proizlazi potreba prilici adekvatno reagirati na vrijednosti održavanja decentnog sjećanja na lju- u nastajanju, te na taj način sudjelovati de koji su baštinu čuvali, skupljali te je ne samo u baštinjenju prošlosti, nego i u ostavili nama i našoj kulturnoj javnosti. baštinjenju sadašnjosti za budućnost. Međutim, između privatnih vlasnika i Iako još uvijek prevladava koncept baš- baštinskih institucija često je bilo i ne- tine prema kojemu ono što je orijentira- razumijevanja i suparništva. Danas je i no na “elitu i muževnost, na monumen- stručnjacima u muzejskim institucijama talno više negoli na prisno, na literarno i privatnim vlasnicima u interesu part- više negoli na oralno, ceremonijalno nerski, a ne kompetitivni odnos. Vrije- više negoli na radno i sveto više negoli dno je podsjetiti na izjavu kolekcionara na profano, privlači pažnju i poštovanje“ Josipa Kovačića: “Kolekcionar se može, (Kandyoti, 1995., prema: UNESCO sa svoje strane, posvetiti spašavanju 1995., 176.), takav će se koncept s vre- kulturnih dobara koje službene mu- menom nužno mijenjati i usklađivati sa zejsko-galerijske ustanove nisu u stanju suvremenim društvenim i muzejskim obuhvatiti svojom djelatnošću, odnosno potrebama i shvaćanjima. Stručno ute- programom. U tom će se pravcu oso- meljena i sadržajna prezentacija privatnih bito nezaštićenim područjem pokazati zbirki darovanih Gradu Zagrebu, njihova i nuditi tzv. “rubne pojave“ (Kanižaj, uključenost u kulturni i društveni život te 1983.). Usprkos poslovičnom rivalstvu sudjelovanje u gradskim turističkim akti- između privatnih kolekcionara i mu- vnostima također može imati važnu ulogu zejskih institucija, nužno je kontinuirano u mijenjanju zastarjelog koncepta baštine. raditi na stvaranju klime njihove sura- Ta se uloga zbirki temelji na koegzisti- dnje na obostranu korist, kao i na korist ranju poetskih, intimnih, svakodnevnih, pojedinoga grada: kolekcionar je često posjetitelju bliskih i poticajnih aspekata ekspert za neko područje baštine ili za negdašnjih privatnih zbirki zajedno, uz neki aspekt materijalne kulture te njego- sve njihove formalne, stručne, edukativne, vo znanje može biti stručno relevantno, društveno relevantne muzeološke aspek- dok muzej može pomoći kolekcionari- te. S obzirom na to da se čuvanje i prezen- ma usmjeravanjem, stručnom pomoći i tacija baštine u autentičnom ambijentu i savjetom. Kvalitetnu suradnju s privat- u svijetu aﬁ rmiralo kao posebno vrijedan nim kolekcionarima u Zagrebu osobito muzeološki pristup, obilaskom objekata u njeguju, primjerice, Muzej za umjetnost kojima su smještene gradske ambijental- i obrt i Arheološki muzej u Zagrebu (pri- ne i/ili memorijalne zbirke i druge zbirke mjeri: bračni par Tuškan, V. Marton, izvan stalnih postava muzeja, moguć je M. Pavletić, B. Kopač i dr.), ali i drugi uvid u autentične građanske i umjetničke zagrebački muzeji poput Muzeja grada ambijente, upoznavanje protagonista hr- Zagreba i Etnografskoga muzeja. Zbog vatske i zagrebačke kulture i umjetnosti negativnoga povijesno-politički uvjeto- te podsjećanje na zagrebačke privatne ko- vanog naslijeđa, u hrvatskim se muzeji- lekcionare i donatore. ma još nije uvriježilo pravilo da vlasničko

206 M U Z E O L O G I J A 4 5 podrijetlo predmeta, uz ostale podatke o u europskim razmjerima po mnogočemu predmetu, bude naznačeno na legenda- specifičan i u europskim razmjerima, ma i u muzejskim katalozima. Bilježenje može ponuditi vrijedan, suvremen i takvog podatka danas prestaje biti stvar atraktivan kulturni i turistički proizvod, političke nepodobnosti, ono svjedoči o a potencijalne posjetitelje grada privući muzeološkoj “podobnosti“. Suvremeno zanimljivom i jedinstvenom pričom, lo- i zrelo muzeološko promišljanje kustosa kalnim običajima, značajnim ljudima, o privatnim zbirkama pri izlaganju vraća poviješću i kulturom sredine koju su izgubljene ili zanemarene dijelove njiho- došli upoznati. ve kulturne biograﬁ je i identiteta. Vrijednost i značenje donacija ne U Hrvatskoj izvan usko stručnih kru- očituje se samo u njihovoj potencijal- gova ne postoje ozbiljne i organizirane noj uključenosti u kulturne i turističke javne inicijative koje bi kontinuirano sadržaje grada Zagreba, već i u osvješćivale javnost za čuvanje kulturne mogućnostima da zbirke osmišljenim baštine. To je posljedica nedostatka or- i raznorodnim programima postanu ganiziranih ili uspjelih kulturnih incija- dio ukupnoga kulturnog i društvenog tiva uopće. Usprkos tomu, kada i nema razvoja grada, mjestâ gdje će stanovni- izričite želje umjetnika ili privatnog vla- ci Zagreba, uz upoznavanje s kulturnom snika (premda takva želja često postoji), baštinom, putem organiziranja i ponude javne institucije trebaju poduzimati niza obrazovnih, glazbenih, književnih i pravodobne mjere da građu koja čini sl. programa, moći zadovoljiti svoje kul- značajnu zbirku ili ostavštinu sačuvaju turne i životne potrebe. Te zbirke Gra- na okupu. Pri tome, kreativni procesi da Zagreba mogu se iskristalizirati kao u kojima se rađaju umjetnička djela ili nove, ﬂ eksibilne muzejske forme, čiji će društvene mijene što određuju vrijednost muzeološki programi biti osmišljeni ne predmeta materijalne kulture ne mogu samo kao turistička atrakcija Zagreba, sagledati u punom značenju izdvajanjem već će lakše nego pojedini veliki mu- vrhunaca nečijeg stvaranja ili najuspje- zeji zainteresirati građane Zagreba za lijih primjeraka pojedine vrste predme- svoje predmete i umjetnine, za fenomen ta, već proučavanjem pokušaja, skica, skupljanja predmeta materijalne kultu- manje uspjelih ili manje značajnih ostvare ili za tradiciju umjetničko-stilskog renja unutar nekoga umjetničkog opusa, uređenja interijera građanskog Zagreba. jednako kao i izlaganjem predmeta osre- Zbirke darovane Gradu Zagrebu mogu dnje kvalitete izradbe. Upravo će takvih pridonijeti revitalizaciji gradskih četvrti radova u privatnim zbirkama i, po samoj i cjelokupnom društvenom razvoju gra- prirodi svog nastanka, u umjetničkim da svojom ukorijenjenošću podjednako ostavštinama biti više. Rasipanje privat- u lokalnu zajednicu, kao i u život gra- nih zbirki i ostavština nepopravljiva je da Zagreba. Međutim, privatne zbirke šteta koja opterećuje sljedeće generacije darovane Gradu, stručno vrednovane potrebom da rasutome ispočetka ulaze u prije preuzimanja, zahtijevaju stalno trag. usuglašavanje s kulturnim promjenama Grad Zagreb, koji je zaštitom baštine u društvu i javnom diskursu, čime mogu putem donacija privatnih zbirki Gradu poticati demokratske rasprave o vrijed-

207 M U Z E O L O G I J A 4 5 nostima, načinima života, umjetničkim Prica u Samoboru, Zbirke Lacković praksama, odnosu društva prema poje- Croata u Đurđevcu, Zbirki Vojković, Ja- dinim vrstama predmeta materijalne rak, Rabuzin i Malogorski u Varaždinu kulture, sastavnicama identiteta grada, i dr. Izložba u Drezdenskim državnim gradskoj povijesnoj i kulturnoj baštini i umjetničkim zbirkama (Staatliche Kun- njezinoj ulozi u sadašnjosti grada i nje- stsammlungen Dresden) pod naslovom govih stanovnika. Od Moneta do Mondriana, majstorska Organizacija takvih programa pretposta- djela moderne iz drezdenskih privatnih vlja uređene objekte te osmišljene mu- zbirki prve polovice 20. stoljeća, održane zejske i muzeološke sadržaje (suvreme- u povodu proslave 800. godišnjice osnu- no uređen postav, upotrebu audio-vizual- tka grada Drezdena, dokazuje do koje ranih medija, interaktivnost prezentacije, zine privatno skupljanje može biti dio kul- stručno vodstvo, predstavljanje zbirke, turnog identiteta nekoga grada te, nakon osoba i prostora u katalozima, deplijani- što na različite načine postane dijelom ma i na drugim medijima, ponudu suve- javne baštine, sudjelovati u kulturnome i nira, mogućnost posjeta za osobe s poseb- znanstvenom razvoju društvene sredine. nim potrebama), prepoznatljivi vizualni Tomu u prilog govore i pojedini europ- identitet, signalizaciju i sl. U tom smislu, ski i hrvatski povijesni primjeri koje smo i u djelovanju nadležnih gradskih uprav- obradili u ovom radu (zbirke i knjižnice nih struktura kao i muzejsko-galerijskih Boisot, d’ Inguimbert, Paštrić, Aldrovan- ustanova, postoji prostor za eﬁ kasniji i di, Grimani, de Medici). kvalitetniji rad te za uočavanje razvoj- Privatne zbirke darovane Gradu Zagrebu nog potencijala muzejskih programa zbi- uglavnom ne sadržavaju djela zvučnih rki darovanih Gradu Zagrebu. imena svjetske umjetnosti koja bi svojom Tijekom dugogodišnjeg rada gradske atraktivnošću postala simbolom mu- uprave Zagreba na proceduri valori- zejske ustanove, ad hoc izgradila njezin zacije i prihvaćanja donacija privatnih image i/ili image grada te privukla veći zbirki te na temelju mnogobrojnih kon- broj posjetitelja iz inozemstva, ali to ne takata s donatorima, odnosno kolekcio- znači da darovane zbirke nemaju i ostva- narima – donatorima, ali i muzejskim renja renomiranih umjetnika i vrijednih stručnjacima, konzervatorima, likovnim umjetničkih ostvarenja poput radova Vit- kritičarima i novinarima, postalo je očito torea Crivellija, Marca Chagalla, fran- da ni stručna ni šira javnost nisu dovolj- cuskih impresionista, Andyja Warhola, no upoznate s postojanjem, a nekmoli s Leona Gischie i dr. Ni kada je riječ o hr- vrijednostima tih zbirki koje čine dio hrvatskim umjetnicima, to nisu vrijednosti i vatske i zagrebačke kulturne i umjetničke imena (samo) lokalne važnosti, već su to baštine, a sačuvane su trudom, odri- autori umjetničkih radova ili pak vlasnici canjem i upornošću pojedinaca. Iako je vrijednih ostvarenja umjetnika relevant- zagrebačka praksa najstarija i vrlo su- nih u europskim razmjerima i poznatih u stavna, postoje primjeri takvih donacija upućenim europskim kulturnim krugovi- i drugim gradovima u Hrvatskoj, poput ma (primjerice, arhitekt Viktor Kovačić, Zbirke Ružić u Slavonskom Brodu, Zbi- kipar Robert Frangeš-Mihanović, knji- rke Bakotić i Karaman u Splitu, Zbirke ževnik Miroslav Krleža, arhitekt i liko-

208 M U Z E O L O G I J A 4 5 vni umjetnik Vjenceslav Richter te glu- dnost koja se oplođuje samo sadržajnim mica Tilla Durieux). Također, zbirke su muzeološkim prikazom, ostavljajući zanimljive po broju/vrsti predmeta ili trag u pojedinačnom životu i u životu načinu na koji su prikupljene (zbirke zajednice čiji je dio i u čijem ukupnom Muvrin, Perinić, Rodin), druge otkrivaju društvenom razvoju neprestano mora zaboravljene i zanemarene vrijednosti sudjelovati. (Zbirka J. Kovačića), neke oživljavaju autentične ambijente i čuvaju vrhunska Bilješke postignuća umjetničkog stvaranja (zbi- 1 Kuća obitelji Mastboom u OudGastelu (Nizo- rke V. Kovačić, Gvozdanović, Frangeš, zemska) izgrađena je krajem 19. stoljeća, pa Dujšin-Ribar, Krleža), a pojedine od njih život te obitelji pokriva razdoblje od kraja 19. čuvaju tradicijske vještine od zaborava do duboko u 20. st. 2 (zbirke Schneider i Gerersdorfer).6 A. Bauer je više rezignirano nego s gorčinom govorio o tome: “Ono što može jedan kolekcio- Muzejska, arhivska, dokumentarna, pra- nar napraviti, to nikada ne može napraviti je- vna i usmena građa koju smo istražili dan muzej... Kolekcionari su u našoj sredini proučavajući privatne zbirke donirane doživljavali ono što u kulturnom svijetu nije- Gradu Zagrebu potvrđuje vrijednost i dan ne bi doživio... Počev od negiranja vrijed- upućuje na značenja darovanih zbirki nosti do polemičnosti, do izvjesnih insinuacija, kao na sačuvani, posebno izdvojeni seg- a da se pritom ne gleda niti što je zbirka, ni što je načinjeno... nego se to mimoilazi i tako se ment gradske kulturne baštine. Privatne obezvređuje donacija... Ako se jedna zbirka zbirke donirane Gradu Zagrebu mogu koja u svom sastavu ima kapitalne vrijedno- se muzeološki uspostaviti kao intrigan- sti kulturne baštine negira, ako se shvati kao tan oblik suvremene muzejske prakse u sekundarna vrijednost, a primarnim se intere- sklopu muzejske djelatnosti te postati som uzme osoba kolekcionara, to znači da ta sredina nije dorasla da prihvati vrijednosti koje sadržajima bogat dio kulturnoga i jav- su u toj zbirci sabrane. Za kolekcionara se za- nog života grada Zagreba sa značajnim pinje stoga što je nečim iskočio iznad primiti- razvojnim potencijalom. Takav pristup vne, zaostale sredine. Redovito se radi naime o privatnim zbirkama doniranim Gradu onima koji nisu po kulturi dorasli onome što je smatramo polazištem za daljnju obradu, u zbirkama sakupljeno... “ (Šola, 1983.). 3 interpretaciju i prezentaciju građe svake A. Bauer: Donacije iz Zbirke Bauer – Pokušaj odgovora na postavljeno pitanje – Informacije od njih, u njezinoj cjelokupnosti na tragu o mojim donacijama, studeni 1985. (AMDC). suvremenih muzeoloških promišljanja. 4 Prema riječima iz oporuke C. Townleya, datira- Cilj našeg pristupa nije bila povijesno- ne 29. studenog 1802. (Extract...,2001.). umjetnička niti kulturno-povijesna ree- 5 Prema riječima K. Hudsona (1996.). 6 valuacija predmeta i zbirki. Ove smo zbi- Vrijednost i značenje građe darovanih zbirki vidljiva je i u posuđivanju predmeta iz njih za rke promatrali osviješteno muzeološki, izložbe i slične projekte. Primjerice, umjetnine upozoravajući na njihovu znanstvenu i iz zbirke J. Kovačića do 2006. posuđene su za stručnu važnost za muzeologiju kao za- izlaganje na više od 60 samostalnih, tematskih sebnu disciplinu društvenih znanosti te i monografskih izložbi u poznatim zagrebačkim ih promatrajući sa stajališta suvreme- i hrvatskim izložbenim prostorima, a najmanje noga muzeološkog promišljanja, koje jedanput u godini posuđuju se umjetnine iz zbirki Frangeš, Magjer, Dujšin-Ribar i Richter. u pokretnoj i nepokretnoj materijalnoj i Također, često se posuđuju predmeti iz zbirki nematerijalnoj baštini uočava onu vrije- Crnobori, Perčić, Matković-Majer i Svečnjak

209 M U Z E O L O G I J A 4 5

te iz ostavštine A. Maurovića. Opsežniji po- vio Muzejski dokumentacijski centar i koji se daci o zbirkama u vlasništvu Grada Zagreba, distribuira u turističkim uredima u Zagrebu i s informacijom o gradskoj kulturnoj politici putem Turističke zajednice grada Zagreba, na- prema donacijama, načinu i proceduri prihvata vode se podaci o zbirkama Frangeš, Kljaković, donacija, problematici njihova održavanja, kao V. Kovačić, Krleža, Gvozdanović, Dujšin-Ri- i o popisu donatora, objavljeni su i na službenoj bar, Magjer, J. Kovačić, Gerersdorfer, Perinić, web stranici Grada Zagreba URL: www.zagreb. Schneider, Richter, Durieux. U turističkom hr. Za svaku darovanu zbirku navodi se naziv, vodiču Muzeji, galerije i zbirke grada Zagreba ime darovatelja, naziv ustanove koja zbirkom (izdanje Turističke zajednice grada Zagreba iz upravlja u ime Grada, lokacija zbirke, datum 2003., izašlo na tri jezika) prezentirane su dvije darovanja, vrsta i priroda zbirke i predmeta, donacije smještene unutar stalnog postava Mu- broj darovanih predmeta, dostupnost zbirke zeja grada Zagreba (Zbirka glazbenih automata javnosti (odnosno mogućnost posjeta i uvida u Ivana Gerersdorfera i Zbirka umjetnina Tille zbirku, bilo da je riječ o općoj ili stručnoj jav- Durieux), zatim Zbirka V. Richtera i N. Kareš nosti) te adrese mrežnih stranica na kojima je Richter, Memorijalna zbirka M. i B. Krleža, moguće saznati dodatne podatke o pojedinoj Stan arhitekta V. Kovačića, Zbirka-radionica zbirci. Također, u vodiču Muzeji, galerije, zbi- F. Schneidera, Memorijalna zbirka i kuća J. rke, što ga je na tri jezika godine 1998. obja- Kljakovića i Zbirka lutaka Lj. Perinića.

210 M U Z E O L O G I J A 4 5

LITERATURA Bašičević, M. (1978.): Sedam stoljeća slikarske baštine, Iz fundusa galerije “Benko Horvat“, Ga- Afriška zbirka prof. Františeka Foita, Kulturni lerija suvremene umjetnosti, Zagreb. center Velenje, Muzejske zbirke, Velenje 1976 (1976.), Kulturni center Velenje, Velenje. Battez, I. (1988.): Monseigneur d’Inguimbert et la fondation de l’Inguimbertine, u: Histoire des A Guide to The Ernest E. Cook Collections 1991 bibliothèques de France: Les bibliothèques sous (1991.), u: A Gift to the Nation, The Fine and De- l’Ancien Régime 1530-1789., ur. C. Jully, Paris, corative Art Collections of Ernest E. Cook, kata- Promodis, 404-406. log izložbe u Muzeju Holburne, 16. svibnja – 1. Becić, V. (1941.): Joza Kljaković, Ljetopis JAZU, rujna 1991., Holburne Museum and Crafts Study god. 1939./40., sv. 53., JAZU, Zagreb, 147. Centre, Bath, 3-19. Benzoni, G., Bortolotti, L. (2002.): Grimani, Do- Alan Howarth welcomes Sir Denis Mahon’s ma- menico, u: Dizionario biografi co degli Italiani, gnifi cent offer to leave 60 baroque masterpieces sv. 59., Istituto dela Enciclopedia Italiana, Rim, to the nation (2000.), Department for Culture, 599-609. Media and Sport, 29. veljače 2000., URL: http:// www.gnn.gov.uk Bibliothèques et musées de Besançon, 1694-1994: Trois siècles de patrimoine public (1994.), Musée Anonimus (1924.): Osnutak prirodoslovnog mu- des Beaux-Arts et d’Archéologie de Besançon, zeja u Splitu, Novo doba, Split, br. 8, 11. siječnja 15. listopada 1994. – 30. siječnja 1995. 1924. Bogaard, C. (2001.): New challenges for the col- Anonimus (1932): U Cavtatu spor i rješenje lectors’ house museums in Holland, Speech to the Državnog savjeta, Večernja pošta, Sarajevo, fi rst working session New forms of management 1932., god. 12., br. 3319, str. 7. for Historic House Museums, ICOM, Barcelona, Architecture et patrimoine, Voyages au siècle de DEMHIST sessions. Victor Hugo, web stranice posvećene istoimenoj Bošković, D. (2000.): Hladno lovačko oružje, Hr- izložbi u dvorcu Châteaubriant, održanoj od 9. vatski povijesni muzej, Zagreb. travnja do 3. listopada 2004., službene web strani- Bošnjak, L. (1999.): U potrazi za veličinom zatu- ce Općeg vijeća departmana Loire – Atlantique, renih autorica, Žena, 8. prosinca 1999. URL: http://www.cg44.fr/NASApp/cg44/serv- Brine, D. (a): Mrs. Garnett, web stranice The Na- let/accueil, (posljednji put pristupljeno 28. srpnja tional Trusta, URL: http://www.nationaltrust.org. 2005.). uk/historicproperties Art Commission of the City of New York (bez go- Brine, D. (b): The Picture Collection at Kedleston dine): Guidelines for donating works of art to the Hall, web stranice The National Trusta, URL: City of New York, City Hall, New York. http://www.nationaltrust.org.uk/historicproperties Ayres, J. (1990.): Domestic interiors in Britain: Brinkman, E., Smithuijsen, C. (2002.): Social a review of the existing literature, u: Objects Cohesion and Cultural Policy in the Netherlands, of Knowledge, The Athlone Press, London and Culturelink 33, Vol. 12., Institute for International Atlantic Highlands, ur: S. Pearce, 147-152. Relations, Zagreb, Croatia, 147-154. Balon, B. (1993.): Zbirka umjetnina Andra Vida i Bužančić, V., Vasiljević, B., Kollenz, M. (1989.): Katarine Mihičić, Skupština općine Cres-Lošinj, Josip Seissel, Galerija umjetnina “Branko Narodno sveučilište Mali Lošinj, Cres-Lošinj. Dešković”, Bol. Banić, I. (1988.): Fond Paštrićevih knjiga u Bi- Caillet, R. (1952): Un prélat bibliophile et philan- blioteci “Ivan Paštrić“ Nadbiskupskog sjemeništa thrope: Monseigneur d’Inguimbert archevêque- u Splitu, u: Ivan Paštrić (1636-1708), Život, djelo évêque de Carpentras 1683-1757, nakon čega i suvremenici, zbornik radova znanstvenog skupa slijedi Etude héraldique et généalogique sur la o 350. godišnjici rođenja, Crkva u svijetu, Split, famille d’Inguimbert od H. Rollanda. Lyon, Au- 85-105. din, 1952., 78-95.

211 M U Z E O L O G I J A 4 5

Capurro, R. (1985): Epistemology and Informa- Donacija Varaždinu dr. Vjeke Bože Jaraka tion Science, Report TRITA-LIB-6023, Royal In- (1998.), katalog izložbe 27. svibnja – 5. srpnja stitute of Technology Library, Stockholm, 5-37. 1998., Galerija novih i starih majstora Varaždin, Catalogue général des manuscrits des biblio- Gradski muzej Varaždin, Varaždin. thèques publiques de France, t. 34-36: Carpen- Dumenčić, Lj. (1999.): Spomen galerija Ivana tras, priredili M.M. Duhamel, Liabastres, Laban- Meštrovića u Vrpolju – 27 godina djelovanja, Mu- de, Paris, Plon, 1899.-1903., 4 vol., 16-23. zeologija 36, 81-85. Chang, T. (2005): The limits of the gift, Alfred Durieux, T. (2001.): Mojih prvih devedeset godi- Chauchard-s donation to the Louvre, Journal of the na: Sjećanja, Durieux, Zagreb. History of Collections, Vol. 17., No. 2, 213-221. Dvojković, Z. (1994.): Prof. dr. Antun Bauer – ini- Chastel, A. (1998): Pojam baštine, Pogledi, Vol. cijator i donator Zbirke Bauer i Galerije umjetnina 18 (3-4), 709-723. Vukovar, Muzeologija 31, 56-69. Cooper, N. (1996.): Upravljanje baštinom u En- Džamonja, D. (2001.): Dušan Džamonja: skulptu- gleskoj, referat održan u Oxfordu 16. rujna 1996. re – crteži – projekti, Kaligraf, Zagreb. u sklopu seminara Metode inventariziranja i dokumentiranja graditeljskog naslijeđa, u organiza- Eco, U. (1965.): Otvoreno djelo, “Veselin ciji Vijeća Europe i RCHME-Royal Commission Masleša“, Sarajevo. on Historical Monuments of England, objavljeno Emmerling, E. (1998.): Restauriranje između uz uvodnu riječ L. Križaj i na mrežnoj stranici etike i estetike, Vijesti muzealaca i konzervatora, URL: www.hrmud.hr/vijesti br. 3-4, 1999, 88-89. Cowper, W. (1896.): The Task: with Tirocinium Enciklopedija likovnih umjetnosti (1962.), Lek- and selections from the minor poems, Clarendon sikografski zavod “Miroslav Krleža”, Zagreb. Press, Oxford, 1896., prvi put objavljeno 1785., Enes (1939a): Jedini portret Hanibala Lucića i URL: http://www.ota.ahds.ac.uk/texts, (posljednji mnogo dragocjenih starih isprava, Novosti, br. put pristupljeno 25. travnja 2007.) 287, 17. listopada 1939., str.13. Cultural Bequests Program, Tax inventives Enes (1939b): Društvo prijatelja Strossmayerove (1998.), Cultural Bequests Handbook, Department galerije slika dariva dvije dragocjene slike, jednog of Communications and the Arts, April 1998. mladog Tiziana i savršeni portret Bombellia, No- Curatorship in the National Trust (2000.), Na- vosti, br. 327, 26. studenog 1939., str. 17-8. tional Trust Policy Papers, The National Trust, Enes (1939c): Strossmayerova galerija slika do- 2000. biva nove vrijedne umjetnine a nema mjesta da Cvetkova, E. (1967.): Dar – trajna poruka ljubavi, ih izloži publici!, Novosti, br. 331, 30. studenog Večernji list, 6. srpnja 1967., str. 9. 1939., str.11. Čengić, E. (1990.): S Krležom iz dana u dan Extract from Charles Townley’s Will, The Museum (1980-1981), U sjeni smrti, Svjetlost, Sarajevo. acquires an important collection of classical anti- Čerina, Lj. (1999.): Četrdeset godina djelovanja i quities (2001), The British Museum, trideset godina izlaganja cjelovitoga stalnog po- http://www.thebritishmuseum.ac.uk/compass/ixi- stava Atelijera Meštrović u Zagrebu, Fundacija bin, (posljednji put pristupljeno 8. travnja 2005.). Ivana Meštrovića, Muzeologija 36, 7-31. Farlato, D. (1765.): Epistola Cosmi ad Cardinales Depolo, J. (1987.): Donacija Vilima Svečnjaka Sacrae Congregationis, u: Illyrici Sacri, Tomus Čabar, Skupština općine Čabar. Tertius, Ecclesia Spalatensis olim Salonitana, Ve- Depolo, J. (1988.): Cata Dujšin-Ribar, Nacional- necija. na i sveučilišna biblioteka, Znanje, Zagreb. Fazinić, A. (1979.): Zlatarska radionica u zbirci Donacija Ljube Penić (1980.), katalog izložbe 11. Muzeja Korčule, Peristil, br. 22, 137-142. studenog – 7. prosinca 1980., Muzej za umjetnost Fleeson, L. (1991.): Opening the Barnes Door: i obrt, Zagreb, 1980. How America’s Most Paranoid Art Museum Got

212 M U Z E O L O G I J A 4 5

That Way, and How, under New Management, Henry Clay Frick and the History of the Fri- Dramatic Changes Are on the Way; u: Essays of ck Collection, web stranice Zbirke Frick, URL: an Information Scinetist: Science reviews, Jour- http://www.frick.org/index.htm, (posljednji put nalism, Inventiveness and other Essays, Vol. 14, pristupljeno 25. travnja 2007.). 58-64, Hopkins-Clarke, A. (1991.): Ernest E. Cook in URL: http://www.garfi eld.library.upenn.edu/vo- Bath, u: A Gift to the Nation, The Fine and Deco- lume14.html, (posljednji put pristupljeno 25. tra- rative Art Collections of Ernest E. Cook, katalog vnja 2007.). izložbe u Muzeju Holburne od 16. svibnja do 1. rujna 1991., Holburne Museum and Crafts Study Frangeš, Ž. (1924.): Jedan dragocjen hrvatski spo- Centre, Bath, 33-39. menik. Lik prvog okrunjenog hrvatskog kralja. Relief s krstionice Sv. Ivana u Splitu, Obzor, god. Horwath i Horwath Consulting (2002.): Prove- 65., br. 125, str. 4. dbeno razvojno-marketinški plan turizma grada Zagreba 2002-2010, Drugi dio: operativni Franz von Stuck: die Sammlung des Museums Vil- marketinški plan turizma grada Zagreba, (2002.), la Stuck (1997.), Eurasburg, Minerva. konačna verzija, Horwath i Horwath Consulting Fruk, M. (1994.): Doprinos dr. Antuna Bauera Zagreb d.o.o., Zagreb, 24. osnivanju ustanova srodnih muzejskoj djelatnosti, Hrvatska enciklopedija (2001.), sv. 3., Leksiko- Muzeologija 31, 46-50. grafski zavod “Miroslav Krleža”, Zagreb. Gamulin, G. (1954.): Kopija po Hans von Aache- Hrvatska enciklopedija (2004.), sv. 6., Leksiko- nu i Alessandru Paduanu u Galeriji “Benko Hor- grafski zavod “Miroslav Krleža”, Zagreb. vat“, Peristil, sv.1., 154-156. Hrvatska likovna enciklopedija (2005.), sv. I. – sv. Gazivoda, N. (2004.): Interijer vile Frangeš, Ro- VIII., Leksikografski zavod “Miroslav Krleža” i kov perivoj 2, Peristil 47, 115-134. Vjesnik, Zagreb. Gerersdorfer, I. (1970.): Kabinet muzičkih au- Hrvatska u 21. stoljeću. Strategija kulturnog tomata I. Gerersdorfera, izdanje Regionalnog razvitka, Nacrt (2001.), Ministarstvo kulture Re- zavoda za zaštitu spomenika kulture u Zagrebu, publike Hrvatske, Biblioteka Kulturni razvitak, Zagreb. knj. 1., Zagreb. Glusberg, J. (1983.): Hladni i vrući muzeji, Mu- Hrvatski biografski leksikon (1998.), Svezak I. zeologija 23, 1-78. (A-Ć) – sv. V. (Gn-H), Golub, I. (1988.): Život i djelo Ivana Paštrića, u: Leksikografski zavod “Miroslav Krleža“, Zagreb. Ivan Paštrić (1636-1708), Život, djelo i suvremenici, zbornik radova znanstvenog skupa o 350. Hrvatski enciklopedijski rječnik (2002.), Novi Li- godišnjici rođenja, Crkva u svijetu, Split, 13-22. ber, Zagreb. Grieco, A. (bez godine): The station as museum: Hudson, K. (1996.): Ecomuseums become more the Hamburger Bannhoff new Museum for the realistic, Nordisk Museologi 2, 11-20. Present, URL: http://erewhon.ticonuno.it/arch/ Humski, V. (1986.): Pregled povijesti muzeja u rivi/berl/hamburg-e.htm, (posljednji put pristu- Hrvatskoj, 19. i 20. stoljeće (do 1945.), s biblio- pljeno 25. travnja 2007.). grafi jom, Muzeologija 24. Hauenschild, A. (1988.): Claims and Reality of ICOM, The International Committee of Museu- New Museology: Case Studies in Canada, the ms, službene web stranice, URL: http://icom. United States and Mexico, doktorska dizertacija, museum/defi nition_museum.html, (posljednji put Washington: Smithsonian Center for Education pristupljeno 25. travnja 2007.). and Museum Studies, ICTOP, The International Committee for the Trai- URL:http://museumstudies.si.edu/claims2000. ning of Personnel, službene web stranice, URL: htm, (posljednji put pristupljeno 25. travnja http://www.city.ac.uk/ictop/mus-def.html, (po- 2007.). sljednji put pristupljeno 25. travnja 2007.).

213 M U Z E O L O G I J A 4 5

I. S. (1939.): Proslava 65-godišnjice zaslužnog Killy, W., Vierhaus, R. (1999b): Eugen Spiro, u: numizmatičara Benka Horvata, Jutarnji list, 30. Deutsche Biographische Enziklopädie, sv. 9., K. listopada 1939., str. 5. G. Saur, Munchen, 408. Isabella Stewart Gardner Museum, The museum, Kipke, Ž. (2001¨.): Trebaju nam tri, a ne dva mu- Museum Overview, URL: zeja, Jutarnji list, 22. ožujka 2001., str. 31. http://www.gardnermuseum.org/, (posljednji put Kljajić, D. (1999.): Prof. František Foit, Naš čas, pristupljeno 25. travnja 2007.). 17. srpnja 1999. Jakopinec, B., Jagatić, M. (1987.): Blago koje Kljaković, J. (1992.): U suvremenom kaosu, Ma- čami, 7. nastavak, Večernji list, 31. listopada tica hrvatska, Akademija likovnih umjetnosti, Za- 1987., str. 45. greb. Jalšić-Ernečić, D. (2000.): Donacija dr. Vladimir Konfrontacije (1976.), katalog izložbe, Galerija Malančec Koprivnica, Kontura, II.-III./IV., 76-77. suvremene umjetnosti od 30. rujna do 17. listopa- James, H. (1959.): Zlatni pehar, “Otokar da 1976., Galerija “Benko Horvat”, Zagreb. Keršovani“, Rijeka. Koščević, R. (2000.): Arheološka zbirka “Benko Josip Restek (1985.): Retrospektiva od 5. 3. – 31. Horvat“, Muzej suvremene umjetnosti i Institut 3. 1985., katalog izložbe, Muzej za umjetnost i za arheologiju, Zagreb. obrt, Zagreb. Koščević, Ž. (1981.): Galerija Benko Horvat, Iz Jelušić, B. (1997.): Donacija Ivana Lackovića fundusa, katalog izložbe, Galerije grada Zagreba, Croate – Dar gradu Đurđevcu, u: Donacija Iva- Galerija primitivne umjetnosti, 2. – 22. travnja na Lackovića-Croate, katalog izložbe, 6. prosinca 1981., Galerije grada Zagreba, Zagreb. 1997., Centar za kulturu Đurđevac, Galerija Stari Koščević, Ž. (1995.): Zbirka “Benko Horvat“, grad. katalog izložbe, Galerija suvremene umjetnosti Johnsdotter, M. (1994.): Dokumentiranje života 16. veljače – 12. ožujka 1995., Galerije grada Za- suvremenog doma, Informatica Museologica 1/4, greba, Galerija suvremene umjetnosti, Zagreb. 66-68. Kramer, H. (2003.): Looting Dr. Barnes: Philly Josip Crnobori, Povratak slikara (1998.), katalog Plutocrats Plunder a Legacy, The New York Ob- izložbe, MGC – Klovićevi dvori 10. –30. stude- server, 21. studenoga 2003., URL: http://www. nog 1998., MGC – Klovićevi dvori, Zagreb. observer.com Kanižaj, Lj. (1983.): Privatna zbirka dr. Josipa Ko- Krležiana (1993.), Leksikografski zavod “Miro- vač ića, Informatica Museologica, br. 3-4, 42-43. slav Krleža”, Zagreb. Katunarić, V. (2003.): Cultural policy decentra- Kuhar, B. (1971.): Foitova zbirka črnske umjetno- lisation in South-East Europe: objectives, instru- sti, Galerija Velenje, Slovenski etnografski muzej, ments, practices. Proposing a methodology for re- Velenje. search, Local cultural strategy development in SE Kundera, M. (1997.): Iznevjerene oporuke, Nak- Europe, Building on practise and experience, Po- ladni zavod Matice hrvatske, Zagreb. licies for Culture regional workshop, background paper, Bukurešt, 2003. Kusin, V. (1987.): Mimara, Centar za informacije i publicitet, Zagreb. Kečkemet, D. (1999.): Dopune Meštrovićevih radova u Galeriji Meštrović u Splitu, Muzeologija Kusin, V. (1994.): (Ne)poznati portretist kraljeva, 36, 53-62. Vjesnik, 11. prosinca 1994., str. 20-21. Kelemen, B. (1957.): Graﬁ čki listovi zbirke “Ben- Landry, C., Greene L., Matarasso, F., Bianchini F. ko Horvat”, katalog izložbe, Galerija slika Grada (1996.): The Art of Regeneration, Urban Renawal Zagreba “Benko Horvat”, Zagreb. Through Cultural Activity, Comedia. Killy, W., Vierhaus, R. (1999a): Deutsche Bio- Landry, C. (2003.): Kultura na raskršću, ulomci graphische Enziklopädie, K. G. Saur, Munchen. iz članka Culture’s collision course, u: Museums

214 M U Z E O L O G I J A 4 5

Journal, 2003., pripremila N. Vrkljan Križić za Maroević, I. (2000.): Muzejska djelatnost u Za- Vijesti muzealaca i konzervatora, br. 1-2, 49-51. grebu i njezine prostorne odrednice, Vijesti mu- Laurencich-Minelli, L. (1985.): Museography and zealaca i konzervatora Hrvatske, br. 3-4, 28-35. Ethnographical Collections in Bologna, u: The Maroević, I. (2001.): Koncept održivog razvitka u Origins of museums, the cabinet of curiosities in zaštiti kulturne baštine, Godišnjak zaštite spome- sixteenth and seventeenth century Europe, ur. O. nika kulture Hrvatske, 26/2000-27/2001, 15-24. Impey, A. Macgregor, Oxford University Press, Maroević, I. (2003.): Dvije zanimljive izložbe Oxford, 17-23. u Zagrebu, “Universum sacrum”, Hrvatski po- Lazić-Lasić, J. (1993.): “Interpretacija znanja?“, vijesni muzej i “Secesija u Hrvatskoj”, Muzej za u: Obrada jezika i prikaz znanja, Zavod za infor- umjetnost i obrt, Vijesti muzealaca i konzervatora macijske studije, 159-165. Hrvatske, br. 3-4, 50-55. Lunaček, V. (1924.): Iz umjetničkog svijeta, Obzor, Matarasso, F. (1996.): The social impact of the god. 65., br. 297, 4. studenoga 1924., str. 2-3. arts, Working Paper 1, Defi ning values, Evalua- ting arts programmes, Comedia. Ljetopis JAZU (1926.), za god. 1924. i 1925., sv. 39., JAZU, Zagreb, 1926. Matarasso, F. (2000.): Developing Understanding of the Social Impact of Participation in the Arts, Majer, V. (1983.): I opet je jedna ljubav umrla, Culturelink, Special issue 2000, gosti urednici: K. Sloboda, Beograd. Epskamp, H. Gould, D. A. Jelinčić, Institute for Malaro, M. C. (1985.): A Legal Primer on Mana- International Relations, Zagreb, Croatia, 51-58. ging Museum Collections, Smithsonian Institu- Matasović, J. (1930.): Bogišićev muzej u Cavtatu, tion Press, Washington DC, 103-131. Narodna starina, sv. 23., knjiga IX., br. 3, 30. pro- Malinari, D. (1998.): Kuća Victora Hugoa (Volje- sinca 1930, str.339. ti znači djelovati), Informatica Museologica 1-2, MCConnections (1997.): Economic Impact Re- 123-125. sults Announced, Marin, E. (1982.): Za muzej naše budućnosti – URL: http://www.massculturalcouncil.org/sear- muzej imaginacije, u: Muzej imaginacije (članci ch.html, (posljednji put pristupljeno 25. travnja i eseji), SNL, Zagreb, 7-18. 2007.). Marković, Z. (1954.): Frangeš-Mihanović – Bio- Mensch, P. van (1992.): Towards a methodology grafi ja kao kulturno-historijska slika jedne epohe of museology, doktorska disertacija, Filozofski hrvatske likovne umjetnosti, Izdavački zavod Ju- fakultet, Zagreb, ljubaznošću autora, elektronička goslavenske akademije, Zagreb. verzija na CD-u, ili: URL: a) http:// www.xs4all. Marković, S. (1990.): Galerija Antuna nl/~rwa/boek12.htm; b) http:// www.xs4all.nl Augustinčića, katalog stalnog postava i fundusa, /~rwa/research.htm; c) http:// www.xs4all.nl/~rwa/ Galerija Antuna Augustinčića, Klanjec, 11-14. boek05.htm, (pristupljeno 1. veljače 2005.). Maroević, I. (1986.): Sadašnjost baštine, Zagreb, Mihalić, V. (1995.): Donacije umjetničkih zbirki 126-139. gradu Zagrebu 1946-1995, Muzeologija 32, 82-108. Maroević, I. (1993.): Uvod u muzeologiju, Zavod Mihalić, V. (2001.): Muzeji i arhivi – razlike, za informacijske studije, Zagreb. sličnosti i suradnja na primjeru donacija umjet- ničkih zbirki Gradu Zagrebu, Informatica Museo- Maroević, I. (1997.): Uloga muzealnosti u zaštiti logica 32 (1-2), 108-111. memorije, Informatica Museologica 27 (3-4), 56- 59. Mumford, L. (1986.): Mit o mašini, II dio, Grafi čki zavod Hrvatske, Zagreb. Maroević, I. (1999.): Arhitektura atelijera Meštrović u Zagrebu i Galerije Meštrović u Spli- Munk, Z. (1939.): Muzej hrvatskog kiparstva u tu u funkciji Meštrovićeva djela, Muzeologija 36, Zagrebu u jednoj staji, drvarnici i tavanu, Novo- 38-42. sti, br. 276, 13.

215 M U Z E O L O G I J A 4 5

Muzej “Mimara“, Zagreb (1998.), Vodič Muzeja sa znanstvenog skupa održanog prigodom prosla- “Mimara“, MGC “Mimara“, Zagreb. ve 150 godina od utemeljenja Hrvatskoga narodnog muzeja u Zagrebu, 1846-1996., Arheološki Nekić, N. (1994.): Život i rad dr-a Antuna Bauera, muzej u Zagrebu, Hrvatski povijesni muzej i Hr- Karitativni fond UPT, Đakovo. vatski prirodoslovni muzej, 1998., 111-126. Nonveiller, G. (1999.): The Pioneers of the Re- Pinette, M. (1994/5.): Les objets du legs de l’abbé search on the Insects of Dalmatia, Hrvatski priro- Boisot ou l’origine du Musée de Besançon, u: Bi- doslovni muzej, Zagreb. bliothèques et musées de Besançon (1994/1995), Obad Šćitaroci, M., Obad Šćitaroci, B. (1998.): 50-57. Dvorci i perivoji u Slavoniji, Od Zagreba do Ilo- Poklisarke, Lutke svijeta – Zbirka Perinić, kata- ka, Šćitaroci, Zagreb, 393. log izložbe, Etnografski muzej, 18. srpnja – 20. Pavoni, R. (2001a): Order Out of Chaos: the Hi- rujna 1991. Etnografski muzej, Zagreb, 1991. storic House Museums Categorization Project, Premerl, N. (2000.): Stan arhitekta Viktora Kova- u: Historic House Museums Speak to the Public: čića, Masarykova 21, Muzej grada Zagreba, Za- Spectacular Exhibits vs. a Philological Interpre- greb. tation of Histor; Acts of the Annual International Conference of DEMHIST - ICOM’s Internatio- Puhalo, B. L. (1993.): The Museum as Transmit- ter of Understanding, Muse, vol. XI., br. 1, svibnja nal Committee for Historic Houses, Genova, 1-4 1993., URL: http://www.utoronto.ca/mouseia/2. November 2000, ur: R. Pavoni, La Multigraﬁ ca, html Bergamo, 63-70. Putarek, Z. (2003.): Tisuću vrijednih umjetni- Pavoni, R. (2001b): Towards a definition and na!, Varaždinske vijesti, god. LVI, br. 03072, 26. typology of historic house museums, Museum In- studenoga 2003., URL: http://www.varazdinske- ternational (UNESCO, Paris), br. 210 (vol. 53., vijesti.hr, (pristupljeno 1. prosinca 2003.). br. 2, 2001.), 16-21. Rheims, M. (1961.): Art on the Market, Thirty- Pavoni, R. (2002a): The Second Phase of the Five Centuries of Collecting and Collectors from Categorization Project: Sub-Categories, u: New Midas to Paul Getty, Weidenfeld and Nicolson, Forms of Management for Historic House Museu- London. ms?, Acts of the Annual Conference, Barcelona, 2-5 July 2001, ur. R. Pavoni, ICOM, DEMHIST, Richard, H. (1994/5.): Description du fonds de la 52-57. Bibliothèque de l’abbé Boisot, u: Bibliothèques et musées de Besançon (1994/1995), 22-28. Pavoni, R. (2002b): Visiting a Historic House Museum, u: Interpreting Historic House Museu- Richter, V. (1996.): Izazov naslijeđu – Opća me- ms, Open Museum Journal, Vol. 5, srpanj 2002., toda diobe kutova i nova dioba kruga, Ceres, Za- URL: http://amol.org.au/omj, ( posljednji put pri- greb. stupljeno 25. travnja 2007.). Richter, V. (1999.): Exat 51, Prilog povijesnoj Pearce, S. M. (1995.): On Collecting, Routledge, građi u povodu skupa Umjetnost i ideologija, London, New York. (vlastita naklada), Zagreb. Perinić, Lj. (1992.): Veliki povratak preko Inka, Rodin, A. (1956.): Priznanja radu Nikole Tesle, Kristijan Kreković – hrvatsko-peruanski slikar Državni republički odbor za proslavu stogodišnjice (1901-1985), Večernji list, 6. prosinca 1992., str. rođenja Nikole Tesle, Zagreb. 20. Romac, A. (1975.): Rječnik rimskog prava, Infor- Perišin, S. (1996.): Program obnove i prezenta- mator, Zagreb, 5-747. cije objekata Zbirke Baltazara Bogišića HAZU Saumarez Smith, C. (1989.): Museums, Artefacts u Cavtatu, Informatica Museologica 1-2 (1996), and Meanings, u: The New Museology, ur. P. Ver- 40-45. go, Reaktion Books Ltd., London, 6-21. Piplović, S. (1998.): Osnivanje i izgradnja prvih Schouten, F. (1989.): Trends and the future, u: muzeja u Splitu, u: Naš museum: Zbornik radova Professionalising the Muses: the museum profes-

216 M U Z E O L O G I J A 4 5 sion in motion, ur. P. van Mensch, The authors and Šterk, S. (1995.): U susret budućoj Memorijalnoj AHA Books, Amsterdam, 107-116. zbirci Margite i Rudolfa Matza, Muzeologija 32, Smolčić, E. (1937.): Benko Horvat, Novosti, 146-154. 16/1937, 10-11. The City of Thunder Bay-Ontario, Canada (1998), Stahuljak, T. (1986.): Uz desetu obljetnicu URL: http://www.thunderbay.ca/ Augustinčićeve galerije u Klanjcu, Vijesti muzea- Tolić, V. (2002.): Spoj samoborske zavičajnosti i laca i konzervatora Hrvatske, br. 1/2, 14-16. pripadnosti Mediteranu, Vjesnik online, 13. listo- Stam, D. C. (1993.): Informirana muza: Implika- pada 2002. cije “nove muzeologije” za muzejsku praksu, In- URL: www.vjesnik.com/html/2002/10/13/Cla- formatica Museologica 24 (1-4), 98-105. nakTx.asp?r=cool&c=3, (posljednji put pristu- Statut i kodeks profesionalne etike (1991.), Nacio- pljeno 16. siječnja 2004.). nalni komitet ICOM-a, Zagreb, 3-33. Tomas ’98 Zagreb (1999): Stavovi i potrošnja Steen, A. (1989.): Samdok: tools to make the wor- turista i posjetitelja Zagreba, osnovni izvještaj, ld visible, u: Museums and the Future of Collec- Institut za turizam Zagreb, Turistička zajednica ting, ur: S. J. Knell, Ashgate, Great Britain, SAD, Zagreb, 1999. 151-156. Tremlett, G. (2003.): Master’s dream realised in Strossmayer, J. J. (1875.): Darovnica za sgradu birthplace, The Guardian, 28. listopada 2003., galerije, Vienac, god. VII., br. 14, 3. travnja 1875., str.1. URL: www.guardian.co.uk/arts/news/ story/0,11711,1072427,00.html,(posljednji put Susovski, M. (1997.): Donacija Silvane Seissel: pristupljeno 25. travnja 2007.) Josip Seissel: nadrealističko razdoblje, Muzej suvremene umjetnosti, Zagreb. Trust in the future, web stranica National Trusta, Susovski, M. (2003.): Zbirka Richter: Donacija URL: http://www.nationaltrust.org.uk Vjenceslava Richtera i Nade Kareš-Richter Gradu T.Š. (1926.): Dvije nove kulturne ustanove, Uoči Zagrebu, Muzej suvremene umjetnosti, Zagreb. otvorenja Prirodoslovnog Muzeja i Zoološkog Šola, T. (1983.): Razgovor s dr. Antunom Baue- Vrtića, Posjet ovim ustanovama i razgovor s ku- rom, Informatica museologica 1-2, 7-10. stosom gosp. prof. Giromettom, Novo doba, Split, god. IX, br. 79, 4. travnja 1926., str. 12-13. Šola, T. (1990.): “Muzeološki prilog teorijskim osnovama informacijskih znanosti, u: Informa- Tuđman, M. (1990.): Obavijest i znanje, Zavod za cijske znanosti i znanje, Zavod za informacijske informacijske studije, Zagreb. studije, 147-155. Tuđman, M., Boras, D., Dovedan, Z. (1993.): Uvod Šola, T. (1997a): Essays on museums and their u informacijsku znanost, Školska knjiga, 7-230. theory, Towards the cybernetic museum, Suomen Umjetnine iz donacije dr. Vinka Perčića (1989), museoliitto, The Finish Museums Associations, Saarijrvi. katalog izložbe, 27. svibnja – 30. srpnja 1989., Muzejsko-galerijski centar, Zagreb. Šola, T. (1997b): Od publike do korisnika, Poje- dinosti iz suvremene teorije baštine (I. dio) Infor- UNESCO (1995.): Our Creative Diversity, Re- matica Museologica 28 (1-4), 18-21. port of the World Commission on Culture and Development, Unesco Publishing. Šola, T. (2000.): Izložbeni projekt na osnovu zbirke prof. Kolina, prilog za izradu elaborata,(rukopis). Vanđura, Đ. (1995.): Memorijalna zbirka Marte i Vilima Svečnjaka, Muzeologija 32, 49-56. Šola, T. (2001.): Marketing u muzejima ili kako obznaniti vrlinu, Hrvatsko muzejsko društvo, Za- Vanđura, Đ. (1996.): Projekt za Zbirku Mihičić u greb. Malom Lošinju, Muzeologija 33, 82-91. Šterk, S. (1986.): Tilla Durieux i njezina zbirka Varine - Bohan, H. de (1976a): Le musée moder- umjetnina u Zagrebu, katalog izložbe, veljača ne: conditions et problèmes d’une renovation, – ožujak 1986., Zagreb, Muzej grada Zagreba. Museum, Vol. XXVIII., br. 3, 127-139.

217 M U Z E O L O G I J A 4 5

Varine, H. de (1976b): The museum in the Fourth URL: http://www.angleseyabbey.org/events/house. Dimension, Nordisk Museologi, 1996/2, 51-57, html, (posljednji put pristupljeno 25. travnja 2007.) URL: http://www.nordiskmuseologi.com/Indhol- Weisberg, G. P. (1990.): Antoine Vivenel, The pri- dsfortegn/Innh962.html vate Museum and the Entrepreneur under the July Vergo, P. (1989.): The Reticent Object, u: The Monarchy, Journal of the History of Collections, New Museology, ur. P. Vergo, Reaktion Books vol. 2, no.1, 21-39. Ltd., London, 41-59. Yule, Mary (2001.): Gifts and bequests of works Viner, D. (1990.): Liaison with others: private of art: The role of National Art Collections Fund, collectors, u: Objects of Knowledge, ur. S. Pearce, National Art Collections Fund, Bulletin summer The Athlone Press, London and Atlantic Highlan- issue 2001, London, 23-29. ds, 352-357. Zaninović, J. (1999.): Stalni postav radova Ivana Vinterhalter, J. (1990.): Kolekcionari, njihova Meštrovića u Muzeju Drniške krajine, Muzeolo- udruženja i privatne zbirke u SSSR-u, Informatica gija 36, 86-92. Museologica 21 (1/2), 86-88. Zbirka “Matija Skurjeni” (1987.), katalog i de- Vrkljan Križić, N. (1995.): Zbirka pok. Drage Ma- plijan, Galerija “Matija Skurjeni”, Zagreb. gjera i Nade Ostrogović Magjer, Muzeologija, 32, Zbirka stare ambalaže dr. Ante Rodina – donacija 137-145. gradu Zagrebu, Muzej grada Zagreba, stalni po- Vrkljan Križić, N. (1979.): Privatne zbirke grada stav (2002.), katalog zbirke, Muzej grada Zagre- Zagreba, Mali muzeji u intimnosti stana i spome- ba, Zagreb. nari prošlosti, Kaj, II/1979, 59-72. Zgaga, V. (2001.): Novi muzej ženskog slikarstva, Vujić, A. (1990.): Utemeljivanje enciklopedijske Informatica Museologica 32 (1-2), 53-57. leksikograﬁ je kao informacijske znanosti, u: In- Zgaga, V. (2002.): A Ninteenth-Century Collection formacijske znanosti i znanje, Zavod za informa- for a Ninteenth-Century House, u: New Forms of cijske studije, 141-147. Management for Historic House Museums?, Acts Vujić, Ž. (1993.): Postanak i razvoj umjetničkih of the Annual Conference, Barcelona, 2-5 July muzeja i galerija u Zagrebu, Muzeologija 29/30, 2001, ur. R. Pavoni, ICOM, DEMHIST, 94-97. 9-141. Zlamalik, V. (1988.): Donacija Josipa Kovačića - Vuković, M. (1964.): Obvezno pravo, knjiga II., Hrvatske slikarice rođene u 19. st (1988), katalog Školska knjiga, Zagreb. izožbe, 12. veljače – 24. veljače 1988., Umjetnički Walsh, K. (1992.): The Representation of the Past, paviljon, Zagreb. Museums and heritage in the post-modern world, Zlamalik, V. (1982.): Strossmayerova galerija Routledge, London, New York. starih majstora Jugoslavenske akademije znano- Warner, P. (bez godine): Anglesey Abbey, s posti i umjetnosti, JAZU, Zagreb. dnaslovima: Huttleston Broughton, Cara L. R. Zlamalik, V. (1984.): Donacija Ante Topića Mi- Broughton, Collections and their connections, mare, u: Sto godina Strossmayerove galerije The Windsor Connection, The Upper and Lower 1884-1984, katalog izložbe, 15. svibnja – 17. ko- Galleries, The Library, lovoza 1984., Muzejski prostor, Zagreb, 103-104.

218 M U Z E O L O G I J A 4 5

POPIS SLIKA Slika 8. Terezija Kovačić, rođena Arhanić, u ambijentu stana u Masarykovoj 21, oko Slike 1950. Slika 1a. Stalni postav Gliptoteke HAZU, Izvor: Fototeka Muzeja grada Zagreba .... 48 Slika 9. Palača Babočaj-Gvozdanović, Zagreb, Medvedgradska 2 Visoka 8, oko 1935. Izvor: Gliptoteka HAZU, skulpture Izvor: Arhiv Zbirke Gvozdanović, Roberta Frangeša-Mihanovića, stanje Muzej za umjetnost i obrt ...... 52 2006., snimila Snježana Ivčić ...... 31 Slika 10. Dragutin Gvozdanović, oko 1920. Slika 1b. Stalni postav Gliptoteke HAZU, Izvor: Arhiv Zbirke Gvozdanović, Muzej Zagreb, Medvedgradska 2 za umjetnost i obrt, presnimka uokvirene Izvor: Gliptoteka HAZU, Zbirka sadrenih fotografi je, presnimio Srećko Budek, odljeva fragmenata nepokretnih spomenika 2006...... 54 hrvatske kulturne baštine od 11. do 15. st., Slika 11. Anka Gvozdanović, oko 1920. stanje 2006., snimila Snježana Ivčić ...... 31 Izvor. Arhiv Zbirke Gvozdanović, Muzej Slika 2. Antun i Antonija Bauer u svome za umjetnost i obrt, presnimka uokvirene stanu u Zagrebu, Krajiška 23, oko 1995., fotografi je, presnimio Srećko Budek, Izvor: Arhiv Muzejskoga dokumentacijskog 2006...... 54 centra, snimila Jozefi na Dautbegović ...... 34 Slika 12. Zbirka Magjer, ambijent stana Slika 3. Portret (Hanibal Lucić), u Zagrebu, Tomislavov trg 8, stanje 2006. gornjotalijanska škola, 16. st., ulje na Izvor: ArGUK, snimio Zvonimir Bešker ... 59 platnu, 422 x 316 mm (iz Donacije Benka Slika 13. Drago Magjer, oko 1940. Horvata Gradu Zagrebu) Izvor:Privatni fotoalbum obitelji Magjer ... 60 Izvor: Zbirka B. Horvata, snimio Ivo Slika 14. Drago Magjer s prvom suprugom Vučetić, 2007...... 38 Margom, oko 1960. Slika 4. Unutrašnjost negdašnjeg stana Izvor: Privatni fotoalbum obitelji Magjer 61 Benka Horvata u Zagrebu, Vlaška 102a, Slika 15. Nada Ostrogović, udana Magjer, oko 1930. oko 1935. Izvor: Arhiv Zbirke B. Horvat, objavljeno Izvor: Privatni fotoalbum obitelji Magjer .. 61 i u: Koščević, Ž. (1981): Galerija Benko Slika 16. Kuća Kljaković u Zagrebu, Horvat, iz fundusa, katalog izložbe Galerije Rokov perivoj 4, stanje 2006. grada Zagreba, Galerija primitivne Izvor: Arhiv Zbirke Kljaković, objavljeno i u: Jarak, R. (2007.): Memorijalna zbirka umjetnosti, 2. 4 – 22. travnja 1981., Galerije Jozo Kljaković, katalog, Centar za likovni grada Zagreba, Zagreb, str. 8...... 41 odgoj grada Zagreba, Zagreb, str. 34...... 65 Slika 5. Benko Horvat, oko 1940. Slika 17. Jozo Kljaković, oko 1920. Izvor: Arhiv Leksikografskog zavoda Izvor: Arhiv Zbirke Kljaković, objavljeno “Miroslav Krleža” ...... 42 i u: Jarak, R. (2007): Memorijalna zbirka Slika 6. Unutrašnjost Memorijalne zbirke Jozo Kljaković, katalog, Centar za likovni i stana Viktora Kovačića u Zagrebu, odgoj grada Zagreba, Zagreb, str. 32...... 67 Masarykova 21, stanje 2000. Slika 18. Vitrina, bidermajer, Austrija, Izvor: Arhiv Zbirke V. Kovačića, 1825. – 1830., furnir oraha i jagnjede, objavljeno i u: Premerl, N. (2000.): Stan staklo, 163 x 117 x 42 cm (iz donacije arhitekta Viktora Kovačića, Masarykova Penić Gradu Zagrebu), stalni postav 21, Muzej grada Zagreba, Zagreb, str. Muzeja za umjetnost i obrt 46-47., snimio Miljenko Gregl ...... 46 Izvor: Fototeka Muzeja za umjetnost Slika 7. Viktor Kovačić i obrt, snimio Srećko Budek ...... 70 Izvor: Arhiv Zbirke V. Kovačića, objavljeno Slika 19. Zlatko Šulentić: Ljuba (Portret i u: Premerl, N. (2000.): Stan arhitekta Ljube Penić), 1917., ulje na platnu, Viktora Kovačića, Masarykova 21, Muzej 41 x 34 cm, (iz donacije Penić Gradu grada Zagreba, Zagreb, str. 121...... 48 Zagrebu)

219 M U Z E O L O G I J A 4 5

Izvor: Fototeka Muzeja za umjetnost i Izvor: Fotoarhiva Zbirke Durieux, obrt, snimio Srećko Budek ...... 71 objavljeno i u: Šterk, S. (2006.): Tilla Slika 20. Ambijent Zbirke Dujšin Ribar Durieux i njezina zbirka umjetnina u u Zagrebu, Demetrova 3, stanje 1998. Muzeju grada Zagreba, katalog izložbe, Izvor: Arhiv Zbirke Dujšin Ribar, Muzej Zagreb, Muzej grada Zagreba, 2006., grada Zagreba, snimio: Jozo Vranić ...... 74 str. 67...... 96 Slika 21. Cata Dujšin, oko 1920. Slika 30. Tilla Durieux i Zlata Lubienski, Izvor: Arhiv Zbirke Dujšin Ribar, Muzej oko 1936. grada Zagreba ...... 75 Izvor: Fotoarhiva Zbirke Durieux, Slika 22. Ferdo Kovačević: Vode na Savi, objavljeno i u: Šterk, S. (2006): Tilla ulje na platnu, 70,9 x 55,6 cm (iz Zbirke Durieux i njezina zbirka umjetnina u Nade Mirjević), Stara gradska vijećnica, Muzeju grada Zagreba, katalog izložbe, Ćirilometodska 5, Zagreb Zagreb, Muzej grada Zagreba, 2006., Izvor: Arhiv Gradskoga zavoda za zaštitu str. 71...... 98 spomenika kulture i prirode, snimila Stela Slika 31. Erika Dannhoff, oko 1940. Cvetnić Radić, 2006...... 78 Izvor: Fotograﬁ ja je preuzeta s web stranice Slika 23. Nada Mirjević, 1968. www.cyranos.ch/smdann-e.htm Izvor: Osobna karta Nade Mirjević, reg. Pristupljeno 18. travnja 2005...... 99 br. 386213, izdana u Zagrebu, 17. veljače Slika 32. Franjo Schneider u ambijentu 1968., presnimio Veljko Mihalić ...... 79 svoje radionice u Zagrebu, Šenoina 7, Slika 24. Zbirka Gerersdorfer u stalnom oko 1950. postavu Muzeja grada Zagreba, Opatička Izvor: Fotoarhiva Zbirke Schneider ...... 105 20, stanje 2006. Slika 33. Zbirka Schneider, Zagreb, Trg maršala Tita 11, učenica prigodom obrade Izvor: Fototeka Muzeja grada Zagreba, podnice violine velikom blanjom, 2006. snimio Miljenko Gregl ...... 82 Izvor: Fotoarhiv Zbirke Schneider, Slika 25. Ivan Gerersdorfer, oko 1965. snimio Alojzije Seder ...... 105 Izvor: Fototeka Muzeja grada Zagreba, Slika 34. Franjo Schneider, oko 1950. snimio Zvonimir Mikas ...... 83 Izvor: Obiteljski fotoalbum Erne Slika 26. Ambijent zbirke Richter u Schneider Nikolić ...... 107 Zagrebu, Vrhovec 38 Slika 35. Erna Schneider Nikolić, 2003. Izvor: Fotoarhiv Zbirke Richter, Muzej Izvor: Obiteljski fotoalbum Erne suvremene umjetnosti, stanje 2002., Schneider Nikolić ...... 107 snimio Boris Cvjetanović ...... 86 Slika 36. Ambijent Memorijalnoga Slika 27. Vjenceslav Richter i Nada prostora Miroslava i Bele Krleže, Krležin Kareš-Richter, 2000. Gvozd 23/I, stanje 2003. Izvor: Fotoarhiv Zbirke Richter, objavljeno Izvor: Fototeka Muzeja grada Zagreba, i u: Susovski, M. (2003.): Zbirka Richter: snimio Miljenko Gregl ...... 113 Donacija Vjenceslava Richtera i Nade Slika 37. Zgrada na Krležinu Gvozdu 23, Kareš-Richter Gradu Zagrebu, Muzej bivša vila Rein, u kojoj je na 1. katu suvremene umjetnosti, Zagreb, str. 13., uređen Memorijalni prostor Miroslava snimio Ivan Posavec ...... 89 i Bele Krleže, stanje 2006. Slika 28. Zorka Martinović Majer i Izvor: Fototeka Muzeja grada Zagreba, Vjekoslav Majer, oko 1960. snimio Miljenko Gregl ...... 113 Izvor: Obiteljski fotoalbum Zorke Slika 38. Miroslav Krleža na Vrazovu Martinović Majer, objavljeno i u: Majer, šetalištu u Zagrebu, oko 1930. V. (1983.): I opet je jedna ljubav umrla, Izvor: Fototeka Muzeja grada Zagreba .... 115 priredio Slobodan Marković, Sloboda, Slika 39. Bela Krleža, oko 1930. Beograd, blok fotograﬁ ja između str. Izvor: Fototeka Muzeja grada Zagreba .... 116 112. i 113...... 92 Slika 40. Krešimir Vranešić, oko 2001. Slika 29. Soba Tille Durieux u Zagrebu, Izvor: Obiteljski fotoalbum Krešimira Jurjevska 27, 1964. Vranešića ...... 116

220 M U Z E O L O G I J A 4 5

Slika 41. Josip Kovačić u ambijentu svoje Slika 53. Zbirka Perinić u Turističko- zbirke u Zagrebu, Radićeva 24, 2007. informativnom centru, Zagreb, Zrinski Izvor: ArGUK, snimio Zvonimir Bešker 121 trg 14, stanje 2005. Slika 42. Josip Kovačić, oko 1975. Izvor: Fotoarhiva Etnografskog muzeja u Izvor: Privatna arhiva Josipa Kovačića .... 122 Zagrebu, snimila Ivanka Ivkanec ...... 147 Slika 43. Vlaho Bukovac: Portret Slika 54. Ljeposlav Perinić, 1994. Georgesa Bizeta, 1888., pastel na papiru, Izvor: Obiteljski fotoalbum Ljeposlava 510 x 425 mm (iz donacije Vinka Perčića Perinića ...... 148 Gradu Zagrebu) Slika 55. Ambijent stana Matković Majer Izvor: Fototeka Galerije Klovićevi dvori, u Zagrebu, Zvonimirova 22, stanje 1993. snimila Dubravka Tomljanović ...... 126 Izvor: Arhiv Gradskoga zavoda za zaštitu Slika 44. Vinko Perčić, 1989. spomenika kulture i prirode, snimila Nina Izvor: Zlamalik, V., Vanđura Đ. (1989): Gazivoda ...... 151 Umjetnine iz donacije dr. Vinka Perčića, Slika 56. Katja Matković Majer, oko 1960. katalog izložbe, 27. svibnja – 30. srpnja Izvor: Obiteljski fotoalbum Katje 1989., Muzejsko-galerijski centar, Matković Majer ...... 153 Muzejski prostor, Zagreb, str. 4., snimio Slika 57. Branko Majer, oko 1970. Nenad Ilijić ...... 127 Izvor: Fotoarhiva Hrvatske kinoteke pri Slika 45. Vilim Svečnjak: Komendrijaši, Hrvatskome državnom arhivu ...... 153 1943., ulje na platnu, 38,2 x 42,2 cm (iz Slika 58. Josip Seissel: 3C i tričarije br. 6 donacije Svečnjak Gradu Zagrebu) (Prozor-čića mara-mica), 1939., Izvor: Fotoarhiva Zbirke Svečnjak, akvarel, tuš, tempera na papiru, 30,5 x 38 HAZU, snimio Boris Krstinić, 2002...... 130 cm, (iz Donacije Silvane Seissel Gradu Zagrebu) Slika 46. Vilim i Marta Svečnjak, Izvor: Fotoarhiva Donacije Seissel, Muzej oko 1975., u sredini prijatelj suvremene umjetnosti, snimio Goran obitelji Svečnjak Jan Janković Vranić, 2007...... 156 Izvor: Jasna Babić: Sudska bitka za Slika 59. Josip i Silvana Seissel, oko nasljedstvo velikog slikara, u: Nacional, 1950. 16. srpnja 1997., str. 52...... 132 Izvor: Obiteljski fotoalbum Silvane Slika 47. Nikola Marčetić, 1991. Seissel ...... 159 Izvor: Vlado Burić: Skupljači duhovnog Slika 60. Đuro Tiljak: Pinije, ulje na blaga, u: Vikend, br. 1189, 1991., str. 30., platnu, 70,9 x 62,2 cm (iz donacije snimio Drago Buči ...... 135 Marije Tomljenović-Valečić Gradu Slika 48. Ambijent Zbirke Frangeš u Zagrebu), Stara gradska vijećnica, Zagrebu, Rokov perivoj 2, 2002. Ćirilometodska 5, Zagreb Izvor: Fotoarhiva Hrvatskoga Izvor: Arhiv Gradskoga zavoda za zaštitu restauratorskog zavoda, snimio Tvrtko spomenika kulture i prirode, snimila Stela Klobučar ...... 139 Cvetnić Radić, 2006...... 161 Slika 49. Vila Frangeš u Zagrebu, Rokov Slika 61. Marija Tomljenović Valečić sa perivoj 2, 1938. suprugom Antunom Valečićem, oko 1985. Izvor: Fotoarhiva Muzeja grada Zagreba .. 139 Izvor: Obiteljski fotoalbum Marije Slika 50. Ivana Frangeš sa suprugom Tomljenović-Valečić ...... 162 Markom (u sredini) i prijateljima, oko Slika 62. Vera Horvat-Pintarić, 2006. 1960. Izvor: Privatna arhiva Vere Horvat- Izvor: Obiteljski fotoalbum Ivane Frangeš .. 142 -Pintarić ...... 165 Slika 51. Robert Frangeš, oko 1930. Slika 63. Josip Crnobori: Portret u crnom Izvor: Fotoarhiva Zbirke Frangeš ...... 143 šeširu (Karla Schlechan), 1943., ulje na Slika 52. Eugenija Frangeš, oko 1900. platnu, 710 x 555 mm (iz donacije Josipa Izvor: Fotoarhiva zbirke Frangeš ...... 143 Crnoborija Gradu Zagrebu)

221 M U Z E O L O G I J A 4 5

Izvor: Fototeka Galerije Klovićevi dvori, Slika 68. Ana Mintas Rodin, 2006. snimila Koraljka Jurčec Kos ...... 169 Izvor: Obiteljski fotoalbum Ane Mintas Slika 64. Josip Crnobori sa suprugom Rodin ...... 179 Marijanom, oko 2000. Slika 69. Josip Restek: Blanka (Portret Izvor: Obiteljski fotoalbum Josipa Blanke Restek), ulje na platnu, 58 x 42,5 cm, Crnoborija ...... 170 1969., (iz donacije Blanke Restek Gradu Slika 65. Drago Muvrin u ambijentu svoje Zagrebu) zbirke u Zagrebu, Veslačka 6, 2000. Izvor: Zbirka Restek, objavljeno i u: Izvor: Privatna arhiva Drage Muvrina ..... 173 Rauter Plančić, B. (2003): Josip Restek : Slika 66. Zbirka stare ambalaže Rodin u 1915.-1987.: slike, crteži, graﬁ ke, stalnom postavu Muzeja grada Zagreba, Galerija “Vjekoslav Karas“, Karlovac, Opatička 20, 2004. svibanj-srpanj 2003., Galerija Klovićevi Izvor: Fotoarhiva Muzeja grada Zagreba, dvori, Zagreb, listopad-studeni 2003., snimio Miljenko Gregl, 2004...... 177 katalog izložbe, str. 10., snimio Luka Slika 67. Ante Rodin i njegova zbirka, Mjeda ...... 182 1991. Slika 70. Josip Restek, oko 1980. Izvor: Premerl, N. (2002.): Zbirka stare Izvor: Obiteljski fotoalbum Blanke Restek, ambalaže dr. Ante Rodin – donacija gradu objavljeno i u: Rauter Plančić, B. (2003): Zagrebu, katalog stalnog postava, Muzej Josip Restek : 1915.-1987.: slike, crteži, grada Zagreba, Zagreb, str. 2., snimio graﬁ ke, Galerija “Vjekoslav Karas“, Romeo Ibrišević, 1991...... 179 Karlovac, svibanj-srpanj 2003., Galerija Klovićevi dvori, Zagreb, listopad-studeni 2003., katalog izložbe, str. 4...... 184

222 M U Z E O L O G I J A 4 5

SAŽETAK SUMMARY U ovom se radu prvi put na jednome mjestu pre- For the fi rst time in a single place, this masters’ the- dstavlja 28 zbirki i ostavština darovanih Gradu sis presents the 28 collections and legacies given Zagrebu. Te su zbirke, uz poneke i pripadajuće to the city of Zagreb. Between the years 1946 and nekretnine kulturno-povijesne i umjetničke vrije- 2006, these collections, and sometimes the pertai- dnosti, od 1946. do 2006. izravno darovali Gradu ning real estate also of cultural, historical and arti- Zagrebu kao pravnoj osobi privatni kolekcionari, stic value, were given by private collectors, artists, umjetnici, ugledni građani ili njihovi pravni slje- distinguished citizens and their heirs and successors dnici. Grad Zagreb je dobivši privatne zbirke, directly to the municipal authority of the city of Za- postao vlasnikom više od 14.000 predmeta (slika, greb in the character of legal entity. Through these skulptura, predmeta umjetničkog obrta i dr.), a gifts of private collections, the city of Zagreb beca- uključujući knjige, časopise, separate i sl., katkad me the owner of more than 14,000 items (pictures, i cijele biblioteke, više od 37.000 predmeta. sculptures, fi ne craft items and others) and, including Zbirke su većinom darovale osobe koje su ih books, journals, offprints and the like, sometimes stvarale s entuzijazmom, odricanjem i ljuba- whole libraries, of in excess of 37,000 objects. vlju, umjetničkim radom ili dugogodišnjim On the whole, the collections were given by the skupljanjem i čuvanjem vrijednih i zanimljivih persons who created them with enthusiasm, self- predmeta ili pak ( manji broj njih), članovi obi- denial and love, either through artistic work or the telji kolekcionara ili umjetnika, odnosno njihovi long-term collecting or preserving of valuable and zakonski sljednici. Većina zbirki osmišljene su interesting objects. In a small number, the collec- cjeline za koje je, stručnom procjenom u po- tions were donated by the members of the col- stupku prihvaćanja donacije, ustanovljeno da lectors’ or artists’ families, or by their heirs. Most imaju kulturnu, povijesnu i/ili umjetničku vrijed- of the collections are assemblages put deliberately nost te je od 28 darovanih zbirki njih 13 zaštićeno together, and possessed of cultural, historical or ar- kulturno dobro. Privatne zbirke darovane Zagre- tistic worth, as established by expert opinion during bu, gradu u kojemu su većinom i nastajale, dio su the acceptance process. Of the 28 collections dona- zagrebačkoga i hrvatskoga kulturnog identiteta: ted, 13 of them are protected cultural properties. svjedoče o ukusu i afi nitetima, kulturnim navika- Private collections donated to Zagreb, to the ma i materijalnom statusu zagrebačkih građanskih city in which on the whole they were assembled, obitelji te o dosezima zagrebačkih i hrvatskih are distinctive part of the cultural identity of umjetničkih krugova. U radu se razmatraju Zagreb and Croatia. They tell of the tastes and razlike u nastajanju zagrebačkih zbirki materijal- affi nities, cultural habits and material status of ne kulture između kolekcionara par excellance, Zagreb middle class families and of the achie- predstavnika građanskog skupljanja, renomiranih vements of the artistic circles of the city and umjetnika i nasljednika umjetničkih ili obiteljskih the country. This work considers the differen- ostavština. Darovani predmeti i s njima povezane ces in the way Zagreb collections of material osobe nemaju samo lokalnu važnost jer su autori culture came into being, differentiating among umjetničkih radova ili pak vlasnici vrijednih pred- collectors par excellence, representatives of the meta imena relevantna i u europskim razmjerima i petite-bourgeois accumulating, renowned artists poznata u upućenim europskim kulturnim krugo- and heirs of artistic or family legacies. The col- vima (primjerice, arhitekt Viktor Kovačić, kipar lections donated and the persons connected with Robert Frangeš-Mihanović, književnik Miroslav them are sometimes of more than local value, Krleža, arhitekt i likovni umjetnik Vjenceslav Ri- since the creators of works of art or the owners chter te glumica Tilla Durieux). of valuable items are names that have their own U radu se objašnjava administrativno-pravna pro- signifi cance in European terms and are known in cedura prihvaćanja donacija Gradu Zagrebu i iz- informed European cultural circles (for example, nosi gradska kulturna politika na tome području, the architect Viktor Kovačić, the sculptor Robert kao i kronologija njezina uspostavljanja. Također Frangeš-Mihanović, the writer Miroslav Krleža, se upozorava na problematiku zaprimanja, the architect and artist Vjenceslav Richter and održavanja i prezentacije privatnih zbirki darova- the actress Tilla Durieux).

223 M U Z E O L O G I J A 4 5 nih Gradu te se predlažu mogućnosti učinkovitijih In this masters’ thesis the administrative and le- rješenja. Naglašavaju se posebnosti institucije da- gal procedure for the acceptance of a donation to rovanja zbirki kao oblika zaštite kulturne baštine the city of Zagreb is explained, and the municipal u Gradu Zagrebu koji je, na taj način instituciona- cultural policy in this area and the chronology of liziran, što je rijetkost u europskim, pa i svjetskim its establishment are also discussed. Attention is razmjerima. U radu su prikazana i izabrana kom- drawn to the issues involved in the acceptance, parativna iskustva iz Hrvatske i Europe kad je riječ maintenance and presentation of private collections o sličnim gradskim praksama doniranja privatnih gifted to the city of Zagreb, and possibly more ef- zbirki gradovima, kao i dugogodišnja tradicija i fective approaches are proposed. The institution of uhodani način prosljeđivanja privatnih zbirki/ donating private collections to the city is described, ostavština u javne muzejsko-galerijske ustanove with its particular features, and as a form of protec- u Velikoj Britaniji i Francuskoj. Pojedini povije- tion of the cultural heritage speciﬁ c to the city of sni primjeri darovanja privatnih zbirki i biblioteka Zagreb. In this way institutionalised, it is a rarity in koje su postale dijelom javne baštine i kulturnoga European and even in world terms. i znanstvenoga razvoja sredine kojoj su ostavljeni The work also presents selected comparative expe- na brigu (zbirke i biblioteke Boisot, d’ Inguim- riences from Croatia and Europe with respect to bert, Paštrić, Aldrovandi, Grimani, de Medici) similar urban practices and the long-term tradition inspirativni su za suvremenu praksu prihvaćanja i and the well-established system of accessioning prezentacije darovanih zbirki u Hrvatskoj. private collections and estates to public museum- U radu se obznanjuju rezultati znanstve noistra- gallery establishments in the United Kingdom and živačkog rada na izvornoj arhivskoj građi i do- France. Given historical examples of donating kumentaciji o privatnim zbirkama darovanima private collections and libraries (the libraries and Gradu Zagrebu, podaci o bivšim vlasnicima collections of Boisot, d’Inguimbert, Paštrić, Aldro- zbirki i donatorima, ističe se kulturno-povijesno vandi, Grimani, de Medici) that have become a part of the public heritage and the cultural and scienti- značenje darovanih zbirki te njihov muzeološki ﬁ c development of the milieu to which the care of potencijal. Pritom se osobito ističe važnost sa- them was consigned, are good inspirations for the moga čina doniranja kulturne baštine iz privat- contemporary practice of accepting and presenting noga vlasništva i potreba održavanja decentnog private collections donated to the public. sjećanja na ljude koji su baštinu čuvali, skupljali This masters’ thesis contains results of scholarly te je ostavili sredini u kojoj žive i njezinoj kul- research work into the original archival materials turnoj javnosti. and documents concerning private collections do- Koncepcija muzeološke prezentacije privat- nated to the city of Zagreb, former proprietors of nih zbirki darovanih Gradu Zagrebu kakva se the collections and the donators. It draws atten- predlaže u ovome radu zasnovana je na suvre- tion to the cultural and historical importance of menome muzeološkom, a ne na tradicionalnom the collections donated and to their museological promišljanju muzejskog predmeta i ulozi muzeja potential. Particular importance is attached to the u suvremenom društvu. Privatne zbirke darovane actual act of donating parts of the cultural heritage Gradu Zagrebu mogu utjecati na drugačiju ulogu from private property and the need to retain a pro- muzeja u društvu te, osim prikazivanja sačuvane per memory of people who preserved, collected pokretne kulturne baštine, služiti kao poticaj za and left this part of the heritage to the community razmišljanje o odgovornosti za baštinu i o ulozi in which they lived and its educated public. baštine u kulturnome i društvenom razvoju Grada. The concept of museological presentation of pri- Vrijednost i značenje donacija nije samo u njihovoj vate collections donated to the city of Zagreb as potencijalnoj uključenosti u kulturne i turističke put forward in this work is based on contemporary sadržaje grada Zagreba, već u mogućnostima da museological and not traditional museum thinking zbirke osmišljenim i raznorodnim programima about objects and the role of the museum in con- postanu dio ukupnoga kulturnog i društvenog temporary society. Private collections donated to razvoja Grada, mjesta gdje će njegovu stanovni- the city of Zagreb can help to create a different kind ci Grada, uz upoznavanje s kulturnom baštinom, of role of the museum in society and, as well as organiziranjem i ponudom niza obrazovnih, glaz- presenting the preserved movable cultural heritage,

224 M U Z E O L O G I J A 4 5 benih, književnih i sl. programa moći zadovoljiti can serve as an incentive for thinking about respon- svoje kulturne i životne potrebe. sibility for the heritage and the role of the heritage Rad upućuje na potrebu kratkoročne i dugoročne in the cultural and social development of the mo- evaluacije utjecaja koje će otvaranje zbirki za jav- dern city. The value and importance of these do- nost kao i kreativni i umjetnički programi (zasno- nations is not just in their potential involvement in vani na građi zbirki i inspirirani njima, a organi- the cultural and tourist programmes, but also in the zirani u prostorima zbirki), imati na posjećenost chances that collections through well-devised and pojedinih muzeja, odnosno zbirki, na izgradnju diverse activities can be part of the overall social suvremenog identiteta grada Zagreba te na podi- and cultural development of the city, places where zanje svijesti šire javnosti o prošlosti Zagreba i o the inhabitants of the city can not only become ac- njegovim nepoznatim sastavnicama. quainted with the cultural heritage via the organisa- U radu se zaključuje da u djelovanju nadležnih tion and provision of a series of educational, musi- gradskih upravnih struktura, kao i muzejsko-ga- cal, literary and suchlike programmes, but will also lerijskih ustanova, postoji prostor za eﬁ kasniji i be able to meet their cultural and everyday needs. kvalitetniji interdisciplinarni i interinstitucionalni Consequently, there exists the need for short- and rad i uočavanje razvojnog potencijala muzejskih long-term evaluations of the influences that the programa zbirki Grada Zagreba. opening of such collections to the public and the creative and artistic programmes - based on the material of the collections, inspired by them, and organised in the premises of the collections - will have on the attendance ﬁ gures of given museums or collections, on the formation of the contemporary identity of the city of Zagreb, and on raising the awareness of the general public about the past of the city and some of its unfamiliar components. The conclusion of this work is that in the opera- tion of both, the competent municipal administrative departments and the museum-gallery institutions there is room for a more effective and a bet- ter interdisciplinary and inter-institutional work, and greater appreciation of the developmental potential of the museum programmes of The City of Zagreb’s Collections.

225 M U Z E O L O G I J A 4 5

226 M U Z E O L O G I J A 4 5

PRILOZI Tomljenović Valečić i Mirjević, kao i dvije vaze iz ostavine Akačić – kao dio Zbirke umjetnina u vlasništvu Grada Za- Prilog I. greba – također zaštićene kao kulturna Pregled zbirki u vlasništvu Grada dobra. Zagreba i donatora Gradu Zagrebu: razvrstavanje zbirki i donatora b) Objekti u kojima su trajno smještene ambijentalne i/ili memorijalne Zbirke i objekti koji imaju status zbirke kulturnoga dobra 1. Vila Frangeš (Ambijentalna zbirka a) Zbirke darovane Gradu Zagrebu akademskog kipara prof. Frangeša- 1. Majstorska radionica za restauraciju Mihanovića) i gradnju gudačkih instrumenata pok. 2. Palača Babočaj-Gvozdanović (Mu- Franje Schneidera zej Anke Gvozdanović) 2. Ambijentalna zbirka akademskog ki- 3. Kuća Demeter-Corvin (Zbirka dr. para prof. Frangeša-Mihanovića Josipa Kovačića Hrvatske slikarice 3. Zbirka Magjer rođene u 19. stoljeću) 4. Muzej Anke Gvozdanović 4. Vila Rein s vrtom (Memorijalni pro- 5. Zbirka dr. Josipa Kovačića Hrvatske stor Miroslava i Bele Krleže) slikarice rođene u 19. stoljeću 5. Kuća Oršić-Divković (Memorijal- 6. Memorijalni prostor Miroslava i Bele na zbirka i stan arhitekta Viktora Krleže Kovačića) 7. Memorijalna zbirka Joze Kljakovića 6. Palača Mesić (Zbirka dr. Ivana Riba- 8. Funkcionalna kulturološka zbirka ra i Cate Dujšin-Ribar) Nikole Marčetića 7. Kuća Kljaković (Memorijalna zbirka 9. Zbirka glazbenih automata Ivana Joze Kljakovića) Gerersdorfera 10. Zbirka Ljube Penić c) Objekti u kojima su smještene ostale 11. Memorijalna zbirka i stan arhitekta darovane zbirke i ostavine Viktora Kovačića 1. Palača Kulmer – Muzej suvremene 12. Zbirka dr. Ivana Ribara i Cate Dujšin- umjetnosti (Zbirka Seissel) Ribar 2. Palača Drašković – Zavod za po- 13. Zbirka umjetnina Tille Durieux vijest hrvatske književnosti, kazališta Uz zbirke pod a) toč. 2., 4., 5., 7., 11. i i glazbe HAZU (donacija Majer) 12., posebnim su rješenjem zaštićeni i 3. Stara gradska vijećnica (donacije objekti u kojima se zbirke nalaze. Mirjević i Tomljenović Valečić) I one zbirke kojima je Grad Zagreb 4. Palača Zakmardi-Domin – Muzej su- postao vlasnikom na temelju sudskog vremene umjetnosti (Zbirka Benka rješenja imaju svojstvo kulturnog do- Horvata) bra (dvije ostavine: Zbirka slika, crteža, 5. Samostan klarisa s kaptolskom ku- stripova i plakata Andrije Maurovića; lom “Popov turen“ – Muzej grada Zbirka umjetnina Josipa i Marije Sch- Zagreba (zbirke Gerersdorfer, Du- legel), dok su umjetnine iz donacija rieux, Rodin, Schlegel)

227 M U Z E O L O G I J A 4 5

6. Isusovački samostan na Jezuitskom 4. Zbirka Magjer (bit će premještena u trgu (zbirke Perčić, Crnobori i Re- muzej nakon darovateljičine smrti) stek) 7. Zgrada Obrtne škole i Muzeja za c) Muzej suvremene umjetnosti umjetnost i obrt (zbirke Penić, Mat- ković Majer, Schneider) 1. Zbirka slikarskih i arhitektonsko- 8. Zgrada Etnografskog muzeja (dio urbanističkih radova umjetnika, arhi- Zbirke Perinić) tekta i urbanista Josipa Seissela 9. Palača Vranyczany – Moderna gale- 2. Zbirka Vjenceslava Richtera i Nade rija (Zbirka Maurović) Kareš-Richter 3. Galerija slika Grada Zagreba “Benko Ustanove koje upravljaju darovanim Horvat” zbirkama i ostavinama d) Etnografski muzej a) Muzej Grada Zagreba 1. Ambijentalna zbirka akademskog ki- 1. Zbirka lutaka u narodnim nošnjama iz para prof. Frangeša-Mihanovića cijeloga svijeta Ljeposava Perinića 2. Memorijalni prostor Miroslava i Bele 2. Zbirka tradicionalnih afričkih umjet- Krleže nina Drage Muvrina (bit će preda- 3. Memorijalna zbirka i stan arhitekta na muzeju na zahtjev darovatelja ili Viktora Kovačića nakon njegove smrti) 4. Zbirka dr. Ivana Ribara i Cate Dujšin- -Ribar e) Hrvatska akademija znanosti i 5. Zbirka glazbenih automata Ivana umjetnosti Gerersdorfera 1. Ostavština Majer 6. Zbirka umjetnina Tille Durieux 2. Zbirka Marte i Vilima Svečnjaka 7. Zbirka stare ambalaže dr. Ante Rodi- na 8. Zbirka dr. Josipa Kovačića Hrvatske f) Centar za likovni odgoj grada slikarice rođene u 19. stoljeću ( bit Zagreba će predana muzeju nakon rješenja 1. Memorijalna zbirka Joze Kljakovića imovinsko-pravnih odnosa) 9. Zbirka dr. Vere Horvat-Pintarić ( bit g) Glazbena škola Pavla Markovca će predana muzeju na zahtjev darovateljice ili nakon njezine smrti) 1. Majstorska radionica za restauraciju 10. Zbirka umjetnina Josipa i Marije i gradnju gudaćih instrumenata pok. Schlegel Franje Schneidera b) Muzej za umjetnost i obrt h) Grad Zagreb (darovani predmeti izlo ženi unutar gradskih prostora 1. Muzej Anke Gvozdanović – Stara gradska vijećnica) 2. Zbirka Ljube Penić 3. Zbirka Branka Majera i Katje Mat- 1. Zbirka Nade Mirjević ković-Majer 2. Zbirka Marije Tomljenović-Valečić

228 M U Z E O L O G I J A 4 5 i) Galerija Klovićevi dvori Heterogena građa (1. i 2.): Krleža, 1. Zbirka umjetničkih djela akademskog Gvozdanović, V. Kovačić, Frangeš, Duj- slikara Josipa Crnoborija šin Ribar; ukupno 5 2. Zbirka umjetničkih radova slikara, gra- Etnografski predmeti: Muvrin, Marčetić, ﬁ čara i restauratora Josipa Resteka Perinić; ukupno 3 j) Moderna galerija 1. Zbirka Maurović

Podjela zbirki prema načinu Dostupnost zbirki i ostavina javnosti nastanka zbirke (stanje 31. prosinca 2006.) 1. Zbirke kolekcionara: B. Horvat, Ma- 1. Otvoreno za opću javnost kao cje- gjer, Penić, J. Kovačić, Perčić, Perinić, lina: V. Kovačić, Magjer, Kljaković, Gerersdorfer, Rodin, Marčetić, Matković Mirjević, Tomljenović-Valečić, Gerer- Majer, Muvrin, Horvat-Pintarić, Gvoz- sdorfer, Richter, Durieux, Schneider, danović, Schlegel, Tomljenović-Valečić; Krleža, Perinić, Muvrin, Rodin; ukupno ukupno 15 13 2. Ostavštine umjetnika i/ili obiteljske 2. Dostupno stručnoj javnosti: Marčetić, ostavštine: Krleža, Richter, Svečnjak, Horvat-Pintarić, J. Kovačić, Svečnjak, Kljaković, Seissel, Crnobori, Dujšin- Frangeš, Dujšin Ribar, Gvozdanović, Ribar, Frangeš, Durieux, Schneider, Majer, Penić, Matković Majer, Crnobori, V. Kovačić, Restek, Maurović, Majer, Seissel, B. Horvat, Perčić, Restek, Sch- Mirjević; ukupno 15 legel, Maurović; ukupno 17

Razvrstavanje zbirki i ostavina Smještaj zbirki s obzirom na potrebu prema vrsti građe očuvanja integriteta zbirki i izvornog Umjetnine ambijenta1 Djela likovnih umjetnosti: Richter, J. 1. Zbirke u muzealiziranim autentičnim Kovačić, Kljaković, Perčić, Svečnjak, ambijentima: Gvozdanović, Svečnjak, Seissel, Tomljenović-Valečić, Crnobori, Schneider, V. Kovačić, Kljaković, Ri- Restek, Maurović, Mirjević; ukupno 11 chter, Krleža, Dujšin Ribar, Frangeš; Djela likovnih umjetnosti i/ili predme- ukupno 9 ti umjetničkog obrta: B. Horvat, Ma- 2. Zbirke u privatnim stanovima: Mar- gjer, Penić, Durieux, Horvat-Pintarić, četić, Muvrin, Magjer, Horvat-Pin tarić, Matković Majer, Schlegel; ukupno 7 J. Kovačić; ukupno 5; Kulturno-povijesna građa: Majer, Ge- 3. Zbirke u muzejsko-galerijskim i dru- rersdorfer, Rodin, Schneider; ukupno 4 gim ustanovama

229 M U Z E O L O G I J A 4 5

3.1. Dezintegrirane zbirke: Matković 2. Predstavnici građanskog skupljanja: Majer, Penić, Schlegel; ukupno 3; Anka Gvozdanović, Vera Horvat-Pin- 3.2. Zbirke sačuvane kao cjeline: B. tarić, Marija Tomljenović-Valečić, Katja Horvat, Durieux, Perčić, Restek, Crno- Matković Majer, Ljuba Penić, bračni par bori, Gerersdorfer, Seissel, Perinić, Ro- Schlegel; ukupno 6 din, Maurović; ukupno 10 3. Renomirani umjetnici: – Vjenceslav Richter, Jozo Kljaković, Vilim Svečnjak, 1 Podjela ne obuhvaća grupe predmeta iz dona- Josip Crnobori, Cata Dujšin-Ribar, An- cija Majer, Mirjević i Tomljenović-Valečić. drija Maurović; ukupno 6 4. Nasljednici umjetničkih ili obiteljskih ostavština: Terezija Kovačić, Erika Dan- nhoff, Krešimir Vranešić, Ivana Frangeš, Zorka Majer, Erna Schneider Nikolić, Silvana Seissel, Nada Mirjević, Blanka Podjela donatora i ostavitelja prema Restek; ukupno 9 načinu na koji su stekli zbirku 1. Kolekcionari par excellance: Benko Horvat, Drago Magjer, Josip Kovačić, Vinko Perčić, Ljeposlav Perinić, Ivan Ge- rersdorfer, Ante Rodin, Nikola Marčetić, Drago Muvrin; ukupno 9

230 M U Z E O L O G I J A 4 5

Prilog II. - Ponudu donacije potpisuje donator, a donacija može sadržavati uvjete i Inozemni primjeri administrativne procedure darovanja umjetnina zahtjev za pravom korištenja u prilog (pojedinačnih djela ili cijelih zbirki) donatora. gradskim vlastima1 - Donacija je prihvaćena nakon savjeto- vanja Gradskog vijeća. Procedura darovanja Gradu Milanu - Dokument, odnosno darovni ugovor Procedura akvizicije: s donatorom potpisuju gradonačelnik - ponuda donacije u obliku pisma ili do- Pariza ili njegov predstavnik kumenta s pečatom javnog službenika Napomena: Za sve donacije koje su - tehničko-kulturni savjet stručne insti- popraćene posebnim uvjetima potreban tucije je poseban bilježnički akt. - savjetovanje o ponudi u gradskoj vladi Procedura darovanja Gradu Thunder - potpisivanje dokumenta o darova nju i Bay, Kanada prihvaćanju s pečatom javnog služ benika Prema tekstu objavljenom na mrežnoj - isporuka darovanih predmeta stranici grada Thunder Baya,2 ako grad Postupak je u skladu s člankom 782. Thunder Bay dođe u posjed umjetničkog Civilnog zakona; vrijedi za talijan- djela donacijom individualnog donora ili ske državljane, institucije i kompanije. njegovom oporukom (jednako kao i kup- Procedura je drugačija ako je darova- njom), traži se savjet od tijela Committee telj strani državljanin, i tada prednost for Arts in Public Spaces (u daljnjem tek- ima legislativa države čiji je donator stu: CAPS). Potom se ovisno o projektu državljanin. ili mediju, traži i mišljenje kustosa ili Nakon primitka darovanih predmeta ili direktora Thunder Bay umjetničke ga- zbirke građa se smješta na način određen lerije ili Thunder Bay muzeja, mišljenje ugovorom. arhitekta gradskoga urbanog plana, predstavnika susjedstva, predstavnika Procedura darovanja Gradu Parizu odgovarajućega gradskog ureda ili predstavnika institucije – zgrade u koju će se - Ponuda donacije treba biti ovjerena donacija smjestiti. kod bilježnika. Zatim se osniva potkomisija sastav lje na - Darovati se mogu novčani iznosi, po- od profesionalaca relevantnoga umjet- kretnine, vrijedni i/ili umjetnički pred- ničkog područja. Ako se ponuđena do- meti odnosno nepokretna imovina. nacija odbije, radi očuvanja povjerenja, - Potencijalni donator treba kontaktirati smatra se važnim zahvaliti donatoru i sa specijalnom službom La Direction sugerirati mu neku drugu ustanovu koja de la Décentralisation et des Relations bi možda prihvatila njegov dar. Ako se avec les Associations, les Territoires donacija prihvati, CAPS i gradonačelnik et les Citoyens, koja preko bilježnika pišu opširniju zahvalu. Grada Pariza obavlja administrativne U postupku akvizicije donacija upozora- poslove vezane za ponudu donacije. va se na ove mjere opreza:

231 M U Z E O L O G I J A 4 5

- predloženi dar odnosno umjetničko - darovnicu (odnosno memorijal, ako je djelo mora se usporediti s najboljim umjetnina darovana u prošlosti) mora radovima tog umjetnika sastaviti donator - treba utvrditi konzervacijski status po- - potrebno je sačuvati legalni integritet tencijalne donacije dara, važno je osigurati da u trenutku - donacija nakon darovanja mora posta- darovanja objekt bude u posjedu gra- ti apsolutno vlasništvo grada da. Donacija neće biti prihvaćena onda - sve skupljačke aktivnosti moraju bi- kad su uvjeti donacije bili, primjerice, ti obavljene u skladu sa zakonima stalno izlaganje predmeta javnosti. države Ontario, kao i u skladu sa sa- veznim državnim zakonima i ugovori- Gradske uprave New Yorka i Beča ma koje država Kanada ima s drugim – usporedni podaci državama U New Yorku se pod donacijama Gradu - treba ispitati status prava na umno- smatraju umjetnički radovi naručeni i na- žavanje (engl. copyrights) mijenjeni javnim gradskim prostorima. - grad će u vrijeme akvizicije pokušati Ostale donacije izravno se nude zainte- ispuniti želju donatora da rad bude na resiranim muzejskim institucijama, a ne nekoj određenoj lokaciji Gradu (Art Commission of the City of - katkad grad zahtijeva da donaciju prati New York, bez godine). novčani fond za njezino održavanje Bečki ured za kulturu usmjeren je na - upozorava se na mogući sukob intere- podržavanje suvremenih stvaratelja, dok sa među članovima komisije privatne zbirke i donacije nisu u njihovoj 3 - svi radovi moraju biti osigurani kod nadležnosti. osiguravateljskog društva o trošku Grada Bilješke - treba paziti da cjelovita procedura 1 Podaci o procedurama gradskih administracija bude u skladu sa zakonima o poreznim u Milanu i Parizu dobiveni su od Ureda za od- olakšicama, kao i sa zakonom o uvozu nose s javnošću Gradskog poglavarstva grada Milana i Službe za informiranje Gradskog po- i izvozu kulturnog dobra glavarstva grada Pariza. - grad se mora pobrinuti za procjenu do- 2 The City of Thunder Bay – Ontario Canada nacije, ali troškove procjene plaća do- (1998.), podaci prema web stranici nator URL: http://www.city.thunder-bay.on.ca./Art- - dokumentacija mora biti uredno vođe- sandhert/pub.html, http://www.thunderbay.ca/ 3 Informacije prema autorovoj korespondenciji na, posebice zbog točnosti datuma koji s bečkim i njujorškim uredima gradske uprave su važni radi odbitka poreza nadležnima za kulturu.

232 M U Z E O L O G I J A 4 5

Prilog III. Prezentacija imanja i zbirki National Trusta obuhvaća interpretaciju posjeda i Pojedinosti institucionalnog načina zbirki. Različiti oblici prezentacije i in- prihvaćanja i prezentacije kulturne terpretacije, eﬁ kasni postavi i objašnjenja baštine iz privatnog vlasništva u osmišljeni su za različite tipove publike. Velikoj Britaniji Izložbe su postavljene na početku ili na III.1. The National Trust: Neke kraju rute tako da ne razbiju čar posjeta pojedinosti postupka preuzimanja, povijesnom zdanju. National Trust Jed- prezentacije i održavanja imanja i naku pozornost pridaje i dijelovima kuće kolekcija1 ili imanja koji trenutačno nisu dostupni Prije preuzimanja bilo kojeg posjeda, javnosti ili su još uvijek privatni. Budući u suradnji s relevantnim stručnjacima da “ono što je sada privatno, ….ubrzo istražuje se važnost, posebnost, povijest postaje javno”, konzervacija se odnosi na te prošla i sadašnja percepcija značenja ukupnost imanja, a to obuhvaća i “najne- posjeda. Iako se po veličini, rasponu i dostupnije potkrovlje i najudaljeniju par- značenju zbirke National Trusta mogu celu koji mogu u budućnosti imati veliko usporediti s velikim svjetskim muzeji- povijesno značenje”. ma, te zbirke nisu muzejske kolekcije, III. 2. The National Art Colletions Fund: niti su, osim nekoliko njih, rezultat ak- Primjeri pravnih procedura i poreznih tivnosti samo pojedinačnih kolekcionara. olakšica povezanih s predajom ili pro- Riječ je o amalgamima ukusa i skupljanja dajom umjetničkih djela The National Art Collections Fundu ili javnim ko- nekoliko generacija obitelji ili o dijelovi- 2 ma velikih kolekcija koji su darovani ili lekcijama oporučno ostavljeni National Trustu. Neki predmeti unutar kuća iznimno su vrijed- Acceptance in Lieu Sheme, AIL (shema ni, dok mnogi drugi, preobični za neku preuzimanja in lieu) muzejsku kolekciju, tek u kontekstu kuće Umjetnička su djela ponuđena javnim ko- i posjeda dobivaju značenje i vrijednost. lekcijama umjesto plaćanja poreza Esta- Stalno je nastojanje National Trusta da se te Duty, Capital Transfer Tax ili Inheri- otkupljuju sadržaji autentični za pojedino tance Tax. Shema AIL obično uključuje imanje. National Trust kao dobrotvorna National Art Collections Fund samo institucija osigurava sredstva od dotacija kao posrednika između privatne osobe različitih javnih fondova, među ostalim i i savjetodavnog tijela britanske vlade. od The National Art Collections Funda. Aktivnija uloga Fonda demonstrira se u Od 1953. institucija se okoristila proce- “hibridnim“ aranžmanima, kada porezno durom in lieu, koja je omogućila da se opterećenje samo djelomično pokriva predmeti prihvaćaju in lieu (umjesto) ukupnu cijenu umjetnine ponuđene za plaćanja poreza. Katkada se neautentični prihvaćanje in lieu. predmeti daruju ili ostavljaju oporučno Nadalje, postoji pravna procedura – she- National Trustu, ali da se podrazumijeva ma koja omogućuje vlasnicima iznimno kako će biti prodani i upotrijebljeni kao vrijednih umjetničkih djela da dogovore izvor financijskih sredstava za nabavu izuzimanje od određenih kapitalnih po- drugih, autentičnih predmeta. reza, uz uvjet da osiguraju brigu o toj

233 M U Z E O L O G I J A 4 5 umjetnini i omoguće pristup javnosti U Velikoj Britaniji na državnoj razini (tzv. uvjetovana izuzeća). National Art postoji mogućnost plaćanja poreza poz- Colletions Fund nema izravnog udje- natim umjetničkim djelom. Nije riječ o la u tome, ali, ako se ta umjetnina ka- donaciji već o nekoj vrsti razmjene. Nai- snije ostavi Fondu, odlagano se porezno me, vrijednost umjetničkog djela služi opterećenje potpuno otpisuje. za plaćanje iznosa poreza koji se duguje Fond ohrabruje i kupnju na osnovi pri- državi. Kada država prihvati umjetničko vatnih sporazuma. I muzej i privatni djelo, porez se otpisuje, a država predaje vlasnik imaju korist od prodaje umjet- umjetninu nekom od muzeja, knjižnica, nine javnoj kolekciji zbog mogućnosti galerija ili arhiva u Velikoj Britaniji.3 određenog odbitka od poreza (National Art Collections Fund posreduje samo u Bilješke nekim slučajevima kao Schedule 3 body, 1 Svi podaci prema brošuri: Curatorship in the u skladu s propisom Inheritance Tax Act National Trust, National Trust Policy Papers 1984). (2000.), The National Trust. 2 Svi podaci prema: Yule, Mary (2001): Gifts and bequests of works of art: The role of National Gift Aid in kind (plaćanje poreza na Art Collections Fund, National Art Collections dohodak darovanjem umjetničkih djela, Fund, Bulletin summer issue 2001, London, 23- nekretnina i sl. vrijednosti) 29. Zahvaljujemo stručnom osoblju The Natio- nal Art Funda na informacijama i popratnim National Art Collections Fund posljednjih materijalima. se godina zalaže i za podmirivanje pore- 3 Na tim podacima zahvaljujemo Gerryju McQil- za na dohodak vrijednim umjetničkim lanu iz The Department for Culture Media & djelima. U toj se kampanji poziva na Sport u Velikoj Britaniji. Ovdje je također zanimljivo spomenuti da i primjere Kanade, SAD-a, Irske i Austra- španjolski Nacionalni muzej Centro de Arte lije, koje su na taj način znatno obogatile Reina Soﬁ a kao porezni dug skuplja djela poz- državne muzejske kolekcije. natih umjetnika (Miró, Palencie).

234 M U Z E O L O G I J A 4 5

Prilog IV. rasloj u Muzej sadašnjosti, zbirka biti izložena), nakon prihvaćanja zbirki Kombinirani ugovori između grada, Ericha Marxa i Egidija Marzone, konti- privatnog vlasnika i kulturnih nuirano upotpunjava fundus djelima su- institucija – njemački primjer1 vremene umjetnosti od 1960-tih godina. “Da Berlin ne bude više mlad i nesretan Vrijednost tih zbirki daleko prelazi fi nan- grad budućnosti….”, poželio je pisac Jo- cijske mogućnosti javnih gradskih mu- seph Roth (Grieco, bez godine). Naime, zeja. Na osnovi bogatog fundusa rečenih u Berlinu je posljednjih godina realizi- privatnih zbirki planira se uspostaviti rano nekoliko ugovora između privatnih međunarodna radionica za istraživanje kolekcionara i Grada Berlina, uz sudje- “pojma umjetnosti u širem smislu” te lovanje kulturnih zaklada. postavljati tematske izložbe. Svjetski poznati umjetnički modni fo- Zbirka Flick sadržava oko 2.000 djela tograf Helmut Newton (1920. – 2004.) i s više od 150 umjetnika minimalističke njegova supruga June (umjetničkog imena i konceptualne umjetnosti u raznovr- Alice Springs) darovali su krajem 2003., snim umjetničkim medijima, te također nedugo prije tragične smrti H. Newtona, omogućuje pregled razvoja fotografije više od 1.000 radova to dvoje umjetnika kroz 20. st. rodnom Berlinu. Ugovor o trajnoj posudbi Enciklopedijska priroda privatnih zbi- potpisan je s Pruskom zakladom za kultur- rki očita je i u zbirci Marzona. Egidio nu baštinu te je dogovoreno kombinirano Marzona (1944.),2 Nijemac talijanskog fi nanciranje. Tako je troškove dopunskog podrijetla, stavio je 2002. godine 383 kustosa i preuređenja izložbenog prostora umjetnička djela iz svoje zbirke na ra- u vlasništvu Državnih muzeja u Berlinu spolaganje Državnim muzejima u Berli- trebao snositi Newton, a Zaklada je preu- nu na 15 godina; 213 radova je otkuplje- zela brigu o funkciji i održavanju zbirke, no. Darovao je i iznimno vrijedan arhiv za što je sredstva trebala namaknuti iz od oko 40.000 jedinica koji prati zbirku, prihoda od ulaznica te od iznajmljivanja a sastoji se od fotografi ja, pozivnica, au- knjižare i restorana. Zbirka H. Newtona tografa, korespondencije, video- zapi- postala je osnovnim fundusom budućeg sa, knjiga, plakata, bilježaka umjetnika, muzeja fotografi je kojim se Berlin nastoji skica, prototipova i dr. Umjetnička dje- vratiti na svjetsku pozornicu kao važno la, osim konceptualne i minimalističke središte svjetske i europske fotografije umjetnosti, pripadaju land artu i arte kakvo je bio na početku 20. st. poveri. Financiranje cijelog projekta, Privatna kolekcija Friedricha Christiana uz Saveznu vladu, preuzele su kulturne Flicka, s umjetninama iz 20. st. Također zaklade i Udruga prijatelja Nacional- je 2003. posuđena Državnim muzejima ne galerije. Marzonin arhiv omogućuje u Berlinu na sedam godina. Kolekcio- rekonstruiranje nastanka pojedinoga nar F. C. Flick preuzeo je značajne umjetničkog djela te na taj način detaljno troškove preuređenja i obećao daljnje istraživanje umjetničkog procesa na pri- obogaćivanje zbirke. Na taj način Na- mjeru pojedinih umjetničkih ostvarenja, cionalna galerija (u čijem će ogranku, sasvim u skladu sa samim značenjem u zgradi Hamburškog kolodvora, pre- pojma konceptualne umjetnosti.

235 M U Z E O L O G I J A 4 5

Na sličan je način ostvarena i posudba i Berggruena, koji su za vrijeme Drugog zbirke poslovnog čovjeka Ericha Marxa svjetskog rata bili prisiljeni emigrirati berlinskoj Nacionalnoj galeriji. Zbirku iz Njemačke, postigle su velik uspjeh s obilježavaju djela iz druge polovice više od 160.000, odnosno 600.000 posje- 20. st. a posebno su zastupljeni Beuys, titelja.4 Warhol, Kiefer. Svi navedeni ugovori podržavani su i Godine 2000., između vlasnika i Pruske dogovarani između spomenute Zakla- zaklade za kulturnu baštinu,obavljen je de, Savezne vlade, ministra kulture u “prijenos vlasništva” nad glavninom ko- Saveznoj vladi i pokrajine Berlin te su lekcije privatnog skupljača i uglednog izvrstan primjer kako javna uprava, u trgovca umjetninama, galerista, izdavača suradnji s privatnim sektorom, putem grafika i knjiga Heinza Berggruena kulture i kulturnih sadržaja, pridonosi (1914. – 2007.). Zbirka od oko 90 djela ukupnome gospodarskom i društvenom koja obogaćuje berlinske muzeje umjet- razvoju. ninama, slikama i skulpturama klasične francuske moderne isprva je, 1996. go- Bilješke dine, posuđena na deset godina.3 Ber- 1 Podaci su pribavljeni zahvaljujući uvidu u linski su muzeji na taj način popunili izvješća za javnost što ih je pri realizaciji ugo- praznine u svojim fundusima uzroko- vorâ objavljivala Zaklada pruskih kulturnih vane nacističkim progonom “degenera- dobara (Stiftung Preussischer Kulturbesitz). tivne umjetnosti” iz muzeja te pljačkom Zakladi zahvaljujemo na dokumentaciji. što ju je provela sovjetske vojske nakon 2 Egidio Marzona već više od 30 godina promo- Drugoga svjetskog rata. Nabavu zbirke vira avangardne pokrete 20. st. te je u Villi di Berggruen sufinancirale su njemačka Verzegnis, Friuli, Italija, utemeljio park skulptura odnosno muzej na otvorenome, u kojemu savezna vlada i pokrajina Berlin. H. su svoj kreativni trag ostavili svjetski poznati Berggruen ima običaj vikendima odlaziti umjetnici. u muzej i pomiješati se s posjetiteljima 3 Poznato je da je taj kolekcionar darovao Metro- promatrajući njihove reakcije u živoj politanu u New Yorku i Nacionalnoj galeriji u interakciji s umjetnošću. Sammlung Londonu više vrijednih umjetničkih djela. 4 Berggruen peti je ogranak Nacionalne Podatak za Berggruenovu zbirku odnosi se na razdoblje od 1996. do 2000., a Newtonova galerije i u potpunosti je opravdao svoje izložba održana je 2000. Berggruenova zbirka postojanje kao zaseban muzej. jedan je od najposjećenijih muzeja u Berlinu. Izložbe radova i umjetnina iz zbirki Stiftung Preussischer Kulturbesitz za 2002. go- dvojice povratnika u Berlin – Newtona dinu navodi broj od 114.000.

236 M U Z E O L O G I J A 4 5

Prilog V. kom, ali nakon dobivenog mišljenja Znan stvenog odbora Uprave Francuskih Donacije umjetnina u korist države – francuski i australski primjer muzeja. FRANCUSKA1 Donacija u Francuskoj kao plaćanje 4 Darovi i oporuke u korist francuske poreznih obveza države Donacija je poseban način plaćanja Unos djela u javne zbirke u Francuskoj određenih poreza kojim porezni obvez- regulira Code civil (u daljnjem tekstu: nik za podmirenje svog duga vjerov- Građanski zakon). Postoji više načina niku predaje umjetničko djelo umjesto nabave umjetničkih djela bez plaćanja. novčanog iznosa. Ta se mjera se odnosi - Donacija za vrijeme života deﬁ nirana samo na ove poreze: prava iz nasljed- je u čl. 894. Građanskog zakona kao “akt stva, prava iz zamjene bez plaćanja među kojim se donator stvarno i neopozivo živim osobama, prava iz diobe ostavština odriče donirane stvari u korist daropri- i porez solidarnosti na imovinu. Postu- matelja koji je prihvaća”2. pak doniranja je složeniji jer podrazu- Ta se donacija temelji na autentičnom mijeva procjenu različitih vrijednosti aktu koji može sadržavati posebne uvje- ponuđenog predmeta/umjetničkog djela: te na zahtjev donatora (npr. zadržavanje s jedne strane njegovu novčanu vrije- korištenja, uvjete izlaganja, zajedničke dnost koja oslobađa poreznog obvez- obveze, teret na nekretninama – izgradnja, nika plaćanja poreza, a s druge njegovu upravljanje nekom zgradom i sl.). Ako se umjetničku ili povijesnu vrijednost. Po- postavi takav uvjet, onda donator može nuda ne smije biti uvjetovana. Odbijanje uživati u umjetninama do svoje smrti, ponude znači obvezu podmirenja poreza. nakon čega država ulazi u posjed umjetni- Ponudu najprije razmotre porezne službe na. Ta je procedura poznata pod nazivom koje šalju predmet međuministarskoj donations sous réserve d’usufruit. komisiji s pravom procjene donacije - Ručna primopredaja, koju ne predviđa radi čuvanja nacionalne baštine. Komi- Građanski zakon. sija uzima u obzir mišljenje ministra na - Oporuka ili testament deﬁ niran je u čl. čiji se resor donacija odnosi. Također se 895. Građanskog zakona kao akt kojim traži mišljenje savjetodavne komisije oporučitelj određuje što će biti s njego- nacionalnih muzeja koja se izjašnjava o vim dobrima (ukupnim vlasništvom ili kulturno-umjetničkoj vrijednosti djela, pojedinačnim predmetima) nakon nje- ne znajući iznos poreznog duga. Nakon gove smrti, a moguće ga je naknadno mišljenja komisije ministar na čiji se re- opozvati3 sor donacija odnosi prenosi mišljenje ko- Samo Nacionalni centar za umjetnost misije ministru zaduženom za proračun, i kulturu “Georges Pompidou“ dono- koji u slučaju pozitivnog rješenja ponu- si odluke na temelju mišljenja vlasti- de daje konačnu suglasnost. Naravno, tog odbora za nabave. Ostale ponude krajnja odluka i dalje ovisi o samom po- upućene državnim muzejima u korist reznom obvezniku koji može odustati od države prihvaćaju se ministarskom odlu- ponude ili ostati pri njoj.

237 M U Z E O L O G I J A 4 5

AUSTRALIJA - tržišnu vrijednost legata Prema brošuri Cultural Bequests Pro- - vrstu institucije – recipijenta da bi se gram, Tax inventives (1998)5, u Australiji osigurala što šira distribucija legata na se privatni kolekcionari potiču da javnim području države. knjižnicama, muzejima i umjetničkim Ponuđene donacije koje nisu prihvaćene galerijama oporučno ostave u legat pre- sljedeće se godine mogu prijaviti za isti dmete nacionalne važnosti. Zauzvrat im program ili se donirati ptema proceduri 6 država nudi porezne olakšice. Cultural Gifts Program. Ministar komunikacija, informacijske ekonomije i umjetnosti imenuje posebno Bilješke tijelo (Committee on Taxation Incentives 1 Podaci pribavljeni putemFrancuskog instituta for the Arts) koje prima ponude, dogova- pri Francuskoj ambasadi u Zagrebu, Muzeja ra se o prihvatljivosti donacije,a neke od d’Orsay i Centra “G. Pompidou“. 2 njih preporučuje ministru. Kada neka in- Za članak 894. vidjeti http://www.legifrance. gouv.fr/WAspad/RechercheSimpleArticleCode stitucija pokaže zanimanje za određene i http://www.archivesdefrance.culture.gouv. predmete, predaje ponudu u ime budućeg fr/fr/circAD/DAFnote97-n%B01.html, (pristu- donatora. Nadalje, institucija pomaže pljeno 25. travnja 2007.). donatoru organiziratibarem dvije procje- 3 Za članak 895. vidjeti bilješku 2. ne trenutačne tržišne vrijednosti dara. 4 Prema Zakonu br. 68-1251 iz 1968. Pri donošenju svoje odluke mjerodavno Vidijeti http://www.culture.gouv.fr/culture/in- tijelo uzima u obzir: fos-pratiques/fiscal/dation.htm ( pristupljeno 25. travnja 2007.). - kulturno značenje predmeta 5 Cultural Bequests Program, Tax inventives, - značenje legata za instituciju – reci- Cultural Bequests Handbook (1998), Depart- pijenta ment of Communications and the Arts, April - raznovrsnost već odobrenih legata da 1998. bi se osigurala raznovrsnost darova 6 Ibid.

238 M U Z E O L O G I J A 4 5

Prilog VI. radove starih majstora El Greca, Ruben- sa, Titiana i F. Halsa. Zbirka sadržava Posljedice ograničenja darovnim i posebnu zbirku afričkih skulptura, ili drugim ugovorima na primjeru azijskih slika i skulptura te djela stare Fundacije Barnes iz Philadelphije egipatske, grčke i rimske umjetnosti.2 (SAD) Da bi se edukacijski diskurs koji su osmi- Najbolje je, s pravne strane gledajući, slili Barnes i njegovi pažljivo odabrani prihvatiti donacije uz koje ne postoje suradnici provodio u praksi, predmeti su nikakva ili postoje neznatna uvjetovanja u galeriji i u prostorijama Barnesove kuće donatora. Na jednom ekstremnom pri- u Lower Merionu pokraj Philadelphije mjeru- Fundaciji Barnes (The Barnes bili grupirani na speciﬁ čan način, u skla- Foundation),1 prikazat ćemo ﬁ nancijske, du s edukacijskim načelima te institucije. muzeološke, stručne, pravne i moral- Još za života Alberta Barnesa Fundacija ne komplikacije koje mogu proizaći je postala kontroverzni centar za rasprave iz detaljnih uputa i uvjeta koje odredi o umjetnosti. Ispod izloženih umjetnina vlasnik zbirke. Ipak, čak se i u takvim nije bilo oznaka, neki vrijedni radovi bili slučajevima individualna volja ostavi- su izloženi na mjestima gdje ne dolaze telja može s vremenom pokazati kori- do punog izražaja a nije se dopuštalo ni snom u nekom potpuno neočekivanom tiskanje kataloga, uz obrazloženje da se aspektu. Albert Coombs Barnes (1872. na temelju reprodukcija stječe pogrešan – 1952.), liječnik i farmakolog širokih dojam o autentičnome umjetničkom interesa i obrazovanja, obogatio se farma- djelu. Prvotne restrikcije koje je posta- kološkim patentom (antiseptik Argyrol) vio kolekcionar – npr. broj polaznika te kasnije osnovao i vlastitu tvrtku. S seminara i predavanja, dostupnost samo vremenom se potpuno posvetio sku- nekih prostorija s umjetninama, zabrana pljanju umjetnina, proučavanju edukati- provođenja konvencionalne restauracije, vnih i oplemenjujućih učinaka umjetno- odobravanje posjeta samo onima koji nisu sti te približavanju umjetnosti običnom dio snobovske muzejske, akademske ili čovjeku. Skupljao je djela modernih službene elite, zatvorenost za suradnju s umjetnika i afričke umjetnosti koju je drugim institucijama te dozvola ulaganja smatrao umjetničkim izrazom ravno- samo u određene federalne, državne i pravnim visokoj umjetnosti. Prikupio je gradske obveznice datiraju iz Barneso- iznimnu kolekciju djela vrsnih predstav- va doba, a mjesne su vlasti nametnule nika francuskog impresionizma, postim- novije restrikcije o broju posjetitelja i presionizma i moderne, među ostalim, cijeni ulaznica. Pritom se mora napome- radove Pierre-Augustea Renoira (181), nuti da su zbog zabrane restauriranja na Paula Cézannea (69), Henrija Matissea uobičajeni način slike ostale sačuvane od (59), Pabla Picassa (46), Chaima Souti- kasnije uočenih loših posljedica nekih do nea (21), Henrija Rousseaua (18), Ame- tada uobičajenih drastičnih restaurator- dea Modiglianija (16), Edgara Degasa skih tehnika. Osnovna ideja na kojoj je (11), Vincenta van Gogha (7), Georgesa Fundacija zasnovana danas se manifesti- Seurata (6), Edouarda Maneta (4), Clau- ra putem seminara, predavanja i dostup- dea Moneta (4), Giorgia de Chirica, ali i nosti široj javnosti.

239 M U Z E O L O G I J A 4 5

Budući da je neka ograničenja što ihje Iako su se na taj način za Fundaciju na- Barnes u oporuci odredio s vremenom stojali pridobiti bogati donatori, time je postalo teško, pa i nemoguće poštovati, ozbiljno prekršena Barnesova oporuka. zbog financijskih i drugih praktičnih Nadalje, premještanje zbirke iz njezi- razloga, Fundacija je morala od suda na prvotnog konteksta, koji je osnivač zatražiti odobrenje za kršenje oporučnih Fundacije vrlo dobro promislio, bilo odredbi. Brojne kontroverze i polemike bi u suprotnosti s odredbama oporuke. izazvala je odluka da se Zbirka iz Bar- Nasuprot tome, neke su fundacije svoju nesove kuće u predgrađu Philadelphije pomoć uvjetovale zahtjevom da predsta- preseli usredište grada, gdje bi privukla, vnici Fundacije Barnes inzistiraju na su- ali i mogla primiti više posjetitelja. No dskom odobrenju preseljenja. Mnogi su to bi izravno i drastično kršilo oporučnu iz Fundacije,uz jamstvo da će i u novom vlasnikovu volju, u kojoj su za mnoge prostoru ostati vjerni Barnesovoj konce- postupke glede upravljanja institucijom i pciji i postavu, skloni odobriti te promje- postupanja s umjetninama navedene izni- ne jer one znače fi nancijsko osamostalji- mno detaljne upute. Kao argumenti u pri- vanje institucije. Neki su pak promatrači log tom preseljenju, a koji su primjenjivi cijelu muzejsko-muzeološko-pravnu i na sudu, navode se nemogućnost fi nan- zavrzlamu nazvali “pravom pravcatom cijskog opstanka institucije, nedovoljna pljačkom Barnesove imovine” ili, kraće, sredstva za održavanje predmeta, čime legalnom pljačkom, jer se dokazalo da ih se ugrožava i izlaže opasnosti prodaje, se, unatoč “svetosti” privatnog vlasništva te nemogućnost provođenja edukacijskih u (neo)kapitalističkom društvu i bez ob- programa. Naime, brojne sudske parni- zira na pravna jamstva što ih osigura ce tijekom godina te loša ekonomska vlasnik fundacije i zbirke, u “karnevalu neprofi tabilna ulaganja također su iscr- moći i novca” oporučno izražena volja pile sasvim pristojan novčani fond koji može sasvim legalno prekršiti (Kramer je vlasnik osigurao. Svjetska turneja 80 2003.). Time je “najparanoidniji muzej” slika iz Zbirke Barnes, koja je 1993. go- u SAD-u, na putu da sasvim prestane po- dine dosegnula posjećenost od 5 miliju- stojati zbog načina na koji ga je zamislio na ljudi,. dokazala je da postoji veliko njegov vlasnik i utemeljitelj (Fleeson, zanimanje za Zbirku. 1991.). A. Barnes je upravljanje Fundacijom prepustio, znakovito i sasvim u skla- Bilješke du s filozofijom Fundacije, “crnom” 1 Iako nije riječ o donaciji nego o zakladi osno- Sveučilištu Lincoln, čiji su članovi imali vanoj radi čuvanja i korištenja iznimno vrijedne 4 od 5 mjesta u Upravnom odboru Fun- umjetničke zbirke, primjer nam se čini važnim dacije. Međutim, kada se nedavno gu- za prikaz složenosti problematike uvjetovanih verner Philadelphije oglasio s visokom darovanja. 2 Više o Zbirci Barnes vidjeti na URL: http:// novčanom ponudom Sveučilištu Lincoln www.barnesfoundation.org/c_main.html (pri- za sveučilišne znanstvene programe i iz- stupljeno 1. travnja 2006.). gradnju kampusa, Sveučilište je pristalo Broj u zagradi uz ime pojedinog umjetnika da u Odboru dobije samo 5 od 15 mjesta. označava broj prikupljenih radova.

240 M U Z E O L O G I J A 4 5

Prilog VII. zbirkama i privući sponzore, a sredstva će se upotrijebiti za unapređivanje osno- Privatne zbirke darovane Gradu vne djelatnosti. Zagrebu: kulturna politika, njezini Na predloženi način gradska kulturna po- ciljevi i prioriteti te strategija litika na području muzejske djelatnosti, za provedbu ciljeva, s načinom odnosno onog segmenta koji se odnosi na implementacije, izvršiteljima i privatne zbirke darovane Gradu Zagrebu očekivanim rezultatima (prijedlog) može imati pet osnovnih dimenzija:1 Kulturna politika sustav je različitih 1. kulturnu dimenziju – stvaralački druš- mehanizama upravljanja – pravila, mjera tveni razvoj grada (kreativni, edukati- i sredstava potrebnih za postizanje cilje- vni, atraktivni programi s ciljem akti- va razvoja u kulturi. Kulturna politika vnijeg uključivanja građana u kultur- postavlja ciljeve iz kojih se izvodi kul- nom životi grada i većega društvenog turna strategija. Strategija ističe priori- utjecaja programa, pružanje prilike tete koje provodi uz pomoć određenih za neformalno učenje, doživljaj po- strukturnih, upravnih i organizacijskih vijesti i baštine za novo i autentično sektora i partnera. iskustvo pojedinca); Ako kao ciljeve gradske kulturne politike 2. ekonomsku dimenziju – prosperi- odredimo, primjerice, oblikovanje suvre- tet građana i zajednice preko proši- menog identiteta grada, jačanje osjećaja rivanjem kulturne i turističke ponude, pripadnosti, veće sudjelovanje građana u zapošljavanjem na različitim kultur- kulturnom životu Zagreba, u neobveznim no-umjetničkim programima pove- edukativnim i kreativnim programima zanim s donacijama Gradu Zagrebu i u provođenju koncepta cjeloživotnog (uređivanje i čuvanje objekata, akti- učenja, onda kulturna politika uopće, a vno sudjelovanje) i privlačenjem in- posebice na području muzejske djelat- vestitora na kvartovskoj razini ili na nosti, jest utvrđivanje sustava određenih razini grada; pravila, mjera i sredstava kao preduvjeta 3. društvenu dimenziju – obuhvaćanje i za postizanje ciljeva. Pri osmišljavanju uključivanje što većeg broja različitih načina dosezanja i realizacije postavlje- grupa građana, jačanje svijesti o nih ciljeva nužno je utvrditi strategiju i zajedničkim vrijednostima što po- strateške prioritete kulturne politike. drazumijeva obavijest o načinima U segmentu baštinske djelatnosti koji korištenja i jednakim mogućnostima se odnosi na privatne zbirke darovane pristupa i sudjelovanja u kulturnim, Gradu Zagrebu navedeni će se ciljevi obrazovnim i svim ostalim sadržajima nužno ostvarivati uključivanjem zbirki u privatnih zbirki darovanih Gradu Za- kulturni, turistički i društveni razvoj lo- grebu i znanju sadržanome u njima; kalnih zajednica kao dijelova grada Za- 4. upravnu dimenziju – sudjelovanje i greba te u razvoj grada u cjelini. Većim kooperacija različitih gradskih i dr- uključenjem građana privučenih kvali- žavnih struktura i organizacija te tetnim muzejskim sadržajima i kulturno- inter sektorsko povezivanje, što pod- umjetničkim programima ostvarit će se razumijeva osiguravanje sredstava i veći prihodi ustanova koje upravljaju za uređenje objekata zbirki, kupnju,

241 M U Z E O L O G I J A 4 5

dodjelu ili izgradnju novih prostora ne zbirke, osobito objekata u kojima su za smještaj zbirki, rješavanje imovin- smještene ambijentalne i/ili memorijalne sko-pravnih odnosa, planiranje izgra- zbirke i druge darovane zbirke koje nisu dnje i korištenja objekata u kojima su u muzejima.3 zbirke u sklopu urbanističkih planova I.2. Dodjela adekvatnih prostora ili iz- i planova uređenja prostora, transpa- gradnja novih objekata za smještaj i pre- rentnosti javnih natječaja, transpa- zentaciju zbirki koje su darovane ili će rentnost rada i omogućivanje uvida biti darovane Gradu Zagrebu. u način odlučivanja (jasni kriteriji o I.3. Rješavanje imovinsko-pravnih odno- načinu prihvaćanja ili odbijanja poje- sa Grada Zagreba i Republike Hrvatske dine donacije) i u troškove uređenja u vezi s denacionaliziranim prostorima i programa održavanja i prezentacije da bi se omogućilo uređenje prostora i zbirki, uklanjanje bilo kakvih eksklu- prezentacija zbirki javnosti. zivnih veza kulture i političke moći, I.4. Omogućivanje i poticanje mješovitog uprave i eksperata, uprave i biznisa,2 sudjelovanja u uređenju objekata, susta- demokratsko postizanje najkvalitet- nijega rješenja - stručno opravdano- vu ﬁ nanciranja i izradi programa koji će ga, životno utjecajnoga i realno pro- obuhvatiti javni, ali i privatni sektor, od vedivog suradnjom svih relevantnih gospodarstva do turizma. sudionika: uprave, strukovnih udru- I.5. Ostvarivanje stručnoga, kreativnoga ga, stručnjaka i građana; i zanimljivoga muzejskog postava ute- 5. prostorno-urbanističku dimenziju i meljenoga na stručnoj obradi građe.4 dimenziju zaštite okoliša – održivi I.6. Izrada marketinškog plana svake razvoj grada što podrazumijeva zbirke kako bi se osmišljeni proizvod vođenje brige o posljedicama izgra- (zbirka) na primjeren način prezentirao dnje i uređivanja objekata u kojima javnosti.5 su smještene zbirke na neposrednu I.7. Dostupnost zbirki klasičnim i suvre- okolinu i kvalitetu života ljudi (kva- menim muzeografskim i muzeološkim litetni arhitektonski projekti, kvali- elementima i komunikacijskim strate- tetni materijali, stabilna mikroklima gijama, uz primjenu suvremene infor- područja, organsko uklapanje objeka- macijske tehnologije (vodič, deplijan, ta u postojeći prirodni i urbani okoliš, plakat, katalog, CD-ROM, web stranica, održivost protoka posjetitelja). info kiosci, putokazi, znak jedinstveno- U nastavku navodimo načine ostvarenja ga i prepoznatljivog vizualnog identiteta navedenih ciljeva kao prijedlog priorite- zbirki Grada Zagreba). ta kulturne politike. I.8. Digitalizacija cjelokupne građe zbirki radi omogućivanja pretraživanja i I. Omogućivanje dostupnosti darovanih analize sadržaja elektroničkim putem, zbirki, otvaranje zbirki za javnost i preko interneta i sl., i to na način da se osiguravanje kvalitetne komunikacije omogući konvergencija sadržaja, odno- zbirki sno istodobno pretraživanje dokumen- I.1. Uređenje i sanacija svih objekata i tacijskih, likovnih, govornih i glazbenih prostora u kojima su smještene darova- sadržaja zbirki.6

242 M U Z E O L O G I J A 4 5

II. Uključivanje zbirki u kulturni, zbirki za zadovoljavanje potreba kori- turistički i društveni razvoj grada snika različitih profi la. Zagreba III. Iznošenje jasne vizije, utvrđivanje II.1. Uvođenje i promocija novih kul- koncepcije razvoja djelatnosti i kriterija turno-turističkih itinerera uvrštavanjem za prihvaćanje privatnih zbirki kao obilaska i razgledavanja ambijentalnih donacija Gradu Zagrebu i/ili memorijalnih zbirki izvan muzeja kao specifi čnoga turističkog sadržaja u III.1. Utvrđivanje osnovnog cilja djelat- turističke sadržaje grada; 7 nosti koja se odnosi na privatne zbirke da- II.2. Iskorištavanje zbirki kao muzeo- rovane Gradu Zagrebu, kao i utvrđivanje loškog materijala putem kojega će se misije za svaku zbirku darovanu Gradu se predstaviti predmeti, pojave, priro- Zagrebu.8 da, društvena stvarnost, povijest i vizija III.2. Utvrđivanje načina razvoja speci- budućnosti; omogućiti istraživanje i profi čne djelatnosti koja se odnosi na privat- učavanje zbirki i djela stvaratelja, dona- ne zbirke darovane Gradu Zagrebu.9 tora i kolekcionara. Iskoristiti obrazo- III.3. Utvrđivanje stručnih kriterija za vne, znanstvene i popularne sadržaje i prihvaćanje donacija privatnih zbirki programe predviđene za zadovoljavanje kako bi se omogućilo da status donacija suvremenih zahtjeva većeg broja zainte- Gradu Zagrebu pripadne samo iznimnim resiranih građana (predavanja, seminari, kolekcijama važnim za kulturni, povije- koncerti, predstave, igraonice i sl.). sni, umjetnički i znanstveni život u gra- II.3. Razvoj kreativnih i raznovrsnih du Zagrebu i Republici Hrvatskoj, bilo pro grama za privlačenje nove publike da je riječ o umjetninama sui generis ili koji bi bili prilagođeni različitim gru- o predmetima, dokumentima, kulturno- pama građana (djeci, starijim osoba- povijesnoj građi i objektima povezanih ma, obiteljima, poslovnim ljudima, tu- sa značajnim osobama. ristima, osobe s posebnim potrebama, III.4. Standardiziranje obveza Grada Za- učenicima, studentima, stručnoj javnosti greba prema donatorima . – istraživačima, znanstvenicima i sl.), III.5. Osiguravanje fi nancijskih sredstava kako bi zbirke postale žarištem kulturnih, za prihvaćanje kako bi svaka od njih bila istraživačkih, obrazovnih, znanstvenih i priznata kao dio organizirane djelatnosti drugih kreativnih događanja i odgovorile za koju je kontinuirano potrebno osigu- zahtjevima i potrebama suvremenih ko- ravati sredstva u gradskom proračunu. risnika. Kako bismo ostvarili viziju razvoja dje- II.4. Poticanje intersektorskog povezi- latnosti, glavni cilj i prioritete kulturne vanja baštinskih, obrazovnih, znanstve- politike, nužno je donijeti strateški plan no-istraživačkih i prostorno-urbanističkih koji detaljno određuje vrstu programa, institucija s ciljem planskoga pristupanja način provedbe programa i rokove nje- obnovi postojećih i izgradnji novih gova izvršenja, očekivane rezultate te objekata za smještaj i prezentaciju da- izvršitelje i partnere u provedbi progra- rovanih zbirki, kao i za korištenje građe ma.

243 M U Z E O L O G I J A 4 5

Prijedlog za strateško planiranje: kako nih zbirki darovanih Gradu Zagrebu ostvariti viziju razvoja djelatnosti, cilje- javnosti, osobito zbirki koje s objek- ve i prioritete kulturne politike prema tima u kojima su smještene čine cje- zbirkama doniranima Gradu Zagrebu linu te osim zaštite građe pridonose očuvanju izvornih, autentičnih ambije- 1. PROGRAM nata, povijesnom sjećanju te prezen- Investiranje u uređivanje i sanaciju posto- taciji života i djela osoba zagrebačke jećih objekata u kojima su smješ tene pri- i hrvatske kulture i umjetnosti, kao i vatne zbirke u vlasništvu Grada Zagreba zagrebačkih donatora i kolekcionara.

Način provedbe programa i rokovi Izvršitelji i partneri: izvršenja programa od njegova - Gradsko poglavarstvo grada Zagreba usvajanja: - Gradski ured za izgradnju grada - sanacija i uređenje palače Babočaj- - Gradski ured za imovinsko-pravne po- Gvoz danović i njezina interijera sa slove i imovinu grada Zbirkom Gvozdanović (2 god.) - Gradski ured za obrazovanje, kulturu i - sanacija i uređenje kuće, okoliša i in- šport terijera vile Frangeš s Ambijentalnom - Gradski zavod za zaštitu spomenika zbirkom R. Frangeša - Mihanovića (2- kulture i prirode 4 god.) - Gradske javne ustanove u kulturi i dru- - uređenje podruma i prizemlja palače ge ustanove koje upravljaju zbirkama Demeter-Corvin za prezentaciju Zbi- - Privatni sektor (telekomunikacijske rke dr. Josipa Kovačića Hrvatske slika- kompanije, gospodarske tvrtke, banke, rice rođene u 19. stoljeću (1 god.) osiguravajuća društva i sl.). - uređenje unutrašnjosti galerije i parka skulptura Zbirke Vjenceslava Richtera 2. PROGRAM i Nade Kareš-Richter (1 god.) - uređenje atrija i prilaznog stubišta te Dodjela adekvatnih prostora za smještaj sanacija krovišta u palači Mesić, gdje i prezentaciju pojedinih zbirki darovanih je smještena Zbirka dr. Ivana Ribara i Gradu Zagrebu Cate Dujšin Ribar (2-4 god.) - uređenje poslovnog prostora za pre- Način provedbe programa i rokovi zentaciju Memorijalne zbirke Marte i izvršenja programa od njegova Vilima Svečnjaka (2-4 god.) usvajanja: - uređenje prostora Arhiva Toše Dabca (2-4 god.) - palača Magdalenić-Drašković-Jelačić, - uređenje stana za prezentaciju Memo- Demetrova 7 rijalne zbirke Margite i Rudolfa Matza - drugi adekvatni prostori na području (1 god.)10 Grada Zagreba (4-6 god.)

Očekivani rezultati: Očekivani rezultati: - omogućivanje prezentacije značajne - prezentacija odabranih dijelova zbirki kulturne baštine i predmeta iz privat- Perčić i Crnobori te drugih neizloženih

244 M U Z E O L O G I J A 4 5

donacija, kao i budućih najavljenih Izvršitelji i partneri: donacija - Gradsko poglavarstvo grada Zagreba - mogućnost prihvaćanja i cjelovite ili - Središnji državni ured za upravljanje dje lomične prezentacije najavljenih imovinom donacija s većim brojem predmeta - Gradski ured za imovinsko-pravne po- (Lesiak, Džamonja, Dodig Trokut, slove i imovinu grada Murtić i sl.) ako se ne može realizirati - Gradski ured za obrazovanje, kulturu i program iz toč. 4. šport Izvršitelji i partneri: 4. PROGRAM - Gradsko poglavarstvo grada Zagreba Suvremena muzeološka obrada zbirki. - Gradski ured za izgradnju grada - Gradski ured za imovinsko-pravne po- Način provedbe programa i rokovi slove i imovinu grada izvršenja programa od njegova - Gradski ured za obrazovanje, kulturu i usvajanja: šport. - stručna i znanstvena obrada građe 3. PROGRAM - kontinuirana provedba konzervatorsko-restauratorskih radova Rješavanje imovinsko-pravnih odnosa - stručan, muzeološki utemeljen, moderan Grada Zagreba i Republike Hrvatske u i razumljiv muzejski postav zbir ki, kon- vezi s denacionaliziranim prostorima cipiran na način suvremenoga, društveno (zbirke J. Kovačić i Svečnjak). relevantnoga muzeološkog promišljanja, uz isticanje zanimljive priče o zbirci i Način provedbe programa i rokovi ljudima povezanina s njom izvršenja programa od njegova - očuvanje i zaštita kulturno-povijesnih usvajanja ambijenata Nakon završenog postupka povrata, uz - stručno vodstvo na autentičnim loka- jasan imovinsko-pravni status nekretnina cijama i pokretnina od interesa, slijedi donošenje - izrada pisane i druge dokumentacije za odluke o prijenosu dijela suvlasništva poje- prezentiranje građe u svim medijima dine nekretnine u vlasništvu Republike povezivanjem podataka o materijalnoj Hrvatske, u korist Grada Zagreba i to bez i nematerijalnoj baštini naknade, zamjena nekretnina između Gra- - jedinstven, prepoznatljiv i privlačan vida i Republike Hrvatske; prodaja prostora zu alni identitet zbirki darovanih Gra du Gradu odnosno Republici ili donošenje - uređenje informativnog prostora u sva- odluke o dopuštanju radova uređenja pro- koj zbirci o bivšem vlasniku zbirke/ stora do cjelovitog rješenja imovinsko-pra- umjetniku/donatoru/skupljaču (4-6 vnog statusa za pojedinu nekretninu. godina)

Očekivani rezultati Očekivani rezultati: - uređenje prostora zbirki i prezentacija - viša kvaliteta i raznovrsnost muzejskih zbirki Grada Zagreba javnosti. i kulturno-umjetničkih programa

245 M U Z E O L O G I J A 4 5

- podizanje svijesti o vrijednosti i zna- - dopunjavanje i dograđivanje muzejske čenju baštine u nekad privatnim umjet- zadaće zbirke putem izložbi, edukativ- ničkim i kulturno-povijesnim zbirka- nih programa/radionica te kreativnih i ma i ostavštinama istaknutih osoba raznovrsnih programa za različite gru- - privlačenje posjetitelja: ciljne i nove pe građana (učenike, studente, poslov- publike ne ljude, starije osobe, djecu, osobe s - usavršavanje znanja i vještina stručnog posebnim potrebama) osoblja u muzejima - osmišljavanje posebnoga turističkog - jačanje zanimanja javnosti za gradsku itinerera obilaska zbirki (kao pješačkog baštinu i bolje razumijevanje kulturno- obilaska ili kombiniranog obilaska vo- povijesne uloge privatnog skupljanja i zilom i pješice) privatnih zbirki - organiziranje literarnih susreta, raz- - poticanje dijaloga između muzeja i novrsnih promocija, glazbenih večeri korisnika o društvenim i kulturnim te- i komornih koncerata u ambijentima mama koje se zasnivaju na građi zbi- darovanih zbirki (zbirke Gvozdanović, rki, o problematici privatnih zbirki te Matz, Frangeš-Mihanović, Krleža) o kulturnom fenomenu prikupljanja - organiziranje događanja koja su tema- umjetnina i baštinskih predmeta tski vezana za stilska razdoblja prezen- - povećanje prihoda tirana u zbirkama - uključenost u međunarodne projekte - organiziranje stručnih i znanstvenih - veća zastupljenost sadržaja o donacija- skupova i predavanja (primjerice, o ma Gradu Zagrebu u medijima. stvarateljima u književnosti – zbirke Krleža, V. Majer, likovnoj umjet- Izvršitelji i partneri: nosti – zbirke Svečnjak, Kljaković, - baštinske, znanstvene i kulturne usta- Frangeš, Richter, arhitekturi – zbirke nove koje upravljaju zbirkama donira- V. Kovačić, Richter, a o fenomenu nima Gradu skupljanja i skupljačima – u zbirkama - Gradski ured za obrazovanje, kulturu i J. Kovačić, Perčić, Rodin, Magjer) šport. - omogućivanje istraživačkog rada i organiziranje radionica za znanstvenike, 5. PROGRAM: studente i sl. - organiziranje kluba prijatelja zbirki Omogućivanje uvjeta za prezentiranje - obvezna vertikalna (tzv. smeđa signa- zbirki i privlačenje nove publike te razra- lizacija – znakovi i putokazi, plakati) da kreativnih programa za prezentaciju i horizontalna signalizacija (znakovi i darovanih zbirki u sklopu muzejske dje- putokazi na pločnicima) latnosti zbirki darovanih Gradu Zagrebu. - informativni stup s računalnim programom na jednome ili više mjesta Način provedbe programa i rokovi u gradu, gdje potencijalni posjetitelj izvršenja programa od njegova može saznati potrebnu informaciju o usvajanja poznatim baštinskim lokacijama, ali A) Uključivanje zbirki u zagrebačke kul- i o mogućnosti posjeta zagrebačkim turne i turističke sadržaje: muzejima i zbirkama

246 M U Z E O L O G I J A 4 5

- tiskanje kataloga i informativnih ma- dski brand, koji se razlikuje od drugih terijala o zbirkama ako to do sada nije lokacija/atrakcija u kulturnoj, osobito učinjeno muzejskoj ponudi grada (engl. a must - osiguranje dodatnih sadržaja, ponude see destination) i informacija ( cafféa - restorana, mje- - upoznavanje s poviješću grada Zagreba sta za odmor, parkirališta, dostupnosti na temelju bogate tradicije umjetni čkoga osobama s posebnim potrebama, dobi- i kulturno-povijesnoga skup ljanja te vanje kulturnih i turističkih informa- načina života građanskog sloja; cija o Zagrebu i Hrvatskoj). - pružanje prilike za jedinstveno iskustvo i iskustvo ambijenta povezano B) Uključivanje zbirki u redovite ili po- s ugodom, doživljajem i stjecanjem sebne programima školovanja i osmiš- novih znanja o malo poznatom dijelu ljavanje njihovih posebnih društveno- povijesti i baštine grada Zagreba te o kulturnih namjena: dijelovima gradskoga i nacionalnog - program obučavanja za zanimanje gra- kulturnog identiteta ditelj i restaurator glazbala (Zbirka - postizanje širega društvenog utjecaja Schneider) muzealiziranih donacija Gradu Zagre- - hobističko sudjelovanje u popravku i bu omogućivanjem osobnog razvoja i izradi gudaćih i žičanih instrumenata društvenih dobrobiti (razvoj osobnih vještina i znanja, kreativnosti, komu- (Zbirka Schneider) nikativnosti, sposobnosti za timski rad - korištenje prostora za tzv. guest hou- bitnih pri traženju zaposlenja, u pro- se, tj. privremeni smještaj gostujućih fesionalnom radu, u zasnivanju novih stručnjaka, umjetnika i znanstvenika proizvodnih djelatnosti) (Zbirke Kljaković, Krleža) - uključivanje zbirki u ukupni kulturni - organiziranje poslovnih susreta, pro- i društveni razvoj grada, uz procjenu mocija i vjenčanja učinka njihovih muzejskih i kulturno- - zapošljavanje građana i volontera na umjetničkih programa po slovima čuvanja i održavanja objeka- - veće zanimanje za zbirke i nova puta kao i okoliša zbirki. blika iz Zagreba i izvan njega.

Za A) i B): Izvršitelji i partneri: - uvođenje načina mjerenja rezultata i/ ili evaluacije postignutih neposrednih - ustanove koje upravljaju zbirkama i posrednih kulturnih i društvenih utje- - Turistička zajednica grada Zagreba caja realiziranih programa. - Gradski ured za obrazovanje, kulturu i šport Očekivani rezultati: - obrazovne i znanstvenoistraživačke institucije u zemlji i inozemstvu - promocija baštine iz privatnih zbirki - Hrvatska gospodarska komora, Odjel darovanih Gradu i obogaćivanje kul- za kulturni turizam turne i turističke ponude grada zanim- - Hrvatsko muzejsko vijeće, Sekcija za ljivim programima kulturni turizam - zbirke Grada Zagreba kao prepozna- - turističke agencije tljiv kulturni i turistički proizvod – gra- - hotelske kuće.

247 M U Z E O L O G I J A 4 5

6. PROGRAM Očekivani rezultati: Digitalizacija cjelokupne građe zbirki. - prezentacija javnosti zbirki ili ostav- šti na koje zbog svoje vrijednosti, zna- Način provedbe i rokovi izvršenja čenja i veličine zaslužuju stalni po- programa: stav (najavljene donacije Džamonja, - nabava potrebnih informatičkih uređaja Murtić, Lesiak) i programa za digitalizaciju građe - selekcija informacija o zbirkama i nji- Izvršitelji i partneri: hovoj građi koje će biti digitalizirane - Gradsko poglavarstvo grada Zagreba - angažiranje informatičkih stručnjaka - Gradski ured za izgradnju grada za prebacivanje građe na internet (cje- - Gradski zavod za planiranje razvoja lokupna ili odabrana građa). grada - Gradski ured za obrazovanje, kulturu i Očekivani rezultati: šport. - mogućnost pretraživanja podataka i analiza sadržaja zbirki elektroničkim Bilješke putem, internetom i sl. 1 Vidjeti URL:www.h:/agm/jointstrategicobjecti - konvergencija sadržaja, mogućnost ves&actionplanav.doc ( pristupljeno 18. rujna. istodobnog pretraživanja likovnih, 2003.). 2 Katunarić, V. (2003.): Cultural policy decen- govor nih, glazbenih i drugih sadržaja tralisation in South East Europe: objectives, zbirki. instruments, practices, Proposing a methodology for research, Local cultural strategy de- Izvršitelji i partneri: velopment in SE Europe, Building on practise and experience, Policies for Culture regional - ustanove koje upravljaju zbirkama workshop, background paper Bukurešt, 2003. - Muzejski dokumentacijski centar 3 Radi što veće otvorenosti općoj javnosti, objekti - Gradski ured za obrazovanje, kulturu i se moraju učiniti dostupnima različitoj publici šport. (od djece do starijih osoba i osoba s posebnim potrebama). 4 Interpretacija i lakša komunikacija zbirki mora 7. PROGRAM biti rezultat i posljedica valjane zaštite, te- Izgradnja novog objekta za smještaj i meljitog istraživanja i sustavnog prikupljanja građe. Može se reći da je prikupljanje, čuvanje prezentaciju zbirki darovanih Gradu Za- i zaštitu, a katkad i dio istraživanja obavio sam grebu koje zaslužuju zaseban stalni po- privatni vlasnik/donator, a daroprimatelj bi stav. trebao osigurati prezentiranje i interpretaciju zbirke, isprva na osnovi onoga što je postigao Način provedbe programa i rokovi dotadašnji privatni vlasnik, ali potom bi trebao izvršenja programa od njegova raditi i na daljnjim istraživanjima, inzistirajući na očuvanju baštine te na muzeološkoj i stručnoj usvajanja: dogradnji. 5 izgradnja aneksa uz novu zgradu Mu- Više u: Šola, T. (2001.): 221-236. 6 Preko interneta je od 2006. moguće izravno zeja suvremene umjetnosti ili uz druge saznati informacije o deset zbirki darovanih postojeće muzejsko-galerijske ustanove Gradu Zagrebu koje imaju svoje web stranice u gradu Zagrebu (4-6 god.). (zbirke Gvozdanović, Kljaković, Richter, Du-

248 M U Z E O L O G I J A 4 5

rieux, Schneider, J. Kovačić, Svečnjak, Perinić, mora biti jednostavan i brz, kako u samoj zbir- Crnobori, Muvrin), digitalno pretraživanje sadr- ci tako i na mjestima gdje potencijalni posjeti- žaja preko ustanova koje upravljaju zbirkama telj boravi tijekom posjete gradu. omogućena je za četiri zbirke ( Zbirke Seissel, 8 Prema našemu mišljenju, specifična misija B. Horvat, Krleža, V. Kovačić), a u tijeku su svake pojedine zbirke darovane Zagrebu trebala pripreme za digitalno pretraživanje još pet zbi- bi se zasnivati na čuvanju, obradi, istraživanju, rki (Dujšin Ribar, Gerersdorfer, Krleža, Perčić, prikupljanju i predstavljanju građe i znanja Rodin). O većini ostalih zbirki informacije su sadržanih u zbirkama i podataka o ljudima dostupne unutar mrežnih stranica ustanova povezaniom s njima– umjetnicima, stvaratelji- koje upravljaju pojedinim zbirkama, ali još ne ma, zagrebačkim privatnim skupljačima i do- o svima. Digitalno pretraživanje sadržaja zbirki natorima te na uključivanju zbirki u kulturni i i primjena informatičke tehnologije nisu sami društveni razvoj grada. sebi svrha, već je bitno omogućiti da značajni 9 Prema našemu mišljenju, vizija razvoja djelat- sadržaji baštine budu dostupni što većem broju nosti obuhvaća proširivanje kulturne ponude osoba bez obzira na prostornu i vremensku Zagreba prezentacijom privatnih zbirki daro- udaljenost, da se omogući razmjena sadržaja vanih Gradu i uključivanje tih zbirki u kultur- i informacija te da pretraživanje sadržaja bude ni, turistički i društveni razvoj grada, čime će povod za posjećivanje zbirki in situ. O potrebi se postići veće uključivanje stanovnika grada planiranja i sustavne digitalizacije muzeja više u baštinske i razvojne programe, oblikovanje u : Šola, T. (2001.): 124-130. gradskog identiteta i kvalitetnijeg života u Za- 7 Zbirke ne privlače posjetitelje samo značenjem grebu. i vrijednošću svojih predmeta i objekata u koji- 10 Iako Arhiv Dabac i Zbirka Matz nisu formalno- ma se nalaze, već tematikom prezentacije pravno donacije Gradu Zagrebu, Grad Zagreb i do tog trenutka nedoživljenim iskustvom ih redovito uvrštava u programe fi nanciranja. autentične lokacije i ambijenta pa su kao osno- Arhiv Toše Dabca u Zagrebu, Ilica 17 (v. pogl. vni preduvjeti za privlačenje posjetitelja i nove 3., bilješku 17.), prva je cjelovita umjetnička publike – turista i građana grada Zagreba, ostavština (više od 200.000 predmeta pok. maj- nužni: stora fotografi je Toše Dabca – negativa, dijapo- 1. osnovni pretpostavljeni sadržaji: stručno zitiva, kontaktnih kopija negativa, originalnih vodstvo, marketinški plan, signalizacija, puto- autorskih fotopovećanja, poslovne i izložbene kazi, označeno parkiralište, ugodno odmorište prepiske, nagrada, priznanja, medalja, knjižnice, (kafeterija), suvenirnica, dulje radno vrijeme fotografske opreme i fotografi ja, fotografskog vikendom; pribora i dr.) koju je Grad Zagreb 2004. otku- 2. zanimljiv, tematski osmišljen itinerer; pio od bivšega vlasnika i predao na upravljanje 3. konstrukcija osebujne, ali za lokaciju i zbir- Muzeju suvremene umjetnosti u Zagrebu. Zbi- ku autentične priče narativnom ugradnjom ele- rka Matz obiteljska je ostavština glazbenika i menata nesvakidašnjega, neobičnoga ili neoče- glazbenih pedagoga Margite i Rudolfa Matza kivanoga; koju čini cjelokupni inventar njihova stana, 4. aktivno sudjelovanje korisnika pri posjeti uključujući namještaj, umjetnine, priznanja, zbirci; diplome, fotografije, notne zapise R. Mat- 5. omogućivanje turistima da se na razumljiv za, dokumentaciju, instrumentarij, knjižnicu način upoznaju s građom, poviješću zbirke te i korespondenciju. Zbirka i pripadajući stan životima kolekcionara i donatora uronjenima u u Zagrebu, Mesnička 15, izravno su darovani povijest i svakodnevicu Zagreba; Muzeju grada Zagreba (Šterk, 1995.), ali kao 6. informiranost o postojanju zbirki i njihovim ambijentalna zbirka premještena je izvan pro- programima - gdje se nalaze (čak i tijekom stora Muzeja, jednako kao i Arhiv Toše Dabca, ob nove i uređenja) i kada ih je moguće posjeti- pa zahtijeva znatna fi nancijska sredstva za ob- ti. To podrazumijeva zastupljenost u medijima novu, održavanje, čuvanje i prezentiranje, koja i turističkoj promidžbi. Pristup informacijama se dodjeljuju iz gradskog proračuna.

249 M U Z E O L O G I J A 4 5

Prilog VIII. ZBIRKE LIKOVNIH UMJETNIKA Novi gradski turistički itinerer • Memorijalna zbirka i kuća Joze Klja- – programi turističkih posjeta kovića, Rokov perivoj 4 zbirkama Grada Zagreba (prijedlog) • Zbirka Vjenceslava Richtera i Nade Kareš-Richter, Vrhovec 38 Projekt uključivanja kulturne baštine • Memorijalna zbirka Marte i Vilima iz zbirki u vlasništvu Grada Zagreba u Svečnjaka, Martićeva 41 kulturni razvoj obogaćivanjem kulturne i turističke ponude ŽIVOT JEDNOGA TRADICIJSKOG Čuvanje i prezentacija baštine u auten- OBRTA tič nom ambijentu potpuno su se aﬁ rmi- • Majstorska radionica za restauraciju rali kao posebno vrednovan muzeološki i gradnju gudačkih instrumenata pok. pristup. Zagreb, koji je po zaštiti baštine Franje Schneidera, Trg maršala Tita 11 donacijama privatnih zbirki Gradu spe- ciﬁ čan i u europskim i svjetskim razmje- UMJETNIČKE OSTAVŠTINE rima, može ponuditi atraktivan i vrijedan kulturni i turistički proizvod, izvan • Memorijalni prostor Miroslava i Bele ustaljenih i predvidivih turističkih punk- Krleže, Krležin Gvozd 23 tova koji uključuju velike gradske mu- • Memorijalna zbirka dr. Ivana Ribara i zeje, specijalne i tematske izložbe, spo- Cate Dujšin-Ribar, Demetrova 3 menike kulture, prigodne koncerte i sl. Autentični intimni prostori nekadašnjih DOMOVI KOLEKCIONARA privatnih kuća i prostora mogu ponudi- • Zbirka Drage Magjera i Nade Ostro- ti istinitu i zanimljivu priču o ljudima, gović Magjer, Tomislavov trg 8 zbirkama i predmetima, kao i o objek- • Zbirka dr. Josipa Kovačića Hrvats ke tima u kojima se zbirke nalaze s obzi- slikarice rođene u 19. stoljeću, Radiće- rom na to da većina objekata ima status va 24 zaštićenoga kulturnog dobra ili je na • Zbirka tradicionalnih afričkih umjetni- području zaštićene povijesne cjeline. na Drage Muvrina, Veslačka 6 Ovisno o prirodi zbirki i prostora, zbi- U posljednjoj skupini su zbirke smještene rke smo podijelili u skupine koje bi, u domovima zagrebačkih donatora te je svaka zasebno, mogle činiti kulturni i/ili posjet tim zbirkama potrebno prethodno turistički program upoznavanja s gra- najaviti. S obzirom na veličinu prostora dskom i nacionalnom baštinom. u kojima su zbirke smještene, prikladne su za posjet najviše sedam osoba. AMBIJENTALNE ZBIRKE Iako je riječ o obilasku zbirki smještenih • Zbirka i kuća Anke Gvozdanović, Vi- izvan stalnih postava muzejskih i drugih soka 8 ustanova u Zagrebu, alternativno se može • Ambijentalna zbirka akademskog organizirati posjet i ostalim darovanim kipara profesora Roberta Frangeša- zbirkama izloženima unutar stalnih po- Mihanovića, Rokov perivoj 2 stava muzeja, u kojima one čine zasebne • Memorijalna zbirka i stan arhitekta cjeline (npr. zbirke Durieux, Gerersdor- Viktora Kovačića, Masarykova 21 fer i Rodin u Muzeju grada Zagreba).

250 M U Z E O L O G I J A 4 5

Osim predstavljanja građe i prostora, do- - program posvećen djelovanju grupe datni kulturni i turistički programi bi se EXAT 51 i dosezima hrvatske suvre- sadržajno mogli nadovezivati na postav i mene umjetnosti. ambijent pojedine zbirke: Zbirka tradicionalnih afričkih umjetnina Memorijalni prostor Miroslava i Bele Drage Muvrina: Krleže - životni i radni ambijent književ- - predavanja o načinu života i stvaralaštvu nika Miroslava Krleže naroda zapadne Afrike. - izvedba ili prikazivanje kazališnih uprizorenja Krležinih djela Muzej Anke Gvozdanović - organiziranje programa proučavanja - inscenacije nekadašnjih okupljanja i Krležinih literarnih tekstova zabava viših građanskih slojeva u pr- - nova literarna i dramska čitanja Kr- ležinih djela voj polovici 20. st. ili organiziranje suvremenih okupljanja uz degustaciju Memorijalna zbirka i stan arhitekta Vik- tipičnih jela i kolača pripremljenih tora Kovačića: prema starim receptima. - edukativni programi za studente arhi- Zbirka Hrvatske slikarice rođene u 19. tekture, povijesti umjetnosti i dizajna. stoljeću dr. Josipa Kovačića: Majstorska radionica za restauraciju i - program upoznavanja likovnog stva- grad nju gudačkih instrumenata Franje ralaštva slikarica predstavljenih u Schneidera Zbirci - proučavanje stvaralaštva žena u suvre- - prezentacija izrade novih i popravka menome hrvatskom društvu starih glazbala - propitivanje položaja žene u današnjem - majstorske radionice društvu - predavanja o akustičkom ugađanju ele- - prezentacija filma o životu i muzeo- menata glazbala uz pomoć računala loškom radu hrvatskoga kolekcionara - komorni koncerti učenika glazbene dr. Josipa Kovačića na obradi svoje škole na suvremenim i povijesnim zbirke i njezinoj prezentaciji. glazbalima. Sadržajna kulturna ponuda utemelje- Memorijalna kuća i zbirka Joze Klja- na na posebnim muzejskim oblicima kovića: pridonosi kulturnome i društvenom razvoju grada Zagreba izgrađivanjem - prezentacija likovnih tehnika i drugi dojmljivog suvremenog kulturnog iden- likovni programi. titeta grada i gradskih četvrti, praktici- ranjem popularnijih, neformalnih načina Zbirka Vjenceslava Richtera i Nade Ka- edukacije, upoznavanjem s nestereoti- reš-Richter: pnom gradskom kulturnom baštinom i - program upoznavanja s pravcima u su- obogaćivanjem ponude kulturnog turiz- vremenoj umjetnosti na primjeru djela ma. Sadržajnost kulturne ponude očituje Vjenceslava Richtera se u:

251 M U Z E O L O G I J A 4 5

- osmišljavanju novih tema i priča koje ničkih programa postaju dio društve- pomažu u interpretaciji pojedinih pred- noga i kulturnoga razvoja grada, odno- meta i objekata baštine karakterističnih sno pojedine gradske četvrti samo za grad Zagreb što uz jedinstve- - prezentaciji objekata baštine izvan nost lokacije i doživljaja pridonosi pre- uskog središta Zagreba poznatljivoj slici Zagreba kao kulturne - upoznavanju turista s baštinom, obi- i turističke destinacije čajima, ljudima, poviješću i kulturom - privlačenju lokalne zajednice za Zagreba jer je “želja turista da prestanu uključ ivanje u ponuđene programe i biti turisti”.1 događanja; 1 - uključivanju raznorodnih vanjskih Prema riječima Richarda Emersona (u svojstvu: Chief Inspector Historic Scotland) na se- su radnika, stručnjaka i umjetnika u minaru Kako poboljšati vaš turistički proizvod, prezentaciju pojedine zbirke i objek- održanome u Hrvatskoj gospodarskoj komori ta baštine koji putem kulturno-umjet- 30. studenog 2004.

252 M U Z E O L O G I J A 4 5

Prilog IX. rodna datost i kultura koja ga interpretira (A. Chastel, 1998.). Baština ima afektiv- Od suvremenoga muzeološkog koncepta do urastanja u tkivo nu vrijednost, preplavljuje nas osjećajima Zagreba: mogućnosti uključivanja koji se pojavljuju s našim sjećanjima na zbirki darovanih Gradu u kulturni i ljude, krajolike, ambijente, predmete, društveni razvoj Grada (prijedlog) običaje, jezik, narječja. Predmeti sami po sebi ne znače ništa ako u određenom Uvod ambijentu, među drugim predmetima i Darovane zbirke mogu biti mjesto i po- stvarima, ne izazivaju promjenu našega vod za rasprave o načelnoj ulozi i mjestu emotivnog stanja, ne navode nas na suvremenoga muzeja i muzejskih zbi- razmišljanja o sebi samima i drugima rki danas: koje su stvarne želje i potrebe – o umjetniku, kolekcionaru, bivšem posjetitelja? Diviti se lijepome, uživati u vlasniku ili vlasnicima, donatoru, i tako posebnim predmetima, umjetničkim dje- nas oplemenjuju, ražalošćuju, razve- lima, saznati priču i proživjeti doživljaj seljavaju, produhovljuju i, u krajnjem bivših vlasnika predmeta, neposrednije dosegu, mijenjaju i razvijaju. Kadikad doživjeti prošlost ili omogućiti korisni- u pojedinoj zbirci nećemo otkriti mnogo cima i neposrednoj zajednici realizaciju novoga, ili gotovo ništa novoga, ali je neke pragmatičnije potrebe i tako prido- potrebno potpunije nastojati razumijeti nijeti kvaliteti življenja? Mogu li takve sebe i svijet oko nas. Primjerice, Krležina zbirke u uvjetima otuđenosti, informatičke ostavština ima smisla ako u ambijen- i tehničke bezbojnosti i osamljivanja biti tu njegova stana na Krležinu Gvozdu mjestom druženja i komunikacije što je osjetimo kreativnu atmosferu i napor potaknuta kulturnim naslijeđem? Posjet stvaranja jednoga velikog književnika takvim zbirkama neće ublažiti ili izmijeniti (“Baviti se perom spada među najveća posljedice svakodnevne tržišne utakmice, junaštva. To znači: biti istraživač nepoz- ali će korisnicima nastojati učiniti život natih krajeva po pustinjama duha, gdje ljudskijim. Dok se drugdje grade muzeji na čovjeka vrebaju ne samo lavovi nego i u pokušaju spašavanja komunikativnosti ljudi” – Miroslav Krleža, 1916.), što nas suvremene umjetnosti, zbirke mogu biti može potaknuti na čitanje njegovih dje- spas za dio grada, pokušaj da se ta četvrt la, a možda i na pisanje. Prijedlozi koji “nastani“ novim životom. Bit produlje- slijede pokušaj su da se takve zbirke na nog postojanja tih zbirki i njihovih pred- sasvim konkretne načine uključe i budu meta jest to da one budu dio života koji dio kulturnoga i društvenog razvoja sre- se nastavlja na povijesno zaleđe, na život dine u kojoj su nastale i u kojoj su na- pojedinca ili obitelji, da budu dio tkiva stavile postojati. Prijedlozi su svrstani u grada, ulice, perivoja, gradske četvrti, dio šest cjelina: Suvremeni muzeološki kon- njihova života i razvoja. cept djelovanja zbirki, Prijedlozi za mu- Upravo očuvanošću odnosa između lju- zeografsko provođenje koncepta, Zbirke di, predmeta, kuće, parka i njihove pro- rada Zagreba u društvenom razvoju, Po- storne situacije, ambijentalni prostori za ziv na komunikaciju, Urastanje u životno određeno društvo postaju osnova njegova tkivo grada Zagreba i Mogućnosti priku- pamćenja unutar koje se isprepleće pri- pljanja dodatnih ﬁ nancijskih sredstava.

253 M U Z E O L O G I J A 4 5

Suvremeni muzeološki koncept u nekoj vezi s predmetima zbirke. djelovanja zbirki grada Zagreba Postoji razlika između pamćenja 1. U svakoj zbirci na vidljivome mje- (franc. memoire) i sjećanja (franc. stu treba postaviti izjavu o poslanju, souvenire). Pamćenje je u našem svrsi, muzeološkoj zadaći zbirke i o intelektu povezano sa stvarima koje tome kakav bi trebao biti kani biti poznajemo, saznajemo ih učenjem, društveni doprinos zbirke kvaliteti a sjećanje je dio naše svijesti u vezi života i kreativnosti u lokalnoj i široj s našim osjećajima (prema Henryju zajednici. Pojedine zbirke mogu Bergsonu). imati vlastiti animirajući moto. 7. Naglasiti vrijednost zbirki na način 2. Organizirati predavanja o pojedinim da posjetitelji ostvare mogućnost od- zbirkama kao zbirkama ideja i krea- nosa prema predmetima koji su pri- tivnosti, a tek potom i predmeta. padali poznatim osobama i doživljaja 3. Pokazati koncept “od ideje do pred- tih osoba u njihovim privatnim pro- meta” ili “od produkta ka procesu”, storima (Krleža, Richter, V. Kovačić i npr. od alata za gradnju gudaćih in- dr.). Naime, nijedna darovana zbirka, strumenata do njihove izrade – u Zbir- uostalom kao ni drugi muzeji, nije ci Schneider; od rukopisnih skica no- samo obrazovna ili znanstvena usta- vih romana, priča ili pjesama do go- nova odnosno mjesto zaopuštanje, tovih izdanja djela – u Zbirci Krleža; iako posjeduje sve te elemente, ona od idejnih skica i rješenja do goto- je ponajprije mjesto emocionalnoga ve skulpture – u zbirkama Richter, doživljaja, osobnoga odnosa prema Frangeš i sl. Upozoriti na vrijednost i umjetniku, kolekcionaru/donatoru i značenje mota “ne znanje o nečemu, osobnoga odnosa posjetitelja i pred- već znanje za nešto“, te prikazom meta. procesa nastanka umjetničkog djela 8. Prikazati proživljeno iskustvo bivših predočiti teškoće i užitak stvaranja. vlasnika: dočarati tadašnju stvarnost 4. Organizirati vodstvo po zbirkama kako je stvarno bilo, bez narativnih na način kako se stvara priča (uvod, uljepšavanja. Također je nužno pre- zaplet i rasplet o zbirci i životima zentirati sve predmete neovisno o njezinih vlasnika u društvenome i njihovoj vrijednosti, jer se remek- povijesnom kontekstu). djelo “vidi” tek pokraj prosječnog 5. U predstavljanje (pismeno ili usme- primjerka. Ispričati poneku kulturnu no), osim stručnosti i znanja poje- biograﬁ ju predmeta kako bi posjeti- dine znanstvene discipline, uključiti telji saznali zašto se pojedini pred- sveobuhvatni kulturno-povijesni pri- met uopće tu našao, kako je dospio u stup, usmenu predaju, manje poznate neku zbirku, objasniti podrijetlo pre- ili neuobičajene činjenice i životnost dmeta i sl. (razmišljati na način ko- istinitih anegdota. risnika – pretpostaviti što bi stvarno 6. U svakoj zbirci, u za to označenom zanimalo potencijalnoga posjetitelja prostoru, oformiti posebnu “gale- o predmetu, osobi i zbirci). riju duša i predmeta” u kojoj će se 9. Izraditi videosnimke, kratke ﬁ lmove upozoriti na pojedine osobe što su u kojima skupljači/donatori govore

254 M U Z E O L O G I J A 4 5

o sebi i svom životu, objašnjavaju kulturnoga dobra te u pojedinim dije- čin darovanja, kolekcionarsku strast, lovima grada takve zbirke čine dio umjetnički rad, pojedine vrste pred- gradskoga kulturnoga naslijeđa ura- meta i sl. U svakoj zbirci vala poseb- sloga u tkivo, prostor i krajolik grada no označiti misli i izreke znamenitog i, nerazdvojive su od okolnoga urba- vlasnika/skupljača/donatora, snimiti nog prostora, postaju gradski orijenti- njegov glas i napraviti videozapis ri i dio gradskoga kulturnog identiteta koji posjetitelji mogu poslušati i vi- (zbirka Frangeš, Kljaković, Krleža, V. djeti pri posjetu zbirci. Kovačić, Gvoz danović). Na taj način 10. Zbirke mogu privlačiti i atraktiv- prezentacija zbirke u objektu koji je nom i vrijednom arhitekturom, a ne i sam spomeničke prirode pridonosi biti samo zbirke lijepih i atraktivnih njegovu održavanju te takav objekt predmeta, one mogu pomoći u svla- ima status kulturnoga dobra s jav- davanju čovjekove krize identiteta nom namjenom (Maroević, 1986.). u velikom gradu. Uostalom, uvjeti Ako je zbirka koja se nalazi u objektu mentalne stabilnosti su “prepoznatlji- gradsko vlasništvo, veća je i briga za va lica, zgrade, baština” (Mumford, građevinsko stanje objekta. Posebnim 1986., 403.), srođenost sa četvrti i muzeološkim i muzeografskim ele- gradom u kojemu smo rođeni i u mentima pri prezentaciji zbirke izlaže kojemu živimo. Na taj način zbirke se i nepokretno kulturno dobro u ko- donirane zbirke u izvornim ambijen- jemu je zbirka smještena te zbirke pri- tima mogu biti i poticaj za društvenu donose održavanju takvih objekata. motivaciju glede djelotvornije zaštite kulturnih dobara u smislu Prijedlozi za muzeografsko provođenje prepuštanja objekta “zaštićenom koncepta urastanju u okolinu, odnosno sprem- 12. Postavom upozoriti na raznovrsnost nosti da se nekom objektu ostavi nje- zbirki, različitost unutar njih i poseb- gov prostor” (Emmerling, 1998.) što nost pojedinih predmeta. može biti bolje od modernih restau- 13. Organizirati izložbe na kojima će se ratorskih postupaka i dokaz primjene izlagati predmeti iz darovanih zbirki etičkih načela u zaštiti kulturnih do- prema različitoj tipologiji (utilitarni, bara (poštovanje povijesne egzisten- dekorativni, dragocjeni, simbolički, cije objekta). suvenirski predmeti ili pak pre- 11. Pri prezentaciji zbirki u njihovu priro- ma vrsti izložbenih jezika (estetski dnom ambijentu, gdje su predmeti bili – namijenjeni uživanju, didaktički godinama smješteni i živjeli s vlasni- – namijenjeni znanju, teatralni – na- cima/donatorima, potrebno je nagla- mijenjeni iskustvu, asocijativni – na- siti povezanost predmeta i objekata u mijenjeni razmišljanju i sl.). kojima su zbirke smještene s obzirom 14. Organizirati povremene izložbe s na to da zbirke s objektima čine pri- predmetima iz darovanih zbirki koji rodnu, nerazdvojivu cjelinu. Zbirke mogu uputiti na neke društvene po- dobivaju na značenju ako i objekti jave i fenomene i ilustrirati ih, npr. u kojima su smještene imaju status pokazati ukus i mjerila vrijednosti,

255 M U Z E O L O G I J A 4 5

otkriti kakva se glazba slušala i kakva u Zbirci Kljaković, laka kojim se se literatura čitala u vrijeme nastanka premazuju i zaštićuju instrumenti u kolekcije, kakve su bile navike i način Zbirci Schneider i sl.). života i provođenja slobodnog vreme- 22. Organizirati neuobičajene susrete i na jednog vremena i društva. događanja, npr. slušanje gramofons- 15. Organizirati izložbe najljepših, naj- kih ploča iz Krležine ostavštine, čita- ružnijih, najvrednijih, najneobičnijih, nje knjiga iz knjižnice arhitekta V. najrjeđih i sl. predmeta iz darovanih Kovačića ili slikarice Cate Dujšin-Ri- zbirki ili u svakoj donaciji upozoriti bar. na takve predmete. 23. Oganizirati informatičke igre za 16. Pokazati na koji način predmeti posje titelje u kojima se pretražuje funkcioniraju kad ih se izvadi iz kon- fundus zbirki i time, uz zabavu, na- teksta darovane zbirke i smjesti u stojati učiniti ulogu posjetitelja što neki drugi ambijent – namjerno “za- aktivnijom s obzirom na predmete i mijeniti” predmete iz različitih zbirki ambijent. i poigrati se s novim kontekstom. 24. Izložiti bizarne, neobične, humo- 17. Organizirati posebne izložbe s te- ristične i sl. predmete koji mogu domom erotike koristeći se građom datno privući posjetitelje. Duhovitost da rovanih zbirki. Erotika nije zabra- prikaza ne smije značiti neozbiljnost njena tema jer već postoje muzeji u ili vulgarnost kada je riječ o serioz- cijelosti posvećeni toj temi. Muzeji nom razmatranju pojedine kolekcije, se na tom tematskom području ne ali može pridonijeti njezinoj zanim- mogu mjeriti s tzv. komercijalnim ljivosti, raznolikosti, osjećaju vedri- sektorom, ali erotski radovi poznatih ne i dobroga raspoloženja nakon po- umjetnika mogu privući posjetitelje sjete zbirkama (zar zabava, smijeh, i pokazati životnost cijelih zbirki ili ležernost, duhovitost, užitak i za- opusa, a pojedinoj zbirci ili osobi nimljivost nisu dobri za imidž bilo dati dodatnu dimenziju. koje muzejske zbirke?). 18. Organizirati izložbu koja dokumen- 25. U zbirkama organizirati prikazivanje tira najzanimljivije komentare i doj- ﬁ lmova (dokumentarnih, animiranih, move posjetitelja upisane u knjigu eksperimentalnih i dr.) iz vremena iz dojmova. kojega potječu zbirke ili o zemljama 19. Prirediti izložbu samo novoobnovlje- podrijetla predmeta. Uvrštavanje i nih, restauriranih i uređenih predme- drugih suvremenih tehnologija u mu- ta iz donacija, što može potaknuti na zeografske metode radi privlačenja ponovni posjet zbirci. nove publike, osobito mlađih posje- 20. Na jednome mjestu organizirati iz- titelja. lož bu svih do sada publiciranih ma - terijala o zbirkama i osobama, dosa- Zbirke grada Zagreba u društvenom dašnjim izložbama i sl. razvoju 21. Upozoriti na mirise prostora i pred- 26. Povremeno prezentirati rezultate naj- meta zbirki (npr. omiljenih Krležinih novijih istraživanja ili aktivnosti ve- cigara u Zbirci na Gvozdu, štafelaja zanih za zbirku i njezinu građu.

256 M U Z E O L O G I J A 4 5

27. U zbirkama organizirati predava- 33. Predstaviti donirane privatne zbirke nja drugih stručnjaka, znanstvenika kao jedinstveni kulturni proizvod i istraživača (dakle, ne kustosa te – dio kulturnih i turističkih sadržaja zbirke) o temama vezanim za poje- grada Zagreba. Osmisliti poseban dine zbirke i donatore (npr. da knji- turistički itinerer za posjet zainteresi- ževnici, glumci i režiseri govore o ranih turista samo takvoj muzejskoj Krleži, likovni kritičari o Frangešu, ponudi, a marketing tih sadržaja Kljakoviću i Richteru, glazbenici o povjeriti posebnoj turističkoj agen- Matzu i Schneideru i sl.), kako bi se ciji te time proširiti raznolikost kul- osvijetlila ukupna uloga zbirki: osim turne ponude grada Zagreba. Grad plemenite geste darovanja javnosti, bi se tako dodatno identificirao na zbirke i pojedini njihovi vlasnici karti Europe kao destinacija kultur- imaju potencijal biti široko znanstvenog turizma, kao mjesto vrijedne no i umjetnički relevantna tema. kulturne baštine koje se posjećuje i 28. Organizirati studijske sobe, prostore radi osmišljenih kulturnih sadržaja. za stručnjake za proučavanje zbirki, To bi pridonosilo zanimljivosti i predmeta ili života i djela pojedinih obogaćivalo kulturnu ponudu i ima- izuzetnih vlasnika zbirki/donatora. ge Zagreba, povećavajući živost i 29. Organizirati posjete donatora/skup- raznolikost kulturnoga života u Za- ljača školama ili održavati preda- grebu i izgrađujući pozitivnu sliku vanja u ambijentu zbirke na kojima grada. Na taj bi se način mogle će zanimljivom pričom o svom sku- privući i strane kompanije i ulagači pljanju, o pojedinim predmetima i jer oni obiućno traže sredinu u kojoj nastanku zbirke kolekcionar privući postoji živ i aktivan kulturni život, a pozornost djece i mladeži. 30. Sa školama dogovoriti obradu poje- zainteresirana ministarstva tu mogu dinih nastavnih tema za koje su do- pronaći poseban interes za svoje part- nacije izvrstan ambijent, prostor nere (ministarstvo vanjskih poslova, ili građa (glazbena kultura – Matz, ministarstvo europskih integracija, književnost – Krleža, likovna kultura ministarstvo turizma i sl.). –Kljaković, Dujšin Ribar, arhitektu- 34. Jedinstvenost i posebnost darovanih ra – Richter, povijest umjetnosti – V. zbirki čini ukupne kulturne sadržaje Kovačić, J. Kovačić i sl.). grada komparativno zanimljivijim i 31. Snimiti tematske televizijske ili ra- raznolikijim jer je takva kulturna po- dijske emisije o vlasnicima pred- nuda gotovo jedinstvena u Hrvatskoj meta, skupljanju predmeta zbirke, o (pojedini gradovi u Hrvatskoj jedva pojedinim predmetima; nastavne sate mogu ponuditi obilazak sličnih mu- snimiti radi daljnjeg prikazivanja. zealiziranih zbirki). 32. Organizirati da učenici osnovnih 35. Organizirati prigodna predavanja i i srednjih škola uz stručni nadzor skupove o stvarnim i životnim te- sami uređuju okoliš – vrt pojedinih mama koje zanimaju lokalne stanov- objekata (Frangeš, Krleža, Richter) nike ili su šireg društvenog značenja, ili izrađuju suvenire - neka im zbirke s obzirom na to da darovane zbirke budu povod za kreativan rad. (osobito ambijentalno-memorijalne)

257 M U Z E O L O G I J A 4 5

mogu postati mjesta za raspravu o ne tehnologije “virtualne stvarnosti”, urbanoj politici ( zbirke V. Kovačić, takove zbirke mogu ponuditi intimu Richter), obrazovnoj politici ( zbirke i neposrednost susreta s kulturnom Krleža, Schneider), politici razvoja baštinom, duh, smisao mjesta (engl. grada Zagreba i Hrvatske (zbirke sense of place) na kojemu se nudi Krleža, Richter), postavljanju kul- mogućnost izravnoga odgovora na turnih i spomen- obilježja, vrtnoj i stvarne kulturne potreba korisnika, parkovnoj arhitekturi u urbanim sre- mogućnost kreativnoga sudjelovanja dinama (Frangeš, Richter, Krleža, u programima koji su od životnoga Seissel). Osim tih “važnih“ tema, interesa korisnika i koji im svakod- zbirke mogu biti i mjesta gdje će se nevni život mogu učiniti aktivnijim, u ugodnom ambijentu raspravljati o kreativnijim i smislenijim. Zar kultur- gospodarskim uspjesima, nastojanji- ni sadržaj ne opravdava svoju svrhu ma i teškoćama, lokalnim i šire ako korisnika uključuje u praktično zajednice(nezaposlenost, komunalni djelovanje na kvalitetnom programu problemi, zelene površine, izbor za- kojim korisnik dobiva osjećaj samo- nimanja). pouzdanja i samopriznatosti, vrijed- 36. Donacije organizirati kao neku vr- nosti i važnosti, praktično iskoristiv stu prijateljskog muzeja u kvartu, u svakodnevnom životu? u susjedstvu, u kojima posjetitelji, 37. Organizirati okupljanje različitih građani mogu – kao u knjižnicu društvenih grupa uz pojedine ko- – ulaziti bez ikakve zadrške i kole- lekcije i pojedine važne društvene banjakao pred velikom muzejskom teme, što je doprinos prihvaćanju institucijom u čijoj komunikaciji ne raznolikosti i različitosti kultura te bi mogli ravnopravno sudjelovati, toleranciji i poštovanju drugoga (npr. primjerice, doći prelistati i posudi- afričkih studenata vezano za zbirku ti knjigu (u suradnji s knjižnicama, Muvrin doprinos je demokratizaciji omogućiti pregled i posudbu knji- društva, uključivanju marginalnih ga koje su u vezi s pojedinom zbi- grupa, nezaposlenih i sl. u gradski rkom i njezinom građom), pogledati i kulturni život). Nijedan muzej izložbu, posjetiti tečaj crtanja, svi- ne može dati odgovore na potrebe ranja, gradnje i popravka glazbenih svojih korisnika, nekmoli to mogu instrumenata ili se jednostavno od- manje zbirke, no upravo je u manjim moriti na klupi u vrtu (ispod sjenice komornim prostorima moguće oku- u vrtu Zbirke Frangeš, u parku oko piti grupe različitih interesa i svjeto- kuće na Krležinu Gvozdu, u Parku nazora, omogućiti im susret i demo- skulptura Zbirke Richter). Zbirke, za kratski dijalog. razliku od većih, tradicionalnih muzeja s intaktnom građom, ne trebaju Poziv na komunikaciju “potirati životne sokove”, već aktiv- 38. U materijalima dostupnima u samoj no sudjelovati u životu. Korisnicima zbirci i onima namijenjenim stručnoj zamorenim lutanjima po velikim mu- i medijskoj javnosti treba upozori- zejima, obasutima čudesima moder- ti na osobitost pojedinih kolekcija i

258 M U Z E O L O G I J A 4 5

njihovu različitost u odnosu prema nim Zagrebu, koji može biti i vodič muzejima sa sličnom građom, prema po pojedinim dijelovima grada, te građi i ambijentu koji se drugdje u Za- predstaviti Zagreb kao izložbeni pro- grebu ne mogu vidjeti ili doživjeti. stor. 39. U svakoj zbirci izabrati jedan predmet 44. Po gradu postaviti putokaze prema koji može biti simbol cijele zbirke, lokaciji zbirke, osobito u kvartovima predstavljati zbirku i time je učiniti u blizini darovanih zbirki. lako prepoznatljivom u javnosti (npr. 45. U kulturne i turističke vodiče Za- izabrana skulptura u Zbirci Frangeš, greba i Hrvatske uključiti podatke knjiga u Krležinoj ostavštini, violina o darovanim zbirkama i plan ulica u Zbirci Schneider i sl.). radi boljeg snalaženja, ali nave- 40. U svakoj zbirci posjetitelju preda- sti samo one zbirke koje je zaista ti pismo dobrodošlice i zahvale na moguće posjetiti prema suvremenim posjet upravo toj zbirci (npr. le- muzeološkim standardima, inače će tak ovakvog sadržaja: “Dobrodošli posjetitelji biti razočarani ako je zbi- u Zbirku... ! Radosni smo da Vas rka zapravo nedostupna. možemo provesti kroz zbirku“, uz 46. Postaviti jumbo plakate s kartom Za- nekoliko riječi o prirodi zbirke i rado- greba i označenim turističkim punk- sti zbog eventualnih budućih posjeta tovima, među kojima su i zbirke njihovih prijatelja, rodbine i djece, iz – gradske donacije i/ili jumbo plaka- napomenu o eventualnim budućim te s velikim fotograﬁ jama atraktivnih događanjima u zbirci). Prvi je dojam predmeta i interijera iz pojedinih zbi- iznimno važan jer ublažava druge rki te snimiti promotivne videospo- moguće nesavršenosti, a nakon od- tove. laska ostaje smo dojam cjeline, koji 47. Jedanput u mjesecu izvijestiti javnost je dobar ili loš. da je određena zbirka besplatno do- 41. Na ulazu u svaku od ambijentalno- stupna javnosti i time privući javnost memorijalnih zbirki postaviti tlocrt zbirkama. s rasporedom prostorija i kratkim 48. Uložiti dodatni napor da svaki objekt informacijama primjerenim svakom bude dostupan osobama s posebnim posjetitelju. potrebama i o tome posebno oba- 42. Ispred objekata u kojima su smještene vijestiti javnost (ukloniti arhitekton- darovane zbirke ili na određenim ske prepreke ili ih nastojati ublažiti, punktovima u gradu postaviti multi- omogućiti stručno vodstvo uz pomoć medijski informacijski kiosk koji bi mobilnoga uređaja i izraditi vodiče pružao turističke i kulturne informa- dostupne takvim korisnicima, npr. cije o Zagrebu i okolici. U svakoj do- vodiče za slabovidne osobe na Brail- naciji postaviti obavijest i materijale leovu pismu i sl.). s podacima o svim ostalim donacija- 49. Na ulazu u zbirku obvezno dati kra- ma Gradu te uputama o tome kako ih tke i korisne upute korisnicima i poje i kada moguće posjetiti. sjetiteljima (postoje li toaletni pro- 43. Izraditi deplijane pojedinačnih zbirki stori, gdje je parkiralište, postoji li i poseban vodič po zbirkama darova- u blizini restoran, gdje su stolci za

259 M U Z E O L O G I J A 4 5

odmor, gdje se mogu kupiti suveniri 53. Urediti i zaštititi prirodni okoliš u i materijali o zbirci, gdje je sljedeća blizini pojedine zbirke, što, osobito u najbliža zbirka takvog tipa i sl.). suradnji s društvima za zaštitu priro- 50. U svakoj zbirci urediti mali kutić sa de ili pojedinim udrugama i klubovi- suvenirima (vodič, razglednica, olo- ma, može pridonijeti kontinuiranom vka, CD); to može biti napravljeno uređivanju okoliša i brizi o zaštiti na jedinstveni način za svaku zbirku prirodne baštine u gradu Zagrebu pa može biti i motiv prikupljanja uopće. takvih suvenira iz svih zbirki daro- 54. Omogućiti članovima grupa i udruga vanih Gradu Zagrebu. s posebnim potrebama (HVIDRA- 51. Angažirati umjetnike, dizajnere i ar- i, slabovidnim i slijepim osobama hitekte da svojim umjetničkim rje- i sl.) da posjećuju zbirke i u njima šenjem, instalacijom, vizualnim iden- ostvare mogućnost volontiranja, titetom ili arhitektonskim projektom rada i/ili zapošljavanja, odnosno da (objekta u kojrm je smještena zbirka, se bave djelatnošću koja može biti i zbirke u cjelini ili izgleda suveni- dio terapije, put samospoznavanja i ra) dodatno pridonesu imageu, slici uključivanja u svakodnevni život (ba- pojedine zbirke u javnosti, što može vljenje umjetničkim radom (Zbirka biti prinos turističkoj atraktivnosti i Kljaković), da izrađuju dijeloea i na- značenju zbirke, oplemenjivanju iz- bavljaju materijal za izradu gudaćih gleda dijela grada odnosno četvrti u instrumenata (Zbirka Schneider), da kojoj se zbirka nalazi te stvaralački čuvaju objekte i njihov hortikulturno izazov i izvor prihoda za pojedine uređen okoliš (zbirke Krleža, Frangeš, umjetnike, dizajnere, arhitekte i sl. Richter). (osobito mlađe). 55. Poticati osnivanje manjih prodavao- nica, obrtničkih radionica i sl. u bli- Urastanje u životno tkivo grada zini objekata u kojima su smještene Zagreba zbirke, povezanih s temama koje su inspirirane zbirkama ili su srodne 52. Za svaku od zbirki osnovati društvo građi zbirki (male pekarnice i re- prijatelja zbirke koje će osobito skr- storani sa specijalitetima iz prošlih biti o očuvanju zbirke i o informi- vremena, trgovine s odjećom iz toga ranju potencijalnih korisnika u ne- doba i predmetima s aplikacijama posrednoj okolini, u četvrti gdje je prepoznatljivih oznaka zbirki). Na zbirka smještena i šire. Osobito su taj način zbirke mogu naglašavati pritom važne osobe koje su godina- ono što određeni dio građanske pu- ma kao neposredni susjedi stanova- blike najviše voli – sentimentalno li u blizini, poznavali vlasnike/do- sjećanje, nostalgiju i tradiciju. natore, družili se s njima. Društva prijatelja pojedinih darovanih zbirki Mogućnosti prikupljanja dodatnih mogu se povezati s mjestima i gra- ﬁ nancijskih sredstava dovima u Hrvatskoj i inozemstvu koja imaju slične zbirke ili zbirke na 56. Iskoristiti prava reproduciranja poje- sličan način nastale. dinih predmeta iz zbirki na suveni-

260 M U Z E O L O G I J A 4 5

rima, čestitkama, kalendarima, knji- tvrtkama koje imaju lošu sliku u ja- gama i sl. vnosti, npr. onečišćivačima (tvorni- 57. Organizirati nagradnu igru za posje- cama duhana, tvornicama gnojiva, titelje darovanih zbirki, u dogovoru cementarama i dr.). sa sponzorima i o različitim temama 59. Iako muzej (baština) ne treba biti (npr. organizirati nagradnu igru: tko “prestižni ukras” (Šola, 2001., 312.) prilikom svog prvog posjeta pronađe političkoga sustava, zbirke je moguće određeni predmet u pojedinoj zbirci, ponuditi kao osobit proizvod – medij dobit će na dar plakat, katalog, knji- putem kojega i pojedine političke gu ili besplatni posjet drugoj zbirci stranke mogu ostvariti svoj marke- i sl.). ting. To katkad može djelovati vrlo 58. Pronaći generalnog sponzora za sve povoljno na potencijalne birače, i zbirke darovane Gradu Zagrebu kao predstavljati političku stranku kao osobit dio kulturne ponude i više proﬁ njenu i uljudbenu jer se brine o manjih sponzora u četvrtima u koji- baštini i gradskome i nacionalnom ma su smještene zbirke. Osobito bi identitetu, pridonoseći povoljnoj slici bilo zanimljivo, radi popravljanja stranke u javnosti i prestižu u odnosu imagea, sponzorstvo ponuditi onim prema ostalim ili sličnim strankama.

261 M U Z E O L O G I J A 4 5

262 M U Z E O L O G I J A 4 5

263 M U Z E O L O G I J A 4 5

264 M U Z E O L O G I J A 4 5

ZAHVALE

Velika hvala:

1. Na korisnim primjedbama i sugestijama: mentorici i članu povjerenstva za obranu rada, prof. dr. sc. Žarki Vujić i članovima povjerenstva za obranu rada, prof. dr. sc. Tomislavu Šoli, predsjedniku povjerenstva i dr. sc. Ivanu Mirniku, članu povjerenstva, kao i bivšemu mentoru prof. dr. sc. Ivi Maroeviću 3. Na dragocjenim informacijama i materijalima: Ivan Mirnik, Ante Rendić-Miočević, Vesna Herak i Srećko Škrinjarić – Arheološki muzej, Zagreb Rade Jarak – Centar za likovni odgoj Grada Zagreba Mirjana Zec – Etnografski muzej, Dubrovnik Zvjezdana Antoš, Jasna Mokos, Damodar Frlan – Etnografski muzej, Zagreb Ljiljana Čerina – Fundacija Ivana Meštrovića, Zagreb Božidar Pejković – Galerija Antuna Augustinčića, Klanjec Ana Medić, Koraljka Jurčec Kos – Galerija Klovićevi dvori, Zagreb Predrag Goll – Galerija umjetnina grada Slavonskog Broda Božo Majstorović i Jasminka Babić – Galerija umjetnina, Split Ivan Mesek – Galerijski centar Varaždin Josip Vrbanec, Alojzije Seder – Glazbena škola Pavla Markovca Vesna Mažuran Subotić i Snježana Ivčić – Gliptoteka HAZU, Zagreb Dragica Holjevac – Gradska uprava, Čabar Joško Zaninović – Gradski muzej, Drniš Stjepan Jozić – Gradski muzej Vinkovci Heda Šlogar – Gradski ured za obrazovanje, kulturu i šport u Zagrebu Nina Gazivoda i Aleksander Laslo – Gradski zavod za zaštitu spomenika kulture i prirode, Zagreb Dubravka Čengić – Državni arhiv u Zagrebu Ornata Tadin – Hrvatski državni arhiv u Zagrebu Nada Bezić – Hrvatski glazbeni zavod u Zagrebu Mato Artuković – Hrvatski institut za povijest, Slavonski Brod Maja Škiljan, Marina Bregovac Pisk i Boris Prister – Hrvatski povijesni muzej, ZagrebBranka Cindrić – Hrvatsko društvo ﬁ lmskih djelatnika, Zagreb Vlasta Horvatić Gmaz – Kajkaviana, društvo za prikupljanje, čuvanje i promicanje hrvatske kajkavske baštine, Donja Stubica Božica Pažur – Kajkavsko spravišće, Zagreb Ljerka Metež – Konzervatorski odjel u Zagrebu Ministarstva kulture Republike Hrvatske Katarina Turkalj – Leksikografski zavod “Miroslav Krleža” Vesna Švarc, Lana Križaj i Krešimir Galović – Ministarstvo kulture Republike Hrvatske, Zagreb Deša Diana, Nela Žižić – Muzej grada Splita Fani Celio Cega – Muzej grada Trogira Aca Poles i Damijan Kljajič – Muzej grada Velenja, Slovenija Vesna Vrabec, Nada Premerl, Slavko Šterk, Zrinka Jelčić – Muzej grada Zagreba Tugomir Lukšić – Muzej Mimara, Zagreb Snježana Radovanlija Mileusnić, Višnja Zgaga, Jozeﬁ na Dautbegović, Markita Franulić – Muzejski dokumentacijski centar, Zagreb Ivna Jelčić, Ivana Kancir, Vesna Meštrić, pok. Marijan Susovski – Muzej suvremene umjetnosti, Zagreb Stanko Staničić, Andrea Klobučar, Silvija Brkić, Nela Tarbuk – Muzej za umjetnost i obrt, Zagreb Bože Kokan, Sanja Vrgoč – Prirodoslovni muzej i zoološki vrt, Split

265 M U Z E O L O G I J A 4 5

Jasminka Ćus Rukonić – Pučko otvoreno učilište Mali Lošinj Dragica Šeničnjak, Mario Čelan – Pučko otvoreno učilište Novska Đuro Vanđura, Ljerka Dulibić – Strossmayerova galerija starih majstora HAZU, Zagreb Damir Fabek – Upravni odjel za društvene djelatnosti Grada Samobora Argeo Curto – Zavičajni muzej Rovinj Stane Perišin – Zavod za povijesne znanosti HAZU, Zbirka Baltazara Bogišića, Cavtat

Poretkom se pokušalo po abecednom redu slijediti nazive institucija. Zahvaljujem i osoblju Hrvatskog državnog arhiva i Državnog arhiva u Zagrebu kao i osoblju knjižnica Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti i Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu na susretljivosti pri složenim zahtjevima istraživača. Brojnim korespondentima iz muzejskih i baštinskih institucija i gradskih uprava Velike Britanije, Fran- cuske, Njemačke, Finske, USA, Švicarske i Češke zahvaljujem na ljubaznosti i pomoći. Među njima poimence ističem spremnost na kolegijalnu suradnju gospođe Conny Bogaard iz nekad privatnog muzeja jednog sabirača – Muzeja van Sypesteyn u Nizozemskoj.

4. Na dragocjenim materijalima, dokumentaciji i informacijama osobito zahvaljujem donatorima Gradu Zagrebu: pok. Ivani Frangeš, Veri Horvat Pintarić, Josipu Kovačiću, Nadi Ostrogović Magjer, pok. Katji Matković Majer, Nikoli Marčetiću, Dragi Muvrinu, Erni Schneider Nikolić, pok. Ljeposlavu Periniću, pok. Vjenceslavu Richteru, Ani Mintas Rodin, pok. Anti Rodinu, Silvani Seissel, pok. Mariji Tomljenović Valečić i Krešimiru Vranešiću.

5. Osobito zahvaljujem Hedi Šlogar iz Gradskog ureda za obrazovanje, kulturu i šport na tehničkoj realizaciji, a Silviji Brkić iz Muzeja za umjetnost i obrt na lekturi i korekturi.

6. Mojoj supruzi Nevi, ponajviše, na poticaju, inspiraciji, stvaranju, na svemu.

266 M U Z E O L O G I J A 4 5

KRATICE:

AHGZ – Arhiv Hrvatskoga glazbenog zavoda u Zagrebu AKOMK – Arhiv Konzervatorskoga odjela Ministarstva kulture republike Hrvatske, Zagreb AMDC – Arhiv Muzejskoga dokumentacijskog centra AMKRH – Arhiv Ministarstva kulture Republike Hrvatske, Zagreb AMUO – Arhiv Muzeja za umjetnost i obrt, Zagreb ArGUK – Arhiv Gradskoga ureda za obrazovanje, kulturu i šport, Zagreb AGZZSKP – Arhiv Gradskoga zavoda za zaštitu spomenika kulture i prirode, Zagreb BNP – Brutto nacionalni proizvod DAZg – Državni arhiv u Zagrebu GZZSKP – Gradski zavod za zaštitu spomenika kulture i prirode, Zagreb (vidi: ZZSKGZ) HAZU – Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti (raniji naziv: Jugoslavenska akademija znanosti i umjetnosti - JAZU) HDA – Hrvatski državni arhiv u Zagrebu KOMKRH – Konzervatorski odjel Ministarstva kulture Republike Hrvatske u Zagrebu (vidi: KZ i RZZSKP) KOMZA – Komisija za sakupljanje i očuvanje umjetničkih spomenika i starina* KZ – Konzervatorski zavod (raniji naziv sadašnjeg Konzervatorskoga odjela Ministarstva kulture Repu- blike Hrvatske u Zagrebu u razdoblju od 1941.-1945., kasniji nazivi: Zemaljski zavod od 1945.-1946., Konzervatorski zavod Hrvatske od 1946.-1967., Republički zavod za zaštitu spomenika kulture od 1967.-1990. godine) MUO – Muzej za umjetnost i obrt, Zagreb RH – Republika Hrvatska RZZSKP – Regionalni zavod za zaštitu spomenika kulture i prirode u Zagrebu (raniji naziv Konzerva- torskoga odjela Ministarstva kulture Republike Hrvatske u Zagrebu, u razdoblju od 1967. do 1990. godine) USIZ – Udružena samoupravna interesna zajednica ZZSKGZ – Zavod za zaštitu spomenika kulture grada Zagreba

* Komisija je osnovana pri Ministarstvu prosvjete temeljem Odluke o zaštiti i čuvanju kulturnih spomenika i starina izdane od Narodnog komiteta oslobođenja Jugoslavije 20. 2. 1944., zakona Antifašističkog vijeća narodnog oslobođenja Jugoslavije od 24. 5. 1945. (“Zakon o čuvanju i saku- pljanju kulturnih spomenika”) te naredbe Ministarstva prosvjete Federalne države Hrvatske od 28. 6. 1945. br. 3867/1945 o obrazovanju Komisije za sakupljanje i očuvanje kulturnih spomenika i starina (AKOMK).

NAPOMENE: Arhivski dokumenti kod kojih uz naziv arhiva nije navedena točna arhivska signatura, nisu u tim arhivima na taj način katalogizirani.

Pojedine dijelove tekstova s engleskoga i njemačkoga jezika preveo je autor.

Pojedine dijelove tekstova s latinskoga, talijanskoga i francuskoga jezika preveo je Vinko Grgičević.

267 M U Z E O L O G I J A 4 5

268